View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
„Operativni program za regionalnu konkurentnost” Europske Unije za Republiku Hrvatsku
The European Union’s IPA Programme for Croatia
IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice — BIZimpact II
Aktivnost 1.7: Studijsko putovanje,
Estonija, 22.-27. rujna 2013. Sudionici studijskog putovanja
Ovaj projekt financiran je sredstvima
Europske unije
Ministarstvo poduzetništva i obrta
Poboljšavanje informiranosti hrvatske
poslovne zajednice
Pohl Consulting and Associates GmbH
POHL CONSULTING & ASSOCIATES
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
2
0.I. PREGLED PROJEKTA
Referenca na ugovor: Zemlja implementacije projekta:
Trajanje projekta: Ugovorno tijelo:
EuropeAid/131132/D/SER/HR Republika Hrvatska 24 mjeseca Središnja agencija za financiranje i ugovaranje,
Gđa Jelena Spajić
Naziv projekta:
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice — BIZimpact II
Izvještajno razdoblje:
Drugo izvještajno razdoblje
Datum:
06. prosinca 2013.
Ugovorna strana zadužena za implementaciju projekta:
Pohl Consulting and Associates GmbH Pinto Consulting GmbH Altair Asesores West Midlands Enterprise
Voditelj projekta u poduzeću Pohl Consulting:
Andreas von Brühl-Pohl Voditelj projektnog tima : Dr Ricardo Pinto Voditelj ureda :
Marko Šil inger
Partner projekta i glavni korisnik:
Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO)
Voditeljica projekta: Gđa Veronika Tolj
Koordinatorica projekta: Gđa Jasminka Keser
Predstavništvo komisije u Republici Hrvatskoj: Voditelj projekta:
N/A
Kratki opis zadatka:
Sveukupni cil j projekta je: "poboljšavanje poslovne okoline, a time konkurentnosti u zemlji " (Opis projekta, str.8).
Svrha projekta je trostruka: Daljnji razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i
informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj; Poboljšavanje svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima; te
Utjecaj na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj . Očekuju se sljedeći planirani rezultati :
Procjena ekonomskih učinaka (PEU) [za MSP-e] razvijena i primjenjena; Proces konzultacija i javno-privatnog dijaloga s poslovnom zajednicom te podizanje svijesti poslovne
zajednice u ključnim zakonodavnim područjima poboljšani ; Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama korisnika/partnera .
Specifični ciljevi zadatka:
Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU) Aktivnosti uključuju:
razvoj metodologije za PEU (mjerenje ekonomskih učinaka novih zakona i pravilnika s posebnim naglaskom na MSP-e);
objavljivanje priručnika i organizaciju obuke za PEU; razvoj baze podataka o PEU;
razvoj virtualnog centra izvrsnosti o PEU; organizaciju studijskih putovanja; organizaciju događanja kojima je cil j podizanje svijesti o PEU.
Komponenta 2: Razvoj procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga s poslovnom zajednicom u kontekstu procjene ekonomskih učinaka Aktivnosti uključuju:
procjenu postojećeg sustava javno-privatnog dijaloga i predlaganje poboljšanja značajnih za
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
3
0.II. SJEDIŠTE GLAVNIH DIONIKA PROJEKTA
Ministarstvo poduzetništva i obrta Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb Tel: +385 1 610 61 11
pitanja@minpo.hr
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Prilaz Gjure Deželića 7, 10000 Zagreb Tel: +385 1 488 10 03 hamaginvest@hamaginvest.hr
Hrvatski savez zadruga Amruševa 8/1.kat, 10000 Zagreb Tel: +385 1 487 00 53
hsz@hsz.t-com.hr Hrvatska gospodarska komora Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 456 15 55 hgk@hgk.hr
Hrvatska obrtnička komora Il ica 49/II, 10000 Zagreb Tel: +385 1 480 66 66
hok@hok.hr Hrvatska udruga poslodavaca Pavla Hatza 12, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 489 75 55 hup@hup.hr
savjetovanja vezana za PEU; razvoj procesa savjetovanja uz izradu odgovarajućeg priručnika; izradu “MSP testa” u skladu s najboljom praksom Europske unije i forumom za savjetovanje s MSP-ima; razvoj i primjenu alata za e-savjetovanje.
Komponenta 3: Širenje informacija i podizanje svijesti Aktivnosti uključuju:
ažuriranje i ponovno objavljivanje sedam postojećih mini vodiča za MSP -e koji su izrađeni u sklopu
prvoga projekta BIZImpact; razvoj i objavljivanje novih mini vodiča o novim područjima zakonodavstva koji će biti zasnovani na
istraživanju potreba MSP-a;
obuku korisnika i ostalih partnera na područjima obuhvaćenim novim mini vodičima; izradu i objavljivanje newslettera i e-newslettera koji će sadržavati najvažnije informacije za MSP-e.
Komponenta 4: Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama
korisnika/partnera Aktivnosti uključuju:
razvoj komunikacijskih strategija i akcijskih planova te pratećih priručnika za svakog korisnika na temu
kampanja podizanja svijesti i aktivnosti projekta; organizaciju promotivnih događanja na nacionalnoj razini; organizaciju informativnih kampanja i promotivnih događanja na regionalnoj razini; istraživanje većeg broja MSP-a na temu poslovne okoline u Hrvatskoj.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
4
Sadržaj 0.I. PREGLED PROJEKTA .................................................................................................................2
0.II. SJEDIŠTE GLAVNIH DIONIKA PROJEKTA ...................................................................................3
SKRAĆENICE ..................................................................................................................................5
1. SAŽETAK ................................................................................................................................6
2. UVOD ....................................................................................................................................8
2.1 Opis projekta ..................................................................................................................8
3. STUDIJSKO PUTOVANJE..........................................................................................................9
3.1 Opći podaci o Estoniji ......................................................................................................9
3.2 Sudionici studijskog putovanja .........................................................................................9
4. ZAPISNICI SA SASTANAKA .................................................................................................... 10
4.1 Sastanak s Ministarstvom pravosuđa.............................................................................. 10
4.2 Sastanak s Ministarstvom gospodarstva i komunikacija ................................................... 11
4.3 Prezentacija tehnologija u ICT Demo Centru ................................................................... 13
4.4 Estonska komora trgovine i industrije (EKTK) .................................................................. 14
4.5 Centar registara i sustava informacija (RIK) ..................................................................... 15
4.6 Akademija e-Vlade (eGA) ............................................................................................... 17
4.7 Parlament Republike Estonije (Riigikogu) ........................................................................ 17
4.8 Estonsko udruženje MSP-a (EVEA).................................................................................. 19
4.9 Centar za politička istraživanja Praxis ............................................................................. 19
4.10 Vlada Republike Estonije ............................................................................................... 21
4.11 Ostala događanja .......................................................................................................... 23
5. UPITNIK O STUDIJSKOM PUTOVANJU ................................................................................... 24
6. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 25
Dodatak I: Cjeloviti program studijskog putovanja, Estonija, 22.-27. rujna 2013. ....................... 26
Dodatak II: Primjerak upitnika................................................................................................ 28
Dodatak III: Rezultati upitnika ................................................................................................ 31
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
5
SKRAĆENICE
Pojam Značenje BIZimpact Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice
HAMAG INVEST Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
HSZ Hrvatski savez zadruga
HUP Hrvatska udruga poslodavaca
IPA Instrument predpristupne pomoći
JPD Javno-privatni dijalog
MINPO Ministarstvo poduzetništva i obrta
MSP Malo i srednje poduzetništvo
PEU Procjena ekonomskih učinaka
PUP Procjena učinaka propisa
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
6
1. SAŽETAK
Provedba projekta BIZimpact II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, a
projekt predstavlja nastavak prvoga projekta BIZImpact koji je proveden u razdoblju od 2007. do
2009. godine. Projekt je dio „Operativnog programa za regionalnu konkurentnost“ koji je financiran
sredstvima programa predpristupne pomoći (IPA) Europske unije i Vlade Republike Hrvatske. Ukupna
sredstva projekta iznose 1.5 milijuna €. Glavni korisnik projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta
(MINPO), a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST),
Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska obrtnička komora (HOK), Hrvatska udruga
poslodavaca (HUP) te Hrvatski savez zadruga (HSZ).
Projekt se sastoji od četiri komponente:
Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU) Komponenta 2: Razvoj procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga (JPD) s poslovnom
zajednicom u kontekstu PEU Komponenta 3: Širenje informacija i podizanje svijesti Komponenta 4: Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama
korisnika/partnera.
Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU), posvećena je razvoju procjene učinaka propisa
(PUP), sa posebnim naglaskom na PEU na području malog i srednjeg poduzetništva (MSP): razvoj
metodologije i e-alata s ciljem poboljšanja procjene učinaka propisa (a samim time i PEU kao njenoga
sastavnog dijela). Kako se „best practice“ model pokazao kao vrlo učinkovit alat, u sklopu
Komponente 1 predviđena su dva studijska putovanja. Cilj je bio prenijeti najbolje prakse koje se na
ovome području primjenjuju unutar EU. Radi navedenog, odlučeno je usredotočiti prvo studijsko
putovanje na zemlju koja je razvila najbolju praksu u primjeni e -alata. Istraživanje i konzultacije s
korisnicima projekta pokazale su kako je najbolji odabir organizirati studijsko putovanje u Estoniju.
Iako se na području zakonodavstva Estonija nalazi u sličnom području kao i Hrvatska i tek počinje sa
cjelovitom primjenom PUP-a, svojim tehnološkim rješenjima i e-alatima daleko su ispred ostalih
zemalja EU i služi kao primjer ostalima.
Ovo izvješće donosi pregled projektne aktivnosti 1.7 Studijsko putovanje u Estoniju, zapisnike sa svih
organiziranih sastanaka te pouke naučene na ovome putovanju.
Na studijskom putovanju sudjelovali su predstavnici korisnika projekta izravno povezani s PUP -om te
provedbom projekta BIZimpact. Putovanje je organizirano u razdoblju od 22. do 27. rujna 2013.
godine. Korisnike projekta te projekt BIZimpact predstavljali su:
Ricardo Pinto; BIZimpact II, voditelj projektnog tima; Chris McLean; BIZimpact II, stručnjak za
podizanje svijesti javnosti; Hrvoje Renka; BIZimpact II, istraživač i prevoditelj; Mirela Tomljanović
Radović; MINPO, glavna savjetnica ministra MINPO-a; Anita Trbuščić-Mlakar; MINPO, viša stručna
savjetnica u Upravi za programe EU, programe bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih
institucija, voditeljica projekta BIZimpact u MINPO-u; Jasminka Keser; MINPO, voditeljica Sektora za
MSP-e, koordinatorica projekta; Vesna Veliki; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru obrta i
koordinatorica PUP-a; Adela Renka; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru MSP-a; Suzana
Radanović; MINPO, voditeljica Odjela za poslovnu infrastrukturu; Monika Šućur; HAMAG INVEST,
voditeljica Odjela za razvoj MSP-a; Željka Ivanović; HAMAG INVEST, viša analitičarka, Odjel za razvoj
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
7
MSP-a; Vesna Torbarina; HGK, stručna savjetnica za područje EU, Europska poduzetnička mreža;
Boris Kardum; HOK, voditelj EU fondova i projekata; Alan Vajda; HOK, savjetodavna služba; Maja
Pokrovac; HUP, direktorica granskih udruga; Mirela Gudan; HUP, direktorica granskih udruga; Nataša
Novaković; HUP, pravna savjetnica glavnog direktora; Marinela Tomić; HSZ, stručna suradnica.
U sklopu studijskog putovanja projektni tim organizirao je ukupno deset sastanaka pokušavajući što
opsežnije obuhvatiti područje PUP-a te sve institucije i organizacije u Estoniji posvećene ovoj
problematici s posebnim naglaskom na područje MSP-a i e-alate korištene u implementaciji PUP-a.
Sastanci su uključili susrete s predstavnicima Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva i
komunikacija, ICT Demo Centra; Estonske komore trgovine i industrije; Centra registara i sustava
informacija; Akademije e-Vlade; Parlamenta; Estonskog udruženja MSP-a, Centra za politička
istraživanja Praxis te Vlade Republike Estonije.
Osim sastanaka koji su obuhvatili zakonodavstvo na području PUP-a i e-alate koji olakšavaju primjenu
PUP-a, za sudionike putovanja organizirane su i fakultativne aktivnosti kako bi upoznali kulturu
Estonije te znamenitosti glavnoga estonskog grada Talina.
Novostečena znanja i iskustva znatno će doprinijeti nastavku projekta BIZimpact, posebice na
području razvoja e-aplikacija; te korisnicima projekta.
Svi organizirani sastanci bili su vrlo kvalitetni, a osobe koje su kontaktirane u organizaciji studijskog
putovanja bile su iznimno susretljive što je u konačnici rezultiralo visokom kvalitetom putovanja.
Na području zakonodavstva za PUP Estonija ipak donekle zaostaje za tehnološkim razvojem, ali i ovo
će biti promijenjeno obaveznom primjenom PUP-a od 1. siječnja 2014. godine. U tom trenutku
zakonodavstvo će dostići tehnološki razvoj što bi trebalo omogućiti kreiranje boljih zakona, veću
transparentnost, veću uključenost javnosti te znatne uštede primjenom ex -ante, mid-term i ex-post
analiza.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
8
2. UVOD
2.1 Opis projekta
Provedba projekta BIZimpact II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, a
projekt predstavlja nastavak prvoga projekta BIZImpact koji je proveden u razdoblju od 2007. do
2009. godine. Projekt je dio „Operativnog programa za regionalnu konkure ntnost“ koji je financiran
sredstvima programa predpristupne pomoći (IPA) Europske unije i Vlade Republike Hrvatske. Ukupna
sredstva projekta iznose 1.5 milijuna €. Glavni korisnik projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta
(MINPO), a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST),
Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska obrtnička komora (HOK), Hrvatska udruga
poslodavaca (HUP) te Hrvatski savez zadruga (HSZ).
Sveukupni cilj projekta je poboljšavanje poslovne okoline, a time i konkurentnosti u zemlji.
Pojedinačni ciljevi projekta BIZimpact II su:
1. Daljnji razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i
informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima kl jučnim za poslovanje u Hrvatskoj;
2. Poboljšavanje svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima; te
3. Utjecaj na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj.
Projekt se sastoji od četiri komponente:
Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU) Komponenta 2: Razvoj procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga (JPD) s poslovnom
zajednicom u kontekstu PEU Komponenta 3: Širenje informacija i podizanje svijesti Komponenta 4: Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama
korisnika/partnera.
Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU), posvećena je razvoju procjene učinaka propisa
(PUP), sa posebnim naglaskom na PEU na području malog i srednjeg poduzetništva (MSP): razvoj
metodologije i e-alata s ciljem poboljšanja procjene učinaka propisa (a samim time i PEU kao njenoga
sastavnog dijela). Kako se „best practice“ model pokazao kao vrlo učinkovit alat, u sklopu
Komponente 1 predviđena su dva studijska putovanja. Cilj je bio prenijeti najbolje prakse koje se na
ovome području primjenjuju unutar EU. Radi navedenog, odlučeno je usredotočiti prvo studijsko
putovanje na zemlju koja je razvila najbolju praksu u primjeni e -alata. Istraživanje i konzultacije s
korisnicima projekta pokazale su kako je najbolji odabir organizirati studijsko putovanje u Estoniju.
Iako se na području zakonodavstva Estonija nalazi u sličnom području kao i Hrvatska i tek počinje sa
cjelovitom primjenom PUP-a, svojim tehnološkim rješenjima i e-alatima daleko su ispred ostalih
zemalja EU i služi kao primjer ostalima.
Ovo izvješće donosi pregled projektne aktivnosti 1.7 Studijsko putovanje u Estoniju, zapisnike sa svih
organiziranih sastanaka te pouke naučene na ovome putovanju.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
9
3. STUDIJSKO PUTOVANJE
3.1 Opći podaci o Estoniji
Lokacija Sjeveroistočna Europa, na južnoj obali Finskog zaljeva. Omeđena Rusijom na istoku i
Latvijom na jugu
Stanovništvo 1,3 milijuna
Veličina 45.227 km2
Glavni grad Talin
Ustroj Parlamentarna demokracija
Jezik Estonski
Valuta Euro (€)
3.2 Sudionici studijskog putovanja
Na studijskom putovanju sudjelovali su predstavnici korisnika projekta izravno povezani s PUP -om te
provedbom projekta BIZimpact. Putovanje je organizirano u razdoblju od 22. do 27. rujna 2013.
godine.
Korisnike projekta te projekt BIZimpact predstavljali su:
1. Ricardo Pinto; BIZimpact II, voditelj projektnog tima; 2. Chris McLean; BIZimpact II, stručnjak za podizanje svijesti javnosti; 3. Hrvoje Renka; BIZimpact II, istraživač i prevoditelj; 4. Mirela Tomljanović Radović; MINPO, glavna savjetnica ministra MINPO-a; 5. Anita Trbuščić-Mlakar; MINPO, viša stručna savjetnica u Upravi za programe EU, programe
bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih institucija, voditeljica projekta BIZimpact u MINPO-u;
6. Jasminka Keser; MINPO, voditeljica Sektora za MSP-e, koordinatorica projekta; 7. Vesna Veliki; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru obrta i koordinatorica PUP-a; 8. Adela Renka; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru MSP-a; 9. Suzana Radanović; MINPO, voditeljica Odjela za poslovnu infrastrukturu; 10. Monika Šućur; HAMAG INVEST, voditeljica Odjela za razvoj MSP-a; 11. Željka Ivanović; HAMAG INVEST, viša analitičarka, Odjel za razvoj MSP-a; 12. Vesna Torbarina; HGK, stručna savjetnica za područje EU, Europska poduzetnička mreža; 13. Boris Kardum; HOK, voditelj EU fondova i projekata; 14. Alan Vajda; HOK, savjetodavna služba; 15. Maja Pokrovac; HUP, direktorica granskih udruga; 16. Mirela Gudan; HUP, direktorica granskih udruga; 17. Nataša Novaković; HUP, pravna savjetnica glavnog direktora; 18. Marinela Tomić; HSZ, stručna suradnica.
Sudionicima studijskog putovanja, u sklopu organizacije putovanja i tijekom boravka u Estoniji,
podršku je davala Marion McLean, kratkoročna suradnica na projektu BIZimpact.
Cjeloviti program putovanja nalazi se u Dodatku I: Cjeloviti program studijskog putovanja, Estonija,
22.-27. rujna 2013.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
10
4. ZAPISNICI SA SASTANAKA
U sklopu studijskog putovanja projektni tim organizirao je ukupno deset sastanaka pokušavajući što
opsežnije obuhvatiti područje PUP-a te sve institucije i organizacije u Estoniji posvećene ovoj
problematici s posebnim naglaskom na područje MSP-a i e-alate korištene u implementaciji PUP-a.
Osim sastanaka koji su obuhvatili zakonodavstvo na području PUP-a i e-alate koji olakšavaju primjenu
PUP-a, za sudionike putovanja organizirane su i fakultativne aktivnosti kako bi upoznali kulturu
Estonije te znamenitosti glavnoga estonskog grada Talina.
4.1 Sastanak s Ministarstvom pravosuđa
Lokacija Ministarstvo pravosuđa, Tõnismägi 5a, Talin Predstavnici institucije/organizacije
Margus Sarapuu, Antero Habicht, Uku-Mats Peedosk, Helena Braun
Web stranica organizacije www.just.ee/?set_lang_id=2 Datum 23. rujna 2013.
Vrijeme 10:00-12:00 Zapisnik sastavila Monika Šućur; HAMAG INVEST, voditeljica Odjela za razvoj MSP-a
Prvi sastanak organiziran u sklopu studijskog putovanja u Estoniju održan je s predstavnicima
Ministarstva pravosuđa. Nakon uvodnog pozdrava kancelara, kolege iz Ministarstva pravosuđa
predstavili su proces procjene učinaka propisa (PUP) u Estoniji koji je trenutno na snazi, s osvrtom na
prijašnja iskustva.
Estonija ima višegodišnje iskustvo na području PUP-a. Prve aktivnosti su započete 2007. godine kada
je PUP rađen nakon izrade nacrta zakona što se pokazalo lošom praksom. Važeći propisi iz 2012.
godine zahtijevaju izradu PUP-a kao sastavnog dijela procesa izrade zakona. Prijelazne odredbe su
definirale tekuću godinu kao razdoblje prilagodbe te se počevši 1. siječnja 2014. godine očekuje
potpuna primjena načela PUP-a u procesu izrade zakona.
PUP je organiziran na sljedeći način: Ministarstvo pravosuđa koordinira cijeli proces. Ono izrađuje
upute za PUP te niz kontrolnih listi. Tijela uprave u skladu s pripadajućim nadležnostima izrađuju i
podnose prijedloge zakonodavnog iskaza, odnosno prijedloge propisa. Jednom godišnje, u jesen,
Parlament razmatra godišnji normativni plan.
Prijedlog iskaza u posebnom obrascu definira problem te sukladno tome i cilj propisa, moguće
učinke, njihovu važnost te dionike. U slučaju značajnog učinka detaljna analiza je obvezna, a nju mora
organizirati podnositelj prijedloga. Postoje određen i izuzeci vezani uz izradu iskaza kao što je odluka
Vlade o žurnom uvođenju nacrta propisa u proceduru usvajanja, harmoniziranje s odredbama EU
zakonodavstva i sl. Nakon što je prijedlog iskaza izrađen, slijedi javno savjetovanje u trajanju od
minimalno 4 tjedna, kada nadležna tijela daju mišljenje o učincima i odobrenje prij edloga iskaza (u
prosjeku 15 dana). Nakon provedenog savjetovanja, pristupa se izradi nacrta propisa, koji se upućuje
na javnu raspravu, u trajanju od minimalno 4 tjedna (svim stranama koje su komentirale nacrt dane
su povratne informacije). Time su stvorene osnove za upućivanje zakona/propisa u proceduru
usvajanja. Prvo nadležna tijela uprave daju svoje mišljenje o učincima i odobravaj u nacrt. Nacrt
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
11
potom odobrava Vlada kao preduvjet odlučivanja u Parlamentu. Nakon što propis stupi na snagu,
provodi se ex-post evaluacija kako bi bili analizirani stvarni učinci. Po mišljenju estonskih kolega
idealno je provesti evaluaciju 3-4 godine nakon primjene propisa.
Procjena učinaka je trostupanjski proces koji se sastoji od:
1. identifikacije učinaka;
2. značaja učinaka i
3. detaljnog PUP-a.
Preliminarni (prethodni) PUP obuhvaća prva dva stupnja koji su sadržani u prijedlogu iskaza. Područja
učinaka koja se razmatraju su: okolišni, gospodarski, učinak na regionalni razvoj, učinak na državne i
organizacije lokalne vlasti, troškove i koristi, učinak na državnu sigurnost i međunarodne odnose te
socijalni učinci. Prilikom razmatranja i odlučivanja o značaju učinaka analizirani su: obuhvat učinka
(koliki je napor potreban za provedbu i usklađenosti s propisima), uče stalost učinka, veličina ciljane
skupine te rizik od neočekivanih učinka. Ova posljednja dimenzija je ujedno i najkritičnija jer je
predlagatelj dužan utvrdi ove rizike. Ukoliko su dvije od gore navedenih dimenzija označene kao
značajne, potrebno je raditi detaljni PUP.
Dosadašnja praksa je pokazala kako primjena načela PUP-a rezultira preciznijim zakonodavstvom,
iako praksa još nije harmonizirana u svim tijelima zaduženima za njenu provedbu. Poželjno je rano
uključiti treće strance u proces izrade nacrta propisa (npr. tijekom izrade prijedloga iskaza). Iako
pravila javnih konzultacija postoje, za one koji se pravila ne pridržavaju ne postoje kaznene odredbe.
Jedno od ključnih pitanja za uspjeh PUP-a je suradnja s drugim dionicima procesa. Kako estonske
kolege navode, riječ je o dugotrajnom i teškom procesu koji je, za sada, rezultirao većim brojem loših
konzultacija. Kako bi sustav što bolje djelovao, dionicima procesa na raspolaganju su: e -tečajevi, drugi
vidovi obuke, okrugli stolovi, savjetnici u Ministarstvu pravosuđa itd.
4.2 Sastanak s Ministarstvom gospodarstva i komunikacija
Lokacija Ministarstvo gospodarstva i komunikacija, Harju 11, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Kaupo Sempelson, Mario Lambing
Web stranica organizacije www.mkm.ee/en
Datum 23. rujna 2013. Vrijeme 14:00-16:00
Zapisnik sastavila Željka Ivanović; HAMAG INVEST, viša analitičarka, Odjel za razvoj MSP-a
Procjena učinaka ima široku primjenu na nacionalnoj razini zemalja članica Europske unije otkako je
Europska komisija 2002. godine uvela procjenu učinaka za sve direktive EU-a i ostale prijedloge
važnih propisa. U Republici Estoniji je 2012. godine razvijena metodologija i objavljen priručnik s
pripadajućim upitnikom o procedurama PEU novih zakona i pravilnika na MSP-e čija se potpuna
primjena očekuje u 2014. godini.
Ministarstvo gospodarstva i komunikacija u Talinu trenutno zapošljava oko 200 djelatnika koji se bave
izradom zakonodavnih propisa iz područja industrije, trgovine, turizma, energetike, graditeljstva,
transporta, IT/telekomunikacija, razvoja i istraživanja, metrologije, standardizacije, zaštite potrošača
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
12
te upravljaju pripadajućim registrima. Svrha je procjene učinaka pomoći donositeljima odluka da
shvate posljedice svojih odluka za javni i poslovni sektor te društvo u cjelini. Kad god je moguće,
primjenjuje se kvantitativna analiza učinaka, no u većini slučajeva uobičajena je opisna (deskriptivna)
procjena učinaka.
Način donošenja zakonskih akata u Republici Estoniji vrlo je sličan hrvatskim procedurama prije
njihovog završnog usvajanja na Vladi/u Parlamentu. Nacrt pojedinih zakona priprema nadležno
ministarstvo u suradnji sa svojom pravnom službom te završnu verziju upućuje na mišljenje ostalim
ministarstvima. Konzultacije imaju ključnu ulogu u prikupljanju mišljenja relevantnih sudionika o
novim politikama. Prilikom procjene učinaka potrebno je odgovoriti na tri pitanja:
1. Koji je smisao/cilj/svrha donošenja pojedinog propisa? Što će se time promijeniti?
2. Koga pogađa (u pozitivnom i negativnom smislu) taj propis? Na koji način i u kojoj mjeri?
3. Koliki su dodatni troškovi/koristi po raznim ciljanim skupinama? Jesu li oni previsok i ili ..?
Analiza koristi i troškova (cost-benefit) u Estoniji je rijetko primjenjena. Podaci o MSP-ima dostupni
su iz različitih izvora (registar poslovnih subjekata, baza carinske i porezne uprave, baza vanjske
trgovine, opće statističke informacije...). Procjena učinaka je vremenski ograničena na „last minute
calculations“ i u najvećem broju slučajeva odvija se unutar razdoblja od tjedan dana. Na zamolbu
gđe. Maje Pokrovac iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), predstavnici estonskog Ministarstva
gospodarstva i komunikacija naknadno će svim sudionicima studijskog putovanja proslijediti putem e-
maila predložak jednog izvješća o procjeni ekonomskih učinaka.
Vezano za rješavanje problematike administrativnog opterećenja, gospodin Kaupo Sempelson
naglasio je kako prije 2009. godine nije bilo sustavnih mjerenja niti želje za smanjivanjem
administrativnog opterećenja. No 2009. godine provedena su mjerenja u četiri sektora koja su
pokazala potencijal za smanjenjem administrativnog opterećenja (31% - izdavanje dozvola i licenci,
28% - okolišno zakonodavstvo, 10% - socijalno zakonodavstvo i 20% - građevinarstvo i planiranje). Na
osnovi tih podataka Republika Estonija je nedavno zacrtala jasan cilj o 20%-tnom smanjenju
administrativnog opterećenja unutar navedenih sektora (s otvorenim rokom/čim provedbeni propisi
stupe na snagu). Ministarstvo gospodarstva i komunikacija u tu svrhu primjenjuje model standardnih
troškova (Standard Cost Model) koji administrativno opterećenje definira kao umnožak troška
administrativne aktivnosti i broja administrativnih aktivnosti unutar jedne godine. Nakon filtriranja
podataka nadležno ministarstvo je zaduženo za izradu izvješća koja se mogu podijeliti na šest skupina
(npr. prema djelatnostima/područjima, nadležnim ministarstvima, tipu zapošljavanja, top 20
zakonodavnih propisa/informativnih obaveza koje najviše opterećuju administraciju).
Sukladno dosadašnjim iskustvima vrlo je važna međuministarska suradnja, jasno definiranje ciljeva i
nadležnosti kao i umrežavanje svih postojećih registara (što još nije u potpunosti ispunjeno).
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
13
4.3 Prezentacija tehnologija u ICT Demo Centru
Lokacija ICT Demo Centre, Lõõtsa 8, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Anna Piperal
Web stranica organizacije http://e-estonia.com/ict-demo-center
Datum 24. rujna 2013. Vrijeme 10:00-11:30
Zapisnik sastavila Vesna Torbarina; HGK, stručna savjetnica za područje EU, Europska poduzetnička mreža
U sklopu studijskog putovanja, u utorak, 24. rujna 2013. godine, hrvatska delegacija posjetila je ICT
Demo Centar gdje nas je dočekala i održala prezentaciju Anna Piperal, voditeljica projekta.
Svrha centra je pokazati nacionalna ICT rješenja, sve u jednom objektu, pružajući posjetiteljima na
konkretnim primjerima informacije o tome što i kako rade. Od otvaranja 2009. godine, centar je
ugostio raznolike posjetitelje, od predsjednika i ministara do direktora i novinara.
Centar je neprofitna organizacija u javno privatnom partnerstvu koju su osnovali uglavnom IT
poduzeća (Skype, Microsoft, Ericsson, Colubus, SeeMe, Datel...). Centar, kao upravljačko tijelo
klastera, okuplja tvrtke s namjerom povećanja izvozne konkurentnost.
Prezentacija je započela osnovnim podacima o Estoniji. Kako u Estoniji nema zlata i nafte, razvijanje
ICT i modernih tehnologija bilo je vrlo logično rješenje. Tako se od 1991. godine Estonija razvijala u
jednu od vodećih zemalja proizvođača i potrošača ICT rješenja, posebice u području e -uprave, ali i u
privatnom sektoru.
Neki pokazatelji Estonije kao e-društva:
97% poslovnih ljudi koristi kompjuter; 76% obitelji ima pristup internet; cijela zemlja je pokrivena internetom; mobilna mreža: 3G i 4G (pokriveno 95% zemlje); gotovo svugdje besplatan pristup interenetu (1129 javnih WIFI područja); pristup internetu je socijalno pravo; 99% bankovnih transakcija u zemlji izvode se online; 24% stanovništva u 2011. godini glasovalo je putem interneta što je u konačnici donijelo 2,5%
uštede za državu; 94% poreznih prijava podnesenih u 2012. godini predane su putem interneta (ušteda do 7€
mjesečno); Talin je uvršten među najboljih deset gradova na svijetu po WiFi dostupnosti; Skype je razvijen u Estoniji.
E-identitet kao okosnica društva
Od 2002. godine ID-card je obavezan kao dokument za sve osobne podatke (vozačka dozvola,
zdravstvena knjižica, putni dokument i sl). Estonija ima daleko najrazvijeniji sustav ID iskaznice na
svijetu i usluga dostupnih putem nje. Više od 93% stanovništva ima e-IDcard. Stanovništvo je
konstantno educirano o novim tehnološkim rješenjima. Mobile IDcard je u funkciji od 2007. godine.
Informacijski sistem je distribuiran i u pravilu nema jedinstvenog mjesta za podatke, pa je zato IDcard
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
14
sigurna od hakiranja. U slučaju gubitka kartice, blokira se čip koji se nalazi na njoj. Svi registri u
sustavu su povezani sa X-road-om. Za Internet X-road nadležno je Ministarstvo gospodarstva.
Otprilike 1% državnog proračuna ulaže se u razvoj ovoga sustava.
E-usluge:
U 90-tima godinama prošloga stoljeća političari su bili dosta pronicljivi i zalagali su se za sustav e-
usluga. Uz pomoć šest privatnih tvrtki država je ostvarila svoje planove. ICT demo centar izradio je
studiju utjecaja te su pokazali pozitivne rezultate uvođenja ovog sustava. Rezultati su pokazali kako
su i građani i javna uprava uvedenim promjenama uštedjeli novac i vrijeme. Za razvoj nekih
tehnoloških rješenja koristili su i EU fondove (za razliku od Litve i Latvije). Značajna karakteristika
ovoga sustava je transparentnost jer u svakom trenutku moguće je vidjeti i provjeriti određene
podatke (financijske ili druge prirode) vezane za poslovanje poduzeća, strukturu vlasništva, imovinsko
stanje, zdravstveni sektor, Vladu i sl.
4.4 Estonska komora trgovine i industrije (EKTK)
Lokacija Estonska komora trgovine i industrije (EKTK), Toom-Kooli 15, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Mait Palts, Marko Udras, Peter Gornischeff
Web stranica organizacije www.koda.ee/en
Datum 24. rujna 2013.
Vrijeme 14:00-16:00 Zapisnik sastavila Marinela Tomić; HSZ, stručna suradnica
Sastanak u Komori industrije i trgovine započeo je kratkim izlaganjem gospodina Paltsa i Udrasa o
ustroju i radu komore. EKTK je najveći predstavnik poslovne zajednice u zemlji i većina prijedloga koje
iznosi komora shvaća se vrlo ozbiljno. Komora je osnovana 1925. godine, a nakon gašenja u vrijeme
SSSR-a s radom nastavlja 1983. godine. Misija joj je razvoj poduzetništva i zašti ta interesa poduzeća.
Neprofitnog je karaktera, a financirana je dobrovoljnim članstvom. U Estoniji je registrirano više od
140 000 poduzeća, no otprilike 50 000 njih je aktivno, a 3 149 poduzeća članovi su komore. EKTK ima
36 zaposlenika, godišnja članarina pojedinog poduzeća zasnovana je na broju zaposlanika (140-300 €
godišnje). Otprilike 50% prihoda komore dolazi od članarina, a ostalih 50% od usluga koje pružaju
(konzultacije, usluge vezane za vanjskotrgovinsku razmjenu, treninzi i sl.). Brz porast broja članova
komore znak je njihova dobroga rada, posebice uzmemo li u obzir kako je članstvo dobrovoljno.
Izlaganje je nastavljeno opisom estonskog gospodarstva. Mikro poduzeća predstavljaju 86,5%, mala
11%, srednje velika 2,2% te velika 0,3% u ukupnom broju aktivnih poduzeća. Neto promet članova
komore predstavlja ukupno 41% ukupnog neto prometa u zemlji, 42% neto profita svih poduzeća u
Estoniji te 85% ukupnog izvoza. 97% članova komore su MSP-i; 45% mikro, 37% mala te 15% srednje
velika poduzeća. Otprilike 60% njih smješteno je u Talinu.
Jedna od najvažnijih uloga komore je zastupanje općih interesa svojih članova u formiranju
ekonomske politike i sudjelovanje u predlaganju zakonodavnih promjena. U sklopu navedenog
komora surađuje s Ministarstvom vanjskih poslova vezano za diplomatska pitanja te ostalim
ministarstvima vezano za donošenje novih politika.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
15
Kada započnu e-konzultacije, komora se uključuje na sljedeći način:
1. Ministarstva objavljuju nacrte zakona na web stranici, obično na razdoblje od 14 dana; 2. Uz objavu na stranici i mailom obavještavaju komoru o početku novih konzultacija; 3. Nakon objave nacrta zakona komora provodi pravnu analizu i identificira potencijalne probleme u
nacrtu zakona
Uz navedeni proces koji prije svega podrazumjeva utvrđivanje same legalnosti novih odredbi, komora
istovremeno provodi konzultacije sa svojim članovima vezana za pitanja praktične prirode tj. kako će
same odredbe utjecati na poslovanje njenih članova:
1. Komora također objavljuje nacrt zakona na svojoj web stranici kako bi članovi mogli poslati svoje komentare;
2. U određenim slučajevima ovaj proces popraćen je i dodatnim istraživanjem mišljenja članstva pomoću upitnika (otprilike 15 istraživanja tijekom godine);
3. Nakon prikupljanja mišljenja članova komora sve objedinjuje u zajedničko mišljenje i mailom ga šalje nadležnom ministarstvu.
Aktivnosti komore vezane za PUP tijekom 2013. godine uključivale su 15 online istraživanja, slanje 90
odgovora komore vezanih za različite nacrte zakona i pravilnika te sudjelovanje u brojnim radnim
skupinama u stvaranju nacrta zakona. U primjeni PEU komora pokušava utvrditi prirodu i opseg
problema, skupine na koje će najviše utjecati, osnovne ciljeve nacrta zakona, alternativna rješenja,
ekonomske, socijalne i okolišne učinke te učinkovitost i efikasnost rješenja u odnosu na problem koji
pokušava riješiti. Ključna pitanja na koja pokušavaju odgovoriti je hoće li promjena utjecati na
stabilnost MSP-s, konkurentnost, jednak tretman, pojednostavljenje i smanjenje administrativnog
tereta.
Predstavnici komore smatraju kako je procjena znatno poboljšana posljednjih godina, za 90% nacrta
zakona opisani su mogući ekonomski učinci, no ex post procjena još uvijek nije na razini na kojoj bi
trebala biti. Zamjerke komore su kako su PEU ponekada pomalo jednostrane (učinci na javnu
upravu), kako nema prijedloga alternativnih rješenja u nacrtima zakona te kasno uključivanje komore
u proces stvaranja novih zakona. Usprkos navedenim zamjerkama utjecaj komore nije zanemariv jer
su njihova mišljenja i prijedlozi prihvaćeni i uključeni u 50-60% zakona za čije nacrte su bili poslani.
4.5 Centar registara i sustava informacija (RIK)
Lokacija Centar registara i sustava informacija, Lõkke 4, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Margus Mägi
Web stranica organizacije www.rik.ee/en
Datum 25. rujna 2013. Vrijeme 10:00-12:00
Zapisnik sastavio Boris Kardum; HOK, voditelj EU fondova i projekata
Centar registara i sustava informacija (RIK) institucija je unutar koje se novoosnovana poduzeća
moraju registrirati na početku svoga poslovanja. RIK djeluje pod Ministarstvom pravosuđa. Gospodin
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
16
Mägi objasnio je kako svako ministarstvo ima svoja zasebna tijela zaduženo za IT i njegov razvoj za
zakonodavne svrhe te održavanje. RIK je zadužen za tehnički aspekt navedenih aktivnosti.
RIK ima svoje urede na 90 lokacija širom Estonije te 3 500 korisnika koji imaju pristup njihovom
sustavu. Kao jedno od najvećih IT poduzeća u državnom vlasništvu imaju vrlo osjetljiv sustav koji
nadzire Vlada. Poslovni registar smješten je na portalu za poduzeća na kojem svatko može u vrlo
kratkom roku otvoriti/registrirati novo poduzeće te dobiti potrebne informacije ili uputit i dodatna
pitanja.
Zemljišne knjige su također javno dostupne i prikazane na vrlo transparentan način putem
elektroničkih alata kojima je moguće provjeriti vlasništvo i eventualna opterećenja. Najveće
dostignuće ovoga alata njegov je pravni status te povezanost s ostalim sustavima što ga čini jednim
od najboljih registara na ovome području u Europi.
Alatu za online javnobilježničke poslove pristupa se identifikacijom pomoću ID iskaznice i namjenjen
je uredskim poslovima. Pomoću ovoga alata moguće je raditi pretraživanja, ri ješiti kupnju stanova i
kuća te poslati podatke u zemljišne knjige nakon čega je potrebno pričekati samo 5-7 dana za pravnu
promjenu vlasništva.
E-file je alat koji koriste policija, javni tužitelji, sudovi te zatvori. Pomoću ovoga alata moguće je
podnositi i imovinske tužbe za potraživanja u iznosu do 6400 €.
Portal za registraciju poduzeća predstavlja poslovni registar koji omogućava vizualizaciju svih
unesenih podataka i vlasnik je svjetskog rekorda za brzinu registriranja poduzeća koje je moguće u
vremenu od samo 18 minuta, a čitav postupak košta 185€. Digitalno rješenje omogućava povezanost
van granica Estonije te korištenje digitalnih potpisa iz Belgije, Finske, Litve i Portugala. E-godišnje
izvješće dostupno u XBRL formatu donosi uštedu od 4,3 milijuna € svake godine u usporedbi s ranije
korištenim rješenjem. Baza podataka objedinjuje sve pravne subjekte. 2009. godine portal je ušao u
finale izbora za najbolje rješenje na području e-Vlade.
Različiti registri i baze podataka povezani su X-Road-om kojemu pristup imaju sve osobe u Estoniji.
Sigurnosni sustav je vrlo sofisticiran i niti jedan pokušaj proboja u njega do sada nije uspio. Tijekom
2007. godine, u vrijeme cyber rata, pokušaj hakiranja privremeno je onemogućio povezivanje
korisnika na sustav, ali niti jedna baza podataka nije bila pogođena napadom zahvaljujući
primjenjenim standardima i korištenoj enkripciji.
Estonia ima bogatu IT prošlost dužu od 50 godina povezanu sa sovjetskim razvojem programa
Cybernetica i stvaranjem sovjetskog svemirskog programa. Većina estonaca svoje osnovno IT
školovanje završava u Estoniji, a sa specijalizacijama nastavljaju u inozemstvu.
Sve navedeno iznimno je doprinijelo smanjenju sive ekonomije i porastu transparentnosti što je za
posljedicu imalo povećanje sigurnosti ulaganja u Estoniju te velikom broju stranih ulaganja koja su
došla zahvaljujući tome.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
17
4.6 Akademija e-Vlade (eGA)
Lokacija Akademija e-Vlade, Tõnismägi 2, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Arvo Ott, Annela Kiirats
Web stranica organizacije www.ega.ee
Datum 25. rujna 2013. Vrijeme 12:15-13:45
Zapisnik sastavio Alan Vajda; HOK, savjetodavna služba
Akademija e-Vlade (eGA) je nevladina neprofitna organizacija osnovana 2002. godine s ciljem
stvaranja i transfera znanja vezanih za e-vladu, e-demokraciju i razvoj civilnog društva. eGA je
usredotočena na istraživanje, konzultacije te održavanje obuke na navedenim područjima, a uz to
pružaju i elektronske usluge različitim tijelima Vlade. Rješenje koje obuhvaća pet IT sustava za 5
različitih tijela Vlade 2004. godine dobilo je nagradu za najbolju uslugu Vlade na području EU.
Različite usluge i funkcionalnosti razvijane su sljedećim redosljedom:
2002 – centralno mjesto e-Vlade
2004 – IT u školstvu
2005 – program lokalne i regionalne Vlade
2008 – „mobilna“ Vlada
X-Road je razvijen 2001. godine s ciljem koristi za javni i privatni sektor u vidu:
Interakcije baza podataka i integracije e-usluga Onemogućavanja monopola u vidu ovisnosti o određenom tipu baza podataka ili proizvođaču
softvera
X-Road trenutno omogućuje korištenje više od 200 specifičnih usluga za građane te 8 usluga za MSP-
e, dok ukupan broj dostupnih usluga prelazi brojku od 3 000. Javnom sektoru su dostupni podaci iz
velikog broja različitih baza podataka bez potrebe za njihovom dodatnom zaštitom. Rješenja
implementirana u Estoniji također se koriste u Portugalu, Finskoj i Belgiji.
eGA je svoje iskustvo podijelila sa više od 40 različitih zemalja, a samo neke od njih su:
Afganistan, Albanija, Andora, Armenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada,
Hrvatska, Kuba, Danska, Finska, Gruzija, Velika Britanija, Haiti, Indija, Irak, Japan, Kazahstan, Kosovo,
Kirgistan, Makedonija, Moldovija, Mongolija, Namibia, Pakistan, Palestina, Rusija, Senegal, Srbija,
Slovenija, Šri Lanka, Tadžikistan, Ukraina, Uzbekistan te mnoge druge.
4.7 Parlament Republike Estonije (Riigikogu)
Lokacija Parlament Republike Estonije, Lossi plats 2, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Siiri Sillajõe, Toivo Mängel
Web stranica organizacije www.riigikogu.ee/?lang=en
Datum 26. rujna 2013. Vrijeme 09:30-11:30
Zapisnik sastavila Mirela Gudan; HUP, direktorica granskih udruga
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
18
Siiri Sillajõe, zamjenica voditelja Odjela za istraživanja Parlamenta održala je prezentaciju i sudionike
uputila u rad Parlamenta. Parlament svake godine održava dvije redovite sjednice, a u sklopu
Parlamenta djeluje 11 radnih skupina (sastavljene isključivo od članova pralamenta). Kako zastupnici
radi ekonomske krize i smanjenju financiranja nemaju osobne pomoćnike, vrlo su aktivni u korištenju
novih tehnologija, posebice društvenih mreža (Facebook, blogovi, Twitter i sl.). Odjel za istraživanja
pruža im dodatnu potporu provodeći otprilike 350 različitih pretraga informacija svake godine.
Nadalje, zastupnici kao izvor podataka koriste ostale institucije te infrastrukturu i sredstva svojih
stranaka kako bi omogućili svoj svakodnevni rad u Parlamentu (Nacionalna biblioteka, EU
informativni centar i sl.). Dijalog između zastupnika i građana odvija se putem e -maila.
IT rješenja korištena u Parlamentu pokušavaju osigurati transparentnost rada, komunikaciju s
građanima i tehničke predispozicije za rad zastupnika. Međutim, usprkos vrlo aktivnom korištenju
društvenih mreža tijekom posljednjih godina, web forum koji je trebao biti dio web stranice
Parlamenta i korišten za e-konzultacije, još uvijek nije uspostavljen. Nadalje, Parlament nove medije
koristi kao kanal za jednosmjernu komunikaciju objavljujući izjave za javnost, fotografije i sl. Unatoč
inicijativi EU, organizaciji foruma i okruglih stolova, još uvijek nedostaje dobre volje za izgradnju bolje
dvosmjerne komunikacije i dijaloga. Postoje brojne mogućnosti stvaranja i poboljšavanja e -
Parlamenta i e-konzultacija.
Toivo Mängel, savjetnik u Odjelu za istraživanja, predstavio je ulogu Parlamenta u procesu PUP -a i e-
konzultacijama. Parlament je u prošlosti nadgledao razvoj politike na području PUP-a, a 2001. godine
u Talinu je organiziran ECPRD seminar. Pravila izrade nacrta zakona usvojena su u Parlamentu
tijekom 2001. godine, a Ministarstvo pravosuđa je rekonstruiralo cjelokupni sustav PUP -a krajem
2000-tih godina. Radi ovoga razvoja događaja bilo je potrebno razviti sustav procjene učinaka u
postupku usvajanja nacrta zakona. Metodologija procjene učinaka pripremljena je 2012. godine, ali
dokument se sastoji od 61 stranice što ga čini preopširnim i teškim za korištenje u svakodne vnoj
praksi.
Trenutno je pravilo kako procjenu učinaka nije potrebno provoditi prilikom usvajanja amandmana
postojećih zakona, osim u situacijama kada dolazi do značajnih izmjena. U ovim slučajevima odluku o
provedbi PUP-a donosi nadležni ministar. Parlament odobrava mišljenje ministra u skladu sa svojim
Poslovnikom te Zakonom o poslovniku.
Svaka zasebna radna skupina Parlamenta ima svoju praksu provedbe PUP-a i djelomično primjenjuje
PUP. Radne skupine odlučuju i o prijedlozima oporbenih zastupnika te hoće li se o prijedlozima
raspravljati i poslati ih u daljnju proceduru. U slučaju upućivanja u daljnju proceduru radna skupina
provodi PUP. Radna skupina ove odluke donosi na zatvorenim sjednicama objavljujući samo rezultate
glasanja bez detaljnih objašnjenja o provedenim razgovorima.
Budući razvoj PUP-a u sklopu Parlamenta predviđa stvaranje dokumenta najbolje prakse i
odgovarajuće baze koja će sadržavati i praktične primjere, ali sve navedeno je još uvijek u fazi
razvoja.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
19
4.8 Estonsko udruženje MSP-a (EVEA)
Lokacija Estonsko udruženje MSP-a (EVEA), Lauteri 3, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Marina Kaas, Raivo Altmets, Kristi Hunt
Web stranica organizacije www.evea.ee/?set_lang_id=2
Datum 26. rujna 2013. Vrijeme 13:30-15:00
Zapisnik sastavila Maja Pokrovac; HUP, direktorica granskih udruga
Estonsko udruženje MSP-a (EVEA) je osnovano 1988. Godine kada je sedamdesetak menadžera
shvatilo potrebu udruživanja snaga radi zaštite interesa privatnog sektora. Danas EVEA ima 1000
članova. Smatra se najstarijom organizacijom ovoga tipa u Estoniji, a nedavno je izabrano novo
vodstvo kojemu je cilj osnažiti organizaciju novim idejama. Na nacionalnoj razini EVEA je jedan od
socijalnih partnera, ali ne sudjeluje u kolektivnim pregovorima niti je dio tripartitnog dijaloga.
Konstruktivan odnos je uspostavljen s raznim ministarstvima poput Ministarstva financija i
Ministarstva poljoprivrede, a jak naglasak je stavljen na razvoj suradnje s opći nama kako bi se
povećao njihov utjecaj na razvoj poslovanja. Na međunarodnoj razini EVEA je član UAPME te EU
udruženja MSP-a. Njihova glavna uloga je lobiranje i povezivanje MSP-a sa donositeljima politika.
Aktivnosti su zasnovane na tri stupa: obrana interesa MSP-a, pružanje savjetovanja i povezivanje
MSP-a te organiziranje raznih događanja i sastanaka te pružanje komercijalnih usluga poput članskih
iskaznica kojima je moguće ostvariti uštede na benzinskim crpkama, hotelima i restoranima. Usluge
koje pružaju članovima su besplatne ili dostupne uz znatne popuste. Jedno od rješenja koje su
osmislili je izrada ugovora o zapošljavanju korištenjem ID iskaznice. Teme i inicijative kojima je EVEA
trenutno posvećena su:
Poboljšanje sustava PDV-a kako bi sve prijave sadržavale sve račune veće od 1 000 € Povrat PDV-a Kažnjavanje predaje godišnjih poreznih izvješća nakon propisanog roka Osiguravanja jednakog tretmana MSP-a u sklopu EU proračuna za razdoblje 2014-2020
Ostali projekti kojima je EVEA trenutno posvećena su MSP test i procjena administrativnih
opterećenja u suradnji s udrugom iz Ukrajine, robstvo, trgovina ljudima, jednaki uvjeti poslovanja,
administrativna reforma, održiva reforma te socialna sigurnost poduzetništva. Jedna od inicijativa
EVEA-e na razini EU je vezana za Direktivu o knjigovodstvu 2013/34.
4.9 Centar za politička istraživanja Praxis
Lokacija Centar za politička istraživanja Praxis, Tornimäe 5/III, Talin
Predstavnici institucije/organizacije
Helena Rozeik, Anne Jürgenson, Eneli Mikko
Web stranica organizacije www.praxis.ee/index.php?id=96&L=1
Datum 26. rujna 2013. Vrijeme 15:15-16:45
Zapisnik sastavio Hrvoje Renka; projekt BIZimpact, istraživač i prevoditelj
Sastanak je započeo pozdravom gđe. Rozeik svim sudionicima studijskog putovanja i nastavio
predstavljanjem Praxisa i njegovog rada. Praxis je privatni, neprofitni think-tank koji kombinira
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
20
savjetodavne usluge, zastupanje klijenata i rad istraživačkog centra. Osnovan je 2000. Godine i ima
33 zaposlenika. Uredi su im smješteni u Talinu i Tartuu. Rad Praxisa podijeljen je u šest tematskih
cjelina koje uključuju rad i socialnu politiku, obrazovnu politiku, zdravstvenu politiku, vladanje i
politiku civilnog društva, ekonomsku politiku te rad na novoosnovanoj Praxisovoj akademiji.
Financiraju se projektima javne nabave (60%), potporama za nevladine organizacije (20%) i
međunarodnim potporama i javnim nabavama (20%). Godišnji promet iznosio je 1 057 166 € (2012),
a svake godine rade na 90-95 različitih projekata.
Praxis definira svoju misiju kao:
Identificiranje ključnih problema u javnoj politici; Provedbu inovativnih i kvalitetnih analiza politika; Izgradnju kapaciteta za donošenje politika unutar institucija javnoga sektora; Njegovanje javne rasprave i uključivanja društva u donošenje politika.
Glavni partneri Praxisa su institucije javnog sektora i njihove agencije; nevladine udruge i
međunarodne organizacije.
Nakon izlaganja gđe. Rozeik nastavila je gđa. Jürgenson s detaljnijim prikazom Praxisovog rada. Taj
rad uključuje izradu kvalitativnih i opisnih studija, sekundarnih analiza, ekonometrijsko modeliranje,
analizu troškova i učinkovitosti te troškova i koristi, istraživanja, evaluaciju programa, nadzor
provedbe projekata te komparativne analize.
Cilj Praxisa u sklopu javno-privatnog dijaloga je promocija aktivnih javnih rasprava i sudjelovanja
građana, podizanje svijesti te pokretanje dijaloga pomoću prezentacija za stručnjake, okruglih stolova
te prezentacija namjenjenih široj javnosti.
Praxis je također uključen u proces evaluacija; na području MSP-a u ovaj proces su uključeni od 2005.
godine. Prije 2005. godine evaluacije u Estoniji nisu provođene. Primjenjivana je samo ex -post analiza
kada je prekasno promijeniti eventualne propuste. Praxis trenutno provodi ex-ante, mid-term i ex-
post analize.
Prezentacija je nastavljena opisom nove metodologije procjene učinaka. U prošlosti javna uprava nije
razmatrala moguće učinke i troškove i razmatrana je samo jedna mogućnost prilikom donošenja
novih politika. Nova metodologija će u potpunosti biti primjenjena nakon 1. siječnja 2014. godine. U
sklopu ove aktivnosti Praxis je počeo održavati treninge zaposlenih u javnoj upravi. Osnovni cilj
treninga je naučiti razmišljati na nov način i otvoriti se različitim mogućnostima u kreiranju novih
politika.
Gđa. Jürgenson nastavila je sa specifičnim područjima poput kriterija u različitim vrstama analiza.
Praxis se u njima usredotočuje na različite pokazatelje pa im je tako u ex -ante analizi najbitnija
relevantnost, u mid-term analizi efikasnost, a us ex-post analizi učinkovitost. Osnovni preduvjeti za
dobru evaluaciju su dobro napisan opis zadatka (ToR), dobro definirani problemi, ciljevi, pokazatelji i
sl. U ex-ante analizi Praxis najčešće koristi modele za simulaciju.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
21
Praxis se trenutno priprema za sljedeće programsko razdoblje strukturnih fondova EU (2014-2020).
Vezano za tematiku financiranja u prezentaciju se uključila i gđa. Mikko koja je detaljnije objasnila
ovaj aspekt. Svi zaposlenici Praxisa podijeljeni su u manje timove koji individualno pronalaze nove
projekte. Prosječna vrijednost pojedinačnih projekata je 13-14 000 €, uz određeni broj projekata veće
vrijednosti koji se provode kroz duže razdoblje (tj. duže od godi nu dana). Glavni izvor financijskih
sredstava za Praxis trenutno predstavlja Akademija koju su osnovali, a ona im omogućuje
„recikliranje znanja“ bez dodatnih troškova.
4.10 Vlada Republike Estonije
Lokacija Vlada Republike Estonije, Stenbock House, Rahukohtu 4, Talin Predstavnici institucije/organizacije
Juhani Lemmik
Web stranica organizacije http://valitsus.ee/en/government-office Datum 27. rujna 2013.
Vrijeme 09:30-11:30
Zapisnik sastavila Jasminka Keser; MINPO, voditeljica Sektora za MSP-e, koordinatorica projekta
Dana 27. rujna 2013. godine sudionici studijskog putovanja posjetili su Vladu Republike Estonije.
Glasnogovornik Vlade upoznao je sudionike studijskog putovanja s poviješću zdanja, načinom rada
Vlade u komunikaciji s javnošću, a potom je organiziran obilazak prostorija Vlade.
Prezentaciju o ulozi Vlade u razvoju procjene učinaka propisa i sudjelovanju građana održao je
gospodin Juhani Lemmik, voditelj službe za Strategije u Uredu Vlade. Prezentacija je održana u
dvorani gdje se održavaju sjednice estonske Vlade te su sudionici studijskog putovanja zauzeli mjesta
estonskih ministara i premijera.
Temeljni okvir djelovanja estonske Vlade zasniva se na četverogodišnjem koalicijskom sporazumu
kojim su utvrđeni ciljevi, aktivnosti i nadzor njihove provedbe. Vlada odlučuje u pitanjima strateškog
planiranja najviše razine, proračunskoj strategiji, politici Estonije u EU 2011-2015 te drugim
strateškim i operativnim dokumentima. Sjednice Vlade održavaju se jednom tjedno . Prethode im
neformalni sastanci ministara i predsjednika Vlade, a Vlada radi i u nekoliko odbora. Nakon svake
sjednice održava se tiskovna konferencija koju predvodi predsjednik Vlade, a nazoče joj ministri
nadležni za pitanja koja su bila na dnevnom redu sjednice.
Vladin ured u kojemu radi gospodin Lemmik djeluje kao podrška Vladi i premijeru u izradi nacrta
propisa i politike te je zadužen i pomaže u upravljanju kvalitetom. Potporne službe Vlade čine Ured
premijera, Služba za strategije, Tajništvo Vlade, Odjel za zakonodavstvo, Tajništvo EU, Služba za
odnose s javnošću, Služba nacionalne zaštite i obrane te Centar izvrsnosti za odnose s građanima.
Vizija Vladinog ureda je dugoročni razvoj u skladu sa strateškim ciljevima. Politike (mjere i
instrumenti) se provode u okviru zajednički aktivnosti između nadležnih tijela čije aktivnosti su
određene u skladu s općim ciljevima. Rezultati provedbe politika se ocjenjuju, a u postupak
donošenja odluka uključuju se različiti dionici. Pri tome se u praksi primjenjuju inovacije i nove
tehnologije koje su temelj za komunikaciju državnih i javnih službi s građanima. Estonija je među
vodećim državama EU u pitanjima e-usluga državnog i javnog sektora. Pokazatelji uspješnosti
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
22
estonske Vlade smještaju je među prvih pet na svijetu. Povjerenje prema Vladi i podrška EU zadržal i
su visoke ocjene građana, a Estonija kao država primjer je dobrog upravljanja.
Glavni dokumenti države su Koalicijski sporazum, Program Vlade 2011-2015, Strategija državnog
proračuna (za četverogodišnje razdoblje), Program stabilizacije, Nacionalna strategija konkurentnosti
„Estonija 2020“ i Nacionalna strategija održivog razvoja „Održiva Estonija 21“. Strategije koje se
odnose na gospodarsku politiku su Strategija poduzetništva 2007-2013, Strategija istraživanja,
razvoja i inovacija 2007-2013, Strategija transporta (promet) 2006-2013 i Strategija informacijskog
društva 2007-2013. Glavni instrumenti za bolje donošenje odluka koje je usvojila Vlada su Kodeks
sudjelovanja/uključivanja javnosti (12/2011), Metodologija procjene učinaka (12/2012) i Fond za
mudre odluke.
Postupak procjene učinaka odvija se u skladu s usvojenom metodologijom: određivanje/utvrđivanje
učinka, procjena održivosti učinaka te poduzimanje mjera (inicijalna procjena). U Estoniji je
procjenom učinka obuhvaćena i procjena administrativnih opterećenja. Procjena pokazuje kako je
kroz sustav procjene učinaka oko 7% svih procjena zahtijevalo odluke Vlade, a oko 30% analitički
postupak eksperata izvan tijela državne i javne uprave.
Procjena učinaka ima posebne izvore financiranja; dijelom je financirana EU fondom ESF, a dijelom iz
proračuna. Estonija provodi ESF program „Razvoj sustava dugoročnog planiranja rada Vlade“ čija je
ukupna vrijednost 1,4 milijuna €.
U prezentaciji su navedeni primjeri Studija procjene učinka (kako privući investicije visoke dodane
vrijednosti i R&D u Estoniju, uporaba e-trgovine i e-poslovanja u Estoniji i mogućnosti njihova širenja,
procjena učinkovitosti u provedbi mjera za insolventne tvrtke, ocjena učinka poreza na financijske
transakcije, ekonomska procjena učinka nove Energetske strategije, procjena učinka Zakona o zaštiti
djece, procjena učinka novog financijskog sustava Agencije za sigurnost hrane).
Temeljna načela konzultacija s javnosti u provedbi procjene učinka su :
1. Informirati; 2. Konzultirati i 3. Aktivno sudjelovati.
Vlada odlučuje o čemu je potrebno obaviti konzultacije s javnosti, a pri tome su konzultacije
obavezne za prve prijedloge (namjere) i izradu nacrta zakonskih akata, predlaganje nacrta strateških
dokumenata i izradu prijedloga za nacrt strategija, mišljenja/stavove Kabineta u EU pitanjima, odluke
vezane za pojedine interesne skupine, procjena učinka kao dio obrazloženja ili poseban izvještaj uz
novo zakonodavstvo. Javne konzultacije traju četiri tjedna, a izuzetak su kratkoročni dokumenti i
određene odluke kojima se potrvđuju odredbe usvojene na razini EU i sl.
Za konzultacije s javnosti koriste se računalni sustavi i web stranice. Liste novih propisa su objavljene
prema predlagateljima (ministarstvima). Alati koji omogućuju e-sudjelovanje osiguravaju brzu
komunikaciju, a konačni je cilj uključivanje najšire javnosti u svakodnevno informiranje o radu
ministarstava. Ministarstva javno predstavljaju materijale za konzultacije pri čemu se koristi model
pitanja i ciljeva prikladnih razumijevanju javnosti: zašto je potrebna odluka, koja je svrha sudjelovanja
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
23
javnosti, koji se odgovori/mišljenja očekuju, opis daljnjeg postupka nakon usvajanja nacrta, te
krajnjeg roka za davanje mišljenja. Rezultati konzultacija se prikupljaju i obrađuju te objedinj uju u
izvješće o dobivenim mišljenjima, uz detaljna obrazloženja o prihvaćanju ili neprihvaćanju. Konačnu
ocjenu obavljaju tijela Vlade koja analiziraju postupak i ishod pri čemu se ocjenjuje prikladnost
mišljenja postavljenim ciljevima, relevantnost korištene metode, zadovoljstvo konzultiranih
interesnih skupina i učinkovitost prijedloga. Na web stranicama Vlade poseban je dio posvećen
aktivnostima premijera.
4.11 Ostala događanja
Obilazak staroga grada organiziran je 23. rujna. Gospodin Jüri Kuuskemaa je bio vodič tijekom ovoga
obilaska i predstavio je najzanimljivije znamenitosti Talina. Obilazak je uključio šetnju ulicama staroga
grada, posjet najzanimljivijim građevinama (poput trgovine marcipana, stare pravoslavne crkve u
čijem podrumu je sada smješten mali muzej i sl .) i detaljne opise i sličice iz povijesti Talina.
Obilazak Talin TV tornja i večera u TV tornju organizirani su 24. rujna. TV toranj predstavlja jednu od
najvećih zanimljivosti Talina. U na vrhu tornja smješten je muzej koji ujedno pruža i potpuno
interaktivan doživljaj spajajući izloške sa najsuvremenijim tehnologijama. Sve je prezentirano putem
velikih monitora na kojima možete pronaći različite podatke o Talinu i Estoniji. Svi monitori su
osjetljivi na dodir, a najzanimljiviji je njihov izgled jer su uklopljeni u nosaše koji izgledaju poput
velikih cvjetova na podu i stropu koji su osjetljivi na pokret i u trnutku kada im se približite okreću se
prema vama.
Večera u Škotskoj kući organizirana je 25. rujna. Gosti projekta bili su Margus Sarapuu (kancelar u
Ministarstvu pravosuđa), Antero Habicht (Ministarstvo pravosuđa), Uku-Mats Peedosk (Ministarstvo
pravosuđa) i Helena Braun (Ministarstvo pravosuđa), Krešimirom Kopčićem (hrvatskim
veleposlanikom u Finskoj i Estoniji) te Jamesom Oatesom (počasnim konzulom Republike Hrvatske u
Estoniji). Zaposlenici Ministarstva pravosuđa su pružili iznimnu pomoć i doprinos u organizaciji
studijskog putovanja pa im se projekt BIZimpact želio na ovaj način zahvaliti na njihovom doprinosu
uspjehu studijskog putovanja. Hrvatski veleposlanik i počasni konzul vrlo rado su se odazvali pozivu.
Potrebno je naglasiti kako je hrvatsko veleposlanstvo smješteno u Helsinkiju, a po protokolu susret s
veleposlanikom nije bio potreban. Gospodin Kopčić je ipak rado doputovao iz Helsinkija kako bi se
susreo sa sudionicima studijskog putovanja. Večer je provedena u vrlo ugodnoj atmosferi i druženju.
Posjet Talin Lauluväljak organiziran je posljednjeg dana boravka u Estoniji, 27. rujna. Ovo mjesto
predstavlja vrlo značajnu lokaciju za sve Estonce jer su se ovdje svojom pjesmom izborili za
neovisnost Estonije u čuvenoj pjevajućoj revoluciji. U spomen na ovaj događaj svake godine se
organizira koncert na kojem se Estonci okupljaju i pjevanjem domoljubnih pjesama prisjećaj u tih
dana.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
24
5. UPITNIK O STUDIJSKOM PUTOVANJU
Nakon povratka sa studijskog putovanja sudionici su ispunili upitnik ( Vidi Dodatak II: Primjerak
upitnika) kako bi projektni tim dobio podatke u uspješnosti putovanja. Upitnik je pokrio različita
područja, od sveukupne organizacije do pojedinačnih sastanaka koji su održani.
Od ukupno 15 sudionika putovanja, njih 12 poslalo je svoje odgovore. Ponuđeni odgovo ri kretali su se
od ocjene 1 (U potpunosti nezadovoljna/nezadovoljan / U potpunosti nekorisno) do ocjene 5 (Vrlo
zadovoljna/zadovoljan / Bilo je vrlo uspješno).
Potrebno je naglasiti kako je najlošija prosječna ocjena bila 4,66, dok je najbolja prosječna ocjena
iznosila 4,9, što smatramo iznimnim uspjehom projekta.
Ukupni rezultati upitnika, zajedno sa svim dodatnim komentarima sudionika, dostupni su u Dodatku
III: Rezultati upitnika.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
25
6. ZAKLJUČAK
Studijsko putovanje u Estoniju pokazalo se kao izvrstan odabir. Putovanje je bilo usredotočeno na e-
alate za primjenu u JPD-u i e-konzultacijama u čemu je Estonija svjetski predvodnik. Velik broj ostalih
zemalja dolazi učiti u Estoniju i pokušava primjeniti estonska rješenja u svojim zemljama.
Novostečena znanja i rješenja bit će od velike važnosti u kreiranju aplikacija za e -konzultacije koje će
biti razvijene u sklopu projekta BIZimpact te samom pisanju specifikacija za njih; a neki od korisnika
projekta BIZimpact već koriste prikaze ovih rješenja u svojim prezentacijama pokazujući svojim
članovima u kojem smjeru može ići daljnji razvoj na ovome području.
Svi organizirani sastanci bili su vrlo kvalitetni, a osobe koje su kontaktirane u organizaciji studijskog
putovanja bile su iznimno susretljive što je u konačnici rezultiralo visokom kvalitetom putovanja.
Na području zakonodavstva za PUP Estonija ipak donekle zaostaje za tehnološkim razvojem, ali i ovo
će biti promijenjeno obaveznom primjenom PUP-a od 1. siječnja 2014. godine. U tom trenutku
zakonodavstvo će dostići tehnološki razvoj što bi trebalo omogućiti kreiranje boljih zakona, veću
transparentnost, veću uključenost javnosti te znatne uštede primjenom ex -ante, mid-term i ex-post
analiza.
Nakon povratka sa studijskog putovanja sudionici su ispunili upitnik kako bi projektni tim dobio
podatke u uspješnosti putovanja. Najlošija prosječna ocjena bila 4,66, dok je najbolja prosječna
ocjena iznosila 4,9 , što smatramo iznimnim uspjehom projekta.
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
26
Dodatak I: Cjeloviti program studijskog putovanja, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Nedjelja, 22. rujna
07:40 – 09:15 Let Croatia Airlinesa OU410 Zagreb -> Frankfurt
12:55 – 16:10 Let Lufthanse LH882 Frankfurt -> Talin
16:30 Prijevoz autobusom do hotela Meriton Grand Conference and Spa, Paldiski mnt. 4,
Talin (http://www.meritonhotels.com/conference-spa-hotel-Talin/)
18:00 – 18:30 Sastanak u hotelu
Ponedjeljak, 23. rujna
09:30 Okupljanje u predvorju hotela
10:00 – 12:00 Ministarstvo pravosuđa, Tõnismägi 5a, Talin (www.just.ee/?set_lang_id=2)
Prezentacija i razgovor o radu ministarstva te cjelokupnom sustavu PUP-a u Estoniji
(Margus Sarapuu, Antero Habicht, Uku-Mats Peedosk, Helena Braun)
12:15 – 13:45 Ručak
14:00 – 16:00 Ministarstvo gospodarstva i komunikacija, Harju 11, Talin (www.mkm.ee/en)
Prezentacija i razgovor o radu ministarstva te PUP-u u Estoniji s naglaskom na MSP-e
u uklanjanje administrativnih prepreka (Kaupo Sempelson, Mario Lambing)
16:15 – 17:45 Obilazak staroga grada s vodičem, Talin (Jüri Kuuskemaa)
Turistički informativni centar, Talin: www.tourism.Talin.ee/eng
Utorak, 24. rujna
09:30 Okupljanje u predvorju hotela
09:45 Bus transfer do ICT Demo Centra
10:00 – 11:30 ICT Demo Centar, Lõõtsa 8, Talin (http://e-estonia.com/ict-demo-center)
Demonstracija i prezentacija estonskih IT rješenja / e-usluge / e-vlada
(Anna Piperal)
11:30 Bus transfer do centra Talina
12:00 – 13:45 Ručak
14:00 – 16:00 Estonska Komora trgovine i industrije, Toom-Kooli 15, Talin
(www.koda.ee/en)
Prezentacija i razgovor o radu komore, uloga u PEU i JPD / e-konzultacija (Mait Palts,
Peter Gornischeff, Marko Udras)
17:30 Bus transfer to Talin TV tornja
18:00 – 19:00 Obilazak Talin TV tornja, Kloostrimetsa tee 58a, Talin (www.teletorn.ee/en)
19:00 – 21:00 Večera u TV tornju
21:00 Bus transfer do hotela
Srijeda, 25. rujna
09:30 Okupljanje u predvorju hotela
10:00 – 12:00 Centar registara i sustava informacija (RIK), Lõkke 4, Talin (www.rik.ee/en)
Prezentacija i razgovor o radu centra, e-uslugama i e-konzultacijama za poduzeća i
građane (Margus Mägi)
12:15 – 13:45 Akademija e-Vlade (eGA), Tõnismägi 2, Talin (www.ega.ee)
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
27
Prezentacija i razgovor o radu akademije i studijskim programima e-Vlade (Arvo Ott,
Annela Kiirats)
14.00 Ručak / Slobodno poslijepodne
19:00 Večera s Margusom Sarapuuom (kancelar), Antero Habichtom, Uku-Mats Peedoskom
i Helenom Braun (Ministarstvo pravosuđa), Krešimirom Kopčićem (hrvatskim
veleposlanikom u Finskoj i Estoniji) te Jamesom Oatesom (počasnim konzulom
Republike Hrvatske u Estoniji), (“Leib, resto ja aed”, Uus 33, Talin,
www.leibresto.ee/#!__eng)
Četvrtak, 26. rujna
09:00 Okupljanje u predvorju hotela
09.30 – 11:30 Parlament (Riigikogu), Lossi plats 2, Talin (www.riigikogu.ee/?lang=en)
Obilazak Parlamenta, prezentacija i razgovor o radu Parlamenta te njegovoj ulozi u
PUP-u i e-konzultacijama (Ott Mängel, Siiri Sillajõe, Toivo Mängel)
11:45 – 13:15 Ručak
13.15 Bus transfer iz Toompeae
13:30 – 15:00 Estonska udruga MSP-a (EVEA), Lauteri 3, Talin (www.evea.ee/?set_lang_id=2)
Prezentacija i razgovor o radu udruge te ulozi u PEU i JPD-u/e-konzultacijama
(Marina Kaas, Raivo Altmets, Kristi Hunt)
15:15 – 16:45 Centar političkih istraživanja Praxis, Tornimäe 5/III, Talin
(www.praxis.ee/index.php?id=96&L=1).
Prezentacija i razgovor o radu Praxisa, ulozi u PEU te razvoju politika (Helena Rozeik,
Anne Jürgenson)
16:45 Bus transfer do hotela
Petak, 27. rujna
09:00 Okupljanje u predvorju hotela
09:30 – 11:30 Ured Vlade, Stenbock House, Rahukohtu 4, Talin (http://valitsus.ee/en/government-
office). Predstavljanje rada Vlade i njene uloge u procjeni učinaka i e -konzultacijama,
web stranica “Osalusveeb” i obilazak zgrade Vlade (Juhani Lemmik)
12:00 Odjava iz hotela
12:15 – 13:45 Ručak
14:00 Bus transfer iz hotela
14:30 – 15:00 Posjet Talin Lauluväljak, Narva maantee 95 (www.lauluvaljak.ee/en/)
15:00 Bus transfer do aerodroma
17:20 – 18:55 Let Lufthanse LH883 Talin -> Frankfurt
20:45 – 22:10 Let Lufthanse LH6002 Frankfurt -> Zagreb
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
28
Dodatak II: Primjerak upitnika
Hvala Vam na sudjelovanju na studijskom putovanju u Estoniju koje je organizirao projekt BIZimpact.
Bili bismo Vam zahvalni na odgovorima vezanima za razna pitanja o organizaciji i korisnosti studijskog
putovanja što će nam pomoći prilikom organizacije drugoga studijskog putovanja.
Molimo Vas da na sljedeća pitanja odgovorite ocjenama od 1 (U potpunosti nezadovoljna /
nezadovoljan / U potpunosti nekorisno) do 5 (Vrlo zadovoljna / zadovoljan / Bilo je vrlo uspješno) .
Ako imate potrebu za tim, molimo Vas i za dodatne komentare.
1. Vaše zadovoljstvo sveukupnom organizacijom i potporom prije i za vrijeme studijskog putovanja.
2. Vaše zadovoljstvo informacijama koje ste dobili na sastanku prije putovanja.
3. Vaše zadovoljstvo hotelskim smještajem u Estoniji.
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
29
4. Vaše zadovoljstvo putnim aranžmanom u Estoniji.
5. Smatrate li kako su sastanci i prezentacije bili korisni?
6. Koju prezentaciju/sastanak smatrate najkorisnijim i zašto?
7. Vaše zadovoljstvo slobodnim vremenom/aktivnostima na studijskom putovanju.
8. Molimo Vas za sveukupnu ocjenu studijskog putovanja u Estoniju.
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
30
9. Molimo, dodajte svoje komentare poput prijedloga za organiziranje sljedećeg studijskog putovanja
Hvala Vam na vremenu utrošenom na ispunjavanje upitnika. Molimo da nam ga dostavite do 4. listopada 2013. Ispunjeni upitnik dostavite na msilinger@bizimpact.hr Ako želite poslati anonimni odgovor, molimo Vas da ga pošaljete na adresu projekta: Projekt BIZimpact II, Savska cesta 41/VI, 10000 Zagreb
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
31
Dodatak III: Rezultati upitnika
1. Vaše zadovoljstvo sveukupnom organizacijom i potporom prije i za vrijeme studijskog putovanja.
Ocjene:
5 5 5 5 5 4 5 4 5 5 5 4
Prosječna ocjena: 4.75
Dodatni komentari:
‘Vrlo sam zadovoljna organizacijom i odabirom institucija. Željela bih naglasiti ICT Demo Centar te
prijem u Parlamentu i Vladi.’
‘Sve je bilo vrlo lijepo organizirano, vrlo dobra mješavina obveza i slobodnog vremena. Posebno
lijepo je bilo u Uredu Vlade, nešto što vjerojatno u Hrvatskoj nikada ne bismo doživjeli na ovaj način.’
‘Organizacija je bila odlična. Sve je bilo na vrijeme i dobro pripremljeno. Komplimenti Ricardu, Chrisu
i Marion!’
2. Vaše zadovoljstvo informacijama koje ste dobili na sastanku prije putovanja.
Ocjene:
5 5 4 5 5 5 x 5 5 5 5 x
Prosječna ocjena: 4.9
Dodatni komentari:
’Nisam bio prisutan na sastanku prije putovanja.’
’Nisam bila prisutna.’
3. Vaše zadovoljstvo hotelskim smještajem u Estoniji.
Ocjene:
5 5 4 5 5 4 5 4 5 5 5 5
Prosječna ocjena: 4.75
Dodatni komentari:
‘U sobi nije bilo dovoljno zraka.’
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
32
4. Vaše zadovoljstvo putnim aranžmanom u Estoniji.
Ocjene:
5 5 5 5 5 5 5 2 5 5 5 5
Prosječna ocjena: 4.75
Dodatni komentari:
‘Putni aranžman nije bio dobro riješen vezano za prijevoz tijekom boravka u Talinu jer nismo stalno
na raspolaganju imali autobus. Vrijeme nije bilo tako lijepo pa smatram kako je, usprkos blizini
institucija, prijevoz trebao biti organiziran (kao na putovanju u Poljsku). Nije bio potreban velik
autobus poput onoga koji nas je vozio sa aerodroma, dovoljan bi bio kapaciteta 15-20 osoba.
5. Smatrate li kako su sastanci i prezentacije bili korisni?
Ocjene:
5 5 5 5 5 4 5 3 5 5 5 4
Prosječna ocjena: 4.66
Dodatni komentari:
’Sve prezentacije bile su korisne osim one u Ministarstvu ekonomije i komunikacija. Imala sam dojam
kako su bili nepripremljeni pa radi njihove loše izvedbe nismo dobili podatke koje smo trebali .’
’Uvijek je korisno dobiti informacije iz drugih zemalja i institucija, o njihovoj strukturi i organizaciji, ali
nadala sam se naučiti malo više o PUP-u i nakon toga biti spremnija za Početnu procjenu za nekoliko
zakona koje ministarstvo priprema u sljedećim mjesecima.’
6. Koju prezentaciju/sastanak smatrate najkorisnijim i zašto?
Komentari:
‘Kao zaposlenica ministarstva smatram kako su najkorisnije prezentacije bile u Uredu Vlade i RIK
centru radi posla koji obavljam u ministarstvu.’
’ICT Demo Centar. ...interaktivnost i kompetencije osobe koja je bila zadužena za prezentaciju.’
‘ICT Demo Centar i Komora trgovine i industrije; prva organizacija radi vrlo informativne i korisne
prezentacije, a druga radi sličnosti našega posla pa je bilo zanimljivo vidjeti kako se to radi u Estoniji .’
’ICT Demo Centar (jer je bila prva prezentacija koja nam je dala uvid u e-Estoniju) i EVEA (jer je
korisno vidjeti praksu sličnih poslovnih organizacija).’
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
33
‘Sve prezentacije bile su korisne i dale su nam sveukupnu sliku e -pitanja i njihove primjene u
različitim institucijama i ministarstvima.’
‘Najkorisnija je bila prezentacija u Komori trgovine i industrije jer je blisko vezana za naš rad u
Hrvatskoj.’
’Prezentacije u ICT Demo Centru i Centru registara i sustava informacija (RIK) bile su najzanimljivije i
najkorisnije jer smo vidjeli stvari koje je moguće primjeniti u Hrvatskoj .’
’ICT Demo Centar – demonstracija estonskih IT rješenja divne gđice Anna Piperal i njene
prezentacijske vještine, tečan engleski jezik; Komora trgovine i industrije, posebice njihova uloga u
procjeni učinaka i JPD-u/e-konzultacijama, a to je ono za što sam najviše zainteresirana; te EVEA gdje
je gđa Kaas održala vrlo dobru prezentaciju njene organizacije i njihove uloge u PEU. Sastanak u
Uredu Vlade i njihova prezentacija nisu me srušili s nogu, ali bili su korektni .’
‘ICT Demo Centar i RIK – obje organizacijenpripremile su izvrsne prezentacije o ICT-u u Estoniji. Bilo je
zanimljivo slušati o njihovim rješenjima na različitim područjima i čuti neke praktične primjere .’
’ICT Demo Centar – demonstracija i prikaz estonskih IT rješenja / e-usluga / e-Vlade (Anna Piperal).’
’Prezentacija u Ministarstvu pravosuđa jer nisu samo detaljno predstavili svoju ulogu u PUP -u, nego
cjelokupan tijek toga procesa u Estoniji. Također, prezentacija u RIK-u je bila vrlo korisna radi
prezentacije svih sustava i X-Road-a.’
’Prezentacija eGA jer su pokazali kako je Estonija kao mala zemlja skratila administrativne procedure
uz pomoć IT rješenja.’
7. Vaše zadovoljstvo slobodnim vremenom/aktivnostima na studijskom putovanju.
Ocjene:
5 5 5 5 5 4 5 4 5 5 4 5
Prosječna ocjena: 4.75
Dodatni komentari:
‘Slobodno vrijeme nije bitno na petodnevnom putovanju. Uvijek ima slobodnog vremena, ali je
bitnije napraviti dobar raspored prezentacija i mislim kako je to trebalo biti napravljeno bolje .’
’Kao što je Ricardo rekao, ovo je studijsko, a ne turističko putovanje pa količinu slobodnog vremena
možemo smatrati pristojnom, iako je moglo biti podijeljeno bolje. Općenito, pauza za ručak bilaje
predugačka (2 sata). Bolje bi mi odgovaralo da smo sastanke imali u razdoblju od 9:00 do 14:00 ili
15:00 sati, ali svjesna sam kako nije lako udovoljiti potrebama i zahtjevima svake osobe .’
Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II
Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.
34
’Bio sam ugodno iznenađen fakultativnim aktivnostima, ali bilo je stvari koje su mogle biti bolje
organizirane. Npr. Iako je obilazak Talina bio odlična ideja, vodič je imao dva nedostatka – bio je
pretih i nije bilo moguće čuti ništa od onoga što je govorio i počinjao bi pričati ne pričekavši da se
većina skupine okupi oko njega kako bi ga mogla čuti . ’
8. Molimo Vas za sveukupnu ocjenu studijskog putovanja u Estoniju.
Ocjene:
5 5 5 5 5 4 5 4 5 5 5 4
Prosječna ocjena: 4.75
9. Molimo, dodajte svoje komentare poput prijedloga za organiziranje sljedećeg studijskog
putovanja i sl.
Komentari:
’Cijelo putovanje bilo je vrlo zanimljivo i ništa ne bih promijenila. Radi toga vjerujem kako će drugo
putovanje biti jednako zanimljivo kao i prvo.’
‘Bolji raspored posjeta institucijama. Bilo bi bolje da su pauze između sastanaka bili kraći jer je bilo
prerano za ručak pa smo gubili dosta vremena. Mislim kako bi bilo bolje da smo sa svim obvezama
završili do 14:00-15:00 sati i onda imali slobodno vrijeme za ručak.’
’Drugo putovanje trebalo bi organizirati u neku europsku zemlju koja ima vrlo dobro zakonodavstvo
na području PUP-a kako bih poboljšala svoje znanje na tom području koje mi je potrebno na poslu
koordinatora PUP-a. Bilo bi dobro bolje upoznati početnu procjenu i analizirati je sa cijelom skupinom
itd.’
’Prijedlog za drugo putovanje: MSP test + praktični rad na PEU.’
’U buduće pozvati osobe koji će činiti homogeniju skupinu.’
Recommended