1. Basic Life Support- Osnovne mere KPCR-a dr med. Relja
Momilovi spec. urgentne medicine SHMP DZ Svilajdnac
2. ta je BLS ? Strogo definisan niz postupaka koji smo sposobni
da izvedemo u skoro svim uslovima a sa ciljem spaavanja ivota osobe
sa SZ ili premoavanja vremena do dolaska hitne pomoi ili posebno
obuenih ekipa za reanimaciju.
3. BLS - OSNOVNE MERE KPCR Prehospitalno zbrinjavanje Izvode ih
i medicinsko osoblje i laici Bez upotrebe dodatne opreme i
sredstava
4. Arrest vreme - period od momenta nastanka cardiac arrest-a
do momenta zapocinjanja KPCR
5. ABC-dni redosled u izvodjenju KPCR Faza I. OSNOVNO
ODRZAVANJE ZIVOTA A. (airway) OBEZBEDJENJE PROLAZNOSTI DISAJNOG
PUTA B. (breathing) OBEZBEDJENJE VETAKOG DISANJA C. (circulation)
USPOSTAVLJANJE CIRKULACIJE Faza II. UZNAPREDOVALO ODRZAVANJE ZIVOTA
D. (drugs and fluids) PRIMENA LEKOVA I INFUZIJA E.
(electrocardiografia) EKG DIJAGNOZA I TRETMAN F. (fibrillation)
TRETMAN FIBRILACIJE DEFIBRILACIJOM Faza III. PRODUZENO ODRZAVANJE
ZIVOTA G. (gauge) UTVRDJIVANJE UZROKA ZASTOJA SRCA I NJEGOVO
OTKLANJANJE H. (high mental activity) OUVANJE VIE MENTALNE
AKTIVNOSTI I. (intensive care) INTENZIVNO LEENJE
6. Definicija akutnog zastoja srca cardiac arrest-a Nagao i
neoekivani prestanak cirkulacije krvi izazvan funkcionalnim
prestankom rada srca; Prekid mehanike aktivnosti srca zastoj ci-
rkulacije krvi; Nagla nesposobnost srca da pumpa dovoljno krvi da
bi se mozak odrao u zivotu;
7. OSNOVNI I NAJVANIJI CILJ KPCR ouvanje funkcije mozga !
8. Oboljenja kardiovaskularnog sistema (smrtnost u Evropi)
-Oboljenja kardiovaskularnog sistema u Evropi odgovorna su za oko
40% svih smrtnih sluajeva mlaih od 75 godina, oko 700000 ljudi
godinje strada na ovaj nain. -Jedna treina svih osoba kod kojih se
razvija infarkt miokarda umre pre dolaska u bolnicu. EKG ritam koji
je prisutan u veini tih sluajeva je VF/VT.
9. Najei uzroci sranog zastoja: PRETHODNA SRANA OBOLJENJA
(82.4%) infarkt miokarda, aritmije, srana slabost DRUGA NESRANA
OBOLJENJA plua, bubrega, maligne bolesti, epilepsija,
dijabetes,log, gi krvarenje. SPOLJNI UZROCI trauma,
krvarenje,utapanje, udar struje i groma, uguenje, trovanje,
smrzavanje.
13. Otac moderne KPCR Peter Safar Prvi je uveo tehniku
kombinovanja ventilacije pod pozitivnim pritiskom sa kompresijom
gru- dnog koa.
14. Lanac preivljavanja 112 1. Rano prepoznavanje i pozivanje
hitne pomoi 2. Rana primena osnovnih mera reanimacije BLS 3. Rana
defibrilacija (3-5 min) 4. Rana primena ALS-a i postreanimaciona
nega
15. ZNACI AKUTNOG SRANOG ZASTOJA: 1. Gubitak svesti Nastaje ve
nakon 15-ak sekundi od presta- nka rada srca zbog prestanka
cerebralne pe- rfuzije i hipoksije neurona. Osoba pada na tlo i
prestaje da reaguje.
16. 2. Prestanak disanja Takoe nastajo brzo po prestanku
disanja . OPREZ! NEPRAVILNI, UJNI, RETKI DISAJNI POKRETI SA NAPOROM
SU ZNACI AGONALNOG DISANJA KOJE SE JAVLJA U 55% SLUAJEVA AZS. OVI
POKRETI SU ZNACI ODSUSTVA DISANJA!
17. 3. Gubitak pulsa nad velikim krvnim sudovima Nepouzdana
metoda za utvrivanje sranog zastoja. Ne prepruuje se za
nemedicinsko osoblje. Puls traiti iskljuivo nad velikim krvnim
sudovima!
18. 4. Promena boje koe i vidljivih sluzokoa Prestanak
cirkulacije na perifernim delovima tela. Boja koe moe biti
cijanotina kod nedostatka kiseonika ili bleda, sivopepeljasta kod
iskrva-vljenja.
19. NESIGURNI ZNACI SRANOG ZASTOJA: 1. iroke zenice. Potrebno
je vreme. Mogu biti i zbog uroenog stanja ili zbog dejstva lekova
ili droga. Sigurniji znak je reakcija na sve- tlost, t.j. odsustvo
reakcije. 2. EKG Registruje elektrinu, ne mehaniku aktivnost. 3.
EEG Registruje umove okoline, skupa i komplikovana oprema.
20. BASIC LIFE SUPPORT (BLS) Airway Breathing Circulation
21. Bezbedan pristup Provera stanja svesti Poziv u pomo
Otvaranje disajnog puta Provera disanja Poziv 194 30 kompresija gr.
koa 2 inspirijuma
22. BEZBEDAN PRISTUP Mesto deavanja Spasioci rtva Prolaznici
Bezbedan pristup Provera svesti Poziv u pomo Otvorite disajni put
Proverite disanje Pozovite 194 30 kompresija gr. koa 2
inspirijuma
23. PROVERA STANJA SVESTI . Bezbedan pristup Provera svesti
Poziv u pomo Otvorite disajni put Proverite disanje Pozovite 194 30
kompresija gr. koa 2 inspirijuma
24. PROVERA STANJA SVESTI Da li ste dobro, da li me ujete!
25. PROVERA STANJA SVESTI Osoba svesna: Ostavite je u poloaju u
kome ste je zatekli i pokuajte da utvrdite ta joj se desilo. Osoba
bez svesti: Pristupite sledeem koraku BLS-a.
26. POZIV U POMO . . Bezbedan pristup Provera stanja svesti
Poziv u pomo Otvorite disajni put Proverite disanje Pozovite 194 30
kompresija gr. koa 2 inspirijuma
27. OTVORITE DISAJNI PUT . Bezbedan prilaz Provera stanja
svesti Pozovite pomo Otvorite disajni put Proverite disanje
Pozovite 194 30 kompresija gr. koa 2 inspirijuma
28. Campbell Meko nepce i zadnji zid drela se odie na gore i
otvara se disajni put.
29. Kod sumnje na povredu cervikalne kime disajni put se otvara
samo podizanjem donje vilice.
30. Bezbedan pristup Provera stanja svesti Poziv u pomo
Otvorite disajni put Provera disanje Pozovite 194 30 kompresija gr.
koa 2 rescue breaths2 inspiracije2 rescue breaths2 inspiracije
PROVERITE DISANJE
31. Provera disanja se radi metodom koja se zove gledaj, sluaj,
oseti, traje maksimalno 10 sec. Dok proverava- te disanje, brojite
naglas.
32. Istovremena provera disanja i pulsa (bolniko
oivljavanje)
33. Ukoliko rtva die (i ima puls), a ve ste utvrdili da je bez
svesti, postavite je u bo- ni, koma poloaj do dolaska medicinske
ekipe. Ovo je zatitni poloaj koji spreava zatvaranje disajnog puta
i aspiraciju eludanog sadraja.
34. Okretanje u boni,"koma"poloaj
35. POZOVITE 194 Bezbedan pristup Provera stanja svesti
Pozovite pomo Otvorite disajni put Proverite disanje Pozovite 194
30 kompresija gr. koa 2 inspirijuma
36. Bezbedan pristup Provera stanja svesti Poziv u pomo
Otvorite disajni put Proverite disanje Pozovite 194 30 kompresija
gr. koa 2 inspirijuma 30 KOMPRESIJA GRUDNOG KOA
37. Postavite donji deo dlana dominantne ruke na srednju treinu
grudne kosti Postavite drugi dlan preko Ukrstite prste Pritiskajte
grudni ko brzina 100 -120 min-1 Dubina 5-6 cm Izmeu dve kompresije
saekajte reekspanziju Reanimatore smenjivati na 2 minuta.
38. Ruke treba da budu potpuno ispruene, bez savijanja u
laktovima, pod uglom od 90 stepeni kako bi prilikom kompresija ko-
ristili teinu svog trupa a ne snagu ruku!
39. 2 INSPIRACIJE Bezbedan pristup Provera stanja svesti Poziv
u pomo Otvorite disajni put Proverite disanje Pozovite 194 30
kompresija gr. koa 2 inspiracije
40. Osnovne metode vetakog disanja su: 1.Usta na usta ( metoda
"pozajmljenog daha") 2.Usta na nos ( kod traume ili spazma miia
vilice kod konvulzije) 3.Usta na usta i nos (kod dece) Zapremina
vazduha koja se insuflira je zapremina tidal volumena, t.j.
normalnog udaha, oko 500 ml (6- 7ml/kg) , i inspiracija traje 1 s.
Ako iz nekog razloga ne moete ili ne elite da dajete "vetako
disanje, dovoljno je da radite kompresije grudnog koa (kod
neasfiktinog ZS)
41. Kopresije grudnog koa i inspiracije kombinujte u odnosu 30
: 2. Na ovaj nain reanimacija se prekida kada: Doe obuena i
opremljena medicinska ekipa Osoba koju reanimirate pone spontano da
die Postanete suvie umorni da bi nastavili sa reanimacijom
42. Airway Breathing Circulation
43. A ( AIRWAY) OBEZBEENJE PROLAZNOSTI DISAJNOG PUTA Glavni
uzrok zatvaranja disajnog puta kod osobe bez svesti je meko nepce i
epiglotis Ostali uzroci su : Edem sluznice kod opekotina,
zapaljenja, anafilaksije Laringealni spazam Ekscesivna bronhijalna
sekrecija Bronhospazam Pluni edem Aspiracija eludanog sadraja,
stranog tela..
44. Podizanje brade uz istovremeni pritisak na elo jeste jedna
od metoda koja se prepo- ruuje za otvaranje disajnog puta kod osoba
bez svesti. Najnovije preporuke ERC-a uvode metodu dvostrukog
manerva kao preporuenu me- todu za profesionalni kadar, koji
podrazu- meva podizanje donje vilice i otvaranje ustiju, bez
zabacivanja glave.
45. Dvostruki manevar
46. Pomona sredstva za obezbeivanje disajnog puta su: 1.
orofaringealni i nazofaringealni tubusi Orofaringealni tubusi se
stavljaju samo kod duboko komatoznih bolesnika, spreavaju
dispoziciju mekog nepca i jezika, otvaraju disajni put i dre ga
prohodnim fiksirajui podignutu bazu jezika iz hipofarinksa.
Nazofaringealni tubus se stavlja kod trizmusa ili maksilofacijalne
povrede. Relativna kontraindikacija je prelom baze lobanje.
47. Orofaringealni i nazofaringealni tubusi
48. Postavljanje orofaringealnog tubusa
49. 2. laringealna maska Izabrati odgovarajuu veliinu LM 1 -
neonatus do 6.5 kg 2 6,5 do 25 kg 3 25 kg do manjeg odraslog 4
normalna veliina odraslog 5 - veliki odrasli Pre upotrebe LM dobro
premazati nekim lubrikansom. Poloaj glave i vrata je kao za
normalnu intubaciju Umetnuti kaf potpuno u usta sa otvorom prema
jeziku, tako da vrh kafa lei paralelno prema nepcu Uhvatiti tubus
blizu spoljanjeg kraja sa kaiprstom na otvoru i gurnuti ga na dole
jednim sigurnim pokretom
50. U odnosu na ET prednost joj je to se lake postavlja i
postoji manji rizik od povrede kod suspektne povrede vratne kime.
Mana joj je to postoji vei rizik od aspiracije. Uspena ventilacija
u 72-98% sluajeva.
51. 3. I-gel laringealna maska Relativno novo sredstvo
napravljeno od termoplastinog elastomera, mekog i transparentnog
koji lii na gel. Anatomski zatvara faringealne, laringealne i
perilaringealne strukture bez naduvavanja kafa. Prednosti su joj
lako postavljanje (