View
30
Download
5
Category
Preview:
DESCRIPTION
1
Citation preview
VIESPRATNE ZGRADE
VEZE I NASTAVCI
Raspored
nastavakaKod
eline
skeletne
konstrukcije
pri
montai
je
potrebno
meusobno
povezati
u radionici
izraene
elemente. Pri
tome se na
mestima
glavnih
noseih
elemenata
sustiu vertikalni
stubovi
i horizontlani
nosai meuspratne
konstrukcije
ili
krov koji
lee
u dvema
meusobno
upravnim
osovinama.
Veza nosaa i stubova
Da
bi veza
bila
sigurna
i ekonomina
mora biti
izvedena
tako
da:
z se ureajima za dizanje bez problema moedovesti u poloaj za montau;
z u toku montae moe da primi neku silu;z se moe podeavati;z nisu potrebna posebna pomona sredstva za
montau (skele i sl.).
Podela
konstrukcije
na
montane
elemente
treba
da osigura
njihov
maksimalni
stepen
radionike
izrade,
uzimajui
u obzir
nosivost
i gabaritne
dimenzije raspoloivih
transportnih
sredstava, a stim
u
vezi
i
ekonominost
prevoza.
Podela
konstrukcije
na
montane
elemente
Radi
ubrzanja
i poveanja
kvaliteta
radova
na
montai formiraju
se vei
montani
sklopovi
teine
do 20 t, koji
osiguravaju
visoku
tanost
montanog
skopa, a samimtim veliko
skraenje
toka
montae. Montani
sklopovi
mogu
biti
ravanski
i prostorni.
Prostorni
montani
sklopovi
Montani
nastavci
stubovaPri
montai, stubovi
se dopremaju
na
gradilite
u
najveim
moguim
duinama, ak
i preko
20 m. Montane
duine
stubova
izraenih
od
valjanih
profila
su
najee
ograniene
na
15 m, iz
razloga
tehnologije proizvodnje. Veoma
teki
stubovi
dolaze
na
gradilite
u
jo
manjim
duinama
iz
razloga
nosivosti
montanih kranova. Iz
razliitih
razloga, npr. zbog
promene
preseka
stuba, potrebno
je izvesti
nastavak
stuba
u radionici,
to su
radioniki
nastavi
za
razliku
od
montanih.
Izbor
konstrukcije
nastavka
zavisi
od
uzajamnog
odnosa izmeu
najveeg
ekscentriciteta
e = M/N, dobijenog
za
kombinaciju
Mmax
, Nodg
i Nmin
, Modg
i "poluprenika" jezgra
preseka
r.
Kod
zglobnih, a nekada
i kod
okvirnih
sistema, pri delovanju
raunskih
optereenja, ekscentriciteti
su
relativno
mali
(e < r) tj. u poprenom
preseku
se ne javljaju
naponi
zatezanja
pa se nastavak
izvodi
po
pravilima
za
centrino
pritisnut
stub.
Montani
nastavak
aksijalnih
stubova
Montani
nastavci
izvedeni podvezicama
sa
obinim
ili
visokovrednim
vijcima
pogodni su
za
otvorene
poprene
preseke
stubova. Kod
reenja nastavka
stubova
razliitih
poprenih
preseka
obavezno
se moraju
upotrebiti
podmetai.
Montani
nastavak
stuba
sa
podvezicama
u vijanoj
izradi
Radioniki
nastavci
stubova
skoro
uvek
izvode
zavarivanjem, a esto
se zavareni
spojevi
primenjuju
i kod
montanih
nastavka
stubova
pogotovu
kada
vijani
montani
nastavak nije
prihvatljiv
zbog
velikog
broja
vijaka
ili
lokalnog
zadebljanja
na
mestu
veze.
Montani
nastavci stubova
u zavarenoj
izradi.
Kod
primene
montanih
nastavaka
stubova
u zavarenoj
izradi sa
eonim
ploama
krajevi
stuba
se moraju
dodatno
obraditi.
Pri
direktonom
zavarivanju
stubova
sanduastog
preseka
na montai, da
bi se spreilo
punjenje
stuba
vodom
ili
prljavtinom
na
svom
kraju
se hermetiki
zatvara
poklopcem od
tankog
lima.
Obrada
krajeva
montanih komada
sanduastih
stubova
eona
ploa
se moe
dimenzionisati
prema
slici,
gde
je P pripadajua
sila
u noici
gornjeg
stuba, a e ekscentrinost
(odstojanje
teinih
linija
noica). Tada momenat savijanja
u eonoj ploi
iznosi
M = Pe, a kasnijim
sraunavanjem
sadejstvujue irine bm
i otpornog
momenta
bm
t /6 moe
se proveriti
napon
u njoj.
Statika
ema
za
proraun eone
ploe
Ako
je razlika
izmedju
gornjeg
i donjeg
montanog komada
velika
neophodno
je u produetku
noica
gornjeg
stuba
izvriti
ukruenje
rebra
donjeg
stuba.
Ukruenja
u produetku
noica
stuba
Pri
razliitim
dimenzijama
gornjeg
i donjeg
dela stuba
mogue
je uraditi
i kontinualan
prelazkako je
to pokazano na slici.
Kontinualni
prelaz
sa
stuba
veeg
na
stub manjeg
preseka
Jedan
od
najvie
primenjivanih
nastavaka
stubova
u zgradarstvu
je pomou
eonih
ploa. eone
ploe
moraju
punom
povrinom
medjusobno
nalegati. Stubovi
u nastavku
moraju
imati
idealno
ravne
eone
ploe
potpuno
upravne
u odnosu
na
osu stuba, tako
da
se kod
veih
profila
i optereenja
eone
povrine
moraju
posebno
tano
obraditi. Ako velike
eone
ploe
u ravni
naleganja
nisu
idealno
ravne, ili
su
se iskrivile
pri
zavarivanju
tada
nalena povrina
mora
jo
jednom
da
se obradi. Pri
preciznom
postavljanju
moe
se na
mestu
nastavka jedan
deo
sile
preuzeti
direktnim
kontaktom, a ostali
deo
treba
prihvatiti
vijcima.
Montani
nastavci
stubova
eonim
ploama
Oslanjanje
stubovaPresene
sile
koncentrisane
u osnovi
elinog
stuba
moraju
biti
prenesene
kroz
elinu
oslonaku
plou
na
betonske
fundamente
tako
da
doputeni napon
pritiska
u betonu
ne bude
prekoraen.
Pri
montai
stope
stuba
ostavlja
se dimenzionalna
razlika
izmedju
donje povrine
oslonake
ploe
i gornje
povrine
fundamenta
od
30 do 50 mm. U
toku
montae
privremeno
oslanjanje
se postie
elinim
podmetaima
i klinovima, kojima
se konstrukcija
dovodi
u projektovani
poloaj. Kada
je
podeavanje
zavreno, prostor
ispod
ploe
se zaliva
ili
zaptiva injektirajuom
masom. Poto
injektirajua masa ovrsne, elini
podmetai i
klinovi
se uklanjaju.Oslonaka
ploa
moe
biti
izvedena
kao
tanka
sa
ukruenjima
ili
debela.
Horizontlane
sile
u osnovi
stubova
mogu
u mnogim
sluajevima
biti prenesene
putem
trenja. Medjutim, velike
horizontalne
sile
zahtevaju
specijalnu
konstrukciju, naroito
ako
je vertikalno
optereenje
u stubu relativno
malo
pa se moe
javiti
odizanje
usled
dejstva
vetra. U takvom
sluaju
sa
donje
strane
oslonake
ploe
mora
biti
zavaren
neki
element (pljoti
elik, komad
nekog
valjanog
profila) koji
e
preneti
horizontlane
sile
na
fundament.
Oslonaka
ploa
stubova
Zglobna
veza
stuba
za fundament
Na slici
prikazane
su
tri mogunosti
ostvarenja
zglobne
veze
stuba za
fundament:
z linijsko leite za stub sanduastog poprenog preseka,z takasto pokretno leite za stub sanduastog preseka,z zglobno leite (dozvoljava rotaciju bar oko jedne ose poprenog
preseka) kada se oslonaki deo stuba suava koncentriuipresene sile direktno u zglob.
Zglobno
oslanjanje
Ukljetena
veza
stuba
za fundament
Kod
ukljetenih
stubova
pored aksijalnog optereenja
u stopi
stuba
se javljaju
i momenti
savijanja. Ako
se usled
momenata
savijanja
na
ivici leine
ploe
javljaju
sile
zatezanja, one se moraju
prihvatiti
odgovarajuim
vezama. U tu
svrhu
se koriste
anker
vijci
ubetonirani
u temelj
ili
postavljeni
u anker-kutije
prethodno
ubetonirane
u temelj. Ukoliko
su
anker
vijci
unapred
ubetonirani, moraju
se paljivo
postaviti
u projektovani
poloaj
i drati
u njemu
putem
ablona
u toku
betoniranja.
Ukljetena
veza
stuba
sa
temeljom
Za praktian
proraun
sile ankerisanja koristi
se
uproen
i za
praksu
zadovoljavajui
postupak. Napon
pritiska
u betonu
ispod
leine
ploe pri
ukljetenoj
noici
stuba
je
trouglastog
oblika
pa se aksijalna
sila
N i momenat
ukljetenja
M zamenjuju
sa
Pe
pri
emu
je
odstojanje
e zamenjujue
sile
P od
ose
stuba dobijeno iz izraza e = M/N.Ako se sada
trougaoni
dijagram
pritiska
pojednostavljeno
uzme
kao
ravnomerno
rasproredjeni
pritisak
na
duini
c = h/4 dobija
se:sila
pritiska
zatezanja
Pri
irini
leine
ploe
d dobija
se povrina
pritiska
A =cd, a napon
pritiska
na
beton
ispod
leine
ploe
iznosib
= D/A.
abaPD +=
abPZ =
Statika
ema
za
proraun
sile zatezanja
i pritiska
Kod
malih
horizontalnih
sila
esto
je
dovoljna
sila
trenja
od pritiska
stuba
za
rpijem
horizontalne
sile
smicanja. Medjutim,
kod
relativno
malih
sila
pritiska
stubova, a znaajnih horizontalnih
sila
potrebno
je
sa
donje
strane
leine
ploe
predvideti
smiue
elemente.
Smiui element
Veze
stubova
sa
podvlakama
i podnim
nosaima
Ovim
vezama
se prenose
vertikalna
optereenja
sa
podnih
nosaa
i podvlaka
na
stubove. U zavistnosti
od
presenih
sila
koje
treba
da
se vezom
prenesu
razlikuju
se sledei
tipovi
veza:a)
Zglovna
veza
kojom
se prenose
samo
transverzalne
sile. Transverzalna
sila
iz
rigle
pretvara
se u aksijalnu
silu
u stubu. Ovakva
veza, izvedena
ak
i sa
vie
vijaka
tretira
se kao
zglovna
jer
vijci
poseduju
znaajni
stepen
fleksibilnosti
(doputaju
rotaciju
rigle).
b)
Kontinualna
veza
pri
kojoj
se momenat
savijanja
iz
rigle
ne
prenosi
na
stubove
ve
samo
transverzalne
sile. Da
bi ovo
bilo
ispunjeno
vezu
treba
tako
konstruktivno
reiti
da
se obezbedi
kontinuitet
rigle, dok
se stub zglobno
vezuje
za
gornju
i donju
noicu
rigle;
c)
Ukoliko
je
krutost
stubova
zanemarljiva
u odnosu
na
krutost
rigli, tada
se veza
moe
pouzdano
statiki
tretirati
kao
zglovna
iako
je
izvedena
kao
kruta;d)
Krute
veze
se javljaju
kod
vorova
ovakvih
sistema
koji
moraju
da
prenesu
momente
savijanja
i transverzalne
sile;e)
Polukrute
veze
se projektuju
da
prenesu
transverzalnu
silu
i deo
moment savijanja
u voru. Svrha
ovog
tipa
veze
je
da
obezbedi
delimini
otpor
rotacije
kraja
rigle
i bez
komplikovanog
naina
izrade
vora.
Tipovi
veza
rigli
i stubova
Odnos
momenat rotacija
za
razliite
tipove
veze
Zglobne
vezeZglobna
veza
vijcima
u poredjenju
sa
drugim
tipovima
veza
je
prostija, jednostavne
izrade
i montae, ne
zahteva
visoku
tanost
izrade
i
dozvoljava
praktino
slobodno
obrtanje
rigle
u odnosu
na
stub. Izdvajaju se sledei tipovi ovakvih
veza:z zglobna veza sa prikljunim limom ili prikljunim
ugaonicima,z zglobna veza sa eonom ploom,z zglobna veza sa oslonakom stolicom.
Zglobna veza sa prikljunim
limom
Zglobna veza sa prikljunim
ugaonicima
Zglobna
veza
sa
eonim
ploama Upotreba
oslonake
stolice
Zglobna
veza
rigle
I
stuba
od
krune
cevi
Kontinualne
vezeKod
kontinualne
veze
stub se u vezi
nastavlja
i zglobno
vezuje
uz
riglu. esto
je
povoljno
konstrukcijsko
oblikovanje zglobne
veze
stuba
za
kontinualno
proputen
nosa
pomou
tankih
eonih
ploa.
Ako
ovo
nije
sluaj
onda
se moraju formirati
posebni
zglobovi.
Kontinualna
veza
stuba
i rigle
U varijanti
kada
rigla
prelazi
preko
stuba
mogu
se javiti
sledee dve varijante:
z stub se zavrava eonom ploom preko koje se ostvaruje vijana veza sa riglom. U produetku pojaseva stuba na rigli su zavarenaukruenja koja ne moraju obavezno ii celom visinom rebra;
z oslonac rigle na stub se moe sfernim leitem koje osiguravaprecizno definisanu taku oslanjanja.
Kontinualna
veza stuba
i zavrne
rigle
Krute
vezeZateue
sile, koje
se javljaju
usled
savijanja
rigle, mogu
se preneti
putem
kontinuitet
lamele, koja
deluje
kao
eona
ploa
izmedju
gornjeg
i donjeg dela
stuba. Pritisak
iz
donjeg
pojasa
rigle
prenosi
se putem
upasovanih
ili
zavarenih
podmetaa. Ovakav
tip veze
je
ujedno
i montani
nastavak
stuba (slika
a i b).
Smiue
sile
iz
rigle
se mogu
preneti
na
kontinuirani
stub putem
prikljunih limova
zavarenih
za
njega. Sile
iz
noica
rigli
prenose
se putem
kontinuitet
lamele
koje
su
vijcima
vezane
za
noice
rigli
(slika
c).
Krute
veze
rigle
i stuba
u vijanoj
izradi
Klasina
kruta
veza
rigle
i stuba
pomou
eonih ploa
i visokovrednih
vijaka
je
esto
primenljivo
reenje. Drugi
nain
izvodjenja
je
takodje
primenom eonih
ploa
ali
i kontinuitet
lamela
u zategnutoj
zoni. Pri
ovim
reenjima
treba
naglasiti
da
zategnuta kontinuitet
lamela
i glave
vijaka
smetaju
oslanjanju
podnih
ploa.Mogua su i reenja u kojima se prenos
sile
zatezanja
iz
noice
rigle
u stub vri
se pomou T
profila.
Krute
veze
rigle
i stuba
sa
eonim
ploama
Krute
veze
rigle
i stuba
u vijanoj
izradi
Veza
rigle
od
dva
U profila sa
stubom
sanduastog
preseka
moe
se izvesti
u vijanoj
izradi
tako
to
rigla
obuhvata
stub i svojim rebrom
je
spojena
vijcima
za
eoni
lim. Jo jednostavnija
veza
istog
tipa
ostvaruje
se ukoliko
je
stub I preseka
(otpada
vorni
lim).
Kruta
veza
rigle
od
dva
U profila sa
stubom
Kruta
veza
rigle
i stuba
u zavarenoj
izradi
Krute
veze
rigle
i stuba
u zavarenoj
izradi
Krute
veze
rigle
i stuba
u zavarenoj
izradi
Pri upotrebi krstastih formi
stubova
oslanjanje
rigli
se vri preko
stolica
od
ugaonika
zavarenih za
vertikalne
limove
stubova. Istovremeno te
stolice
vre
funkciju
ukruenja
stuba. Rigle se vezuju
za
stolicu
vijcima, a zatim vezuju
sa
stubove
pomou
trapezoidnih ploa
zavarenih
za
noice
rigli. Kruta
veza
rigle
i stuba
krstaste forme
Kod
cevnih
stubova
sa
radijalno
postavljenim
riglama
smiue sile se predaju
preko
vertikalnih
oslonakih
limova
zavarenih
po
duini
stuba. U tom sluaju
radi
obezbedjenja
zida
stuba
od
proboja, u vezi se postavljaju
dve
okrugle
ili
poligonalne
ploe
zavarene
za
telo
stuba, vertikalna
rebra
i noice
rigli. Ove
ploe
vre
funkciju ukruenja
preko
kojih
se predaju
oslonaki
momenti
na
stub.
Nedostatak
ove
veze
je
teko
izvodljiv
montani
av
izmedju
noica rigli
i krunih
ploa.
Kruta
veza radijalno
postavljenih
rigli
i stuba
Kruta
veza
rigle
i stuba
u kombinovanoj
vijano-zavarenoj
izradi
Krute
veze
zavrne
rigle
i stuba
Nastavci
podnih
nosaa i
podvlaka
Nosai
ija
je
duina isporuke
manja
od
transportne
duine, moraju
se u radionici
nastaviti
obino sueonim
varom.
Sueoni
nastavak
se iz razloga
racionalnosti
predvidja
u oblasti malih
momenata
savijanja.
Radioniki
sueoni
nastavak
nosaa
Poloaj
radionikog
nastavka
Montani
nastavci
nosaa
uglavnom
se rade
u vijanoj
izradi, to
je
posebno
pogodno
za
nosae
koji
lee
jedan
iznad
drugog. U ovakvom
sluaju
podvezice
na
gornjoj
noici
ne ometaju
montau
podnih
ploa, a uz
to je
i ceo
montani
nastavak
pristupaan.
U suprotnom, montani
nastavci
se izvode sa
eonim
ploama.
Montani
nastavci
nosaa
u vijanoj
izradi
Veza
podnih
nosaa za podvlaku
Slino
kao
i kod
veze
stuba
i horizontalnih
nosaa medjuspratne
konstrukcije
tako
i veza
izmedju
podnih
nosaa
i podvalaka
moe
biti
zglobna, kontinualna
i kruta.
Tipovi
veza
podnih
nosaa
za
podvlaku
to
se tie
medjusobnog
visinskog
poloaja
podnog nosaa
u odnosu
na
podvlaku
on moe
biti
razliit.
Mogui
visinski
poloaji
podnih
nosaa
u odnosu
na
podvlaku
Zglobne
vezeNajjednostavniji
tip zglobne
veze
je
kada
podni
nosai
lee
preko
poda. U tom sluaju
veza
se izvodi
preko
noica
obinim
vijcima. U sluaju
potrebe
rebara
podnih
nosaa
i podvlaka
mogu imati
vertikalna
ukruenja
na
mestu
oslanjanja.
Zglobna
veza
podnog
nosaa
i podvlake
U najveem
broju
sluajeva
u praksi
podni
nosai su manje
visine
od
podvlaka, pa se u tom sluaju
veza
izvodi
preko
prikljunog
lima zavarenog
za
rebro podvlaka
i obinih
vijaka.
Zglobne
veze
pomou prikljunih
limova
i ugaonika
Da
bi se izbeglo
ukrajanje
podnog
nosaa na mestu veze moe
se zglobna
veza
podnog
nosaa
izvesti
preko
eonih
ploa. Medjutim
ovakav
nain
veze
zahteva
male tolernacije pri
izradi.
Zglobna
veza
sa
eonom
ploom
Montaa
se bitno
moe
pojednostaviti
upotrebom
podvezica
i ravnog
iseenih
podnih
nosaa. Ovakav
nastavak
je
dvosean
i jednostavan
za
izradu, mada
ima
neto
vei broj vijaka
u odnosu
na
prethodna
reenja.
Zglobna
veza
sa
podvezicama
Kada
je
podni
nosa
vee
visine
od
podvlake, formira
se pravougaoni
prikljuni
lim
bez
isecanja
podnog
nosaa. Ovo
nije
skupo
reenje
ali
momenti
savijanja
koji
se javljaju
u prikljunom
limu
prouzrokuju
torziju
podvlake. Kako
ovakvo
reenje
ne
daje
estetski
povoljan
izgled, ako
je
prikljuak vidljiv, njegov
izgled
se moe
popraviti
povijanjem
donje
noice
ka podvlaci.
Zglovna
veza
kada
je
podni
nosa
vee
visine
od
podvlake
Kontinualne
vezeNa slici je
dat
sluaj
kada
je
podni
nosa
kontinuiran preko
gornjeg
pojasa
podvlake. Ovo
je najekonominiji
tip veze, jer
je
potrebno
postaviti
samo nekoliko
vijaka
kroz
noice
oba
nosaa. Na oba
nosaa trebaju
biti
zavarena
vertikalna
ukruenja
na mestu
oslanjanja.
Kontinualna
veza
Krute
vezez U sluaju kada je podni nosa manje visine od podvlake,
prenos sile zatezanja u gornjoj noici podnog nosaa jeomoguen putem kontinuitet lamele koja prolazi kroziseeno rebro podvlake. Pritiskujua sila u donjoj noicise prenosi takodje preko kontinuitet lamele ili putemupasovane ploice.
z Ako su gornje noice podnog nosa i podvlake u istomnivou, zategnuta kontinuitet lamela lei preko gornjegpojasa podvlake.
z Kada su oba nosaa iste visine i u istom nivou, gornja i donja noica podnog nosaa moraju biti iseene. Zateue i pritiskujue sile se prenose preko kontinuitetlamela postavljenih preko gornje i ispod donje noicepodvlake.
Krute
veze
podnih
nosaa
i podvlake
u vijanoj
izradi
Zavarene
veze
daju
estetski
mnogo
povoljniji
izgled, a takodje i istiji
tok
sila. Ako
je
zavarivanje
izvreno
korektno
postie
se skoro
potpuna
monolitizacija. Medjutim, kotanje
i montaa zavarenih
spojeva
je
mnogo
vea
od
vijanih.
Krute
veze
podnih
nosaa
i podvlaka
u zavarenoj
izradi
Odredjivanje
mesta
vezePri
izradi
konstruktivnih
reenja
trebalo
bi da
se mesta
veze
rasporede
sa
dunom
panjom.
Prema
reenju
sa
slike a
postoji
etvorostrana
veza
nosaa medjuspratne
konstrukcije
za
stub,
pa
se dobijaju
nejednake
duine
podnih
nosaa. Zbog
razliitih
veza
podnih
nosaa, jednom
za
stub, a jednom
za
podvlaku
dobijaju
se i razliite
veze
podnih
nosaa. Vea ujednaenost
veza
i sa
time povezan
vei
broj
istih
elinih
elemenata
dobija
se usvajanjem
eme
prikazane
na
slici b. U
takvom
sluaju
su
podni
nosai
za
polovinu
polja
pomereni
u odnosu
na
osovinu
stuba, pa
stubovi
imaju
samo
dvostranu
vezu, tj. samo
vezu
podvlaka.
Izmetanje
mesta
veze
z Slika prikazuje ta se dobija pomeranjemmontanog nastavka stuba, veze nosaa i noseihelemenata za prihvatanje fasade.
Izmetanje
montanog
nastavka
stuba,
nosaa
i elemenata
za prihvatanje
fasade
Veze
u horizontalnim spregovima
U mnogim
sluajevima
medjuspratna
konstrukcija
formira krutu
horizontalnu
dijafragmu, medjutim
ako
to nije
sluaj
neophodno
je
postaviti
horizontalni
spreg.Horizontalni
spregovi
od
okruglog
elika
su
u horizontalnoj
ravni
jako
meki. Da
bi se ostvarile
nosivost
sprega
obavezna je
primena
zateznih
navrtki.
Horizontlani
spreg
od
okruglog
elika
Horizontalni
spregovi
od
ugaonika
mnogo
je
krui
u odnosu
na spreg
od
okruglog
elika. Pri
ovakvom
reenju
treba
voditi
rauna
a
o slobodnoj
konstruktivnoj
visini
tj. o mogunou
postavljanja podne
ploe
pa je
mogue
jednu
dijagonalu
uraditi
od
pljoteg
elika. Ako
je
konstruktivno
mogue,
dobro
je
da
se tapovi
sprega vode
unutar
nosaa
i po
sredini
rebra.
Kod
vrlo
velikih
horizontalnih
sila, usvajaju se preseci za elemente ispune
koji su kruti
na
pritisak
tj. I ili
U profili.
Horizontalni
spreg
od ugaonika
i ugaonika
i
pljoteg
elika
Horizontalni
spreg
Horizontalni
spreg
sa
ukrtenim
dijagonalama
Veze
uvertikalnim
spregovimaSistem
reetkastog
nosaa
se upotrebljava
i kod
vertikalnih
spregova
viespratnih
zgrada. Pojasevi
ovih
spregova
su
obino stubovi,
a vertikale
podni
nosai
ili
podvlake. Dijagonalni
tapovi
ispune
su
oblikovani
zavisno
od
veliine
i tipa
optereenja, a takodje
i od
njihove
duine. Spreg
moe
biti
projektovan
tako
da
dijagonale
budu
optereene
samo
zatezanjem
ili
alternativno pritiskom
i zatezanjem.
Treba teiti da teine
linije
stubova,
podnih
nosaa
i tapova
ispune
budu
centrisane. Dijagonalne tapove
treba
postavljati
tako
da
po
mogustvu
formiraju
uglove
bliske
45 sa
ostalim
tapovima. U irokim
zgradama
mogu
se formirati
spregovi
sa
ukrtenim
dijagonalama
koji
se pruaju
preko
nekoliko
spratova.
Vertikalni
spreg
sa
ukrtenim
dijagonalama
vor
vertikalnog
sprega
uz
stub
Vertikalni
spreg
sa
K -
ispunom
Centrisanje
tapova
vertikalnih
spregova
Veze
u reetkastim
noseim fasadama
Reetkaste
nosee
fasade
i veze
u vorovima
Reetkaste
nosee
fasade
i veze
u vorovima.
Veza
elinih
nosaa
za
zidna platna
i jezgra
Zidna
platna
izvode
se od
amiranog
betona
livenog na
licu
mesta, prefabrikovanih
armiranobetonskih
elemenata
ili
od
opeke. Armiranobetonski
zidovi
kao najvie
primenljivi
mogu
formirati
jezgro
ili
biti
u vidu
nezavisnih
zidova
koji
primaju
horizontalne
sile
u svojoj
ravni. Stepenini
podesti, podne
ploe i
armiranobetonska
plata
formiraju
torzione
krute poprene
preseke. Nezavisni
armirano
betonski
zidovi
moraju
se u pravcu
poprenom
na
zid stabilizovati
ojaanjima, ubetoniranim
i ukljetenim
elinim
stubovima
ili
vezom
za
konstrukciju
koja
je kruta
u tom pravcu.
Troziono
krut
presek
jezgra, podesta
i podne
ploe
Prijem
poprenih
horizontalnih
sila
kod nezavisnih
armirano
betonskih
zidova
Veza
elinih
nosaa
sa
armiranobetonskim
zidovima ostvaruje
se pomou
ostavljenih
otvora
u zidovima, ili
ubetoniranih
konalnih
ispusta. Kruta
veza
podne
ploe medjuspratne
konstrukcije
sa
zidovima
ostvaruje
se
armaturnim
petljama
i preklapanjem
armature, a zatim zalivanjem
fuga.
Veza
elinih
nosaa
i armiranobetonskih zidova
Povezivanje
armature zidova
i podne ploe
Sile
koje
medjuspratna
konstrukcija
treba
da prenese
na
armiranobetonske
zidove
su:
z vertikalna sila V usled stalnog i korisnogoptereenja,
z horizontalna sila H u podunom pravcu podnihnosaa usled dejstva vetra ili termikih uticaja u tom pravcu,
z horizontalna sila T od vetra upravnog na podninosa, kao i od temperaturnih uticaja u tom pravcu,
z momenat ukljetenja M, koji se moe izbeiodgovarajuom konstrukcijom veze.
Priline
tekoe
pri
montai
konstrukcije se javljaju
usled malog
stepena
dimenzionog
slaganja, odnosno
male
preciznosti
izvodjenja
betonskih
elemenata
u poredjenju sa
elinim. Dimenzione
tolerancije
koje
treba
primeniti
pri
betoniranju
na
licu
mesta
predpostavljaju
da
radove izvodi
dobro
obuena
radna
snaga
i da
se betoniranje
vri
u oplati
sa
grekama
u granicama
2-3 cm. U sluaju kada
se betoniranje
vri
kliznom
oplatom
moe
se
pojaviti
odstupanje
i do 10 cm od
teorijske
ose
pri visinama
veim
od
100 m. Pri
upotrebi
prefabrikovanih
betonskih
elemenata
mogue je raunati
sa
znatno manjim
tolerancijama.
U ovakvim sluajevima mogu se primeniti sledei tipovi veza:z Pomou prikljunih limova poloenih u beton. Prikljuni lim moe biti
ankerovan u beton putem ugaonika ili anker vijcima.z Pomou vezne ploe koja je ubetonirana i osigurana ankerima i
prikljunog lima koji je za nju zavaren. Ovakav tip veze se primenjuje pri betoniranju kliznom oplatom.
z Pomou spojne ploe u vidu stolice od zavarenog ubetoniranognosaa koji je ankerovan putem ugaonika.
z Formiranjem nia u betonskim elementima. Mana je znatnanepreciznost koja je izraena pri betoniranju na licu mesta, naroitona kontaktnoj leinoj povrini.
z Formiranjem linijskog leita nosaa gde je donja leina ploapostavljena i fiksirana u projektovani poloaj pre montae elinekonstrukcije.
Veza
elinih
nosaa
za
armiranobetonske
zidove
Veza
montanih
armiranobetonskih zidova
i eline
konstrukcije
Da
bi se izbegla
nenaglaenost
u izvodjenju
betonskih
radova
i montae eline
konstrukcije
mogu
se primeniti
i prefabrikovane
armiranobetonske
ploe, sa
i bez
toplotne
izolacije, koje
se mogu
montirati
istovremeno
sa elinom
konstrukcijom. Ovakve
montane
armiranobetonske
ploe
ispunjavaju
polja
izmedju
eline
konstrukcije. Pri
manjim
horizontlanim silama
zaostale
bone
i horizontalne
fuge
zapunjavaju
se malterom. irina
fuge
mora
biti
dovoljna
da
se fuge
mogu
dobro
ispuniti
(obino
je
dovoljno oko
2cm).
Fuge
izmedju
eline
konstrukcije
i montanih
zidnih
ploa
Kod
velikih
i visokih
polja
zidne
ploe se moraju pridravati
protiv
bonog
preturanja. Ako
se javljaju
velike
horizontalne
sile, zidne
ploe treba ankerisanjem
vrsto
vezati
za
elinu
konstrukciju.
Osiguranje
zidnih
ploa protiv bonog
preturanja
Ubetonirani
vorni
limovi, koji
su
pomou
ankera
sa
kukom
ili vijcima-modanika
ankerovani
u zidnu
betonsku
plou
omoguavaju
korektnu
vezu
sa
elinom
konstrukcijom. Veza anker-ploe za elinu
konstrukciju
moe
biti
izvedena
vijcima
ili
zavarivanjem.
Ankerovanje
zidnih
ploa
z Da bi se obezbedila kompletno zatvorena povrinazida, armiranobetonski zidne ploe se mogumontirati iza, ispred ili sa obe strane elinihstubova.
Montaa
prefabrikovanih
zidnih
ploa
preko
stuba
Veze
vealjki
i zatega
kod oveenih
zgrada
Veza
podnih
nosaa
i vealjki
ZIDOVIKod
elinog
skeletnog
sistema
spoljanji
i pregradni
zidovi
po
pravilu
imaju
funkciju
samo
prostornog
zatvaranja
objekta ili
dela
objekta
bez
statikog
sadejstva. Usvajanje
ravni
spoljanjih
zidova
iz
tog razloga
moe
biti
slobodno
izabrano tj. oni
mogu
da
lee
ispred
ili
iza
stuba
a izuzetno
retko
u istoj
ravni.
Poloaj
stubova
u odnosu
na
fasadnu
konstrukciju
Prema
tipu
izrade
razlikuju
se masivni, zidani
i montani
zidovi. Kod
montanih
zidova
postoje
fasadne
zid
zavese
i montani
pregradni
zidovi. Zid zavese
se uobiajeno
rade
od
aluminijumskih
panela
i prozora. Montani
pregradni
zidovo
se uglavnom
izvode
od
gipsa
ili
gips-kartonskih
ploa
sa
ili
bez
izolacije. Pod masivnim
zidovima
podrazumevaju
se betonski
i armiranobetonski
zidovi
najeie
protivpoarnih
ili nosei
o kojima
je
ranije
bilo
rei.
Zidani
zidovi
se rade
kao
podrumski, protivpoarni
i pregradni
a opeka
(pune
i uplje) ili
od
blokova
od
lakog
betona
(puni
i uplji).
Podvlake
ili
podni
nosai
ispod
zidova
se raunaju
samo
za
teinu
delova
koji
obrazuju
jednakostranini
trougao
(dejstvo
svoda) gde
je
duina
stranica
jednaka
rasponu. Optereenje
od
meuspratne
konstrukcije
treba
uzeti
u obzir
samo
ako
se nalazi
unutar
trougla
optereenja. Za
koncentrisana
optereenja
doputa
se raspodela
pod 60. Ako
se konncentrisano
optereenje
nalazi
izvan
trougla
optereenja, tada
trebaju
da
se uzmu
u obzir
samo
ako
im
se napadna
taka
nalazi
unutar
raspona
nosaa
ili
ispod
horizontale
koja
lei
25 cm iznad
vrha
trougla. Takvom
koncentrisanom
optereenju
treba
dodati
teinu
horizontalno
rafiranog
zida.
Optereenje
elinog
nosaa od zida iznad njega
VIESPRATNE ZGRADERaspored nastavakaSlide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Montani nastavci stubova Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Oslanjanje stubovaSlide Number 17Zglobna veza stuba za fundamentUkljetena veza stuba za fundamentSlide Number 20Slide Number 21Slide Number 22Veze stubova sa podvlakama i podnim nosaimaSlide Number 24Slide Number 25Zglobne vezeSlide Number 27Slide Number 28Slide Number 29Slide Number 30Kontinualne vezeSlide Number 32Krute vezeSlide Number 34Slide Number 35Slide Number 36Slide Number 37Slide Number 38Slide Number 39Slide Number 40Slide Number 41Slide Number 42Slide Number 43Slide Number 44Nastavci podnih nosaa i podvlakaSlide Number 46Veza podnih nosaa za podvlakuSlide Number 48Zglobne vezeSlide Number 50Slide Number 51Slide Number 52Slide Number 53Kontinualne vezeKrute vezeSlide Number 56Slide Number 57Odredjivanje mesta vezeSlide Number 59Veze u horizontalnim spregovimaSlide Number 61Slide Number 62Slide Number 63Veze uvertikalnim spregovimaSlide Number 65Slide Number 66Slide Number 67Slide Number 68Veze u reetkastim noseim fasadamaSlide Number 70Veza elinih nosaa za zidna platna i jezgraSlide Number 72Slide Number 73Slide Number 74Slide Number 75Slide Number 76Slide Number 77Veza montanih armiranobetonskih zidova i eline konstrukcijeSlide Number 79Slide Number 80Slide Number 81Veze vealjki i zatega kod oveenih zgradaZIDOVISlide Number 84Slide Number 85
Recommended