View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
1. sat
PROSTORNO PLANIRANJE
- općenito-
Predavač:
Željka Jurković, dipl.ing.arh.
SADRŽAJ:
I. POJMOVI
- prostor
- prostorno
planiranje
- urbanizam
- urbanizacija
II. CILJEVI
• prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod
i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti
utjecaji djelovanja ljudi (Zakon o prostornom uređenju)
ŠTO JE PROSTOR?
• prostor je:
- temeljno nacionalno dobro
- konačan, zadan, ograničen
- potrošiv resurs
- djeljiv između korisnika
ŠTO JE PROSTOR?
- kompleksan multidisciplinarni proces utvrđivanja
optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti na
određenom teritoriju radi njegove optimalne uporabe
ŠTO JE PROSTORNO PLANIRANJE?
ŠTO JE PROSTORNO PLANIRANJE?
- institucionalni i
tehnički oblik za
upravljanje
prostornom dimenzijom
održivosti, kojom se na
temelju procjene
razvojnih mogućnosti
određuje namjena
prostora, uvjeti za
razvoj i smještaj
djelatnosti (ZPU)
- izraz socijalne, ekonomske i ekološke politike društva
- istovremeno i znanstvena disciplina i administrativna
tehnika i politika
- provodi se putem
prostornih planova
ŠTO JE PROSTORNO PLANIRANJE?
- lat. urbs,urbis = grad (urbs=rim)
- prostorno uređenje urbanih područja – gradova
(town planning) - gradogradnja
ŠTO JE URBANIZAM?
ŠTO JE URBANIZAM?
- izgradnju novih i uređenje postojećih gradskih naselja,
proučavanje njihovog razvoja, strukture i života
- svjesno plansko organiziranje gradova
ŠTO URBANIZACIJA OBUHVAĆA?
• GOMILANJE GRADSKOG STANOVNIŠTVA,
POVEĆANJE POVRŠINA GRADOVA I NAPUŠTANJE
POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI
• gomilanje gradskog
stanovništva
• povećanje površina
gradova
• napuštanje
poljoprivrednih
djelatnosti
ŠTO SU UZROCI URBANIZACIJE?- prva poljoprivredna revolucija (višak proizvoda, razmjena
proizvoda, pojava prvih gradova, cca 8000 pr.n.e.)
- industrijska revolucija (otkriće parnog stroja polovicom 18.
stoljeća, razvitak gradova, povećanje gradskog stanovništva)
- period nakon II. svjetskog rata – ponovna izgradnja gradova i
industrije
REZULTATI URBANIZACIJE?
- od 2007. godine više od 50 % svjetskog stanovništva
živi u gradovima
REZULTATI URBANIZACIJE?
PROSTORNO
PLANIRANJE
(država, regija,
područje)
URBANIZAM
(URBANISTIČKO
PLANIRANJE)
(grad)
KOJI SU CILJEVI PLANIRANJA?
• PROSTORNO PLANIRANJE:
- održiv i ravnomjeran
prostorni razvoj
- racionalno korištenje
i uporaba zemljišta
• URBANIZAM:
- kvalitetan život ljudi
- osiguranje uvjeta za
stanovanje, rad,
kulturu, rekreaciju…
2. sat
POVIJEST
PLANIRANJA GRADOVA -
URBANIZMA
Predavač:
Željka Jurković, dipl.ing.arh.
POVIJEST PLANIRANJA-URBANIZMA
• od postanka ljudskog društva naselja se razvijaju prvo
spontano (uz rijeke, na brdu …), a potom planski
• spilja koliba sojenica zaselak selo
veliko selo grad metropolis
• grad postaje novi oblik naseljavanja
POVIJEST PLANIRANJA-URBANIZMA
• grad nastaje na većem ograničenom prostoru:
prisutan veliki broj stanovništva i različite djelatnosti
(sinergija)
• civilizacije vezane uz gradove, grad je najjača
manifestacija civilizacije
• visoko razvijene kulture i
urbanizam međusobno
su uvjetovani
najstariji grad
JERIHON (Palestina), cca 8350-7350 pr.n.e.
MEZOPOTAMIJA
• međurječje Eufrata i Tigrisa
6500.- 600. pr.n.e.
- najstariji gradovi
nastajali na
ograničenim
područjima,
uglavnom uz rijeke
- u gradu: palača, hram, zidine
- trstika, glina, opeka, pijesak, drvo,
kamen … tj. lokalni materijali
- grad = svijet (zidine)
BABYLON
UR
MEZOPOTAMIJAAŠUR
DOLINA INDA
• civilizacija doline Inda
cca 2600.-1550. pr.n.e.
- urbana kultura
- Harappa: 40.000 stanovnika
- harappska kultura (prva razvila
urbanizam)
- namjerni pothvat
- nisu vezani uz poljoprivredu
nego trgovinu (razmjenu dobara)
- gradovi zauzimaju
značajne površine HARAPPA
EGIPAT
• civilizacija doline Nila
– cca 3100. pr.n.e. – 31. n.e.
- stanovništvo raspršeno
- gradovi otvoreni, bez zidina
- gradovi organizirani prema Nilu
- javne zgrade disperzirane - hram
- stambene zgrade
pravokutnih oblika
- gradovi: Teba, Heliopolis,
Amarna, Memphis, Luxor
TEBA
GRČKA
• civilizacija egejskog poluotoka
(Sredozemlje)
– cca 1000. pr.n.e. – 323. pr.n.e.
- grad je djelo građana, a ne
posljedica volje vladara
- temelj europskog grada
- prema obliku:
- pravilni (planirani): kolonije
- nepravilni (spontani): na
kopnu, prilagođeni terenuMILET
GRČKA- smišljen urbanizam
- estetska kompozicija
- racionalni, pravilni
- po mjeri čovjeka
- polis = grad država
SELINUT
PERGAMON
DELFI -
proročište
GRČKAOLIMPIJA – Olimpijske igre
GRČKA
ATENA – Akropola-kompleks
građevina na stijeni (kamen)
- Partenon – glavni hram
EREHTEION
PARTENON
- poslije kršćanska
crkva pa džamija
s minaretom
- stradao u
eksploziji
RIM• cca 8. st. pr.n.e. (753.) – 476.
- rimski grad je nastao na
principu vojnog logora
oko centralnih ulica koje se
sjeku po sredini
(cardo s-j i decumanus i-z)
+ trg (forum)
- mrežni plan – raster (Rim ne)
- jednostavnost tlocrtne
sheme: brza izgradnja
- prilagođavani terenu
SHEMA RIMSKOG GRADA
RIM
- posebna pažnja: javne zgrade i
prostori: bazilike, arene, terme,
vijećnice, sudnice + urbana
oprema (slavoluci)
- stambene zgrade:
insule + domusi
- infrastruktura
- Split, Zadar, Osijek,
Vinkovci, Budimpešta,
Beč, Ljubljana …
(dobar odabir lokacije)
RIM
- posebna pažnja: javne zgrade i
prostori: bazilike, arene, terme,
vijećnice, sudnice + urbana
oprema (slavoluci)
- stambene zgrade:
insule + domusi
- infrastruktura
- Split, Zadar, Osijek,
Vinkovci, Budimpešta,
Beč, Ljubljana …
(dobar odabir lokacije)
SPLIT
ZADAR
RIM
- Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku
produkciju starih Rimljana od IX. st. pr. n.e. do pada
Zapadnog rimskog carstva 476. godine
- jedna od glavnih osobina rimske umjetnosti je težnja
za veličanstvenošću kao znamenjem moći,
impozantnost i čvrstina ispred elegancije i ljupkosti,
umjetnost koja se bavi potrebama velikog mnoštva
- iz tog razloga su graditeljska i arhitektonska djela
originalna i monumentalna
- inženjerske konstrukcije !!!!!!!!!! LUK I SVOD !!!!!!!
- infrastruktura: vodovod, kanalizacija, ceste
RIM- PANTEON, 125. godine,
visina i promjer 43,3 m
- KOLOSEUM, I.stoljeće,
- visok 48m, 189x156m
- 50.000 gledatelja
-100000 tona kamena
RIM
- PONT-DU-GARD
19. godina
- KONSTANTINOV
SLAVOLUK
312. godina
SREDNJI VIJEK- cca od 350. – 1450. godine
- kaotično razdoblje
- u gradovima manje ljudi
- grad je obrambeno i stambeno zdanje,
opasan zidinama
- dobar položaj, na putu,
dominantne zgrade
- grade se katedrale,
samostani, sveučilišta
VELIKI TABOR
CARCASSONNE
SAN GIMIGNANO
RENESANSA (preporod)- XV. – XVI. stoljeće
- jedno od najkreativnijih
razdoblja u povijesti
- vraća se idealima Grčke
i Rima (ANTIKA)
- Firenca, Padova, Rim,
Venecija ….
- nastaje ideja idealnog
grada, upravlja se visinom grada
- geometrija, simetrija, proporcija
- prazan (neizgrađen) prostor bitan kao i volumen (izgrađen
prostor)
KARLOVAC
prije 1579.
RENESANSA- “slobodni” gradovi – važni u
političkom i gospodarskom
smislu
- trg – ponovno je glavni
prostor (duhovni, politički, u
težištu – središtu grada)
- estetika trgova i ulica
- komunikacije,
usluge, higijena
PALMANOVA
RENESANSA- renesansne zgrade se konstruiraju – matematičke i
geometrijske vrijednosti, mirnoća
FILIPO BRUNELESCHI
KUPOLA KATEDRALE
FIRENCA, 1417. godina
ANDREA PALLADIO
VILA ROTONDA
VICENZA,
1569. godina
BAROKVERSAILLES
- kraj XVI. – polovica XVIII. stoljeća
- nastaje u Rimu, ali se brzo širi Europom
- matematika, fizika i astronomija dokazuju
da u prirodi i svemiru ne vlada slučaj
nego strogi zakoni koji se mogu izraziti
formulama: vlada dinamizam
- prostor odražava moć vladara
- os, simetrija, geometrija,
vizure – u beskonačnost
- glavni elementi su zvjezdasti,
kružni ili eliptični i široke avenije
BAROK
LORENZO BERNINI, TRG SV. PETRA, RIM
1657. godina
-ovalni trg
-zatvoreni trg
-vertikala
(obelisk) u
sredini i dvije
fontane
-četverostruka
kolonada
-ravnoteža
zatvorenog i
otvorenog
prostora
BAROK- barokni grad je temeljen na vojnoj logici i ostavren
zrakastim potezima
- grade se fortifikacije (tvrđave) radi razvoja topništva
SHEMA
NEUF BRISACH
BAROK
TVRĐA
- karta iz 1861. god.
- tvrđava + grad
- planski građen
na mjestu turskog,
a prije toga
srednjevjekovnog
Osijeka
- mjesto najboljeg
prelaska preko
Drave
URBANIZAM XIX. STOLJEĆA- revolucije: vlast preuzimaju građani
- industrijska revolucija
- iz tih razloga u gradove se
doseljava veliki broj stanovnika,
gradovi postaju prenapučeni
i nehigijenski
- javljaju se namjene u gradu:
jači promet, infrastrukture,
industrija,servisi
- velike regulacije
- tehnički aspekt prevladava nad
estetskim, nekontrolirani rast
BARCELONA
PARIZ
URBANIZAM XIX. STOLJEĆA- slum, smog (smoke + fog)
20. STOLJEĆE- vrtni gradovi (spavaonice)
- najviše u Velikoj Britaniji
LETCHWORTH GARDEN CITY
PARIZ
20. STOLJEĆE- funkcionalna organizacija gradova (zoniranje)
- osnovne funkcije – zone - u gradu: stanovanje, rad
trgovanje, slobodno vrijeme, promet
- “soliterni” ili “štapičasti” urbanizam, ne blokovska
izgradnja (ulica + trg) – “internacionalni stil”PARIZ
20. STOLJEĆE- specijalizirani gradovi
BRASILIA
PARIZ
BRASILIA
SVIJET = GRAD ?
Recommended