VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PROGRAM RADA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

ZA RAZDOBLJE 2000.- 2004. GODINE

Zagreb, 8. veljače 2000.

�1

S A D R Ž A J

1. PREDGOVOR 4 ................................................................................................................

2. TEMELJNI CILJEVI 5 ....................................................................................................

3. ZATEČENO STANJE 7 ....................................................................................................

4. PROGRAM 11 ...................................................................................................................

4.1. DEMOKRACIJA I PRAVNA DRŽAVA 11 ...................................................................

4.1.1. Promjene Političkog Sustava 11 ....................................................................................

4.1.2. Razvoj Demokracije I Izgradnja Civilnoga Društva 11 ................................................

4.1.3 Sloboda Medija 11 .........................................................................................................

4.1.4. Manjine 12 ....................................................................................................................

4.1.5. Povratak Prognanika 13 ................................................................................................

4.1.6. Nevladine Udruge I Građanska Inicijativa 13 ..............................................................

4.2. EKONOMSKA POLITIKA 14 .....................................................................................

4.2.1. Makroekonomska Politika 14 ......................................................................................

4.2.2. Javne Financije 14 .........................................................................................................

4.2.3. Ciljevi Gospodarskoga Razvitka I Mjere Potpore 17 ...................................................

4.2.3.1. Industrijska Politika 18 ..............................................................................................

4.2.3.2. Turizam 18 .................................................................................................................

4.2.3.3. Obrt, Malo I Srednje Poduzetništvo 19 ......................................................................

4.2.3.4. Tržište 19 ....................................................................................................................

4.2.3.5. Bilateralna Suradnja 19 ..............................................................................................

4.2.3.6. Unutarnje Tržište I Zaštita 20 ....................................................................................

4.2.3.7. Zaštita Potrošača 20 ...................................................................................................

4.2.4. Privatizacija 20 ..............................................................................................................

4.2.5. Promet I Telekomunikacije 20 ......................................................................................

4.2.6. Energetika 21 ................................................................................................................

4.2.7. Poljoprivreda 22 ............................................................................................................

4.2.8. Regionalni Razvitak 22 .................................................................................................

4.2.9. Zaštita Okoliša 23 .........................................................................................................

4.3. SOCIJALNA POLITIKA I DRUŠTVENE DJELATNOSTI 24 ................................

4.3.1. Demografija 24 .............................................................................................................

4.3.2. Radno Pravo I Socijalni Dijalog 24 ..............................................................................

4.3.3. Socijalna Politika 24 .....................................................................................................

4.3.4. Hrvatski Branitelji Iz Domovinskoga Rata 25 ..............................................................�2

4.3.5. Odgoj I Obrazovanje 25 ................................................................................................

4.3.6. Znanost I Visoko Obrazovanje 26 .................................................................................

4.3.7. Mladi I Obitelj 27 ..........................................................................................................

4.3.8. Šport 27 .........................................................................................................................

4.3.9. Zdravstvo 27 .................................................................................................................

4.3.10. Kultura 28 ...................................................................................................................

4.4. UNUTARNJA POLITIKA 29 ........................................................................................

4.4.1. Državna Uprava I Lokalna Samouprava 29 ..................................................................

4.4.2. Pravosuđe 29 .................................................................................................................

4.4.3. Nacionalna Sigurnost, Obrana I Oružane Snage 30 ......................................................

4.4.4. Unutarnji Poslovi 31 .....................................................................................................

4.5. VANJSKA POLITIKA 33 ..............................................................................................

4.5.1. Europska Unija 33 .........................................................................................................

4.5.2. Nato, Sad, Rusija, Pakt O Stabilnosti, Regionalna Suradnja 34 ...................................

4.5.3. Odnosi Sa Susjedima 35 ...............................................................................................

4.5.4. Zemlje U Tranziciji 35 ..................................................................................................

4.5.5. Promicanje Gospodarskih Interesa 36 ..........................................................................

5. ZAKLJUČCI 37................................................................................................................

�3

1. PREDGOVOR

Program Vlade Republike Hrvatske temelji se na izbornim programima koalicije SDP-HSLS i koalicije HSS-LS-HNS-IDS, te Koalicijskog ugovora šest stranaka o formiranju predstavničke i izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj. Građani su na izborima za Zastupnički dom Hrvatskoga državnoga sabora iskazali snažnu potporu sveukupnim promjenama u političkom, zakonodavnom i gospodarskom životu Republike Hrvatske. Ovaj je Program odgovor na njihove zahtjeve.

Stoga je Program Vlade Republike Hrvatske program promjena u Republici Hrvatskoj, temeljen na osnovnom opredjeljenju izgradnje civilnoga društva, demokratske i tržišno orijentirane države integrirane u EU.

Predviđenim promjenama u zakonodavnoj regulativi otklonit će se postojeći nedostaci i izvršiti usklađivanje zakona sa zakonodavstvom EU.

Programom je predviđeno stabiliziranje javnih financija i racionalno gospodarenje proračunskim sredstvima.

Program predviđa smanjenje javne potrošnje i strukturne promjene u korištenju sredstava u korist onih djelatnosti koje su do sada bile zapostavljene, a koje predstavljaju osnovu identiteta i bržeg rasta i razvoja Republike Hrvatske, kao što su poduzetništvo, obrazovanje, znanost i tehnologija, kultura i slično.

Program predviđa snažno jačanje pravne države, što uključuje redefiniranje uloge i funkcioniranja tajnih službi te jačanje efikasnosti sudova i policije, kao i reviziju privatizacije.

Ovim promjenama stvorit će se povjerenje građana u institucije vlasti i novo okružje za gospodarske aktivnosti koje će biti jasno prepoznatljive za investitore, a u kojem obrt, malo i srednje poduzetništvo imaju posebno značenje. Ostvarenje ovoga Programa počiva na pretpostavci usavršavanja sustava i značajnog povećanja učinkovitosti državne i lokalne uprave i njihove odgovornosti spram zahtjeva i potreba građana.

U ostvarenju osnovnih ciljeva, ovaj Program je poziv na suradnju, na građansku ili institucionalnu incijativu, na jačanje zajedničke odgovornosti za budućnost Republike Hrvatske. Pred svim građanima Republike Hrvatske povijesna je šansa da se iskoriste nove mogućnosti nastale proteklim demokratskim izborima za Zastupnički dom Hrvatskoga državnoga sabora.

Vlada Republike Hrvatske će doprinijeti uspostavi odgovorne vlasti i usklađivanju načina obnašanja vlasti s mogućnostima društva i zahtjevima vremena, što je jedan od ciljeva ovoga Programa.

U prvoj godini ostvarivanja Programa naša je obveza izvesti zemlju iz ponora, gospodarske socijalne krize, te uz mnogo odricanja stvoriti temelje za zdrav gospodarski i socijalni razvoj u idućim godinama, kad će se i Program ostvariti u punom zacrtanom opsegu.

�4

2. TEMELJNI CILJEVIVlada ovim Programom pretvara proklamirana obećanja građanima u konkretne ciljeve kojima će se postupno u sljedećem četverogodišnjem razdoblju, prilagoditi sve aktivnosti političkih, gospodarskih i društvenih reformi. Univerzalni je cilj slobodan, siguran i ugodan život svakoga građanina Hrvatske.

Uspostava i jačanje parlamentarnoga političkog sustava uz poticanje dijaloga i tolerancije, te sloboda medija, pridonijet će razvoju demokratskih procesa i civilnoga društva.

Decentralizacija državnih funkcija i jačanje financijske snage lokalnih zajednica omogućit će korištenje potencijalne energije nacije, kako bi se u kraćim rokovima prevladali veliki problemi gospodarstva, obrazovanja, kulture i socijalne sfere.

Djelotvorno funkcioniranje pravosudnih institucija, dobro organiziran, demokratski kontroliran i jasan sustav obrane i unutarnje sigurnosti, osigurat će povećanje svekolike sigurnosti građana. Suvremen i provediv zakonodavni sustav i gospodarski razvoj olakšat će i ubrzati dostizanje maksimalne razine poštivanja ljudskih prava.

Promjene u gospodarskoj sferi u značajnoj će mjeri pridonijeti kvaliteti života građana. Prioritet je postizanje rasta i razvoja gospodarstva s naglaskom na rast proizvodnje i izvoza, te ubrzano zapošljavanje. Usporedno s tim stvarat će se zakonske, financijske i organizacijske pretpostavke za nužnu razinu zaštite prirode i okoliša te racionalno korištenje prirodnih i prostornih resursa.

Ubrzat će se privatizacija i restrukturiranje, povećati sigurnost i isplativost ulaganja, te zakonodavstvom i drugim mjerama poticati tržište roba, rada i kapitala. Ulazak Hrvatske u europske i svjetske gospodarske asocijacije pridonijet će razvoju slobodne trgovine i jačanju konkurentnosti, a protiv monopola.

Politikom proračuna i javnih financija stvorit će se uvjeti za gospodarski razvoj. Smanjenje javne potrošnje i izdataka države omogućit će smanjenje poreznog opterećenja te uravnoteženje proračuna. Visoki prioriteti su uredno servisiranje inozemnih dugova te provođenje mirovinske i zdravstvene reforme.

Zbog visoke stope nezaposlenosti i izraženoga siromaštva, ostvarivanju ciljeva socijalne politike Vlada će dati visoki prioritet, sukladno mogućnostima osiguranja proračunskih i izvanproračunskih sredstava sustavima socijalne sigurnosti i ostvarenom rastu gospodarstva.

Cilj razvoja zdravstva je uspostava racionalne, kvalitetne i djelotvorne zdravstvene zaštite uravnoteženjem izvora financiranja i programa zdravstvene potrošnje.

Proračunsko ulaganje u obrazovanje, znanost i kulturu kao razvojnih snaga suvremenoga društva povećavat će se postupno, do razine njihovog udjela u bruto domaćem proizvodu, jednake onoj u razvijenim zemljama Zapada.

Prioritetni interes i cilj su jačanje i širenje dobrih odnosa s međunarodnom zajednicom u cjelini. Jačanje odnosa sa susjednim zemljama i priključenje Europskoj uniji i NATO-u, iskazat će

�5

opredijeljenost euroatlanskoj politici i spremnost prihvaćanja uloge Hrvatske kao najstabilnijeg partnera u regiji.

�6

3. ZATEČENO STANJEHrvatska se nalazi ne samo u recesiji, već i u strukturnoj krizi. U njezinom pravnom i gospodarskom sustavu, te u dosadašnjem političkom funkcioniranju postoje ugrađene koncepcijske greške. Zbog toga i zbog prakse koja je dominirala, Hrvatska se svrstala u skupinu zemalja visokoga gospodarskog rizika, niskoga političkog i drugog rejtinga s otežanim uvjetima priključenja euroatlantskim asocijacijama. Sve se to događa u uvjetima teškoga života za većinu stanovništva s mnogim slučajevima korupcije i kriminala, nepravde i društvene isključivosti, te niza drugih neprihvatljivih pojava za demokratsku državu.

Hrvatska više troši nego stvara, s tim da su u toj potrošnji investicijska ulaganja u proizvodnju i zapošljavanje bila mala. Pri tom je stalni višegodišnji rast državne potrošnje neusklađen s kretanjem domaće proizvodnje i gospodarskom snagom nacionalne ekonomije.

Rezultat toga je da samo u 2000. godini državni proračun treba podmiriti oko 5,8 milijardi kuna dospjeloga inozemnog i domaćeg javnog duga. Nadalje, dimenzije visoke državne potrošnje jasno su vidljive u podatku o preuzetim, a neizmirenim obvezama korisnika državnoga proračuna u iznosu od oko 5,7 milijardi kuna (kraj siječnja 2000. godine). U tom iznosu samo dugovi zdravstva su preko 3,2 milijarde kuna. Povrh toga državna potrošnja je ranijih godina financirana i izdavanjem mjenica koje će tek dospjeti na naplatu. Tako u 2000. godini dolazi na naplatu više od 1 milijarde kuna mjenica izdanih tijekom 1999. godine. Nadalje, prema prvim nepotpunim sagledavanjima u razdoblju od 1996. do 1998. godine država je izdala financijskih jamstava u iznosu od oko 10,4 milijarde kuna, te novih jamstava u vrijednosti od oko 4,6 milijardi kuna (1999. godina) kao i znatna činidbena jamstva.

Osim ovih dugovanja, nova Vlada nasljeđuje i znatne probleme i obveze u sanaciji pojedinih banaka, te obveze u izgradnji velikih infrastukturnih projekata.

Realna stopa bruto domaćega proizvoda pada zadnjih šest godišnjih kvartala, pri čemu su u 1999. godini zabilježeni pad industrijske proizvodnje, pad prometa u trgovini, nepovoljni trendovi u poljoprivredi, smanjenje aktivnosti u graditeljstvu, te nepovoljna situacija i u drugim sektorima.

Saldo robne razmjene s inozemstvom u 1999. godini je negativan i iznosi 24,9 milijardi kuna odnosno 3,5 milijardi USD, a pokrivenost robnog uvoza izvozom je svega 55%.

Godišnja stopa inflacije mjerena porastom cijena na malo u 1999. godini u odnosu na 1998. godinu bila je 4,2%.

Stabilnost kune u 1999. godini oslabljena je u odnosu na prethodna razdoblja, što se očituje u prosječnom padu vrijednosti kune u 1999. godini u odnosu na DEM u visini od 7,1%, a u odnosu na USD od 11,8%.

Kamatne stope poslovnih banaka u zemlji su vrlo visoke i u 1999. godini kretale su se na razini od 13% do 16%.

Neprekidno je prisutan pad broja zaposlenih tako da je u 1999. godini stopa nezaposlenosti premašila 20%. To je rezultiralo izjednačavanjem broja zaposlenih s brojem umirovljenika i nezaposlenih. Ovim pokazateljima treba dodati i značajan broj zaposlenika koji nisu primali plaće.

�7

Prosječno mjesečno isplaćena neto plaća u 1999. godini iznosila je 3.038 kuna, a mirovina 1.348 kuna, što ukazuje na izrazito ugroženo materijalno stanje posebice umirovljenika.

Posebno je izražen problem u međusobnim plaćanjima. Razmjeri nelikvidnosti su samo u 1999. godini povećani od 14,5 milijardi kuna u 1998. godini na 26,6 milijardi kuna, čemu je znatno pridonijela i sama država. Krajem 1999. godine 30.278 pravnih osoba, s ukupno 164.976 zaposlenika blokirano je. Ukupan iznos ove blokade iznosio je 26,6 milijardi kuna (kraj 1999. godine) što je u odnosu na kraj 1998. porast od čak 84,2%. Preko 92% ovog ukupnog iznosa blokade računa duže je od 180 dana. Svoje obveze sve teže podmiruju i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, tako da je krajem 1999. godine 29.458 fizičkih osoba imalo evidentirane nepodmirene naloge u iznosu od 2,1 milijarda kuna.

Ukupan broj zaposlenih u javnom sektoru, bez policije i vojske, iznosi 199.667 zaposlenih, od čega je preko 79% u zavodima i ustanovama iz područja društvenih djelatnosti, u pravosudnim tijelima 5%, te u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi 16%.

U državnom proračunu u 1999. godini sudjelovale su vojska s 11,5%, policija s 6,5%, socijalne ustanove s 11,3%, branitelji s 5,0%; obnova s 4,9%; obrazovanje (bez visokog) s 8,9%; visoko obrazovanje s 2,4%; znanost s 1,1%; zdravstvo s 2,7% i kultura s 0,8%.

Konsolidirani rashodi državnoga proračuna povećani su sa 23,71% bruto domaćeg proizvoda u 1994. godini na oko 24,5% u 1999. godini, dok su rashodi izvanproračunskih fondova znatno povećani sa 16,8% u 1994. godini na oko 25% u 1999. godini.

Specifičnosti zatečenoga stanja u pojedinim sektorima:

U gospodarstvu, od industrijske proizvodnje i poljoprivrede do turizma, prometa i trgovine prisutno je zaostajanje u strukturnom i konkurentskom prilagođavanju, te u privatizaciji. Visok je stupanj neiskorištenosti kapaciteta, nelikvidnosti, tehnološke zaostalosti, te pada produktivnosti i kvalitete. U pojedinim sektorima, kao npr. u hotelijerstvu visoka je zaduženost što onemogućava normalno poslovanje, razvoj i bržu privatizaciju. Dugogodišnja stagnacija izvoza i porast uvoza doveli su do visoke neusklađenosti bilance vanjskotrgovinskih i kapitalnih tijekova, te do opadanja domaće proizvodnje. Mnogobrojne tvrtke posluju s gubitkom. Ovakvo stanje, posebice u industriji, trgovini, turizmu i poljoprivredi uzrokovalo je nestajanje mnogih tvrtki, dovelo do ugrožavanja poduzetničkoga duha, te rasta pritiska na državu da se izravno uključuje u rješavanje tekućih gospodarskih problema. Intervencije države u saniranju, restrukturiranju i održanju na životu pojedinih tvrtki, rezultirale su produljenjem agonije neperspektivnih privatnih i državnih tvrtki, te daljnjim gomilanjem gubitaka. U prometnom sektoru započeta je izgradnja i rekonstrukcija prometne infrastrutkure koja nije završena. Planirana mreža autoputa tek je u izgradnji. Ceste i željeznička mreža nisu rekonstruirane, a postojeće luke zbog zastarjelosti potrebno je modernizirati.

Republika Hrvatska danas ima oko 4,4 milijuna stanovnika (procjena) i nalazi se u nepovoljnoj demografskoj situaciji, uvjetovanoj posrednim i neposrednim gubicima u ratovima, te negativnom migracijskom bilancom u XX. stoljeću. Stanovništvo ima visoku ukupnu starost, reprodukcija je nepovoljna, a demografski trendovi pozitivni su u urbanim središtima, te negativni u gotovo cijelom ruralnom području. Emigracija, depopulacija i izumiranje stanovništva obilježja su stanja gotovo na tri četvrtine hrvatskoga državnog prostora.

�8

Začetak sustavnoga pristupa ostvarivanju ljudskih prava već je postavljen. Osnovan je niz tijela za promicanje ljudskih prava, te su izrađeni nacionalni programi za poboljšanje stanja na pojedinim područjima ljudskih prava. Međutim, globalno gledano razina zaštite ljudskih prava je nezadovoljavajuća. Također je nezadovoljavajuća i razina suradnje s domaćim i međunarodnim udrugama.

Ovisnost elektronskih medija o strukturama vlasti bio je jedan od temeljnih problema Republike Hrvatske.

Niz problema u ostvarivanju prava nacionalnih manjina, uglavnom je vezan uz nedostatno financiranje njihovih potreba. Pritom nedostaje i pravi interes za rješavanje objektivnih problema pojedinih manjina.

Republika Hrvatska trenutačno skrbi o 46.000 prognanika, 140.000 Hrvata izbjeglih s područja Srbije, Crne Gore i BiH, od kojih 40.000 traži trajno stambeno zbrinjavanje u Republici Hrvatskoj, te 35.000 raseljenih osoba koje čekaju ili obnovu obiteljskih kuća ili vraćanje u posjed neoštećenih kuća u kojima su privremeno smješteni izbjegli Hrvati iz BiH, Srbije i Crne Gore.

Područje socijalne politike karakterizira nedisciplina u plaćanju doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, priznavanje prava neovisno o financijskim mogućnostima, te velika neujednačenost u pravima. Sudski postupci u ostvarivanju prava na rad i prava na isplatu plaća, kao osnovnih ljudskih prava, dugotrajni su. Veliki broj građana ne ostvaruje nikakve prihode ili su oni toliko niski da ne omogućuju zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

Sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja imaju velika dugovanja. U znatnim dijelovima svojih aktivnosti ovi sustavi ne pružaju zadovoljavajuću razinu usluge, kao ni sustavi zapošljavanja i socijalne skrbi.

U ostvarivanju prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskoga rata ima dosta propusta i neujednačenosti u praksi. Sredstva se koriste bez dostatne kontrole.

U društvenim djelatnostima, posebice u obrazovanju, znanosti i kulturi, vidljive su posljedice dugogodišnjega nedovoljnog financiranja. Mnoge predviđene aktivnosti su smanjene ili obustavljene. U tim sustavima usporen je proces dubljega strukturnog prilagođavanja te približavanja europskim standardima. Centralizacija sredstava, kadrovska politka i odlučivanje o programima suzili su mogućnost uključivanja lokalne zajednice, udruga i strukovnih organizacija da sudjeluju u izradi, financiranju i provedbi programa, te u stvaranju pretpostavki da se ubrzaju promjene postojećeg stanja.

Glavni problem pravosuđa je zabrinjavajuće niska razina ažurnosti rada sudova koja dovodi u pitanje njegovu temeljnu funkciju ostvarivanja i zaštite prava građana, te slabi povjerenje u funkcioniranje pravne države. Tijekom 1999. godine bitno je poboljšan materijalni položaj sudaca, no za sada nisu mjerljivi njegovi učinci. Općenito govoreći, ogranizacijska i kadrovska situacija u pravosuđu zadovoljavajuća je, ali je prisutan nedostatak organizirane stručne edukacije sudaca. Također postoji problem rada Državnog sudbenog vijeća.

�9

U državnoj upravi previše je zaposlenih. Prevelik je broj jedinica lokalne samouprave kao i broj zaposlenih u njima. Sve to određuje visoku razinu javne potrošnje. Centralizacija mnogih upravnih poslova onemogućuje efikasan rad tijela lokalne samouprave.

U poslovima nacionalne sigurnosti nedostatna je pravna regulacija, što dovodi do preklapanja djelokruga rada pojedinih službi. Kadrovska struktura je nezadovoljavajuća. Osobito akutnim pokazao se nedostatak nadzora demokratski izabranih vlasti nad radom tajnih službi. Službe za sprečavanje korupcije i organiziranoga kriminala nisu bile učinkovite.

Dosadašnje financiranje obrane bilo je nedostatno transparentno. Vlada, kao ni Sabor, nije imala uvid u načine trošenja proračunskoga novca namijenjenoga obrani. Parlamentarni nadzor nad poslovima obrane i nacionalne sigurnosti gotovo da nije postojao.

Mnogi problemi opterećivali su odnose Hrvatske sa svijetom. Istovremeno, u Hrvatskoj je bilo previše zazora od suradnje sa svijetom i opravdavanja politike koja je vodila u izolaciju. Od 1996. godine EU promatra Hrvatsku kroz prizmu regionalnog pristupa. Hrvatska je politički definirana kao dio "zapadnog Balkana". Neispunjavanje uvjeta koje je EU postavila (mediji, izborni zakon, izbjeglice, suradnja sa Haagom, Daytonski sporazumi) onemogućavalo je približavanje Hrvatske Europskoj uniji. Jedini očuvani oblik odnosa sa EU su autonomni trgovinski preferencijali. Bilateralni odnosi sa zemljama euroatlanske zajednice u određenoj su mjeri bili suzdržani. Neke europske zemlje su u posljednoj godini uvele vize za hrvatske građane.

�10

4. PROGRAM

4.1. DEMOKRACIJA I PRAVNA DRŽAVA

4.1.1. PROMJENE POLITIČKOG SUSTAVA

Republika Hrvatska ostvarila je državnu samostalnost i pobjedu u Domovinskom ratu, no ti uspjesi ostali su bez punog učinka. Jedan od osnovnih nedostataka i zapreka daljnjem razvoju Hrvatske nezadovoljavajući je postojeći politički sustav, kojega je nužno mijenjati. U Hrvatskoj je potrebno uspostaviti punu parlamentarnu demokraciju, prvenstveno smanjivanjem ovlasti predsjednika države, a jačanjem uloge parlamenta i vlade. S tim ciljem promjenit će se Ustav Republike Hrvatske, kako bi se ostvarilo većinsko opredjeljenje građana za ukidanje elemenata autokratske vlasti. Promjenom Ustava, revizijom zakonodavstva i primjenom u praksi, ukinut će se sve institucije paralelne vlasti i paradržavni centri moći. Izgradit će se dosljedan sustav podjele vlasti u kojoj će se poštivati nezavisnost i odvojenost zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti. Ujedno će se stvoriti pretpostavke da svaka institucija izvršne vlasti bude podvrgnuta nadzoru parlamenta i javnosti.

4.1.2. RAZVOJ DEMOKRACIJE I IZGRADNJA CIVILNOGA DRUŠTVA

S ciljem razvitka demokracije i izgradnje civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, kao prioritet poticat će se dijalog i tolerancija. Zaštita sloboda i prava čovjeka i građanina te promicanje tih sloboda i prava, moraju biti sustavni pristup svih institucija društva. Zaštita slobode i prava čovjeka i građana pretpostavka je razvitku demokratskih političkih institucija, neovisnog sudstva i zahtjevu koje postavlja načelo vladavine prava. Posebna pažnja posvetit će se onim skupinama građana koji se ne mogu brinuti o sebi i to: djeca, starije osobe, osobe s invalidnošću, duševnim smetnjama itd.

Potpuno će se ostvariti sloboda vjeroispovijedi u skladu s europskim standardima. Načelo jednakosti vjerskih zajednica pred zakonom i odvojenost od države uživat će punu zaštitu. Razvijat će se otvoreni dijalog s katoličkom crkvom, ali i svim vjerskim zajednicama, u skladu s europskim standardima. Poštivat će se potpisani ugovori sa Svetom Stolicom i regulirat će se odnosi s drugim vjerskim zajednicama.

4.1.3 SLOBODA MEDIJA

Stvaranje i njegovanje slobodnih medija prioritet su Vlade, budući da su oni najbolje sredstvo stalne demokratske odgovornosti vlasti i obrane od njene samovolje. Slobodni mediji su najbolje sredstvo neposrednog iskaza slobode građana.

Vlada se obvezuje na poštivanje međunarodnih standarda sloboda govora i mišljenja. Vlada će podupirati procese samoregulacije i etičkog ponašanja putem formiranja nezavisnih struktura koje se skrbe za te procese, podupirat će uredničku neovisnost i nastojati promovirati izražavanje svih oblika političke, društvene i kulturne različitosti, podizanje svijesti o potrebi tolerancije te o važnosti ljudskih prava. Isto tako, Vlada će poduzeti mjere da informacije budu dostupne i kroz decentralizirani sustav upravnih i drugih institucija.

Vlada će braniti medijske slobode podupiranjem izrade i poštivanja zakonskog okvira koji garantira medijske slobode i slobodno obavljanje novinarske profesije, uključujući slobodu i mogućnost

�11

pristupa informaciji, zaštitu izvora te obranu načela pluralnosti. Vlada će poduzeti mjere da se ostvare ekonomski preduvjeti za mogućnost slobodne i neovisne proizvodnje i distribucije tiskanih medija.

Hrvatska televizija mora biti pretvorena iz državnoga u javni, nezavisni i odgovorni medij koji ne služi propagandi stranke na vlasti. Upravljanje i nadzor nad Hrvatskom televizijom kao javnom televizijom ostvarit će se stvaranjem odgovarajućih demokratski izabranih tijela u kojima će sudjelovati javnost i struka te u manjem dijelu predstavnici Hrvatskoga državnog sabora i u njemu zastupljenih stranaka.

Vlada će poduzeti korake da se obavi revizija i objavljivanje plana frekvencija te da se transparentno reguliraju prava na njihovo korištenje, kako bi se taj nacionalni resurs mogao optimalno koristiti na lokalnoj, regionalnij i nacionalnoj razini, te u skladu s međunarodnim pravilima.

Mjerila i propisi o dodjeli koncesija za radijske i televizijske postaje uskladit će se s demokratskom praksom i osloniti isključivo na tehničke zahtjeve, a posebno će se podupirati osnivanje i razvoj privatnih televizija.

4.1.4. MANJINE

Zaštita prava manjina i unapređivanje njihova položaja, jedna je od temeljnih političkih zadaća Vlade. Ta zadaća proizlazi iz ustavnih i zakonskih odredbi, relevantnih međunarodnih dokumenata i pozitivne tradicije međuetničkih odnosa u Hrvatskoj. Nastavak obnove i uspostava multietničkoga povjerenja, temelj je stabilnosti demokratskoga poretka kao jednoga od značajnih elemenata hrvatskih nacionalnih interesa. Vlada je spremna da u suradnji s međunarodnom zajednicom unaprijedi položaj manjina u Republici Hrvatskoj, u skladu sa svojim preuzetim obvezama te od međunarodne zajednice očekuje potporu i pomoć u afirmaciji hrvatskoga pristupa rješavanju toga pitanja.

Vlada će poduzeti sve potrebne korake da se uklone u praksi prisutni elementi neravnopravnosti hrvatskih građana, pripadnika manjinskih zajednica. Vlada će također osigurati potpunu primjenu zakona kojim se reguliraju prava manjina i osiguravaju njihova sloboda, jednakost te očuvanje i afirmacija njihova manjinskog identiteta kao i njihovo sudjelovanje u javnome životu.

Vlada će otkloniti sve zapreke potpunoj građanskoj integraciji pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo. U tu će svrhu, između ostaloga, predložiti odgovarajuća rješenja za osiguranje pozitivne diskriminacije u izbornom zakonodavstvu kako bi se uz opća građanska prava ostvarila i posebna prava u predlaganju i izboru njihovih predstavnika.

Pripadnici manjina koji žive u Hrvatskoj predstavljaju most za unapređenje odnosa s državama iz kojih manjine potječu. One su isto tako poticaj državama čiji pripadnici žive u Republici Hrvatskoj kao manjine za poboljšanje položaja i ostvarivanja sloboda i prava hrvatske manjine koja živi u tim zemljama.

Vlada će posebnu pozornost posvetiti položaju hrvatskih manjina u drugim zemljama, zaštiti njihovih prava i jednakosti te očuvanju i afirmaciji njihova nacionalnog identiteta. To posebno vrijedi za zemlje u kojima ta prava nisu priznata ili se ne ostvaruju.

�12

4.1.5. POVRATAK PROGNANIKA

Vlada će ustrajati na provedbi programa povratka prognanika i izbjeglica kao jednoj od pretpostavki otklanjanja posljedica rata i normalizacije stanja na ratom stradalim područjima.

Vlada Republike Hrvatske preuzet će odgovornost za sve svoje građane bez diskriminacije i suprotstavit će se svim pokušajima dijeljenja povratnika i financiranja njihovog povratka po nacionalnoj osnovi.

Predložit će se Hrvatskome državnome saboru promjene onih dijelova zakona koji sprečavaju jednakost povratnika, a kod međunarodne zajednice zalagat će se za formiranje jedinstvenog fonda za obnovu i financiranje drugih vidova povratka, s jednakim pravom kandidiranja svih građana za njihovo korištenje i potporu rješavanju njihovih problema.

Obnovit će se približno 23.000 obiteljskih kuća ili stanova, čime bi se okončao povratak oko 15.000 prognaničkih obitelji i oko 8.000 raseljenih osoba. Također će se osigurati i alternativni, a po mogućnosti i trajni stambeni smještaj za one izbjegle Hrvate iz BiH, Srbije i Crne Gore koji se ne mogu i ne žele vratiti u ta područja, čime bi se stambeno zbrinulo oko 10.000 osoba. Paralelno s obnovom kuća nastavit će se i s nužnom obnovom u ratu uništene ili oštećene komunalne i socijalne infrastrukture.

U stambenom zbrinjavanju i obnovi ustanovit će se programi gospodarske obnove i razvitka kako bi povratnici svojim radom i poduzetništvom mogli osigurati egzistenciju i oživjeti ratom opustošena područja.

Potpuni uspjeh povratka ovisit će o brzini realizacije programa.

4.1.6. NEVLADINE UDRUGE I GRAĐANSKA INICIJATIVA

Potpora nevladinim udrugama i građanskoj inicijativi nužna je pretpostavka za demokratizaciju društva i razvitak civilnog društva. Za ostvarenje ovog cilja nužna je potpora zakonodavca. Predložit će se Hrvatskom državnom saboru izmjena zakona i zakonskih odredbi koje ograničavaju pravo na slobodno udruživanje građana radi zaštite njihovih probitaka i ciljeva u okviru europskih standarda. Ti standardi postali su dio hrvatskoga pravnog poretka pošto je ratificirana Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odustat će se od detaljnog i pretjeranog reguliranja svih pitanja koja udruge mogu i trebaju urediti svojim statutom i drugim aktima. Dosadašnje ograničavanje djelatnosti i ciljeva rada udruga bit će dokinuto kako bi građanska incijativa došla do punog izražaja.

Vlada će Hrvatskom državnom saboru predložiti načine financiranja i poboljšanja materijalne osnovice institucija civilnoga društva.

Stvorit će se posebno ozračje u kojem nevladine udruge (udruge, društva, zaklade) postaju partner Vladi, a osobito u provođenju različitih programa, kao što su programi prava manjina, socijalne skrbi, zaštite okoliša, pomoći stradalnicima rata i dr.

�13

4.2. EKONOMSKA POLITIKA 4.2.1. MAKROEKONOMSKA POLITIKA

Ukupna ekonomska politika Vlade osigurat će ekonomsku stabilnost, što znači stabilne cijene odnosno nisku inflaciju, stabilan tečaj te stabilne druge parametre uz istodobni gospodarski rast, ubrzano zapošljavanje, povećanje proizvodnje i izvoza.

Nakon stalnog pada društvenoga bruto proizvoda u zadnjih šest godišnjih kvartala, Vlada Republike Hrvatske očekuje ostvarenje rasta bruto domaćeg proizvoda u 2000. godini od najmanje 2%, s time da se u idućim godinama gospodarski rast dinamizira na razinu rasta višu od 5% godišnje.

Ostvarit će se ubrzano zapošljavanje tako da stopa nezaposlenosti na kraju četverogodišnjeg razdoblja bude na razini stope u razvijenim državama, s posebnim programom potpore zapošljavanju mladih.

Osobna će potrošnja rasti ovisno o jačanju ukupne ekonomske snage s rastom plaća ovisnim o rastu proizvodnosti rada. Javna će se potrošnja dinamički prilagođavati mogućem smanjenju ukupnoga poreznog opterećenja i sukladno reformama u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.

Smanjenjem porezne presije sa čvrstim ograničenjima državne potrošnje i izvanproračunskih fondova stimulirat će investiranje, rad i poduzetništvo.

Izvoz će se podupirati aktivnim mjerama potpore proizvodnji za izvoz, smanjenjem troškova, politikom tečaja, dohodaka i cijena i drugim instrumentima, kao i mjerama potpore u provedbi politike u znanosti i tehnološkom razvoju, te u regionalnoj politici.

Monetarna politika će u cjelini biti čvrsta i sa zdravim novcem. Novčana masa će se restrukturirati u korist proizvodnji bez inflacijskih učinaka. Ubrzat će se investicije uz niže kamatne stope, te privući veća izravnija ulaganja iz inozemstva.

Devizne rezerve će se održavati na razini koja će osigurati stabilan tečaj kune i s tim povezane ostale parametre gospodarske stabilnosti. Početno, to će biti razina deviznih rezervi od oko 3 milijardi USD.

4.2.2. JAVNE FINANCIJE

Javna potrošnja i troškovi funkcioniranja države preveliki su. Zadaća je svih, Vlade, Hrvatskoga državnog sabora, tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave racionalizacija i smanjivanje troškova. Potrebna je štednja na svim razinama. Pri tom će opseg javnih usluga biti širi, a njihova kvaliteta bolja nego što je danas. Otpočinjujući svoj mandat znatnim smanjenjem plaća državnih dužnosnika, ova Vlada je jasno pokazala da će sve što traži od drugih ponajprije primijeniti na svoje članove.

Fiskalnom politikom osigurat će se smanjenje ukupnoga poreznog opterećenja, smanjiti veličina javnih rashoda i uravnotežiti proračun. Moguće je dopustiti strogo kontrolirani, umjereni deficit zbog pripreme mirovinske i zdravstvene reforme. Vlada će osigurati da se iz kapitalnih prihoda ne financira tekuća potrošnja i da se ostvari niska zaduženost javnog sektora.

�14

Smanjenje proračuna odrazit će se na ostvarivanje prava pojedinih proračunskih korisnika. U 2000. godini će se započeti s financijskom konsolidacijom državnog proračuna, prvenstveno sređivanjem dugova prenijetih iz prethodnog razdoblja. U narednim godinama izvršit će se strukturne promjene u državnom proračunu. Najviše će se smanjiti proračunski rashodi vojske i policije, a proračunski korisnici obrazovanje, znanost i razvoj tehnologije, te kultura, participirat će postupno udjelom u ukupnoj državnoj potrošnji do razine jednake onoj u ostalim europskim zemljama. Postupnim stvaranjem financijskih mogućnosti potpunije će se zadovoljavati pojedine potrebe.

Odgovarajućom fiskalnom politikom osigurat će se potpora razvoju tržišnoga gospodarstva, poticati gospodarski rast i stvarati socijalno pravedno društvo. Iznad svega će se ubrzati hrvatski izvoz, razvijati financijska tržišta, osigurati pravna sigurnost i promijeniti nepovoljan odnos broja aktivnog i uzdržavnog stanovništva.

Državni proračun će imati i razvojno-poticajnu ulogu, a preraspodjela dohotka će se provoditi putem države politikom transfera.

Stimulativnim mjerama porezne politike, kao što je neoporezivanje reinvestirane dobiti ili oslobađanje od poreza na dohodak za iznose uložene u novi razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, ubrzat će se razvoj gospodarstva i smanjivanje socijalnih troškova. Poreznom politikom stimulirat će se i ulaganja u kulturu, znanost, obrazovanje, socijalnu skrb, amaterski šport, nevladine udruge i slično, kako bi i neovisno privatno bogatstvo poticalo djelatnosti od općeg društvenog interesa. Ove mjere uvodit će se postepeno ovisno o oporavku gospodarstva i mogućnostima proračuna.

Porezni će sustav biti pravedan i neće biti instrument politike preraspodjele između gospodarskih sektora i subjekata.

Socijalna pomoć osigurat će se onome kome je potrebna. Izgradnjom sustava praćenja dohotka, imovine i korisnika socijalnih pogodnosti, žurnom revizijom prava osigurat će se zaštita od zlouporaba.

Različitim modelima podupirat će se restrukturiranje poduzeća koja imaju tržišnu perspektivu. Ukinut će se praksa saniranja poduzeća oprostom poreza i doprinosa. Vlada neće preuzimati dospjele kreditne obveze, niti će isplaćivati plaće zaposlenicima neuspješnih poduzeća.

Reformom mirovinskog i zdravstvenog osiguranja uz smanjenje ostalih vrsta javnih izdataka, osigurat će se da izvanproračunski fondovi, što je manje moguće opterećuju središnji državni proračun. Mora se povećati disciplina ubiranja prihoda tih fondova i stvoriti fiskalno održiv sustav, koji će se u manjoj mjeri oslanjati na doznake iz središnjega državnog proračuna. U 2000. godini predložit će se zakon kojim će se utvrditi rješenja za vraćanje duga umirovljenicima.

Smanjenje rashoda državnog proračuna uz promjene u sustavu izvanproračunskih fondova vodit će smanjenju poreznog opterećenja stanovništva i tvrtki. Na taj će se način postupno ostvarivati novi smjer gospodarske politike. Smanjivat će se i opterećenje cijene rada.

Kako bi osigurala dodatna sredstva za realizaciju sveobuhvatnoga programa prilagodbi i uspostavu trajnog rasta, uz održavanje makroekonomske i financijske stabilnosti, Vlada će intenzivirati, proširiti i podići na viši stupanj suradnju s međunarodnim financijskim institucijama, ponajprije s

�15

osloncem na Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, te na izvore Europske unije i druge izvore međunarodnoga tržišta kapitala.

Sukladno smanjenju rashoda smanjit će se i prihodi državnoga proračuna, s time da ih treba učiniti sigurnim i stabilnim. Smanjivat će se razmjeri "sive ekonomije" i onemogućavati dugovanja poreznih obveznika. Smanjenje carina i poreza na dodanu vrijednost rješavat će se sustavno i postupno, a rješenja će se utvrditi već tijekom 2000. godine. Također će se smanjiti porez na dobit, porez na dohodak i carine u okviru sporazuma Svjetske trgovinske organizacije.

U prvoj godini, investicije financirane iz državnog proračuna bit će zaustavljene, osim maloga dijela kojim će se aktivirati već završeni objekti ili gdje postoje zakonske obveze.

Pravednost postojećega poreznog sustava unaprijedit će se podizanjem neoporezivoga dohotka do potrebne potrošnje prosječne hrvatske obitelji. U konačnici, obitelji slabijega imovnog stanja oslobodit će se plaćanja direktnih poreza.

Uredne otplate javnoga duga prioritet su svih plaćanja, pa će i hrvatske obveze prema inozemstvu biti uredno izvršavane. Problem unutarnjega duga Vlada će rješavati mjerama iz područja ekonomske politike, monetarne i porezne, te politike dohodaka, a u njih će uključiti i dodatni kapital iz inozemstva. Za uspjeh na ovom području osim odgovarajućih tehničkih rješenja, ključnu će ulogu odigrati primjena i funkcioniranje mehanizama pravne države. To će biti osnova za pripremu i ostvarenje programa rješavanja problema nelikvidnosti.

Državna jamstva će se ograničiti uglavnom samo na potporu proizvodnji za izvoz i kapitalnu izgradnju u javnom sektoru, a prema prioritetima koje utvrdi Vlada, uz javnost rada i jednakost za sve poduzetnike.

Proračunom će se poduprijeti tržišno orijentirane tvrtke i njihova tehnološka obnova, te perspektivne tvrtke na područjima koja su bila zahvaćena ratom, otocima i u nerazvijenim dijelovima Hrvatske. U tom pravcu razvijat će se mjere poticaja maloga poduzetništva, poticajne fiskalne mjere kao i uloga Hrvatske garancijske agencije.

Trgovačka društva i druge pravne osobe u državnom i pretežito državnom vlasništvu preispitat će svoju investicijsku aktivnost i svesti je u okvire vlastitih mogućnosti. Stoga su dužna uskladiti svoje obveze s priljevom sredstava, te ocijeniti mogućnosti daljnjeg zaduživanja. Trgovačka društva i druge pravne osobe u državnom i pretežito državnom vlasništvu te poduzeća, koja koriste transferna sredstva državnoga proračuna, čije otplate kredita padaju u cjelini ili djelomično na teret države ili koja koriste državna jamstva, izmijenit će menadžerske ugovore i politiku plaća uskladiti sa stanjem u gospodarstvu i državnoj upravi.

Subvencije i transferi trgovačkim društvima i drugim pravnim osobam u pretežito državnom vlasništvu u državnom će se proračunu umanjiti, kao i investicije u izvangospodarskim djelatnostima, osim onih koje pridonose stvaranju pretpostavki i potiču opći društveni razvoj.

Uredno izvršavanje državnih financija bit će poticaj i za gospodarske subjekte u državi, a konačnim ustrojem državne riznice poboljšat će se djelotvornost i upravljanje likvidnošću proračunskih korisnika. Preko državne riznice uvodi se potpora fiskalnoj odgovornosti i uredno plaćanje dobavljača, kao dio poslovne prakse.

�16

Problemi u bankarstvu nagomilani u proteklim godinama neće se više rješavati na teret državnoga proračuna.

Uspostavom odgovarajućeg sustava nadzora nad radom banaka otklonit će se propusti i nepravilnosti u njihovom poslovanju.

Poslovne će banke, uz pomoć Hrvatske narodne banke, restrukturirati svoje poslovanje, a time pokrenuti i proces restrukturiranja ostalih gospodarskih subjekata.

4.2.3. CILJEVI GOSPODARSKOGA RAZVITKA I MJERE POTPORE

Temeljni ciljevi gospodarske politike su stvaranje uvjeta za ostvarivanje gospodarskoga rasta, povećanje proizvodnje i zaposlenosti, povećanje izvoza. U tom pogledu posebni naglasak će se dati na tehnološko, proizvodno, tržišno, poslovno i vlasničko restrukturiranje proizvodnje. U natjecanju s drugim državama u okruženju, a s ciljem stvaranja konkurentnosti hrvatskoga tržišta, privlačnoga za direktna strana ulaganja, posebnim poticajnim mjerama će se poticati dotok stranoga kapitala u nove proizvodnje.

Radeći na prilagodbama i pripremama za ostvarenje punopravnoga članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji provest će se gospodarske reforme radi stvaranja jeftinije i modernije proizvodnje, te stvaranja otvorenoga gospodarstva integriranog u Europu. Time će se postići da se, uz političke i demokratske promjene, ostvari brz, stabilan i dugoročno održiv rast gospodarstva i porast životnog standarda građana.

U roku ne dužem od dvije godine, preko 80% ukupne razmjene hrvatskoga gospodarstva sa svijetom odvijat će se po uvjetima slobodne trgovine. U tom roku sklopit će se preferencijalni trgovinski aranžmani na osnovi ugovora o slobodnoj trgovini s EU, EFTA-om, zemljama CEFTA-e i drugim europskim zemljama koje imaju uređen preferencijalni trgovinski režim s EU. Ujedno će se ostvariti punopravno članstvo Republike Hrvatske u CEFTA-i. Za ostvarenje ovih ciljeva Republika Hrvatska što prije treba postati članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Članstvom u WTO-u potvrdit će se transparentnost i predvidivost hrvatskoga gospodarskog i trgovinskog zakonodavstva, te postići otvorenost i integriranost hrvatskog tržišta. Smanjit će se carinska zaštita, a time i troškovi proizvodnje i opća razina cijena na domaćem tržištu, te ubrzati strukturne promjene u pravcu razvitka održivih i međunarodno konkurentnih proizvodnji. Potencijalnim stranim ulagačima pružit će se jamstvo da će ulaskom na hrvatsko tržište moći osigurati dugotrajnu perspektivu isplative i konkurentne proizvodnje s mogućnošću plasmana na europska tržišta.

Izvozna strategija kao temeljni pokretač gospodarskog rasta i uspostavljanja međunarodno konkurentnoga gospodarstva zasnivat će se na dvjema ključnim zakonitostima svjetskoga tržišta: prvo, tehnološka (r)evolucija i internacionalizacija i drugo, globalizacija svjetskoga gospodarstva. Stvorit će se privlačan "ulagački proizvod" sastavljen od poticaja i olakšica, smanjene državne potrošnje i gospodarstva rasterećenog fiskalnog, carinskog i administrativnog troškovnog pritiska. To bi trebalo omogućiti osvajanje novih tržišta za hrvatske proizvode, ali i otvaranje domaćeg tržišta međunarodnoj konkurenciji. Ukidanjem poduzetničke funkcije države i dodatnim mjerama

�17

poduprijet će se poticanje ulaganja i smanjivanja bruto cijene rada, te će se stvarati uvjeti i poticaji na razini povoljnijoj od one u drugim europskim zemljama.

Paralelno s ostvarenjem ovih ciljeva, provest će se značajne poboljšice u djelovanju bankarskog i financijskog sustava s ciljem smanjivanja cijene kapitala. Stvorit će se pretpostavke za aktivnu ulogu bankarskog sustava u izvršavanju ukupnih razvojnih prioriteta: rasta ulaganja, izvoza, proizvodnje i restrukturiranja.

4.2.3.1. INDUSTRIJSKA POLITIKA

Osnove industrijske politike su započinjanje reindustrijalizacije zemlje. Stoga, prioritetni programi i mjere za ostvarivanje ovog cilja su sljedeći: poticanje izvoza industrijskih proizvoda, restrukturiranje i modernizacija odabranih gospodarskih subjekata s konačnim ciljem privatizacije, poticanje razvoja i uvođenja novih tehnologija, poticanje regionalnog razvitka, te poticanje razvoja inovativnoga poduzetništva. Ovi programi će se realizirati primjenom izravnih i neizravnih mjera industrijske politike. Izravnim mjerama prilagodit će se carinski i porezni sustav s ciljem rasta konkurentnosti i poticanja izvoza, povećati kreditni i garantni potencijal Hrvatske banke za obnovu i razvitak, radi povoljnijega kreditiranja proizvodnje, posebice izvozno orijentirane.

Neizravne tj. horizontalne mjere industrijske politike poduzet će se radi pružanja raznih pravnih, financijskih i informacijskih usluga. Sufinancirat će se projekti na razini feasibility-studija, vršiti promidžba i podupiranje sajamskih promocija na međunarodnom tržištu, podupirati programi marketinških istraživanja, razvijati permanentno obrazovanje menadžmenta i zaposlenika. Posebno će se pružiti potpora uspostavi mreža trgovačkih predstavništava, sukladno s kriterijima izvozne ekspanzije. Učinkovitijim transferima tehnologije, poticanjem razvitka i primjene inovacija, te formiranjem znanstvenoistraživačkih jezgri na razini konkurentnih industrijskih klastera, omogućit će se modernizacija industrijske proizvodnje i stvaranje industrija utemeljenih na novim znanjima i tehnologijama. Sudjelovat će se u europskim i svjetskim programima kreditiranja za poticanje poduzetništva, te pratiti proces restrukturiranja i modernizacije hrvatske industrije.

4.2.3.2. TURIZAM

Tražeći izlaze iz krize, hrvatski turizam, a posebice hotelijerstvo kao njegov najznačajniji dio, usmjerit će se prvenstveno na povećanje svoje konkurentnosti na razvoj i diverzifikaciju ponude, povećanje prometa, te na repozicioniranje na međunarodnom tržištu. U tom pogledu značajnu ulogu imat će ubrzanje privatizacije, te povećanje ukupne učinkovitosti ovog uslužnog sektora. Osmislit će se novi strateški marketinški pristup, izgraditi novi imidž, produžiti sezona i povećati iskorištenost kapaciteta, te otvoriti novi razvojni ciklus. Podupirat će se razvoj maloga poduzetništva i selektivnih oblika turizma. Posebna pažnja će se dati integralnoj zaštiti prirodnih resursa. Pristupit će se redefiniranju sustava turističkih zajednica i uspostavljanju vertikalne kontrole i odgovornosti u sustavu turističkih zajednica.

Ostvarenje ovih ciljeva i programa uključuje primjenu specifičnih mjera i instrumenata razvitka turizma: definiranje sustava razvoja ponude i zaštite turističkih resursa na načelima održivog razvoja; povećanje produktivnosti i uvođenje statusa stalnog sezonca u prijelaznom razdoblju; smanjenje troškova rada sezonca; dokapitalizacija i prodaja turističkog portfelja u vlasništvu

�18

države; davanje izvoznog statusa turizmu; poboljšanje administrativne regulacije u turističkim zemljama; povećanje učinkovitosti nacionalne turističke promocije na međunarodnom tržištu; transfer know-howa i podizanje razine specijaliziranih znanja i usluga.

4.2.3.3. OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

Osnivanjem ministarstva za poslove obrta, malog i srednjeg poduzetništva, postići će se to da se u suradnji s drugim ministarstvima učini veliki iskorak u novom zapošljavanju i unapređenju gospodarskih aktivnosti Republike Hrvatske.

Polazište je, pri tom, u unapređivanju položaja i uloge obrtništva u pokretanju ciklusa ubrzanoga gospodarskog razvoja; restrukturiranju i privatizaciji postojećih malih i srednjih poduzeća, ubrzavanju osnivanja i razvoja novih privatnih poduzeća, te promicanju i sustavnom unapređivanju zadrugarstva.

Posebno će se pružiti značajna pomoć u restrukturiranju i osposobljavanju za tržišnu utakmicu velikom broju malih i srednjih poduzeća koja nisu stvarno privatizirana ili su poluprivatizirana, te se nalaze pred stečajevima.

Aktivnosti u razvoju maloga poduzetništva povezat će se s tehnološkim razvojem, a kroz osnivanje posebnih poduzetničkih i tehnoloških parkova kojima će se osigurati ukupna poslovna infrastruktura radi davanja, pod povoljnim uvjetima, na raspolaganje malim industrijskim poduzetnicima i poduzećima u području visokih tehnologija.

4.2.3.4. TRŽIŠTE

Cjelinu mjera gospodarske politike i svaku mjeru pojedinačno Vlada će provoditi jačanjem tržišne orijentacije hrvatskoga gospodarstva i poticanjem brže tranzicije prema otvorenom tržištu i slobodnoj tržišnoj utakmici gospodarskih subjekata. Glavni pravac aktivnosti Vlade bit će otvaranje prostora za jačanje poduzetništva, smanjivanje administrativnih, fiskalnih i carinskih opterećenja tržišnog poslovanja, te integriranje hrvatskoga gospodarstva i tržišta u europsko gospodarsko okruženje. Mjerama fiskalne politike stvorit će se uvjeti za ukupni pad cijena na hrvatskom tržištu barem na razinu onih u susjednim zemljama i time jačati konkurentnost Hrvatske. Smanjit će se odljev novca iz Hrvatske i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.

4.2.3.5. BILATERALNA SURADNJA

Osim izgrađivanja institucionalnih ugovornih odnosa s EU i EFTA-om, prioritet u bilateralnoj suradnji na svim područjima gospodarstva bit će i sklapanje bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e, s drugim zemljama koje su u pridruženom članstvu s EU i zemljama koje imaju uređene preferencijalne trgovinske odnose s EU. Tako će se najveći dio trgovine odvijati po bescarinskim uvjetima, pa će i suradnja sa zemljama EU, EFTA-e, CEFTA-e i drugim europskim zemljama imati najvažniju ulogu u regionalnom usmjerenju hrvatske vanjske trgovine. Što šira regionalna diverzifikacija robne razmjene ostaje važna odrednica i svojim mjerama i aktivnostima može ohrabrivati ili utjecati na regionalnu usmjerenost poduzetničkih aktivnosti tvrtki u privatnom i državnom vlasništvu.

�19

4.2.3.6. UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITA

U zaštiti domaćeg tržišta Vlada će u potpunosti poštivati disciplinu i pravila utvrđena u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. To znači da carinska zaštita ostaje jedini dopušteni oblik zaštite domaće proizvodnje, a da će se mjere necarinske zaštite koristiti isključivo u za to predviđenim okolnostima pri poremećajima na tržištu i neodgovarajućem ponašanju trgovinskih partnera. Uz to, visina carinske zaštite smanjivat će se, kako zbog obveza preuzetih u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, tako i zbog vlastitog opredjeljenja za stvaranje otvorenog i troškovno što manje opterećenoga gospodarstva. Dogradit će se postojeća regulativa u pravcu daljnjeg jačanja tržišnog natjecanja na domaćem tržištu koristeći pravne instrumente usklađene s propisima EU, poglavito u pogledu onemogućavanja monopolističkih ponašanja, deregulacije, fleksibilnosti propisivanja radnog vremena trgovine, prostornih uvjeta, uvjeta stručne spreme itd., čime će se izravno i neizravno utjecati na stvaranje jednakih i transparentnih uvjeta poslovanja kao i u drugim zapadnim i tranzicijskim zemljama.

4.2.3.7. ZAŠTITA POTROŠAČA

Radi postizanja razine zaštite potrošača sukladne zemljama i legislativi EU, donijet će se Zakon o zaštiti potrošača i posebni zakoni, te formirati potrebne institucije. Uskladit će se i ostali propisi, poglavito tehnički, koji se odnose na odgovornost proizvođača, odnosno trgovca za proizvode i usluge i to u smislu sigurnosti, kvalitete i ukupne ispravnosti proizvoda za njegovu uporabu.

4.2.4. PRIVATIZACIJA

Osnovni prioritetni zadaci privatizacije hrvatskoga gospodarstva su izvršenje kontrole i revizije pretvorbe i privatizacije u kojoj će se prvenstveno provjeravati poštivanje propisa pri kupnji dionica i udjela, izvršavanje ugovorenih obveza nastalih u postupku pretvorbe i privatizacije, te način plaćanja preuzetih obveza.

Provest će se privatizacija u gospodarstvu, uključujući i trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom i pretežito državnom vlasništvu, te banke, sukladno s dinamikom i ciljevima koji će se posebno utvrditi za svako trgovačko društvo i druge pravne osobe pojedinačno.

S ciljem kvalitetnijeg i jeftinijeg upravljanja portfeljem izvršit će se objedinjavanje upravljanja vlasničkim portfeljem dionica i udjela u vlasništvu države, Hrvatskog fonda za privatizaciju i zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Kapitalna sredstva ostvarena privatizacijom ulagat će se u razvojne programe i neće biti korištena u javnoj potrošnji, osim dijela u 2000. godini zbog visokih zatečenih dugova.

4.2.5. PROMET I TELEKOMUNIKACIJE

Razvoj prometa usmjerit će se na kvalitetnije međusobno povezivanje hrvatskih regija, posebice jadranskoga područja s unutrašnjošću zemlje, te Hrvatske s Europom na pravcima sveeuropskih koridora. Suvremeniji promet omogućit će efikasnije uključivanje hrvatskoga gospodarstva u međunarodnu robnu razmjenu i osigurati dinamičniji gospodarski razvoj. Prioritet će imati pravci koji su u funkciji većega gospodarskog korištenja i afirmacije hrvatskih luka, te u prometnom

�20

približavanju jadranskog i ostalih turističkih područja europskom zaleđu. Jačanje pomorskoga prometnog segmenta bit će posebno važna odrednica razvojne politike.

Poboljšat će se stanje prometne mreže podizanjem kvalitete postojećih prometnica, većim ulaganjima u rekonstrukcije i pojačano održavanje. Razvojnim infrastrukturnim projektima stvorit će se konkretne mogućnosti za izravno ulaganje stranoga kapitala, kao i za kreditnu potporu međunarodnih financijskih institucija. Slijedi daljnji proces demonopolizacije telekomunikacijskog tržišta, a od 2003. godine započet će se proces demonopolizacije i u području telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži. Ostvarivanje započetih velikih infrastrukturnih projekata izgradnje uskladit će se s realnim financijskim mogućnostima i u tim okvirima osigurati njihovo dovršenje.

Racionalizirat će se sustav prijevoza sukladno s europskim prometnim trendovima. Jačat će uloga jeftinijih, ekološki prihvatljivijih i energetski štedljivijih oblika prijevoza, kao i primjena kombiniranog prijevoza i drugih suvremenih transportnih tehnologija. Intenzivirat će se proces restrukturiranja trgovačkih društava u državnom i pretežito državnom vlasništvu te njihova prilagodba tržišnim principima poslovanja. Sniženje transportnih troškova i podizanje konkurentnosti privući će tijekove roba, prvenstveno u međunarodnom tranzitnom prometu.

Zakonska regulativa će se unaprijediti izmjenama pojedinih posebnih zakona iz ovoga područja, radi uvođenja primjerenijih rješenja i usklađivanja s odgovarajućom regulativom EU. Nastavit će se s unapređenjem bilateralnih međudržavnih odnosa u međunarodnom prometu na osnovama liberalizacije. Pristupit će se većem broju međunarodnih konvencija, a nastavit će se s intenzivnom suradnjom u međunarodnim organizacijama iz područja prometa.

4.2.6. ENERGETIKA

Izvršit će se reforma energetskog sektora prema ciljevima, zadacima i programima energetskog razvoja Republike Hrvatske koji zahtijevaju promjenu i izgradnju novog sustava gospodarenja energijom. Sukladno s tim, izvršit će se sve zakonodavne, organizacijske, institucijske, vlasničke, gospodarske i ostale promjene u energetskom sektoru. Reformom energetskog sektora pripremit će se lakše uključivanje u Europsku uniju.

Strateški zadatak reforme energetskog sektora je osiguranje kvalitetne i sigurne opskrbe potrošača energijom, što uključuje mogućnost da potrošač izabere kvalitetniji i jeftiniji energent, a za to je nužna pretpostavka intenzivnije uključivanje u međunarodno tržište energije, osiguranje više pravaca priključaka na međunarodne mreže i dobava iz više pravaca za sve umrežene sustave, razvitak prijenosnih i transportnih mreža, razvoj distribucijskih mreža, uvažavanje sigurnosnih ograničenja i državnih interesa.

Povećat će se energetska učinkovitost, izvršit će se diverzifikacija energenata i izvora, poticat će se korištenje obnovljivih izvora energije, uspostavit će se realne (tržišne) cijene energije i razvitak energetskog tržišta i poduzetništva, te voditi posebno briga o zaštiti okoliša.

Ubrzat će se restrukturiranje energetskih tvrtki u državnom vlasništvu i stvoriti organizacijski, gospodarski i zakonodavni uvjeti za privatizaciju, koja će uslijediti tijekom sljedećih godina.

Vlada će poduzeti sve potrebite mjere zaštite interesa i ulaganja u energetske objekte u drugim državama nastalima raspadom bivše Jugoslavije.

�21

Hrvatske rezerve energetskih sirovina relativno su siromašne, pa treba intenzivirati aktivnosti na polju istraživanja nafte i plina. S druge strane, postoje značajne rezerve nemetalnih mineralnih sirovina čije korištenje omogućuje razvoj proizvodnje građevinskog materijala. Dosljedno će se provoditi odredbe Zakona o rudarstvu, te spriječiti devastacija okoliša.

4.2.7. POLJOPRIVREDA

Hrvatska poljoprivredna politika važna je sastavnica ukupne gospodarske politike kojom se pridonosi održivom rastu hrvatskoga gospodarstva, društvenom blagostanju, zaposlenosti, očuvanju prirodnih potencijala i regionalnom razvitku. U oblikovanju i provedbi nacionalne poljoprivredne politike centralno mjesto posvetit će se prosperitetu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Mjerama poljoprivredne politike promicat će se inovativni oblici politike s ciljem pospješenja utjecaja tržišta i sposobnosti prilagodbe proizvođača tržišnim uvjetima, te osiguranja usklađenosti ove politike sa zahtjevima gospodarskog integriranja. Stvarat će se novi izvori dohotka i zaposlenja poljoprivrednoga pučanstva te alternativnog korištenja zemljišta. Poticat će se strukturna poboljšanja u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru kao i razvitak javnog i privatnog istraživanja te poboljšanja u javnoj infrastrukturi, informiranju, savjetovanju i poduci.

U oblikovanju konkretnih mjera poljoprivredne politike uključit će se javne i privatne inicijative koje uzimaju u obzir lokalne i regionalne uvjete.

Izradom Zakona o poljoprivredi, kao krovnog zakona, pobliže će se odrediti ciljevi i mjere poljoprivredne politike kao i korisnici prava na državnu potporu, definirati obiteljska poljoprivredna gospodarstva te ozakoniti institucijska potpora u poljoprivredi, posebice utemeljenjem Seljačke komore.

Nadogradit će se sustav održive financijske infrastrukture koja će zadovoljavati potrebe poljoprivrednih gospodarstava glede kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih kredita, uz preciznije definiranje i jačanje uloge postojećeg Fonda za razvitak poljoprivrede. Pomoći će se razvitak štedno-kreditnih zadruga u seoskim područjima.

Osigurat će se transparentni i primjereni okvir proračunske potpore seljacima i ribarima koji treba biti pravodoban i usklađen s međunarodnim obvezama.

4.2.8. REGIONALNI RAZVITAK

Zbog posljedica rata i dugogodišnjeg naslijeđenog razvitka pojedinih područja Republike Hrvatske i otoka, posebno je važno uravnotežiti razvitak regija Hrvatske.

Tehnološki i tržišno nedovoljno osposobljenim poduzećima, poduzećima u ruralnim područjima, kao i na otocima, posebnim mjerama će se postići ujednačavanje gospodarskog i demografskog razvitka, učinkovitije iskorištavanje regionalnih resursa, te rješavati problemi strukturne nezaposlenosti.

�22

Rješavajući problem posljedica neuravnoteženog razvitka regija Hrvatske i postizanja njihove veće kohezije i povezivanja s Europom, intenzivirat će se rad na osmišljavanju i izgradnji prioritetnih strateških i kapitalnih objekata vodoprivredne i prometne infrastrukture, na razvijanju stambene politike, graditeljstva i unapređenju komunalnoga gospodarstva. Primjenjujući suvremene predloške upravljanja regionalnim razvitkom posebni naglasak će se dati na održivi razvitak demografski i gospodarski zaostajućih područja, a postojeći institucionalni i pravni okvir će se dopuniti novim instrumentima i poticajnim mjerama (novi zakon o poticajima razvitku slabije razvijenih područja).

4.2.9. ZAŠTITA OKOLIŠA

U stvaranju pretpostavki za održiv gospodarski razvoj Republike Hrvatske, naglasak će biti na usklađivanju zakonske regulative s kriterijima EU, te usmjerenje na jačanje mehanizama svih vidova zaštite prirode i okoliša.

Onemogućit će se nekontrolirano korištenje šumskih dobara, mineralnih sirovina, pomorskoga dobra i drugih prirodnih resursa. U tom sklopu poduzet će se koraci za jačanje uloge i odgovornosti jedinica lokalne uprave i samouprave za zaštitu okoliša. Promicat će se načelo partnerstva i ravnopravnosti svih sudionika u procesu donošenja odluka o investicijama važnim za gospodarstvo i okoliš.

Odgovarajuća pozornost bit će posvećena suradnji s nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša. Obrazovanje o zaštiti okoliša, od posebnih akcija za prosvjećivanje najširih slojeva stanovništva do specijalističkih tečajeva i savjetovanja, bit će važan oblik djelovanja.

Poticat će se povećanje stupnja pokrivenosti stanovništva odvozom komunalnog otpada. Uvažavajući mogućnosti domaćega gospodarstva, pristupit će se izradi strategije zbrinjavanja otpada i poticati izradu plana izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Osmislit će se i poticati programi recikliranja otpada.

U dugoročnoj perspektivi nastojat će se da se mjere za zaštitu okoliša financiraju naknadom za njegovo korištenje. Cilj kojem treba težiti jest povećanje udjela sredstava za zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj.

Osnivanje posebnog fonda za povoljno kreditiranje i poticanje izgradnje ekološki prihvatljivijih objekata, građevina i postrojenja je zadaća koja će se obaviti u najkraćem mogućem roku.

Nastojeći osigurati uvjete za racionalno korištenje prostora, osim daljnjeg usklađivanja zakona i podzakonskih akata sa kriterijima EU, sustavno će se raditi na poticanju donošenja i na usklađivanju prostornih planova jedinica lokalne samouprave i uprave. S ciljem postizanja što većeg stupnja pravne sigurnosti i poticanja ulaganja u Republiku Hrvatsku, poduzimat će se koraci radi pojednostavljenja procedure i skraćivanja rokova za dobivanje potrebnih dokumenata za gradnju uz istodobno inzistiranje na strogoj i beziznimnoj primjeni svih zakona relevantnih za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Time bi trebala biti onemogućena bespravna izgradnja i daljnja devastacija prostornih i prirodnih resursa.

Sudjelovanje u europskim intregracijskim procesima ostvarivat će se većim stupnjem institucionaliziranja rada u okviru projekata EU i VE, kako na području prostornog planiranja, tako i na području zaštite okoliša i prirode.

�23

4.3. SOCIJALNA POLITIKA I DRUŠTVENE DJELATNOSTI

4.3.1. DEMOGRAFIJA

Budući da pronatalitetna populacijska politika sama po sebi ne donosi željene rezultate, Vlada će poduzeti mjere aktivne redistribucijske populacijske politike u revitalizaciji brdsko-planinskih, otočnih, izoliranih i ruralnih područja, kako bi u prostorno-funkcionalnoj organizaciji ukupnoga državnog prostora i ova područja imala svoju ulogu. Posebne mjere poduzimat će se u područjima koja su već ušla u fazu izrazito negativnih demografskih trendova.

Vlada će poduzeti gospodarske i socijalne mjere kako bi se brojnost stanovništva zadržala na procijenjenim vrijednostima, kako bi se ubrzao povratak prognanika i izbjeglica, kako bi se u područja pogođena depopulacijom i starenjem ili izumiranjem stanovništva usmjerila mlađa populacija i potencijalni povratnici iz dijaspore, a osobito da se zaustavi odljev mlađeg i reproduktivnog stanovništva.

4.3.2. RADNO PRAVO I SOCIJALNI DIJALOG

Pokrenut će se rad gospodarskog socijalnog vijeća, predstavnika radnika, poslodavaca i Vlade radi ostvarivanja gospodarskog razvoja, zapošljavanja i sveukupnog društvenog napretka. Osnovna pažnja usmjerit će se na novo zapošljavanje, prije svega u produktivnom privatnom sektoru i mladih ljudi, koji mogu dati presudan doprinos novom razvoju. Njihovo uključivanje u gospodarski i socijalni život, iz kojeg su do sada bili isključeni, stvara i pretpostavke za demografski oporavak i suzbijanje raznih oblika socijalne patologije.

Primjenjujući europske standarde i međunarodne konvencije mijenjat će se i dopunjavati radno-socijalni zakoni. Cilj je cjelovito ostvarivanje radnih i socijalnih prava građana, pri čemu je sudjelovanje zaposlenika u odlučivanju od osobite važnosti za uspostavu usklađenih odnosa između poslodavaca i zaposlenika kao dijela političke kulture.

Vlada će svim zakonskim i drugim mjerama zaštititi pravo radnika na redovito primanje plaća. U stečajnim postupcima prvo će se morati namiriti plaće radnika i biti zaštićeni njihovi interesi.

4.3.3. SOCIJALNA POLITIKA

Osnovni je cilj socijalne politike poboljšanje položaja najugroženijeg dijela stanovništva, među kojima su invalidi i druge osobe kojima je potrebna tuđa pomoć i njega i svi socijalno ugroženi građani. Oživljavanjem gospodarstva, novim zapošljavanjem i postupnim povećanjem sredstava unapređivat će se socijalna skrb i materijalni položaj socijalno ugroženih građana.

U mirovinskom osiguranju, kao bitnom sustavu socijalne sigurnosti, novo će zapošljavanje biti glavna materijalna potpora za poboljšanje položaja umirovljenika i stvaranje neophodnog prostora za nastavak mirovinske reforme. Daljnji koraci u mirovinskoj reformi bit će usmjereni na stručnu pripremu i prilagođavanje sustavima u europskoj okolini.

�24

Redefinirat će se politika prema invalidima poboljšanjem njihovog materijalnog položaja, ujednačavanjem prava, obrazovanjem i rehabilitacijom, te osigurati njihovo djelatno uključivanje u društvo i pridonijeti očuvanju njihovog ljudskog digniteta.

Nastavit će se suradnja s međunarodnom zajednicom i pojedinim državama radi nastavka sklapanja bilateralnih ugovora te prihvaćanja i objavljivanja međunarodnih konvencija. Ostvarit će se transparentnost, osobito prihoda i rashoda za socijalne namjene. Reforme pojedinih sustava socijalne sigurnosti pripremat će se na temelju europskih standarda i uz participaciju udruga građana i strukovnih udruga, kako bi se o ključnim pitanjima postigao nacionalni konsenzus.

4.3.4. HRVATSKI BRANITELJI IZ DOMOVINSKOGA RATA

Obveza hrvatske države je sveobuhvatna skrb za stradalnike iz Domovinskoga rata. Neravnomjernost u pravima, njihovo kumuliranje kod jednih, osobito u materijalnim pogodnostima koje prelaze društveno prihvatljive razine, i poteškoće u ostvarivanju prava i odlaganje donošenja rješenja kod drugih, također obvezuju Vladu da se izvrše dodatne promjene. Radi usklađivanja i ujednačavanja prava s raspoloživim sredstvima izvršit će se izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te istovremeno s utvrđivanjem sredstava za pojedinu godinu odrediti prioriteti u provedbi prava. Sukladno s postojećim poticajnim mjerama zapošljavanja, uz dodatnu prekvalifikaciju i školovanje, smanjit će se broj nezaposlenih hrvatskih branitelja, a za djecu poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja nakon završetka školovanja osigurati prednost kod zapošljavanja.

Intenziviranjem stambene izgradnje zbrinut će se obitelji poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja te invalida s visokim stupnjem invalidnosti. Osigurat će se visoki stupanj informiranosti svih hrvatskih branitelja o ostvarivanju njihovih prava. Nastavit će se financijska potpora udrugama sudionika i stradalnika Domovinskoga rata, uz provođenje sveobuhvatne financijske kontrole. Intenzivirat će se program pružanja psihosocijalne pomoći stradalnicima Domovinskoga rata i članovima njihovih obitelji te aktivnosti ekshumacije i identifikacije zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Sustavno će se promicati sve vrijednosti Domovinskoga rata.

4.3.5. ODGOJ I OBRAZOVANJETemeljni su ciljevi odgoja i obrazovanja demokratizacija, decentralizacija i pluralizacija te prilagodba europskim sustavima. Odgoj i obrazovanje strateški su razvojni prioriteti za sveukupni razvoj hrvatskoga društva.

Uspješnije funkcioniranje postojećeg školskog sustava omogućit će se donošenjem nastavnih planova i programa koji nedostaju ili su zastarjeli, preispitivanjem postojeće mreže škola i decentralizacijom vlasničkih prava za osnovne i srednje škole.

Izradit će se stručna podloga kojom će se na temelju najšire provedenih stručnih i javnih rasprava i elaboracija te iskustva europskih zemalja i preporuka međunarodnih organizacija, utvrditi nova koncepcija hrvatskoga školstva. Ujedno će se na temelju utvrđene koncepcije školstva prirediti nova zakonska i podzakonska regulativa i unijeti suvremena načela u odgojno-obrazovni proces, a prije svega načela slobode, demokratizacije, ljudskih prava, otvorenosti, inovativnosti, tolerancije i različitosti.

Sredstva za odgoj i obrazovanje postupno će rasti i približavati se standardima europskih zemalja.

�25

Prava i obveze postupno će se prenositi na tijela lokalne uprave i samouprave, a jednako tako i financiranje, upravljanje i rukovođenje u školstvu te uspostavljati trajna suradnja s ustanovama iz drugih područja, sindikatima i nevladinim udrugama.

Potaknut će se ustrojavanje samostalne stručno-razvojne institucije radi odvajanja stručne komponente od državne uprave i osiguravanja uvjeta stručne i znanstvene izrade podloga za odlučivanje o razvoju i vođenju obrazovne politike.

Razvijat će se informatizacija, dovršiti proces reintegracije odgojno-obrazovnih ustanova hrvatskog Podunavlja i posvećivati puna pažnja odgoju i obrazovanju djece Hrvata koja žive u inozemstvu te odgoju i obrazovanju djece nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Promicat će se prosvjetna suradnja, podržavati međunarodni projekti i provoditi sporazumi u odgoju i obrazovanju mladih.

4.3.6. ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Izradom strategije razvitka znanosti i visokog školstva, novoga zakonodavstva i postupnim povećanjem sredstava iz državnih izvora, zaklada i drugih izvora, sustav znanosti i visokog obrazovanja imat će osiguran prioritetni razvoj, te mogućnost da utječe na sveukupni razvitak društva.

Izradit će se prijedlog cjelovite kratkoročne i dugoročne strategije razvoja znanosti i visokoga školstva na temelju snimke stanja i pripremljenog Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa. Temeljitom revizijom zakonske regulative osigurat će se stvarna autonomija znanstvenih i visokoškolskih ustanova i omogućiti znatno veći utjecaj znanstvenika na znanstveni razvitak.

Postupno će se povećavati proračunska sredstva za znanost i visoko školstvo i omogućiti osnivanje znanstvenih zaklada, kojima će upravljati neovisna tijela sastavljena od znanstvenika i uspješnih privrednika. Omogućit će se korištenje dijela sredstava iz provedene privatizacije te poticati sponzorstva i donacije. Uspostavit će se širok sustav stipendiranja i kreditiranja dodiplomskih i poslijediplomskih studenata te doktoranata.

Izmijenit će se sastav Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu i u primjerenom roku provesti do sada neizvršena zadaća - vrednovanje postojećih visokih učilišta i preobrazba javnih visokih učilišta.

Posebna pozornost posvetit će se razvijanju međunarodne znanstvene i visokoškolske suradnje te razmjeni i uključivanju hrvatskih znanstvenika u tijekove i standarde međunarodne znanstvenoistraživačke zajednice.

Visoko školstvo i znanstvenoistraživačka djelatnost trebaju ostvariti program uvođenja novih tehnologija i informatičkog društva u svrhu ubrzavanja gospodarskoga razvoja i kompetitivnog uključivanja hrvatskoga gospodarstva u međunarodnu diobu.

Vodit će se posebna briga za znanstvenu literaturu i za znanstvene novake.

�26

4.3.7. MLADI I OBITELJ

Mladi su šansa za ovu državu koji mogu mijenjati hrvatsko društvo. Skrb za mladež i obitelj bit će predmet posebne pozornosti Vlade. Djeci i omladini moraju biti pružene sve mogućnosti skladnog razvoja u sigurnom i povoljnom okružju, kao i kvalitetno obrazovanje.

Posebna pozornost posvetit će se provedbi novog zakona o doplatku za djecu, kojim se uvodi stabilniji sustav financiranja iz državnog proračuna i povećava obuhvat djece s pravom na doplatak. Izradit će se mjere za zaustavljanje trajnog odlaska mladih i obrazovanih u inozemstvo.

Vlada će utvrditi mjere socijalne politike za suzbijanje zlouporabe droga i odrediti stajališta državne vlasti spram problema ovisnosti. Temeljni ciljevi politike u ovom području su: smanjenje broja novih ovisnika, povećanje broja ovisnika koji održavaju apstinenciju, smanjivanje štete po zdravlje ovisnika, omogućavanje uspješne socijalne integracije, učinkovitije djelovanje organa represije u borbi protiv organizirane trgovine drogom i donošenje zakonske regulative radi bolje zaštite društva od posljedica uporabe droga.

4.3.8. ŠPORT

Svjesna izuzetnog značenja športa za sveukupni razvitak mladih, Vlada će u četverogodišnjem razdoblju osigurati sve pretpostavke za organizirano uključivanje mladih u šport kroz škole i športska društva. Nastavit će se izgradnja školskih objekata i jeftinih igrališta uz škole i mjesta stanovanja (dvorane, igrališta i bazeni). Izgradit će se cjeloviti sustav športa djece i mladeži i u njega uključiti sve športske udruge, obrazovne ustanove, i druge koje provode ili su odgovorne za športske programe mladih.

Putem Hrvatskog olimpijskog odbora i športskih saveza Vlada će podupirati razvitak vrhunskog športa, pripreme i sudjelovanje mladih športaša na međunarodnim natjecanjima i organiziranje europskih i svjetskih športskih takmičenja u našoj zemlji.

Športska društva i savezi oslobodit će se svakog utjecaja države, pojedinačnih utjecaja političara te privrednika, ako istovremeno nisu i njihovi vlasnici. Športski klubovi, društva i savezi bit će okupljališta mladih, te razvijati športsku kulturu, zdravi i takmičarski duh.

4.3.9. ZDRAVSTVO

Temeljni cilj politike razvoja zdravstva je uspostaviti racionalnu, kvalitetnu i djelotvornu zdravstvenu zaštitu koja se temelji na načelu pravednosti u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu. Svrha je unapređenje zdravstvenog stanja ljudi i promocija zdravlja kao preduvjeta za opći boljitak društva u cjelini.

U ostvarivanju ovog zadatka u najkraćem će se roku izvršiti temeljita objektivna inventura funkcioniranja i organizacije zdravstva te revizija poslovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Prioritetno će se poravnati dug prema zdravstvenim ustanovama, ljekarnama i drugim subjektima koji sudjeluju u radu i opskrbi zdravstva, revidirati postojeće stope PDV-a na medicinski materijal, lijekove i opremu, te dovršiti obnova u ratu oštećenih i dotrajalih zdravstvenih objekata. Za trajnije

�27

stabilno financiranje zdravstvenog sustava planira se temeljito dograditi sustav zdravstvenog osiguranja uvođenjem dodatnih osiguranja i drugih osiguravatelja osim HZZO. Stabilni sustav osiguranja uz definirana prava su temeljni uvjeti za postizanje uravnotežene, socijalno pravedne i kvalitetne zdravstvene zaštite.

Pokrenut će se proces dogradnje zdravstvenog sustava s težištem na općem obveznom zdravstvenom osiguranju koje osigurava definirani standardni program zdravstvene zaštite svim osobama putem institucija kompetentnog obiteljskog liječnika (primarne zdravstvene zaštite). Podržat će se razvoj polikliničko-konzilijarne službe kao spone između primarne i bolničke skrbi.

Bolnički sustav reorganizirat će se sukladno nacionalnoj epidemiologiji danas i projekciji za sljedeće desetljeće. Naglasit će se potpora programima za promicanje zdravlja (sredstva ovisnosti, pušenje, droge, alkoholizam) te programima preventivne zaštite (zubozdravstvene, kardiovaskularnih i malignih bolesti, šećerne bolesti, osteoporoze), zdravog načina života i samoočuvanja zdravlja. Pojačat će se briga za stručno osposobljavanje zdravstvenih djelatnika i za rukovođenje zdravstvenim ustanovama te stručni nadzor u zdravstvu.

4.3.10. KULTURA

Cilj je razvijanje kulturnog identiteta zemlje kojeg će stvarati prvenstveno slobodni umjetnici i stručnjaci, a kulturnu politiku osloboditi tutorstva i uspostaviti slobodu odlučivanja o kulturnom stvaralaštvu.

Stoga će se novost kulturne politike ogledati u vraćanju kulture kulturnim stvarateljima i u njenoj autonomnosti. Osigurat će se povezanost između državnih i kulturnih djelatnika, vratit će se samopouzdanje i odgovornost kulturnim djelatnicima i njihovim strukovnim organizacijama. Izgradit će se aktivni odnos između kulture, znanosti i obrazovanja.

Dosadašnje shvaćanje kulture i vlast nad kulturom udaljavalo ju je od Europe i svijeta. To će se shvaćanje mijenjati prema modernosti i suvremenosti, uz poštivanje standardnih izraza kulturnih stvaralaštva, prema kulturnim inovacijama i alternativnoj kulturi, posebno kulturi mladih.

Sukladno s tim, počet će usklađivanje zakonodavstva s europskim standardima. Osigurat će se da jedinice lokalne samouprave preuzmu dovoljno samoinicijative za određivanje vlastitih potreba i da raspolažu namjenskim vlastitim sredstvima za izvršavanje zakonskih obveza u kulturi.

Poštivat će se i poticati sudjelovanje nevladinih neprofitnih organizacija i kulturnih privatnih institucija u kreiranju kulturne politike.

U kulturnim ustanovama intezivirat će se proces privatizacije.

Posebna pažnja posvetit će se očuvanju i obnovi kulturne baštine i ustanova kulture.

Aktivnosti Vlade bit će posebno usmjerene na poticanje i stvaranje kulturnih aktivnosti i programa na ratom zahvaćenim područjima kao i na otocima.

�28

4.4. UNUTARNJA POLITIKA

4.4.1. DRŽAVNA UPRAVA I LOKALNA SAMOUPRAVA

U državnoj upravi primarni je zadatak Vlade zaustaviti dosadašnju ekspanziju. To znači da će se nastojati izbjeći osnivanje novih upravnih organizacija i zapošljavanje novih službenika i namještenika. Stimulirat će se proces horizontalne decentralizacije u kojem će se niz dosadašnjih poslova državne uprave prenijeti na autonomne organizacije izvan sustava državne uprave, kao što su sindikati, udruge poslodavaca, sveučilišta, udruge građana i sl.

Postojeći državni upravni aparat podvrći će se kritičkoj analizi, ocjeni racionalnosti i ekonomičnosti. Nastojat će se izbjeći preklapanje poslova i ovlasti te paralelizam upravnih funkcija i struktura. Ustanovit će se unutarnje organizacijske rezerve, te će se provesti program smanjenja izdataka i štednje.

U pogledu zapošljavanja službenika i namještenika primijenit će se kriteriji stručnosti. Izvršit će se promjene u sustavu plaćanja i napredovanja službenika sa svrhom stimulacije kvalitetnog rada, inovativnosti, kreativnosti i zalaganja. Plaće visoko stručnih državnih službenika izjednačit će se s plaćama stručnjaka iste vrsnoće koji rade izvan državne uprave, kako bi se privukli sposobni kadrovi i prekinuo proces negativne selekcije. Radi povećanja učinkovitosti rada u državnim upravnim tijelima pokrenut će se cjelovit program informatizacije upravnih djelatnosti.

Pokrenut će se proces široke decentralizacije te jačanje lokalne i regionalne samouprave. Lokalnim samoupravnim jedinicama, napose većim gradovima, omogućit će se obavljanje znatno širega kruga poslova te će im se osigurati viši stupanj samostalnosti u odnosu na središnju vlast i upravu. U zakonodavstvu će se prihvatiti opća klauzula za određivanje lokalnoga djelokruga, a u odnosima između središnje uprave i lokalne samouprave, načelo supsidijarnosti. Nadzor središnjih organa ograničit će se na nadzor zakonitosti. Dužnosnici u tijelima lokalne samouprave bit će birani od strane lokalnih predstavničkih tijela i za svoje će rad odgovarati samo tim tijelima. Pretpostavka je uspješnog ostvarenja te samostalnosti bitno povećanje njihova financijskoga kapaciteta što će se postići preraspodjelom prihoda ostvarenih zajedničkim porezima, omogućavanjem novih izdašnijih izvora lokalnih prihoda te korištenjem raznih nefiskalnih instrumenata financiranja (dioništva, obveznica, kredita i dr.).

Realizacija projekta vertikalne decentralizacije upravnog sustava zahtijeva postupnu preobrazbu teritorijalnog ustroja zemlje. Novi teritorijalni ustroj zasnivat će se na uvažavanju regionalnih specifičnosti, jer je baš u tim regionalnim posebnostima najveće bogatstvo Hrvatske. Povezivanjem županija i korekcijom njihovih granica uspostavit će se manji broj regionalnih jedinica koje će se, u pravilu, područjem poklapati s prirodnim i povijesnim hrvatskim regijama. Na lokalnoj razini nastojat će se provesti proces okrupnjavanja lokalnih samoupravnih jedinica kako bi se na taj način povećao njihov kapacitet i postigao veći stupanj racionalnosti lokalnih struktura.

4.4.2. PRAVOSUĐE

U području pravosuđa osigurat će se djelotvorno funkcioniranje pravosudnih institucija u ostvarivanju i zaštiti prava građana te uspostaviti pravna sigurnost i vladavina prava uopće. To uključuje povećanje učinkovitosti rada sudova, smanjenje broja neriješenih predmeta, skraćenje

�29

rokova donošenja, a naročito izvršenja sudskih odluka, uz istodobno podizanje stručne kvalitete tih odluka, te stalnu, organiziranu i djelotvornu borbu protiv pojava korupcije.

Izvršit će se depolitizacija pravosudnih institucija i uspostava njihova stručnog digniteta, rasterećenje sudaca od jednostavnih poslova koje mogu brže i bolje obaviti sudski izvršitelji, organizirati ad hoc formirane stručne skupina sudaca i savjetnika za rješavanje neriješenih predmeta, održavati dostignuti materijalni standard pravosudnih dužnosnika, pokretati i provoditi stegovni postupci protiv onih nositelja pravosudnih funkcija koji nesavjesno i neuredno obavljaju svoju dužnost. Trajno i organizirano će se educirati mladi nositelji pravosudnih dužnosti. obavit će se značajnije poboljšanje prostornog smještaja te materijalne opremljenosti sudova, napose šire uvođenje elektroničke opreme, te realizirati EOP projekat za zemljišne knjige i kaznenu evidenciju.

Državna odvjetništva će u suradnji s policijom poduzeti energične korake u suzbijanju kriminala, a napose u svezi s pretvorbom društvenih u privatna poduzeća. Osim toga, stalno će se voditi akcija protiv tzv. organiziranog kriminala te u svezi sa zloupotrebom droga, pranjem novca i u drugim financijskim malverzacijama. Pravodobno i uspješno represivno djelovanje prema raširenim oblicima kriminalnog ponašanja, vratit će povjerenje građana u pravnu državu i značajno će utjecati na formiranje javnog morala.

U prilagodbi pravosudnog sustava Hrvatske procesima europske integracije te izvršavanju preuzetih međunarodnih obveza tražit će se značajnije intervencije u zakonodavstvu radi njegova usklađivanja s europskim pravnim standardima, konvencijama i protokolima, a posebno uklanjanje svih propisa i suzbijanje prakse diskriminacije građana.

Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu bit će poboljšana na principima zakonitosti i preuzetim međunarodnim obvezama od strane Republike Hrvatske. Odnosi sa sudom u Haagu moraju se depolitizirati čemu svoj doprinos treba dati i međunarodna zajednica. Republika Hrvatska će sama pokrenuti postupke i kazniti počinitelje svih ratnih zločina za vrijeme Domovinskoga rata te će ih na specificirani i dobro obrazložen zahtjev izručiti Međunarodnom kaznenom sudu.

4.4.3. NACIONALNA SIGURNOST, OBRANA I ORUŽANE SNAGE

Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske mora biti zasnovana na načelima i mehanizmima kolektivne sigurnosti unutar kojih Hrvatska treba izabrati i potvrditi svoje mjesto. Vlada će poduzimati mjere za postizanje zaštite nacionalnih interesa i njihovog usklađivanja s glavnim svjetskim čimbenicima sigurnosti i sa sigurnosnim interesima u regiji.

Regionalno okružje Hrvatske i dalje je nestabilno, pa će Vlada ohrabrivati sve snage mira i suradnje i poticati dobrosusjedske odnose, ali će isto tako raditi i na razvoju obrambene moći države, sukladno s prilikama i vlastitim mogućnostima. Istovremeno, poduzet će se mjere da se obrambeni sustav stavi pod nadzor demokratski izabrane vlasti, posebno zakonodavne. Oružane snage moraju biti depolitizirana i departizirana državna institucija, vođena načelima profesionalizma.

Strateški ciljevi hrvatske Vlade su očuvanje nacionalne sigurnosti, održavanje visoke razine spremnosti i optimalne veličine oružanih snaga Republike Hrvatske, transparentnost sustava obrane i integracija Republike Hrvatske u međunarodne vojno-političke saveze.

�30

Vlada će u svezi s tim obaviti preustroj Ministarstva obrane, a ustroj i strukturu osoblja podrediti zadaći civilnog nadzora nad vojskom, uz smanjenje broja djelatnika i prijenos dijela operativnih nadležnosti iz Ministarstva obrane u Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) poglavito u pitanjima upravljanja osobljem.

Preustroj obrambenog sustava i OS RH obuhvatit će novu vojno-teritorijalnu podjelu, te smanjivanje broja gardijskih brigada. Istovremeno, povećat će se djelotvornost središta za temeljnu i specijalističku poduku ročnih vojnika i to poboljšanjem uvjeta života i rada vojnika, smanjenjem osoblja u potpori poduke, posebno administrativnog te povećanjem osoblja koje u poduci izravno sudjeluje.

Kadrovska politika bit će prilagođena potrebama razvoja i modernizacije oružanih snaga te novom mjestu i ulozi OS RH. Razvit će se sustav školovanja osoblja koji će biti povezan i integriran s civilnim sustavom školovanja, bit će izrađen novi sustav plaća, a uz promjenu načina i broja uputa na služenje vojnog roka bit će smanjen i broj djelatnog osoblja.

Vlada Republike Hrvatske oblikovat će strategiju modernizacije OS RH sukladno sa zahtjevima integracije u zapadne sigurnosne sustave te gospodarskim razvojem naše zemlje. Odredit će se prioriteti, smjer i brzina modernizacije, a u okviru toga odlučiti o kupnji novih ili dogradnji postojećih radarskih i oružanih sustava, te utvrditi prioritete i moguća strateška područja razvoja domaće vojne industrije u svrhu smanjivanja ovisnosti o uvozu i potpore nacionalnoj sigurnosti. Poticanjem domaće industrije za vojne potrebe nastojat će se ostvariti i gospodarski razvojni planovi te otvaranje novih radnih mjesta za razvojačene osobe. Vojni troškovi bit će postupno smanjivani na europske standarde.

U idućem razdoblju izvršit će se standardizacija i tipizacija neborbenih sredstava, standardizacija obuke, poboljšanje uvjeta života i rada u vojarnama s osobitim naglaskom na objekte za ročnu vojsku, grupiranje skladišnih objekata te uvođenje modernih sustava za čuvanje i sigurnost minsko-eksplozivnih i ostalih materijalnih dobara OS RH, te izgradnja suvremenih informacijsko-komunikacijskih sustava.

U okviru jačanja međunarodne vojne suradnje očekuje se potpisivanje bilateralnih i ostalih vojnih sporazuma sa SAD-om i europskim državama, viši stupanj suradnje sa susjednim prijateljskim i partnerskim zemljama, proširenje sudjelovanja u mirovnim operacijama pod pokroviteljstvom UN-a i OESS-a, te ispunjavanje obveza iz preuzetih međunarodnih sporazuma kao i ispunjavanje preostalih uvjeta za ulazak u Partnerstvo za mir i NATO.

Kao potpora ostvarenju predloženih strateških ciljeva pristupit će se izradi Bijele knjige, kako bi se osigurala transparentnost obrambenog sustava.

4.4.4. UNUTARNJI POSLOVI

U razvoju demokratske, socijalne i pravne države, prava, slobode i zaštita ljudi ostvaruju se u međuzavisnosti sigurnosti zemlje i učinkovitosti policijskih službi.

Ovlasti policije, parlamentarni i sustavni društveni nadzor nad tim ovlastima jesu dijelom sveukupne nacionalne sigurnosti. Međuzavisnost u tom području istodobno znači povećanje

�31

učinkovitosti, ovlasti kontrole. Sigurnost zahtijeva sveobuhvatne društvene sporazume i ne može se temeljiti na autonomnoj primjeni sile.

Potrebe unutarnje sigurnosti zahtijevaju poštivanje prava i sloboda utvrđenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ali i primjerenu kontrolu u skladu sa zajedničkim usuglašenim demokratskim standardima.

Službe nacionalne sigurnosti moraju biti ustrojene i djelovati jedino u nacionalnom interesu, na zakonskoj osnovi koja je prošla parlamentarni postupak donošenja zakona i koja je u potpunosti javna.

Iskustva europskih policija ukazuju na sve vidljiviju internacionalizaciju njihova djelovanja u suprostavljanju svakovrsnim oblicima kriminala, a otuda i potreba novih infrastrukturnih kontrolnih mehanizama.

Preustroj i depolitizacija policijskih službi temeljit će se na demokratskim vrijednostima, načelima pluralističke demokracije, vladavine prava i poštivanju i zaštiti ljudskih prava.

Utemeljen na takvim vrijednostima, suvremen i učinkovit sustav policijskih službi u Republici Hrvatskoj mora sadržavati: odgovornost za policijske akcije, koje se poduzimaju prema prosudbama sigurnosne situacije u zemlji i sigurnosti u svakoj lokalnoj zajednici; odgovornosti za izbor sigurnosnih prioriteta; odgovornosti postupanja, jer iz toga proizlaze vrijednosti profesionalnosti, etičnosti i povjerenja javnosti u policiju; odgovornosti za trošenje proračunskog novca i, naposljetku ali od osobite važnosti, punu parlamentarnu i društvenu provjeru policijskih službi.

Mediji i nevladine organizacije i dalje će, i sve više, biti ne samo tumači sigurnosnih događaja, nego i bitan oblik javne kontrole policijskog postupanja.

Novo policijsko zakonodavstvo, koje će Vlada uskoro raspravljati, sadržavat će vrijednosti sadržane u ustavnim temeljima i načelima vladavine prava, ali unutarnja konfiguracija sustava unutarnjih poslova mora odgovoriti i na nužnost pune racionalizacije institucionaliziranih oblika svih službi.

Vlada će nastaviti i ubrzati izvođenje programa humanitarnog razminiravanja i stvoriti integralni model uklanjanja opasnosti od mina, koji će uključivati uklanjanje mina, edukaciju ugroženog stanovništva te označavanje i ograđivanje miniranih područja. Potrebno je izraditi dugoročne planove aktivnosti razminiravanja i uklanjanja opasnosti od mina i odrediti prioritete, pri čemu bi veću ulogu trebala odigrati lokalna samouprava. Osim korištenja vlastitih proračunskih sredstava Hrvatska za programe humanitarnog razminiravanja treba privući i strane investitore i donatore.

�32

4.5. VANJSKA POLITIKA

Temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u Europsku uniju i NATO, te promicanje politike dobrosusjedstva, kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. Te aktivnosti bit će posebno usmjerene na zastupanje gospodarskih interesa Republike Hrvatske. Odnosima s Rusijom i Kinom također poklanjamo veliku pažnju kao potencijalno značajnim trgovinskim partnerima.

Nakon održanih posljednjih izbora sa zadovoljstvom se prima potpora međunarodne zajednice i smanjenje suzdržanosti europskih zemalja prema razvoju bilateralnih odnosa s Hrvatskom. Tu se kao imperativ postavlja razvijanje koncepta gospodarske diplomacije, prvenstveno s europskom međunarodnom zajednicom i SAD-om.

4.5.1. EUROPSKA UNIJA

U procesu europskih integracija, strateški cilj Republike Hrvatske je što prije uspostaviti ugovorne odnose s Europskom unijom, a kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (Stabilisation and Association Agreement). Tim Sporazumom Republika Hrvatska treba postati pridružena članica Europske unije, što će biti najvažniji korak prema punopravnom članstvu u Europsku uniju. Da bi se ovaj cilj ostvario intenzivirat će se politički i stručni dijalog s Europskom unijom na svim razinama, ali i ispuniti niz uvjeta i kriterija na područjima gospodarstva, demokracije i civilnog društva, te regionalne stabilnosti i suradnje.

Istovremeno, Vlada Republike Hrvatske očekuje žurno otvaranje EU-programa financijske i tehničke pomoći, koji bi u znatnoj mjeri pomogli i ubrzali daljnji gospodarski razvoj i obnovu Republike Hrvatske.

U kontekstu približavanja Europskoj uniji, važno je razvijanje odnosa s Europskom komisijom, Vijećem ministara i Europskim parlamentom, te razvijanje i produbljivanje sveukupnih bilateralnih odnosa sa svakom od zemalja članica EU.

Angažmanom Republike Hrvatske u Zajedničkoj konzultativnoj radnoj skupini Europske unije i Republike Hrvatske (Joint EU-Croatia Consultative Task Force) stvorit će se poticajan okvir za brzo i učinkovito pripremanje temelja budućih ugovornih odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije. Nastojat će se što bolje iskoristiti podizanje nazočnosti Europske komisije u Hrvatskoj na razinu Stalne delegacije, te ojačati politički dijalog i pružanje maksimalne suradnje u izradi izvedbene studije na osnovi koje će i formalno započeti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Predložit će se donošenje rezolucije/deklaracije o potvrđivanju projekta ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kao prvog nacionalnog prioriteta. Slijedom toga, predložit će se i donošenje odluke o upućivanju formalnog zahtjeva za prijam Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Pripremit će se Nacionalna strategija pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, koja će sadržavati naznačene vlastite ciljeve u tom procesu te rokove za njihovu provedbu, u čemu moraju sudjelovati sva tijela državne uprave.

�33

Slijedeći metodologiju Europske unije i zadane parametre koji proizlaze iz unaprijed zadanog procesa prilagodbe, pristupit će se izradi analize učinaka (impact assessment study) iz perspektive vlastite strategije gospodarskog i socijalnog razvoja. Istovremeno će se pristupiti usvajanju vlastite komunikacijske strategije kojom će odmah započeti proces sustavnog obavješćivanja javnosti o svim aspektima pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji i njegovim posljedicama za građane Republike Hrvatske, kako bi se pripremili za finalni čin pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji koji će se morati provesti odlukom građana Republike Hrvatske putem referenduma.

Prioritetno će se započeti s procesom osposobljavanja svih državnih resora za proces prilagodbe. Hitno će se pristupiti mobilizaciji i obrazovanju ljudskih potencijala u upravi, a planom i programom će se predvidjeti zapošljavanje mladih stručnjaka koji se školuju u inozemstvu. Poduzet će se i pripreme svih resora za prihvat institucionalnih oblika tehničke pomoći koja će pritjecati sukladno sa stupnjem odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije.

4.5.2. NATO, SAD, RUSIJA, PAKT O STABILNOSTI, REGIONALNA SURADNJA

Ulazak u NATO strateški je cilj Republike Hrvatske kojim se trajno rješava pitanje sigurnosti, a istodobno potvrđuje doseg najviših kriterija u demokratskoj civilnoj kontroli oružanih snaga. Put u članstvo NATO-a vodi kroz Partnerstvo za mir, što je jedan od prioritetnih ciljeva. Zbog specifičnog interesa za stabilnost Europe, SAD su Hrvatskoj jedan od najbližih susjeda. Stoga će odnosi Republike Hrvatske prema SAD-u biti upravo dobrosusjedski i u tom pogledu Hrvatska nudi Sjedinjenim Američkim Državama partnerstvo u stvaranju trajnog mira, stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi.

Nastavit će se njegovati gospodarski i politički odnosi s Ruskom Federacijom, koji su u međusobnom interesu, te u okviru zajedničke brige za uspostavu trajnog poretka mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi.

U nastojanju ostvarenja aktivne i kreativne uloge u Paktu o stabilnosti Republika Hrvatska će nastaviti poklanjati podjednaku pažnju djelovanju svih triju radnih stolova Pakta. Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti za uspjeh Pakta o stabilnosti, a sa zajedničkim ciljem postizanja trajnog mira, napretka i stabilnosti jugoistočne Europe.

Hrvatska će posvetiti punu pažnju zemljama regije putem istodobnog djelovanja u okviru Srednjoeuropske inicijative, te putem Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi (South Eastern Europe Cooperation Process). Kao sredozemna zemlja, Hrvatska je zainteresirana za aktiviranje Jadranske inicijative, a kao podunavska zemlja i dalje će aktivno djelovati u Dunavskoj konferenciji. U poticanju regionalne suradnje Hrvatska će nastaviti koristiti i Radnu zajednicu Alpe-Jadran, te Radnu zajednicu podunavskih regija.

Kao punopravna članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), te Vijeća Europe, Republika Hrvatska će nastaviti s ispunjavanjem svih obveza koje proizlaze iz toga članstva, a istodobno će nastojati čim više pridonijeti ostvarivanju ciljeva i zadaća tih organizacija. Upućivanjem svojih vojnih promatrača u Siera Leone, Hrvatska se aktivno uključila u mirovne misije Ujedinjenih naroda, te je odlučna i nadalje pružati svoj doprinos očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti.

�34

4.5.3. ODNOSI SA SUSJEDIMA

Vanjskopolitički prioritet Republike Hrvatske je razvijanje dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama koje ju okružuju.

Republika Hrvatska u potpunosti uvažava činjenicu da je Bosna i Hercegovina samostalna država i poštuje njenu tertorijalnu cjelovitost. Vlada će odnose Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine temeljiti na osnovama ravnopravnosti i posvemašnje transparentnosti. Podržavat će se svi napori koji vode tome da Bosna i Hercegovina postane stabilna, perspektivna i moderna europska država s demokratskim poretkom. Republika Hrvatska svoje će odnose s Bosnom i Hercegovinom voditi tako da stvaranjem povoljnog političkog, gospodarskog i socijalnog stanja u toj zemlji može bolje štititi svoje nacionalne interese i učinkovitije utjecati na otklanjanje prepreka za ravnopravnost hrvatskog i drugih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Republika će Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, podržavati provedbu Sporazuma i usklađivati svoje djelovanje s međunarodnom zajednicom.

Nastavit će se provedba Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije. Dinamika te normalizacije ovisit će prvenstveno o demokratskim procesima u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Republika Hrvatska će uskladiti svoju politiku s aktivnostima Europske unije.

U pospješivanju normalizacije odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom tražit će se način da se podupre razvoj demokracije i civilnog multietničkog društva u Saveznoj Republici Jugoslaviji, a pružati potpora započetim procesima demokratizacije u Crnoj Gori.

Pitanje poluotoka Prevlake za Republiku Hrvatsku je isključivo sigurnosno pitanje. Inzistirat će se kod međuanrodne zajednice na žurnom rješenju ovog pitanja.

Slovenija, Mađarska, Italija predstavljaju europsko i sigurno susjedstvo Republike Hrvatske.

Otvorena pitanja koja je ova Vlada naslijedila u odnosima sa Slovenijom, od nedefiniranog dijela granice, preko spora oko udjela vlasništva u NE Krško do nepodmirenja dugovanja Ljubljanske banke hrvatskim građanima, nastojat ćemo riješiti intenzivnim dijalogom.

S Mađarskom će se nastojati proširiti gospodarska suradnja i intenzivirati bliski partnerski odnos za pripremu zajedničkog suživota u Europskoj uniji i NATO-u.

Dobro razvijeni odnosi s Italijom postat će još intenzivniji. U tom pogledu predstojeće unapređenje ugovornih odnosa sa Europskom unijom svakako će proširiti prostor političke, gospodarske i kulturne suradnje s Italijom. 4.5.4. ZEMLJE U TRANZICIJI

Na političkom planu iskustva najnaprednijih tranzicijskih zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe mogu imati veliko značenje za proces integracije Hrvatske u euroatlantske strukture. Većina tih zemalja ima bogatije iskustvo od Hrvatske u prilagođavanju gospodarstva i usklađivanju propisa

�35

sa standardima Europske unije, što će se iskoristiti. Bilateralna suradnja i suradnja u rješavanju tranzicijskih problema imat će visoki prioritet.

Na tržištima tranzicijskih zemalja Hrvatska ima potrebu i priliku zauzeti značajnije mjesto. Ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) Hrvatska ispunjava prvi od dva najvažnija uvjeta za ulazak u CEFTA-u. Priključivanjem CEFTA-i hrvatski proizvodi će ući na tržišta šest najrazvijenijih zemalja ovoga dijela Europe.

4.5.5. PROMICANJE GOSPODARSKIH INTERESA

Suradnja sa nizom zemalja u svijetu izuzetno je važna zbog promicanja gospodarskih interesa Republike Hrvatske. U tom pogledu Kina, kao zemlja koja u gospodarskom i političkom smislu postupno izrasta u svjetskog diva, zaslužuje odgovarajuću pažnju hrvatske vanjske politike.

Koristeći se svojim privilegiranim geopolitičkim položajem stvarat će se povoljni poslovni uvjeti za privlačenje kapitala iz Japana i ostalih razvijenih azijskih gospodarstava, kako bismo preko lučkih i industrijskih zona ponudili vrata na regionalna i europska tržišta.

Razvijat će se i poticati dobri odnosi s onim zemljama u kojima živi značajna hrvatska iseljenička zajednica, koja u političkom, gospodarskom i društvenom smislu djeluje kao most između Hrvatske i tih zemalja.

�36

5. ZAKLJUČCI 1. Zatečeno stanje u svim područjima gospodarskog i društvenog života zahtjeva punu mobilizaciju svakog pojedinca, udruge, tvrtke, državne uprave i lokalne samouprave, te odgovoran, tolerantan i kreativan rad svih u naredne četiri godine.

2. Osigurat ćemo racionalno, bez luksuza, nepotrebnih troškova i pošteno gospodarenje novcem poreznih obveznika, gospodarski razvoj i socijalni dijalog. Godina 2000. bit će godina odricanja, godina stvaranja zdravih temelja za gospodarski rast i ravnomjerni društveni razvoj u narednim razdoblju. Preispitat će se prioriteti kapitalnih ulaganja i uskladiti s ciljevima ovog Programa.

3. Tijekom 2000. godine pripremit ćemo gospodarsku strategiju Republike Hrvatske.

4. Cilj nam je izgradnja civilnoga, parlamentarnog i demokratskog društva. To će omogućiti uključenje Hrvatske u zajednicu modernih i demokratskih država.

5. Ističemo snažno opredjeljenje za priključenje Hrvatske Europskoj uniji u najkraćem mogućem vremenu. Želimo već u 2000. godini priključiti se prvoj skupini kandidata.

6. Depolitizirat ćemo vojsku i policiju. Postupno ćemo smanjivati troškove vojske i policije i povećati izdvajanja za obrazovanje, kulturu i znanost.

7. Nastojat ćemo što prije postići dogovor sa sindikatima i poslodavcima koji će omogućiti prihvatljivu razinu socijalnog mira.

8. Ostvarit ćemo volju građana za izgradnju društva jednakih šansi i jednakosti svih građana pred zakonom. Osigurat ćemo ostvarivanje prava manjina. Osigurat ćemo jednaka prava svim prognanicima na povratak u svoje domove bez obzira na nacionalnost i vjeru. Zatražit ćemo od međunarodne zajednice jednaki tretman i jednaku pomoć za sve prognanike.

9. Uvažavamo činjenicu da je Bosna i Hercegovina samostalna država. Poštujemo teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. Na osnovama ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja spremni smo poduprijeti težnju Bosne i Hercegovine da postane moderna i prosperitetna europska država u kojoj će biti zajamčena ljudska prava svakog pojedinca i ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda na cijelom njenom području.

10. Susjede pozivamo na unapređenje suradnje na temeljima ravnopravnosti i partnerstva. Sa zemljama u tranziciji spremni smo unapređivati gospodarsku i političku suradnju, te surađivati na rješavanju tranzicijskih problema. Suradnju sa zemljama u regiji zasnivat ćemo na dostignutim standardima suradnje razvijenih zemalja. Sa SAD-om, Rusijom, Kinom i ostalim zemljama unapređivat ćemo političku i gospodarsku suradnju.

11. Međunarodnoj zajednici poručujemo da smo spremni međusobne odnose utemeljiti na međunarodnim standardima i ugovorima, na osnovi ravnopravnosti i partnerstva. Spremni smo preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost i stabilnost ovoga dijela Europe.

�37

12. Nastavit ćemo privatizaciju i razvoj tržišnoga gospodarstva. Dopunit ćemo postojeće i izgraditi novo zakonodavstvo, smanjit ćemo porezna opterećenja i učiniti Hrvatsku interesantnom za ulaganja.

13. Izgradit ćemo odgovoran i pošten sustav vlasti, potaknuti toleranciju, suradnju i kreativnost, te zajedničku odgovornost za napredak Hrvatske. Ostvarit ćemo poticajno okruženje za razvoj slobode medija i realizirati projekt javne televizije

14. Usprkos teškoj financijskoj situaciji, uz maksimalani angažman svih, moguće je osigurati rast, razvoj i napredak, te bolje dane za sve građane Republike Hrvatske.

�38