• Glagoljica i starohrvatski jezik u bogoslužju

• Sveta braća Ćiril i Metod

• Glagoljica

• Preteče novih vremena

• U cijeloj Katoličkoj crkvi sve do završetka Drugoga

vatikanskoga sabora (1965.) službeni jezik bio je

latinski.

• Nijedan narod rimskoga obreda nije mogao slaviti misu

na svom jeziku. Jedina iznimka bili su Hrvati koji su na

narodnom jeziku slavili misu i vlastitim pismom

(glagoljicom) pisali liturgijske knjige.

• Knez Rastislav je želio da mu

narod bude pokršten i što bolje

poučen u vjeri, pa je 862.

godine poslao molbu

bizantskom caru da mu pošalje

misionare vješte slavenskom

jeziku.

• Izbor cara pao je na dvojicu

učenih Grka iz Soluna – braću

Ćirila i Metoda.

• Posebnim pismom –

glagoljicom, Ćiril i Metod su

preveli najvažnije dijelove

Biblije i bogoslužne knjige na

razumljiv slavenski jezik te

tako započeli svoje misionarsko

dijelo u Moravskoj.

• Uskoro su im se suprotstavili germanski svećenici, koji su ih optužili za krivovjerje, no papa Hadrijan II. shvatio je njihovu igru te odobrio bogoslužje na slavenskom jeziku, a Metoda je postavio na čelo panonske biskupije u Sirmiju(današnje Srijemske Mitrovice).

• Napadi germanskih svećenika nastavili su se i za vrijeme pape Ivana VIII. Koji je također odlučno stao u obranu slavenskoga bogoslužja.

• Ćiril i Metod zajedno sa

svojim učenicima su razvili

slavensko bogoslužje i u

Hrvatskoj.

• U 10.st. služba Božja na

narodnom jeziku bila je

raširena i dobro ukorijenjena

u mnogim hrvatskim

krajevima.

• Narodni je jezik sačuvan u

bogoslužju sve do 10.st.

• Kod drugih rimokatoličkih

slavenskih naroda uporaba

narodnog jezika u bogoslužju

prestala je smrću Ćirila i

Metoda.

• Glagoljica je potpuno nestala,

osim kod Hrvata. Služila im

je za prepisivanje dijelova

Biblije, književnih djela,

različite bogoslužne

tekstove i dr.

• Glagoljica je postala pismo

za svakodnevnu uporabu.

• U poznatim glagoljaškim tiskarama u Senju, Rijeci i Kosinju izrađivani su i ukrašavani misali, evanđelistari, brevijari.

• Prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku je Misal po zakonu rimskog dvoraiz 1483. godine, koja je također napisana glagoljicom.

• Glagoljica je bila raširena i u drugim slavenskim zemljama, ali u Hrvatskoj je pronađeno najviše glagoljskih natpisa.

• Među najstarijim natpisima, posebno se ističu: Bašćanska ploča, Valunska ploča i Plominski natpis.

MISAL – liturgijska knjiga u kojoj su sabrani svi

misni tekstovi (osim čitanja).

EVANĐELISTAR – liturgijska knjiga koja sadržava

odlomke iz evanđelja za čitanje tijekom crkvene

godine.

BREVIJAR – službena crkvena knjiga molitvenih

tekstova i čitanja za sve dane u godini,

raspoređenih prema satima dana.

Bašćanska ploča

Plominski natpis

Valunska ploča

• Jedno vrijeme je hrvatskom narodu prijetila opasnost od

zatiranja i gubitka narodnog jezika, no upravo zahvaljujući

glagoljici se očuvala domaća hrvatska riječ.

• Poznati širitelji glagoljske ideje na domaćim i europskim

prostorima, kao i mnogi bezimeni svećenici glagoljaši, redovnici

i svjetovnjaci, nisu bili samo čuvari pisma i jezika, nego i

istinski prosvjetitelji.

• Slaveći Boga na razumljivom narodnom jeziku, Hrvati ni u

jednom trenutku nisu doveli u pitanje jedinstvo Katoličke crkve.

• Korištenje vlastitoga jezika i pisma, nije im bila izlika za

narušavanje crkvenog zajedništva.

• Odanost Crkvi svjedočili su na vlastiti način, svojim jezikom i

pismom.

• Evanđelje se od davnine utjelovilo u našu kulturu, jezik i

običaje.

• Naši su predci po tome bili vjesnici nove svijesti koja je u

Katoličkoj crkvi probuđena na Drugom vatikanskom koncilu

(1962.-1965.) koji je svakom narodu dopustio uporabu vlastitog

jezika u bogoslužju.

Hvala na pažnji !

Izradile: Katarina Tot i Helena Lisac, 8.d.