+

JUGOISTOČNA EUROPA

+

prostor dodira različitih kultura

burna prošlost ratovi i nemiri ostavila trag u izmiješanosti

naroda koji ovdje žive

prometna važnost = spaja ostatak Europe s Azijom

JUGOISTOČNA EUROPA

+

pretežito planinski prostor

umjereno topla klima snježno-šumska u višim predjelima

pretežito pravoslavna

višestoljetna osmanska vlast ostavila trag

JUGOISTOČNA EUROPA

+

države JI Europe Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora,

Kosovo, Makedonija, Rumunjska i Bugarska

zaostajanje u razvoju Osmanska vlast – slabo razvila ove krajeve brojni ratovi i sukobi loše gospodarsko stanje pred kraj

socijalističkog uređenja prenagli ulazak u kapitalizam

JUGOISTOČNA EUROPA

+

2007. g. Rumunjska i Bugarska ulaze u EU zbog svojeg položaja, ne zbog gospodarskog

napretka u odnosu na ostale države

nacionalna raznolikost najbrojniji Južni Slaveni Rumunji = Romani Bugari = slavenizirani Bugari ostali = Turci, Albanci, Madžari, Romi Hrvati = manjina u Srbiji, Crnoj Gori i

Rumunjskoj

JUGOISTOČNA EUROPA

+CRNA GORA

+

P = 13 812 km2

625 266 (2011.)

jadranska i dinaridska zemlja

najrjeđe naseljena u JI E Crnogorci i Srbi + drugi Hrvati (6 000) u Boki kotorskoj

samostalna od 2006. g.

prirodne cjeline planinski prostor sredozemni prostor

CRNA GORA

+

primorje = turizam

Skadarsko jezero (Albanija)

Nikšić (60 000) najveći u unutrašnjosti

glavna luka Bar (40 000) željeznica do Beograda

Podgorica (155 000) nekoć Titograd gl. i najveći grad

CRNA GORA

Skadarsko jezero

Podgorica

+BOSNA i HERCEGOVINA

+

P = 51 197 km2 3 791 622 (2013.)

primorska, ali ne i pomorska zemlja

nizinski dio S uz Savu (rubni dio

Panonske nizine) dolina Neretve

planinski dio većina zemlje = Dinaridi

BOSNA i HERCEGOVINA

+

etnički podijeljena zemlja Bošnjaci (Muslimani) Srbi Hrvati

Federacija BiH Hrvati + Bošnjaci

Republika Srpska Srbi

rat 1992. – 1995. velike štete, 200 000 mrtvih,

više od milijun raseljenih

BOSNA i HERCEGOVINA

+

Bosanska posavina dolina Save važne rijeke Una, Vrbas i Bosna gusto naseljena, poljodjelski važna Banja Luka (240 000)

središte Rep. Srpske prehrambena ind.

Tuzla (120 000) kamena sol i smeđi ugljen u blizini

Bosanski Brod - rafinerija nafte

Banja Luka

Tuzla

rafinerija u Bosanskom Brodu

BOSNA i HERCEGOVINA

PRIRODNE REGIJE

+

Središnja Bosna planinski kraj = padaline HE na rijekama Sarajevo (320 000; 670 000)

gl. i najveći grad očuvani orijentalni spomenici automobilska ind. (ex-TAS = VW) stradanja u Ratu OI 1984. = sportski centri

Zenica (130 000) željezara = crna metalurgija

Sarajevo

pogled na Dinaride, BiH

Zenica s željezarom u pozadini

BOSNA i HERCEGOVINA

ZOI u Sarajevu, 8. – 19. 2. 1984, prve i jedine u jednoj socijalističkoj zemlji

Vučko – maskota igara

bob staza danas

skijaške skakaonice

dvorana za hokej i klizanje, groblje

Opsada Sarajeva 1992. - 1996. – 1 425 dana, 11 541 poginuli

Momo i Uzeir

koncert u srušenoj Nacionalnoj biblioteci, 1992.

skupljanje drva za ogrjev

akcija “Sarajevska crvena linija”, 2012.

+

Hercegovina krški kraj dolina Neretve

voće, povrće, vinova loza, duhan morska obala kod Neuma = turizam glavna luka = Ploče u RH Mostar (100 000)

aluminijska industrija muslimansko-hrvatski grad

Mostar

Aluminij d. d. Mostar

Soko J-21 Jastreb

Soko G-2 Galeb

BOSNA i HERCEGOVINA

+SRBIJA

+

P = 77 435 km2

7 186 862 (2011.)

panonska i podunavska zemlja

nizinski dio Panonska nizina dolina Morave

planinski dio J, Z i I

SRBIJA

+

velika šteta prilikom NATO-ovog bombardiranja 1999. g. rješavanje Kosovske krize industrija i prometnice

teško oštećeni podaci o žrtvama variraju

(2000 – 6000)

velike razlike između J i S zemlje

SRBIJANovi Sad

Beograd – sjedište JNA

Beograd, MUP

Beograd – bivši CK SKJ

+

Vojvodina autonomna pokrajina na S dio Panonske nizine, poljodjelski kraj

(žitarice i industrijsko bilje) Madžari (oko 13 %) Hrvata oko 47 000 (2011.) Novi Sad (240 000)

industrijsko i upravno središte Subotica (100 000)

pretežito madžarski grad

Novi Sad

plodna Vojvodina

SRBIJAREGIONALNA PODJELA

Novi Sad - centar

Novi Sad – sinagoga (1909.)

Novi Sad – pogled na Petrovaradinsku tvrđavu i centar

Subotica

+

Peripanonski prostor dio J od Dunava i Save Beograd (1,2; 1,7)

gl. grad, industrijsko središte nastao na ušću Save u Dunav srastao s Zemunom i

Pančevom + Novi Beograd upravno središte bivše države =

ostaci velikog “aparata”

SRBIJAREGIONALNA PODJELA

NOVI BEOGRAD – arhitektura socijalističkog modernizma i brutalizma, od 1950-ih do 1980-ih

SIV, Novi BeogradBežanijski blokovi, Novi Beograd

bivši toranj CK SKJ, danas trgovački i poslovni centar “Ušće”

Istočna kapija Beograda

Trg republike, Beograd hram sv. Save, najveća pravoslavna katedrala na Svijetu

Narodna skupština Srbije

kompleks Muzeja 25. maj i Kuća cvijeća

+

Pomoravlje Morava (Južna i Zapadna + Velika) važan prometni put uz rijeku žitarice, duhan, povrće u kotlinama Kragujevac (150 000)

bivša tvornica “Zastava” (FIAT) Niš (180 000)

prometno čvorište

Istočna Srbija bakar, planinski prostor (Karpati)

Morava u centralnoj Srbiji

Niš na rijeci Nišavi

Kragujevac

SRBIJAREGIONALNA PODJELA

NIŠ – Ćele-kula iz 1809. g., za vrijeme Prvog srpskog ustanka, sa 952 lubanje (54 ostalo)

+KOSOVO

+

P = 10 908 km2

1 733 872 (2011.)

bivša autonomna pokrajina Srbije (SFR Jugoslavije)

od 1999. g. pod protektoratom UN-a

nezavisna od 2008. g.

nije članica UN-a (priznalo ju 108 od 193 članica)

KOSOVO

+

prirodne cjeline Kosovska zavala Metohijska zavala

gusto naseljena, ali gospodarski slaba samoopskrbna poljoprivreda velika nalazišta ugljena (lignita) => TE Albanci + malo Srba Trepča

kompleks više rudnika olovne rude i cinka, među najvećima u Europi

Priština (200 000)

KOSOVO

talionica olova Zvečan, dio kompleksa Trepča

Priština, NB

Priština

+MAKEDONIJA

+

P = 25 713 km2

2 058 539 (pr. 2011.) planinska zemlja dolina Vardara dio povijesne Makedonije

Vardarska Makedonija = Rep. Egejska M. (Grčka) Pirinska M. (Bugarska)

problem s Grčkom oko imena FYROM

MAKEDONIJA

+

ovčarstvo u planinama

poljoprivreda u kotlinama i dolinama rijeka (Vardar i Strumica) voće, povrće, riža uz Vardar = pamuk, sezam grožđe

tri jezera = ribolov i turizam Ohridsko Prespansko Dojransko

MAKEDONIJApolje riže, Makedonija

grad Ohrid na obali Ohridskog jezera

Prespansko jezero

+

1/4 Albanci + Turci i Romi

Skoplje (Skopje) (510 000) gl. i najveći grad, ind. središte veliki potres 1963. g.

MAKEDONIJA

Skoplje

Arheološki muzej, Skoplje

Konjanik, Skoplje

POTRES – 26. srpnja 1963., 1 100 poginulih, 200 000 ostalo bez krova nad glavom, oko 80 % grada uništeno

Kenzō Tange

Porta Makedonija, Skoplje

Justinijan I. Ratnik, Skoplje

Dom Majke Tereze

Majka Tereza (1910. – 1997.)

+RUMUNJSKA

+

P = 238 391 km2

19 942 642 (pr. 2014.) podunavska i crnomorska

zemlja gospodarski najrazvijenija

u JI E nizinski dio

Vlaška i Panonska nizina planinski dio

Karpati i Bihor + zavala Transilvanija

RUMUNJSKA

+

tri povijesne regije Vlaška Transilvanija Moldavija

dodatak Dobrudža

Moldavija ≠ Moldova !!!

Romania ≠ Romi !!!

RUMUNJSKA

+

Karpati najrjeđe naseljen dio šumoviti / ovčarstvo na pašnjacima HE na rijekama J Karpati = Transilvanske Alpe važna planina Bihor = zlato i srebro

RUMUNJSKA

Karpati, motiv

jedna od +500 HE na Karpatima

Bihor, motiv

+

Transilvanija brežuljkasta zavala između Karpata i

Bihora vinova loza, kukuruz zemni plin manjine = Madžari (1,2 mil.) i

Nijemci regionalna središta

Cluj-Napoca (325 000) Brașov (250 000) Sibiu (145 000)

RUMUNJSKA

vinogradi u Transilvaniji

krajolik uTransilvaniji

Szekely Madžari u Transilvaniji

Crna crkva u Brașovu., gotička katedrala iz 15. st.

Brașov

Cluj-Napoca

Sibiu, europski grad kulture 2007. g.

+

Panonski dio gusto naseljen / žitarice / Hrvati Temišvar (320 000)

Vlaška nizina najvažniji, najnapučeniji dio vinogradi, voćarstvo, žitarice automobilska ind. / rijeka Dunav Bukurešt (București) (1,9; 2,2)

gl. grad, industrijsko i kulturno središte

Timișoara

Vlaška nizina, motiv

RUMUNJSKA

Palatul Parlamentului (najveća građevina u Europi) bulevar Unirii

Arcul de Triumf i Casa Presei Libere

+

Moldavija brežuljkasti i nizinski kraj između Karpata i

rijeke Prut poljoprivreda, nešto nafte središte grad Iași (290 000) riječna luka Galați (250 000)

Dobrudža S = močvarna, rijetko naseljena J = turistički kraj, gušće naseljena dijelom stepa => žitarice glavna luka Constanța (280 000) kanalom

spojena s Dunavom

RUMUNJSKA

Moldavija, motiv

Galați na Dunavu

plaža u J Dobrudži

luka Constanța

Iași, centar

delta Dunava, Dobrudža, NP od europske važnosti

+BUGARSKA

+

P = 110 994 km2

7 364 570 (2011.) podunavska, trakijska i

crnomorska zemlja nizinski dio

Trakijska nizina Dunavska nizina

planinski dio Rodopi Stara planina (Balkan) Sredna gora

BUGARSKA

+

Sjeverna Bugarska prostor uz Dunav žitarice, natapanje zemljišta Ruse (150 000) automobilska ind. (Kinezi)

Stara planina (Balkan) prostor do Sredne gore = kotline voće, povrće, vinova loza uzgoj ruža – proizvodnja ružinog ulja

za kozmetičku ind.

BUGARSKARuse

uzgoj ruža

+

Srednja Bugarska dolina Marice tj. Trakijska nizina važan poljoprivredni kraj Plovdiv (340 000) Sofija (1,3)

gl. i najveći grad, ind. i kulturno središte

Rodopi stočarstvo Turci i Pomaci (muslimani) turizam

skijališta, toplice, manastiri (Rila)

Plovdiv

BUGARSKA

S O F I J A – glavni grad Bugarske

RILSKI MANASTIR – 14. do 19. st., UNESCO-va baština

Skijalište u Rodopima, Bugarska

+

Crnomorsko primorje turizam

Zlatni pijesci kod Varne Sunčana obala kod Burgasa

Varna (340 000) ind. središte

Burgas (200 000) najveća luka, prerada nafte

Zlatni pijesci blizu Varne

Sunčana obala kod Burgasa

Varna

BUGARSKA