Škola poslovnog coachinga

Škola poslovnog coachinga

raspoloživo iskustvoČetverogodišnji (2007-2011) studij je završilo oko 160 polaznika. Jedan dio je imao namjeru postati coach, drugi dio (uglavnom treneri) je namjeravao obogatiti svoj portfelj konzultantskih usluga, a treći dio (uglavnom HR specijalisti i viši menadžeri u velikim organizacijama) je došao radi intelektualne avanture i uvida u buduću ponudu koju će moći koristiti u svom poslu. Tada nije bilo konkurencije. Nije postojala ni jedna škola, nego samo kratki tečajevi (nekoliko dana) koji su bili prikaz neke metode uvezene iz inozemstva.

Što je zapravo poslovni coaching?Poslovni coach ubacuje, a donositelj poslovnih odluka1 – coachee – kontekstualizira svježa poslovna znanja. To je vrsta konzultanta koji stoji na rubu terena i viče, ali nikada ne udari loptu. Poslovni coaching je stavljanje u kontekst donositelja poslovnih odluka onih svježih znanja koja razglašavaju gurui2 u knjigama, člancima, blogovima i predavanjima. Bit poslovnog coachinga je skup iskustvenih pravila koja nisu univerzalna, ali mogu biti vrlo korisna.

Odvajanje poslovnog coachinga od drugih konzultantskih djelatnostiPoslovni coaching prije svega treba razlikovati od revizije (audit) i treninga. Razlika se može izreći prije svega s aspekta vrste korištenog znanja. Prilikom revizije, uspoređuju se očekivani i ostvareni podaci. Revizijom se provjeravaju podaci/pokazatelji kao i korištenje metoda dolaženja do podataka/pokazatelja. Prilikom treninga se razvijaju vještine, osobito vještina komunikacije.

Kompetencija3 u poslovanju je znanje interpretiranja. To su neizreciva znanja koja se ne mogu pretočiti u riječi. Pomoću poslovnog coacha, coachee upravo provjerava i ako je nužno, razvija novu koncepciju poslovanja te formu interpretiranja odluke.

Odvajanje „poslovnog coachinga“ od ostalih vrsta coachingaMože li se poslovnim coachingom baviti onaj tko nije poslovni coach? Je li coaching sve ono čime se bilo koji coach bavi? Često se događa da se iz konteksta coachinga istrgne dio “poslovni coach ne donosi odluku”. To je točno, ali nezgoda počinje onda kada to ‘zajašu’ brojni koji ne razumiju ni proces poslovanja ni proces odlučivanja te se onda ne može razlikovati "poslovni coach" od "life coacha". Ljudima trebaju razne vrste pomoći. Sve je to korisno. Izgorjelima (burn out), usamljenima, neodlučnima i početnicima je pomoć dobrodošla. U poslovnom coachingu, coachee nije niti jedan od navedenih. Donositelj poslovne odluke nije izgorio, nije ni usamljen, ni neodlučan niti je početnik. On(a) zapravo jedino oskudijeva u vremenu. Donositelj poslovnih odluka od poslovnog coacha traži

1 To su uglavnom: CEO; CIO; CHRO i CKO, koji donose poslvne odluke ili učestvuju u pripremanju. To su zapravo „STRATEZI POSLOVANJA“

2 Najutjecajniji mislioci poslovanja „Thinkers 50“

3 Kada interpretiramo poslovne odluke, ne mislimo na pravila, isto kao što vozeći bicikl ne mislimo na zakon ravnoteže. Ne postoji "jedino valjano pravilo interpretacije", ono ovisi o "osobnom znanju". Koliko ljudi, toliko interpretacija.


da mu u kontekst ubaci nova poslovna znanja i to upravo tako kako bi i on sâm da je imao dovoljno vremena za praćenje novuma gurua poslovnog razmišljanja.

U organizacijama ima puno više ljudi kojima je potreban „life-coach“ (osobni trener, družbenica, terapeut ili siva eminencija) nego poslovni coach. Tržište ne-poslovnog coachinga je ogromno, no treba se čuvati brkanja raznih zanimanja. Ova ostala zanimanja bismo treba prepustiti drugim školama i tečajevima. Ova zanimanja sve češće nose u sebi i dio spiritualnog, što nije sukladno poslovnom obrazovanju.

koncepcija

Specijalizacija „slobodnih strijelaca“ u školi poslovnog coachingaDanas mnogo „buha“4 traži slonove. Ovu metaforu uzimam od Charlesa Handyja. Slonovima su buhe potrebne jer im donose inovaciju. Poslovni coach profesionalac (buha) mora imati veliku sliku i zahtjevno servirati svježa znanja donositeljima poslovnih odluka kod slonova. Poslovni coach profesionalac imat će komparativnu prednost naspram priučenih (na nekom kratkom tečaju) jer će priučeni i samouki uvijek raditi prema nekoliko jednostavnih pravila i nikada neće moći sagledati cjelinu.

Kompetencija poslovnog coacha je u konstruiranju novuma od novih pojmova koje je našao kod gurua. Danas postoji toliko svježih znanja da ih donositelji poslovnih odluka ne stižu pregledati i osvijestiti, mada često vape za njima.

4 Handy velike organizacije naziva slonovima. Buhama naziva one koji imaju vlastito malo poduzeće u kojem rade sami ili s najviše nekoliko ljudi


sposobnost kontekstualizacije5 pojmova o paradigmi inovativnih organizacija

razlikovanje organizacije koja uči od one koje stvara inovacije

sposobnost prepoznavanja donositelja poslovnih odluka

razlikovanje donositelja poslovnih odluka od organizatora (šefova)

Sposobnost za konstruktivističko učenje razlikovanje primanja informacije od konstruiranja novih kognitivnih shema

Sposobnost validiranja novih znanja razlikovanje „nagovještaja novuma u poslovanju“ od otpada na Internetu

Sposobnost određivanja domena važnosti razlikovanje primjenjivih i neprimjenjivih modela za konkretnu dilemu odlučivanja

Sposobnost prezentacije novuma razlikovanje dovoljne količine „priče“ (storytellinga) i vizualizacije od pretjeranog korištenja „čuda digitalne tehnike“

Sposobnost prihvaćanja raznih kultura razlikovanje domena mogućih promjena „u dostojanstvu“ od obvezne uniformizirane vrijednosti

Na početku je neophodno imati jasnu sliku poslovnog coacha- slobodnog strijelca. Novi alkemičari6, kao i sve ostale buhe, više vole živjeti "na" slonovima nego "u" slonovima. Jer, ako ih slonovi progutaju, buhe umiru. Alkemičari su u stalnoj žurbi i uče na različite načine, kroz „uranjanje“, uskakanje u razne situacije i intuitivno plivanje. Kreativni ljudi se nastoje spojiti s drugim kreativcima, pa su zbog toga „mreže alkemičara“ fenomen velikih gradova.

Gledajući iz sadašnje perspektive, vidim da u portfelju slobodnog strijelca poslovni coaching ne treba biti više od 14-15%. Pokretanje djelatnosti poslovnog coachinga ili ubacivanje djelatnosti u portfelj već postojećih malih konzultantskih organizacija zahtijeva dobro osmišljenu strategiju povezivanja s velikim organizacijama – slonovima.

5 KONTEKSTUALIZACIJA – KONSTRUIRANJE ZNANJA - Konstruktivističko učenje temelji se na konstruiranju znanja, gdje se u fokusu nalazi sam proces. Znanje je rezultat osobne, pojedinačne konstrukcije. Kontekstualizacija nije drugo no preinaka, prestrukturiranje već postojećeg i uvijek postojećeg prethodnog znanja koje u glavi svakoga čovjeka predstavlja cjelinu znanja. Mozak ništa ne prima, nego se kontekstualizira.

6 Handy naziva novim alkemičarima one koji u poslovanju od ničega stvaraju nešto. Oni nisu konformisti, zbog čega se teško prilagođavaju životu u bilo kojoj velikoj organizaciji.


Razvojna istraživanja7 E-Coaching platformeDanas nas Internet zatrpava beskrajnom količinom zanimljivih saznanja. Ostaje na osobi koja surfa internetom da, tamo i onda, stvori određenu predodžbu i profiltrira dostupna saznanja. Bez toga bi i u njenoj glavi nastala zbrka kao na Netu. Nitko se ne nada, ali ipak žudi za postojanjem diktatora, nekoga tko bi validirao nova saznanja. Na prvi pogled, život bi bio lagodniji i puno toga bi se riješilo ako bi na internetu nestala „demokracija”. Sloboda validiranja nekima je velika briga. Jedan bi autoritet napokon mogao reći koje je znanje dobro, što je pravo, a što krivo. No, preveliku bi vlast imao onaj tko bi odredio tko je taj koji to može reći.

Logika „vodopada” pustila je jake korijene u programiranju. No, neki dan sam doživio slučaj gdje je znatno dublje korijene pustilo kod financijera razvoja. Vodopad se fokusira na detaljan plan. Detaljnog plana nema bez precizne prognoze uloge i načina rada korisnika. Dugo se u razvoju aplikacija polazilo od spomenute pretpostavke. Toliko dugo da sada financijeri ne žele odustati od jasnih planova prije donošenja odluke. Uzalud sam potencijalnim financijerima PLATFORME ZNANJA objašnjavao kako se adaptivni razvoj platforme zasniva na novim principima i da stalna suradnja s budućim korisnicima naprosto isključuje mogućnost preciznog plana. Želim razvoj koji će stalno uključivati novonastale potrebe korisnika koji u tijeku rada spoznaje „svoj lik”. Zahtjevi za prilagođavanjem dolaze postupno. Moja je želja da tijekom razvoja korisniku često damo na testiranje nedovršenu varijantu.

Za podizanje razine u potpori donositelja poslovnih odluka razmišljamo u smjeru razvoja PLATFORME ZNANJA gdje možemo tražiti, proizvoditi i podijeliti znanja. Proizvodi tipa „švicarskog noža” temeljeni su na jednostavnoj platformi. Bilo koji dodatni dio ne remeti funkciju prethodnog. Možemo reći kako svaki dio živi ili ne živi svoj život na istoj platformi.

„Cloud computing“ donosi novu paradigmu ili, bolje rečeno, možda donosi novu paradigmu. Kad god se neki donositelj poslovnih odluka susretne s nekim novi pojmom (concept, trudi se trudi razumjeti ga (staviti u svoj kontekst) i tako stvoriti novum. Maćehinskom odnosu „IT aplikacija” prema donositeljima poslovnih odluka može doći kraj dolaskom „cloud computinga”, što bi moglo označiti i kraj suverene vladavine baze podataka.

Pružanje usluga praksi putem E-Coaching radioniceSve češće od donositelja poslovnih odluka u srednjim i poodmaklim godinama života čujemo da bi i dalje učili, ali ne žele po treći put slušati iste modele. Mnoge poslovne škole pojednostavljuju 7 jest sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih. (Frascat priručnik)


stvarnost i predstavljaju donositelje poslovnih odluka kao srednjovjekovnog viteza koji se bori za jedino dobro i za to dobiva princezu i pola kraljevstva. Takvu krivu sliku želimo ispraviti s novom radionicom.

Stratezi poslovanja formalne programe gledaju kao ponavljanje lekcija koje su već naučili. Osim toga, te lekcije postaju irelevantne u svjetlu iskustva i stručnosti tijekom vremena. Nasuprot tome, ova se radionica temelji na postojećem iskustvu i stručnosti za nove uvide u perspektive. "Učiniti podučavanje manje apstraktnim, a više ga vezati uz konkretno radno mjesto. Držati se podalje od studija slučajeva koje su tako drage poslovnim školama i umjesto toga povezati nove ideje izravno s onim što se iz dana u dan događa u organizaciji." Programi bi se trebali održavati u kratkim, naglim isječcima kako bi direktori mogli usvojiti lekciju, isprobati je u praksi, ocijeniti njenu učinkovitost, a potom se vratiti kako bi ju preoblikovali još bolje nakon samog "vatrenog krštenja".

Radionica potiče otvorenu raspravu i omogućuje nove perspektive vezane uz ključne izazove donositelje poslovnih odluka. Programe sam po sebi djeluje kao "ljepilo" između programa i Platforme Znanja. Teme kojima se radionica bavi potiču više vodstvo na raspravu i razmišljanje o dilemama vezanim uz strategiju inovativne organizacije. Promjene neće doći od „re-formatora“ kojima je to u opisu radnog mjesta.

u kratkim, naglim isječcima kako bi direktori mogli usvojiti lekciju, isprobati je u praksi, ocijeniti njenu učinkovitost, a potom se vratiti kako bi ju preoblikovali još bolje nakon samog "vatrenog krštenja".

Mreža (CoP) poslovnih coachevaMreža je CoP (Community of Practice) onih koji „govore isti žargon“ poslovnog coachinga. Osim sličnosti članova, takva zajednica nagrađuje i različitost, stoga je važno odrediti atribute sličnosti i različitosti. Očekujemo da će se formirati zajednica bivših studenata Škole poslovnog coachinga.

Novi oblik samoorganiziranja je Community of Practice. To će biti povezivanje „učenika iste škole“. Takve zajednice se stvaraju skoro neprimjetno, no jednako tako i nestaju ako se sadržaj potroši. Grupu mladih slobodnih strijelaca koji će biti u neformalnoj vezi, i dalje će povezivati zajedničko stečeno znanje o poslovnom coachingu. U ovakvim mrežama, praktična bi iskustva prvih koraka coachinga slobodno strujala i širila se. Bez obzira na slobodno sudjelovanje, od „Škole poslovnog coachinga“ se ipak zahtijeva pružanje nekoliko usluga i uputa o nekim labavim, ali bitnim pravilima igre.


Nakon završetka prve generacije, danas vidim i „lajkanje“ post-filter tržišta. Donositelj poslovnih odluka „lajka“ uglavnom one koji imaju preporuku. Preporuku imaju oni koji su objelodanili svoje novo razmišljanje. To je onih 20% koji su na nekim konferencijama, blogovima, društvenim medijima objavili „postove“ jednim novim poslovnim žargonom i izazvali pozornost onih donositelja poslovnih odluka kojima je dosadila stara pjesma u karaoke izvedbi. Iz „Coaching Poola“ korisnici mogu izabrati coacha za kojeg se pretpostavlja da će biti najbliže dilemi koja tišti donositelja poslovne odluke. Možda riječ „pool“ ne oslikava dovoljno dobro bit ideje, to je zapravo AGORA –trg za susretanje onih koji se žele vidjeti i popričati.

elementi curriculuma škole poslovnog coachingaOvdje dajem samo temeljne smjernice određivanjem pojedine knjige na kojoj će se temeljiti kolegiji. Predviđeno je 8x5x4 sata.

I semestar 1. dio: Nove paradigme poslovnih organizacija

1. inovativne organizacije: sumrak imitatora

2. inovativni donositelji poslovnih odluka – ekstremistani: mediokristani trebaju samo za...

I semestar 2 dio: Novi kontekst donositelja poslovnih odluka

3. Razmišljanje nove generacije: što internet čini našem mozgu

4. Narativi: NOVI JEZIK LIDERSTVA: više vjerujemo dobrim pričama nego podacima

II semestar 1 dio: Novo validiranje

5. Logika poslovanja: nemojmo tražiti skrivenu logiku tamo gdje je nema

6. Razmišljanje donositelja poslovnih odluka: Iracionalno nije neracionalno

II semestar 2 dio: Novi identitet

7. Identitet lokalnih organizacija: lokalno nije provincijalno

8. Identitet čovjeka: globalne organizacije sve više razmišljaju o identitetu u paralelnim kulturama

Education

Škola poslovnog coachinga