View
97
Download
15
Category
Preview:
Citation preview
SADRŽAJ
1. SAŽETAK............................................................................................................................
2. FORUM...........................................................................................................................................
2.1. FORUM ROMANUM.......................................................................................................
2.1.1. Nastanak i razvoj.........................................................................................
2.1.2. Najvažnije građevine Rimskog foruma................................................................
2.1.3. Iskopavanje i konzervacija............................................................................
3. CARSKI FORUMI...............................................................................................................
3.1. CEZAROV FORUM...........................................................................................................
3.2. AUGUSTOV FORUM...............................................................................................
3.3. NERVIN FORUM....................................................................................................
3.4. VESPAZIJANOV FORUM........................................................................................
3.5. TRAJANOV FORUM...............................................................................................
3.5.1. Najvažnije građevine Trajanovog foruma..................................................
4. LITERATURA......................................................................................................................
Seminarski rad: Carski forumi Rima
1. SAŽETAK
Svaki antički grad imao je svoj trg (forum), na kome su se građani okupljali da razmijene novosti, čuju
najnovije vijesti iz politike, obave svoje privatne poslove, građanske dužnosti, trguju, kupuju i obave
vjerske dužnosti prema bogovima.
Središte života rimske države bio je Forum Romanum - glavni trg u gradu Rimu, koji se protezao oko
pola kilometra u dužinu između rimskih brežuljaka - Kapitola, Kvirinala i Palatina. Izgradnjom velikog
odvodnog kanala (Cloaca Maxima) u 6. st. pr. Kr. isušena je močvara i na tom su prostoru počele nicati
javne građevine i hramovi. Tako se postupno taj prostor od običnog gradskog trga pretvorio u upravni,
ekonomski i politički centar na kome je rješavana sudbina najveće države tadašnjega svijeta. Kasnije, u
doba carstva, u Rimu su izgrađeni novi, tzv. Carski forumi, od kojih su najvažniji Cezarov forum,
Augustov forum i Trajanov forum, čime je Rimski forum izgubio svoj dotadašnji centralni upravni i
ekonomski značaj, ali je i dalje postao značajan političko-povijesni simbol. Forum je vremenom mijenjao
izgled, građevine na njemu su obnavljane, nešto je dodavano, rušeno i ponovo građeno, ali je Forum
ostao drevno srce Rima.
2. FORUM
Većina društvenih zajednica koje su bile na putu kao urbanizaciji određivale su posebna mjesta na
kojima se odvijao javni život. U Ateni se takvo mjesto zvalo agora, a u Rimu forum. Forum je kao
organizirana i urbanizirana cjelina bio glavni gradski prostor sa svih strana okružen javnim objektima i
hramovima koji kao pojedinačni objekti nisu važni, nego značaj dobivaju uklopivši se u cjelinu
kompleksa foruma.
Rimski Forum - Forum Romanum je otvoren popločan prostor, izgrađen oko 575. g. pr. Kr. Tu je bilo
središte trgovačke djelatnosti Carstva, tu su se obavljani najsvetiji državni obredi, sastajali se Senat i
Skupština, a tu su bili i sudovi. Na forumu su se održavali banketi, pogrebi, slavile pobjede, držali dirljivi
govori, vršili krvavi pokolji. Jednom riječi, to je bio centar svijeta. Ali je to, prije svega, bilo mjesto za sve
- za senatore i za prosjake.
Iako Forum Romanum nije imao drugdje premca, forumula carskih trgova bila je poznata po cijelom
Rimskom Carstvu. U provincijama su se forumi raznoliko oblikovali, ali gdje god je izgrađivana pravilna
mreža ulica, u novim kolonijma ili pri preuređenju starih gradskih naselja, obično se nalazila čitava velika
platforma rezervirana za forum i za njegove prateće zgrade. Uz ceste na osvojenim područjima Italije,
podalje od većih gradova, također su podizani forumi gdje su se naseljeni rimski građani sastajali radi
trgovine, pravnih i sudskih rasprava, komunalnih poslova. Uz takve forume počinju se pomalo razvijati
2
Seminarski rad: Carski forumi Rima
naselja. Nekoliko je karakterističnih primjera takvih rimskih foruma: Forum u Augusti Raurici – Augst,
Forum u Lungdunumu Convenarumu – Lyon, Forum u Lutetii Parisorum – Pariz, Forum u Jaderu –
Zadar, Forumu Thamugadiu – Timgad.
Nesumnjivo da je od lokalnih okolnosti ovisio i oblik foruma. Forumi za vrijeme Republike uglavnom su
bili nepravilnog oblika i često su bili neograđeni. Kasnije je forum činio otvoren širok prostor koji je bio
okružen i uobličen kolonadama. U galskim gradovima su forumi, okruženi kolonadama, često bili
postavljani odmah uz ogradu glavnog gradskog hrama, tako da se s foruma mogao vidjeti hram. U
Britaniji je prihvaćen drugačiji raspored - forum s tri strane okružuju kolonade, dok četvrtu stranu
zauzima bazilika, podignuta tako da potpuno zatvara trg.
Oblik foruma - standardnog i najbitnijeg dijela urbane strukture svakog rimskog grada, kao i njegove
dimenzije i sadržaj, podvrgnuti su istim kriterijima i normama koje vrijede za cijeli grad. Po Vitruviju,
forum treba biti pravokutnog oblika s odnosom strana kao 2:3, no to nije uvijek bio slučaj. U Pompejima
je izgrađen forum trokutnog oblika te je dobio naziv Forum triangulare, dok je Trajanov forum u Rimu
približno kvadratnog oblika sa stranama oko 100 m.
Funkcije foruma razvijale su se postupno tijekom stoljeća. To se jasno vidi na Rimskom forumu, koji je u
ranoj Republici služio svim potrebama grada, kako za javne i političke skupove, tako istovremeno i za
trgovanje, suđenje, zabavu i sl. U carsko doba Rim ima više foruma, ali njihova se funkcija, kao i u
drugim većim gradovima, pročićava tako da se diferenciraju na Fora Civil sa sadržajima javnog,
političkog, kulturnog i religioznog života i Fora Venalia, tj. trgovi za trgovanje. Oni se dalje specijaliziraju
prema svojim posebnim namjenama (trgovi za goveda, svinje, ribu i sl.) No, ta funkcionalna
diferencijacija nije nikada bila strogo provedena ni u Rimu, a još manje u provincijskim gradovima
imperija.
2.1. Forum Romanum
Rimski forum - Forum Romanum su sami Rimljani češće nazivali Veliki forum ili samo Forum, a bio je to
centralni trg oko kojega se razvio antički Rim. U Rimu je tijekom vremena izgrađeno nekoliko trgova koje su
gradu darovali njegovi vladari željni ostaviti svoj biljeg. S vremenom, forum Julija Cezara slijedio je
3
Seminarski rad: Carski forumi Rima
Augustov forum, potom Vespaziijanov, pa Neronov i na kraju Trajanov. No, najstariji i najpoznatiji
oduvijek je bio Forum Romanum ili Rimski forum, čiji se korijeni prostiru još u rane dane ovoga grada.
2.1.1. Nastanak i razvoj
Prostor koji zauzima Rimski forum je ležao u jednoj udolini između Kapitola i Palatina, okružen
dvoranama i dvorištima, hramovima i mnogobrojnim pobjedničkim spomenicima. Dolina što se pruža
podno brežuljaka Palatina, Eskvilina, Viminala i Kapitolina bila je od najstarijih vremena prirodno mjesto
nastanjivanja okolnog stanovništva. Arheološka istraživanja pokazala su kako se još u ranom desetom
stoljeću pr. Kr. ovo mjesto koristilo za pokapanje urni s pepelom spaljenih pokojnika. Rimski forum bio je
močvarna udolina, a izgradnjom velikog kanala Cloaca Maximae taj je prostor hidrotehnički reguliran i
uređen. Do kasnog šestog stoljeća postavljen je temelj formalnog trga. Tijekom idućih stoljeća sjaj
Foruma je rastao kako su dodavani novi spomenici.
Na zapadnoj strani trga na padini Kapitola nastaju hramovi Vestae i Concordiae. Forum je sa sjeverne i
južne strane bio uokviren nizom dućana. Za političke i društvene potrebe izgrađene su prve bazilike:
Portia, Fulvia Aemilia i Sempronia. Sredinom II st. pr. n. e. Forum se proširuje, popločava i povezuje s
Via Sacrom, a za Suline diktature grade se i pregrađuju Curia, Regia, Aedes Vestae. Na Kapitolinu
nastaje monumentalni Tabularium – državni arhiv.
Isprva je Forum služio kao tržnica i kao gradsko središte, no tijekom carskog doba brojne trgovačke
aktivnosti s Foruma sele se u novija gradska središta.
Ipak, trg je nastavio privlačiti posjetitelje prijestolnice. Ljudi su dolazili posjetiti grob Romula,
legendarnog osnivača Rima, hram Kastora i Poluksa, božanskih zaštitnika grada te Rostru, odakle su
se naraštaji rimskih govornika obraćali puku. Ondje je također bio zlatni miljokaz, od kojeg su se mjerile
sve udaljenosti u Carstvu, pa se zato za Forum uistinu može reći kako je bio središte rimskog svijeta.
2.1.2. Najvažnije građevine Rimskog foruma
4
Seminarski rad: Carski forumi Rima
Slika 1: Rimski forum s Palatinom u pozadini. Slavoluk koji se vidi na lijevoj strani jeste slavoluk Septimija Severa, dok se na desnoj strani hram Vespazijana i Tita s tri stuba nalazi ispred Saturnovog hrama.
Najvažniji politički i upravni simbol na Forumu bila je Kurija (Curia) , senatska vijećnica koju je prema
tradiciji podigao rimski kralj Tul Hostilije i koju stu stoga nazivali i Hostilijevom kurijom. Obnavljana je u
nekoliko navrata. Bila je pravokutnog oblika i u njoj je bila smještena sala za sjednice senata i
"sekretarijat" senata.
Ispred kurije nalazio se Komicij (Comitium) , prostor na kome su se rimski građani okupljali u skupštinu.
Tu se nalazila i govornica (Rostra), s koje se magistrat obraćao narodu. Riječ rostrum zapravo znači
"kljun" (lađe ili ptice), a govornica je nazvana tako zato što su je Rimljani, u slavu svoje pobjede nad
stanovnicima Ancija, 338. g. pr. Kr., ukrasili kljunovima zarobljenih neprijateljskih lađa. Iza govornice
prema Kapitolu nalazio se Saturnov hram iz 5. st. pr. Kr., u kome je bila državna riznica (Erarij,
Aerarium). Osim blaga, u njemu su čuvani i tekstovi zakona i odluke senata, koji su postajali
pravosnažni tek kada bi bili položeni u ovom hramu.
Pored riznice nalazio se hram Sloge (Concordiae templum) , podignut u 4. st. pr. Kr., a obnovljen i
posvećen nakon nemira nastalih u vezi s reformama Tiberija i Gaja Grakha u drugoj polovini 2. st. pr.
Kr., kao znak pomirenja i buduće sloge. U 1. st. pr. Kr. pored Saturnovog hrama i riznice bila je
podignuta još jedna građevina za čuvanje državnog arhiva, nazvana Tabularij (Tabularium) .
Građevina koja je vremenom postala karakteristična za antičke trgove bila je bazilika (basilica), kojih je
na Forumu bilo dve. Starija je Emilijeva bazilika (Basilica Aemilia) , koju je u 1. st. n. e. ponovo obnovio
Lucije Emilije Paul. Pošto mu je nedostajalo sredstava da završi izgradnju, prodao je Juliju Cezaru svoju
neutralnost u građanskom ratu za 1,500 talenata. Drugu, Julijevu baziliku (Basilica Iulia) počeo je graditii
Julije Cezar, a dovršio ju je i ukrasio Oktavijan August. Bazilike su bile prostrane građevine, čija je duža
strana bila okrenuta prema trgu, sa nizom stubova u sredini koji su nosili drveni krov. Uz duže strane
bile su podignute kolonade i unutra galerije. Svjetlost je ulazila kroz zid s otvorima koji je služio kao
svjetlarnik, a neke su mogle imati i salu za sjedenje s mramornim klupama. Ovaj tip zgrade Rimljani su
5
Seminarski rad: Carski forumi Rima
preuzeli od Grka. Pored ovih bazilika gradile su se trgovine, uglavnom s prehrambenom robom koje su
kasnije bile sasvim uklonjene s Foruma.
Ispred Emilijeve bazilike nalazio se mali hram Venere Kloacine (Venus Cloacina) , posvećen Veneri kao
boginji zaštitnici kanalizacionog odvoda Cloaca Maxima. Venera je bila poistovjećena s boginjom
Kloacinom, koja je bila etrurskog porijekla. U ovom svetištu nalazio se i ulaz u podzemni kanalizacijski
sustav. Pored Julijeve bazilike nalazio se hram Kastora i Poluksa u korintskom stilu, trijumfalni Augustov
luk, podignut u znak pobjede nad Antonijem i Kleopatrom 31. g. pr. Kr. Tu je bio hram božanskog Julija ,
koji je podigao August na mjestu na kome je bilo kremirano tijelo ubijenog Julija Cezara nakon govora
Marka Antonija. Između Emilijeve i Julijeve bazilike nalazio se "pupak Grada" (Umbilicus Urbis) ,
izgrađen u doba pozne Rimske republike, od koga i do koga su mjerene sve udaljenosti u Rimu i u
Rimskom carstvu.
Slika 2: Ostatci Vestinog hrama
U blizini su se nalazile i dve najstarije građevine na Rimskom forumu. Vestin hram (Aedes Vestae) ,
okrugla zgrada u kojoj je na ognjištu grada gorio vječni plamen kao simbol vječnosti i čistoće grada. U
riznici Vestinog hrama nalazili su se penati grada Rima, koje su mogle vidjeti samo vestalke određenog
dana u godini, a od čijeg čuvanja je – prema vjerovanju – zavisila sudbina čitave rimske države. Pored
hrama je bilo svetište u kojem se nalazio Vestin atrij (Atrium Vestae) , zgrada u kojoj su po strogim
pravilima živjele vestalke.
Pored Vestinog hrama nazila se Regija (Regia) , prema predanju dvor kralja Nume Pompilija, u kome je
živjeo veliki pontifik (pontifex maximus) – vrhovni svećenik rimske religije. Tu su se skupljali svi pontifici i
tu je bila smještena njihova arhiva. U dvorištu Regije bilo je svetilište boga Marsa, u kome je kao
najveća svetinja čuvano njegovo oružje.
6
Seminarski rad: Carski forumi Rima
Slika 3: Vespazijanov hram (lijevo), slavoluk Septimija Severa iza ostataka Saturnovog hrama naprijed. Na desnoj strani su tri stuba hrama Kastora i Poluksa i Palatin, lijevo od njih je Chiesa di San Lorenzo in Miranda. U daljini se vide Koloseum i Titov salvoluk.
Na Forumu je bilo još građevina i znamenitosti. Od ostalih hramova tu su bili smješteni Romulov hram,
hram Venere i Rome, hram Antonina i Faustine, te hram Vespazijana i Tita. Od slavoluka su, pored
spomenutov Augustovog, znameniti bili Tiberijev slavoluk , slavoluk Septimija Severa i Titov slavoluk . Na
Forumu se nalazio i Lapis niger (= "Crni kamen"), svetište u kome je nađen najstariji sačuvani natpis na
latinskom jeziku i za koga su Rimljani vjerovali da označava mjesto na kome je sahranjen sam Romul.
Posljednja građevina koja je na Forumu bila podignuta je Fokin stub i z 608. godine.
Slika 4: Stub podignut u čast vizantijskog cara Foke
Forum je cijelom dužinom presijecala Sveta ulica (Via sacra) , koja je vodila na Kapitol. Njom se svakoga
dana kretala masa uglednih i neuglednih stanovnika grada, a tijekom praznika njome su išle svečane
procesije na Kapitol. Istim putem je prema Kapitolu prolazila i bučna trijumfalna povorka u kojoj je
vojskovođa slavljenik uživao gotovo božanske počasti.
2.1.3. Iskopavanje i konzervacija
Nepoznati putnik iz Einsiedelna (u današnjoj Njemačkoj) zapisao je u 8. st. n. e. da se Forum u njegovo
vrijeme već nalazio u ruševinama. Premda je tijekom srednjeg vijeka sjećanje na Forum Romanum i
7
Seminarski rad: Carski forumi Rima
dalje bilo živo, spomenici na Forumu zapravo su bili prekriveni naslagama smeća i otpadnih materijala,
a njegovo mjesto bilo je određeno za "stočno polje" (Campo Vaccino) između Kapitola i Koloseuma.
Nakon povratka pape Urbana V iz Avignona 1367. godine došlo je do povećanog zanimanja za antičke
spomenike, djelomično zbog moralnih pouka koje su se tražile među antičkim autorima, a dijelom i zbog
potrebe za podizanjem novih zgrada u Rimu. Od 15. st. umjetnici crtaju ruševine na Forumu, u 16. st.
antikvari prepisuju antičke natpise, a prvi pokušaji iskopavanja počinju krajem 18. st. Čišćenje terena
oko slavoluka Septimije Severa poduzeto je 1803. godine, a tijekom Napoleonove vladavine arheolozi
su započeli s čišćenjem cijelog Foruma koji je međutim u potpunosti otkopan tek početkom 20. st.
Slika 5: Claude Lorrain: Campo Vaccino
3. CARSKI FORUMI
Nasuprot Rimskom Forumu stoje u Rimu carski forumi (talijanski: Fori Imperiali) koje čini kompleks
monumentalnih foruma i pripadajućih zgrada koje su dali izgraditi rimski carevi. Svi forumi
kompleksa su izgrađeni okvirno od 51. g. pr. Kr. do 115. g., a imena su dobili po carevima koji su ih
izgradili – Cezaru, Augustu, Vespazijanu, Nervi i Trajanu. Po svojoj jedinstvenoj arhitektonskoj
kompoziciji i težnji za monumentalnošću oni su simboli veličine i sjaja carskog Rima.
Kompleks foruma naslanja se na sjevernu stranu Foruma Romanum. Do Cezarovog doba Rimski je
forum - Forum Romanum, različitim nadogradnjama bio proširen i na neposredno susjedstvo. Iako je
Rimski forum u doba Republike bio središte trgovačke djelatnosti grada, novi su carski forumi, podignuti
na sjeveru, pružili nove mogućnosti i stari Forum nije više bio prenatrpan.
Iako nikada nije bilo velikog plana, svaki novoizgrađeni forum je proporcijama i osnim usmjerenjima
poštivao ostale i kao krajnji rezultat svi tvore jednu organsku cjelinu. Možda je Cezar, na kojega su se
ugledali svi carevi koji su gradili Carske forume, podigao svoj forumu uzevši za uzor helenističku ili
grčku agoru. Za razliku od Foruma Romanum koji je potpuno otvoren, svaki je od carskih foruma
okružen zidom i kolonadama te tvori malu samostojeću cjelinu, dizajniran da izabranim božanstvom i
stilovima ta dekoracija predstavlja filozofiju i program cara naručitelja. Osim standardnih sudskih
funkcija na carskim forumima nalaze se obrazovni, kulturni i trgovački sadržaji.
8
Seminarski rad: Carski forumi Rima
U 20. stoljeću talijanski je diktator Benito Mussolini namjeravao obnoviti, odnosno ponovno koristiti
forume kako bi simbolički povezao modernu Italiju s rimskom državom.
Carski forumi bili su: Cezarov forum
Augustov forum
Hram mira (koji je sagradio Vespazijan)
Nervin forum
Trajanov forum
Slika 6: Karta Carskih foruma
9
Seminarski rad: Carski forumi Rima
Slika 7: Karta Carskih foruma
10
Seminarski rad: Carski forumi Rima
3.1. Cezarov forum – Forum Iulium
Najznačajniji prilog što su ga dali carevi urbanizmu Rima jest veličanstveni sklop Carskih foruma. Prvi u
nizu Carskih foruma, gledano kronološki, je Cezarov forum. Započeo ga je graditi Gaj Julije Cezar 54. g.
pr. Kr., a završen je oko 29. g. pr. Kr. za vrijeme cara Augusta. Cezar je 46. g. pr. Kr. morao prekinuti s
izgradnjom foruma zbog dugova te je njemu u čast August dovršio forum, a nakon potresa ga je obnovio
Trajan.
Forum se nalazio tik do glavnog Rimskog foruma. Bio je pravokutnog oblika, 75 m širok i 160 m dug,
okružen s dvije strane dvobrodnim trijemom. Na samom začelju foruma nalazio se hram Venere
Praroditeljice (Venus Genetrix) - mitske praroditeljice Julijevske dinastije. Naime vjeruje se da je ona
majka Eneje, osnivača Rima i začetnika Julijevaca. Hram je bio uvučen u začelje. Nakon bitke kod
Farsala 48. g. pr. Kr., rat protiv Pompeja zaključen je u Cezarovu korist i time je izglasana izgradnja
hrama Venus Genetrix na forumu. Sam hram bio je peripter bez stražnjeg trijema, građen od mramora
sa šest stupova na pročelju, s obiju strana po devet stupova te na povišenom podiju s dvije stube.
Unutar hrama se nalazio kultni kip Venus Genetrix koji je izgradio Arcesilas, glavni kipar toga doba. Uz
kip Venere, tu se nalazio i zlatno-brončani kip Kleopatre, kip Cezara za koji se vjeruje da je dodan
nakon njegove smrti jer se nije smjelo stavljati na javna mjesta kipove živućih ljudi. U hramu se još
nalazila bogata kolekcija gema (dattiloteca). Hram je uništen u potresu 80. g. nakon Krista. Obnovio ga
je Domicijan, te ponovno Trajan 113. g. dodavši mu alegorijske dekoracije boga Erosa - Venerinog sina.
U samom središtu foruma nalazio se konjanički kip. Kip je predstavljao Cezara koji jaše Bukefala (konj
Aleksandra Velikog) iskazujući time svoju moć, a bočni trijemovi foruma imali su ulogu trgovina
(taberni). Nastao je početkom diktatorske vladavine Cezara. Cezar je time osmislio da se novi forum
nalazi tik do starog što bi značilo da se tadašnja Kuria morala pomaknuti. Kip konjanika kao i lokacija
imali su isto tako imperijalističke konotacije, jer je Cezar htio biti što bliže Rimskom forumu, tj. centru
moći, rimskom senatu. Konjanik je pak uzdizao njegov vlastiti lik, njegovu pojavu i njegovu diktatorsku
moć. Cijeli forum kao i hram spajali su vjersko i političko sa Cezarovom vlastitom slavom. S njime, ne
samo da je veličao vlastitu moć, već je i kontrolirao čitav senat. Forum je postao središte senata i javnog
života, a ujedno je prikazivao sjaj i moć Cezara.
3.2. Augustov forum – Forum Augusti
Doba Augustove vladavine označava procvat rimskog graditeljstva. Ipak, najveći graditeljski pothvat
Augustovog doba svakako je Augustov forum. Na njemu se jednakomjerno prožimaju helenistička i
italska graditeljska tradicija.
Oktavijan August gradi 42. g. pr. Kr., u čast pobjede kod Filipa, forum izduženog pravokutnog tlocrta i
dimenzija 125 x 118 m potpuno okružen zidom visine 33 metra. Za svrhu izgradnje foruma August je
11
Seminarski rad: Carski forumi Rima
morao kupovati privatno zemljište. Prostor za izgradnju foruma August je otkupio od njegovih vlasnika
novcem kojeg je prikupljao ratnim osvajanjima. Velik dio novca sakupljen je principom ex manubiis, tj.
doniranjem dijela prihoda od strane ratnih generale u svrhu izgradnje Rima. Ipak, rimski povjesničar
Svetonije piše da August nije uspio otkupiti dovoljnu površinu prostora za provođenje svog originalnog
plana. Većina graditeljskih poslova je kasnila, ali je forum ipak posvećen 1. kolovoza 2. g. pr. n. e., bez
hrama koji je još uvijek bio u izgradnji. Zbog hrama Marsa Ultora koji se nalazi na njemu, ovaj je forum
često bio nazivan i Forum Martis. Legenda kaže da se August još 42.g. pr. n. e. u bitci kod Farsale
zavjetovao sagraditi hram Marsu Ultoru (Marsu Osvetniku) ukoliko pobjedi svoje protivnike Bruta i
Kasija.
Augustov forum nadovezuje se na bočni potez Cezarovog foruma, no njegova os je na njega okomita.
Plan foruma s hramom koji donimira pravokutnim otvorenim prostorom ispred sebe veoma je italski. Za
razliku od grčkih, rimski arhitekti bili su skloni izoliranju pojednih spomenika. Stoga je forum ograđen
visokim zidom koji služi kao zaštita od požara, ali je istovremeno bio i vizualna pregrada između foruma
i napučene četvrti Subure te padine Kvirinala. Dobar dio ovoga zida na sjeveroistočnom kraju i na
objema eksedrama je očuvan. Sagrađen je od vulkanskih kamenih blokova, unutrašnja strane bila je
prekirvena mramorom i štukaturom. Na istočnom zidu nalazili su se trijemovi. Pravokutni oblik foruma
narušen je dvjema polukružnim proširenjima – eksedrama gdje August očito nije uspio otkupiti svu
zemlju koju je namjeravao. Eksedre i trijemovi služili su kao sudnice, a na njihovoj atici nalazile su se
karijatide čija je upotreba baštinjena iz grčke arhitekture. Upotreba foruma kao portretne galerije
klasičan je rimski postupak. Trijemovi foruma bili su ispunjeni portretima mnogih rimskih povijesnih
ličnosti, uglavnom vladara i vojnih osvajača iz doba Republike. Dva stepeništa spuštaju se sa sjeverne
strane na dva ulaza na forum. Kasnije su na mjestima tih ulaza podignuti slavoluci u čast Germanija i
Drusa mlađega. Forumu se još može pristupiti kroz portike na istočnoj strani. U najsjevernijoj točci
foruma nalazila se impozantna skulptura Augusta Genija (11-12m visoka) te dvije slike slikara Apellesa
koje su prikazivale Aleksandra Velikoga. Na sredini foruma nalazila se Augustova statua s četiri konja
koja prate Augusta u pobjedu. Dekoracija foruma odgovarala je ideologiji samog cara. Za Augustov
forum naročito je bitna upotreba mramora. Mnogi graditelji koji su zasigurno bili Grci, obogatili su forum
bijelim mramorom iz Carrare, ali i bojanim mramorom iz Numidije. Zahvaljujući ovako raskošno
korištenom mramoru postavljen je kontrast između foruma koji je prekriven bojanim mramorom i hrama
prekrivenog blještavo bijelim mramorom. Takva je upotreba mramora ostavljala najveći dojam na
posjetitelje foruma pa je Plinije, vjerojatno zbog toga, svrstao Augustov forum uz Emilijevu baziliku i
Vespazijanov hram mira, među tri najljepše svjetske građevine. Hram Marsa Ultora smješten je na
sjevernoj strani foruma; danas su vidljivi ostatci hrama – kolonade s arhitravom, zajedno visoke 20-tak
metara te peripter u oktastilu s apsidom u zaleđu.
12
Seminarski rad: Carski forumi Rima
Originalna namjena foruma bila je održavaje suđenja, sajmova, ali i širenja propagande i uzdizanja
Augusta kao osvajača i mirotvorca. Preko dijela foruma danas prolazi Via dei Fori Imperiali.
3.3. Vespazijanov forum – Forum Pacis Vespasiani
Na istočnom dijelu Vespazijan – graditelj Koloseja – dodaje prostrani kvatroportik s monumentalnim
hramom posvećen miru. Forum je izgrađen između 71. i 75. g. u slavu osvajanja Jeruzalema i pobjede
nad Židovima, na mjestu gdje je ranije bila Maxecellum – velika javna tržnica. U hramu je bila
smještena Menora iz uništenog Herodovog hrama.
Hram mira bio je odvojen od Augustovog foruma Argiletumom koji je od Rimskog foruma vodio do
Suburae – živopsnog trgovačkog i stambenog susjedstva.
Neronov požar 64. g. opisan u Tacintusovim Analima, vjerojatno je uništio tržnicu Macellum i okolno
područje, iako je Augustov forum, kao i Basilica Aemilia, bio zaštićen svojim visokim zidom.
Vespazijanov forum izgrađen je na novoj lokaciji, ali je slijedio urbanistički plan drugih foruma s
porticima koji okružuju centralni trg, kao i tabarnaeima, trgovinama u sastavu tržnice. Mjesto je nazivano
forumom sve do 4. st. kada se koristi naziv Hram mira. Ovaj je forum zaista manje pretenciozan od
ostalih foruma. Iako je uzak i dugačak, s pridruženom tržnicom čini zamalo kvadrat. Kolonade hrama
postavljene su linijski, ne okružuju dvorište kao u drugim hramovima, a podij hrama nije izdignut kako bi
dominirao. Sve to je rezultiralo harmonijom cijelog okruženja te je forum služio ne samo veličanju
politike i cara, već i kao javni park te repozitorij umjetničkih djela
Slika 8: Vespazijanov forum
3.4. Nervin forum - Forum Transitorium
Izgradnju foruma započeo je Domicijan, a završio Nerva tijekom svoje vladavine 96. – 98. g. Forum je
izgrađen na mjestu staroga Argiletiuma na kojem je i Ciceron posjedovao nekretnine. Izgradnja je
13
Seminarski rad: Carski forumi Rima
dovršena 97. g., a arheološkim iskapanjima provedenim 1995. – 1996. g. dokazane su još tri
naknadne faze nadogradnje koje najvjerojatnije nikada nisu niti bile dovršene. Zadnja je faza
predviđala izgranju još jednog hrama smještenog nasuprot Minervinog hrama.
Nervin je forum lociran između Hrama mira (Vespazijanovog foruma) i Augustovog foruma i služio je
kao njihova poveznica. To je krajnje izdužen pravokutni tlocrt smješten na skučenom prostoru potpuno
okružen zidom i jednorodnim trijemom s kolonadama gotovo prislonjenima uz zid. Na sjevernoj strani
foruma nalazio se Minervin hram koji je 1606. g rastavljene radi kamena potrebnog za izgradnju
fontane (Fontana di Acqua Paola sul Gianicola). Forum je širine 40 m, s korintskim stupovima
spojenim arhitravom. Dekorativni friz iznad arhitrava okruživao je cijelu zgradu i prikazivao Minervine
mitološke scene.
Kao i Augustov, Nervin je forum dio golemog kompleksa carskih foruma podignutih uz Forum
Romanum s namjerom da se stvore širi i racionalniji monumentalni prostori koji neće biti namijennjeni
samo carskim svečanostima nego prije svega rimskom javnom životu.
Polovicom foruma danas prolazi Via dei Fori Imperiali.
3.5. Trajanov forum – Forum Traiani
Najsmioniji zahvat u komleksu carskih forum napravljen je u vrijeme cara Trajana. Trajanov forum, za
čiju se izgradnju koristio plijen iz ratova s Dačanima i dragocjeni mramor, posljednje je, najveće,
najveličanstvenije i najočuvanije od zdanja napravljenih tijekom Rimskog carstva. Izgradnja foruma je
započeta 107. g. po zapovjedi cara Trajana, a radio ga je poznati arhitekt tog vremena - Apollodurus iz
Damaska. Na zapadnom prostoru između padina Kapitolina i Kvirinala, u uskoj dolini koja je vrlo
otežavala veze južnog dijela grada sa sjevernim, Trajanov arhitekt Apollodorus iz Damaska izveo je
velika terasiranja i kupiranja terena te izgradio grandiozni sklop javnih građevina na prostoru čija
veličina prelazi 60 hektara. Graditelj Apollodurus iz Damaska uvodi novine, npr. poprečni položaj
Ulpijevske bazilike u odnosu na ostali dio kompleksa i polukružnu Trajanovu tržnicu te prostrani
kompleks taberna na šest katova.
Novi Trajanov forum je kvatroportik s dvije velike apside, na površini 13 800 m2. Ovaj prostran trg s
Trajanovim konjičkim kipom zatvaraju na užim stranama eksedre na čijem čelu se nalaze trijemovi.
Dužu stranu trga zatvara fronta peterobrodne Ulpia bazilike s Trajanovom kolumnom, simbolom
Trajanovih pobjeda nad Dačanima. Ovaj monumentalni kompleks produžuje se u osi prema zapadu
grčkom i latinskom bibliotekom i čuvenom kolonom te završava hramom što ga je podigao Hadrijan u
čast Trajana. Iza sjeverne eksedre nalazi se prostran kompleks (u više katova) skladišta, žitnica i
14
Seminarski rad: Carski forumi Rima
dućana. Gigantske dimenzije i raskošna arhitektonska obrada ovih prostora pokazuje očite utjecaje
kasnog helenizma.
Budući da je bilo vrlo malo mjesta u središtu Rima za izgradnju ovako, po Trajanovoj zamisli,
veličanstvenog projekta, mjesto gradnje foruma bilo je izabrano na području između Augustovog i
Cezarovog foruma, u blizini brda Quirinal. Pošto je mjesto bilo uzvišeno, što Trajan ni u kojem slučaju
nije želio prihvatiti, brežuljak Kvirinal je otkopan u visini stupa, skinuta je zemlja u visini od 35 metara i
porušene su sve kuće koje su se nalazile na toj lokaciji. Apolodor iz Damaska iskoristio je otkopani
prostor i sagradio je Trajanovu tržnicu koja je ujedno služila kao potporni zid brežuljka. Tu je i golem
kompleks dućana u kojima se prodavala hrana, a puku se povremeno besplatno dijelila hrana. Forum je
završen 143. godine, a najbolje očuvani dio poznat je kao Via Biberatica.
Ostaci Trajanovog foruma se nalaze 5 metara ispod današnjih cesta u Rimu i do danas nije u potpunosti
iskopan. Najbolje su sačuvani dijelovi Trajanove tržnice i Trajanov stup. Kroz Trajanov forum je kasnije i
Mussolini izgradio Via dei Fori Imperiali.
Slika 9: Današnji izgled Trajanova foruma
3.5.1. Najvažnije građevine Trajanovog foruma
Veličanstveni Trajanov luk, izgrađen 116. godine, predstavlja ulaz u forum.
Put od Colosseuma ide ravno ispod Trajanovog luka do središnje statue "Trajana na konju".
Na zapadnim obroncima brda Quirinal, iza njegovog foruma, izgrađeni su polukružni odjeljci,
tzv. "Trajanove tržnice". Ovdje su na nekoliko katova bili smješteni mali dućani. Čak je i
Apolodor prekrio ove prostore kako posjetioci ne bi kisnuli.
Na posjetioce je posebno uvjerljivo djelovala Basilika Ulpia . Smatra se da su se u njoj nalazili
odvjetnički i sudski uredi kao i uprava za izobrazbu.
U nastavku Basilike Ulpie izgrađena su dva odvojena zdanja – grčka i latinska knjižnica.
15
Seminarski rad: Carski forumi Rima
Između zgrada knjižnica nalazi se Trajanov stup – do današnjih dana najbolje očuvan dio
Trajanovog foruma. Visok 38 m, najpoznatiji je trijumfalni stup u Rimu, podignut u spomen
Trajanovih osvajanja Dacije. Ukrašen je od baze do vrha narativnim reljefima koji u obliku
spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Dačana. Na
pretrpanom reljefu postignuta je zavidna karakternost, čak i portretnost svakog lica, bogata igra
svjetlosti i sjene i mnogostruki prostorni planovi. Unutar stupa nalazi se stubište, a na vrhu
stubišta se nalazila skulptura Trajana (danas Sv. Petra).
Kraj cijelog kompleksa je označavao Trajanov hram koji je Trajan napravio sam sebi u čast.
Slika 10: Trajanov stup u središtu Trajanova foruma.
4. LITERATURA:
1. Mueller, Werner, Gunther Vogel: Atlas arhitekture. 1: Opći dio; Povijest graditeljstva od
Mezopotamije do Bizanta. Zagreb: Golden marketing: Institut građevinarstva Hrvatske, 1999 -
sign. 72(091)sv1 /MUE/ a
16
Seminarski rad: Carski forumi Rima
2. Milić, Bruno: Razvoj grada kroz stoljeća. 1 : Prapovijest - antika. Zagreb: Školska knjiga, 1994. -
sign. 711(091)sv1 /MIL/ r
3. Forum // Enciklopedija arhitekture : arhitektura, urbanizam, dizajn, enterijer / Slobodan Maldini.
Beograd : S. Maldini : Intergraf, 2004. - Tom 1 : A - N - sign. 72(03)sv1 /MAL/ e
4. Allan, Tony: Stari Rim. Zagreb : 24 sata ; [Barcelona] : Planeta Marketing Institucional, [2008] -
sign. 930.85 /ALL/ s
5. Musić, August: Nacrt grčkih i rimskih starina. Zagreb : Ex libris, 2002. - sign. 930.85 /MUS/ n
6. Liberati, Anna Maria: Drevni Rim : povijest civilizacije koja je vladala svijetom. Zagreb : Mozaik
knjiga, 2000. - sign. 94(37) /LIB/ d
7. Izgubljeni gradovi drevnog svijeta / [priredili Maria Teresa Gvaitoli i Simone Rambaldi ; tekstovi
Marco Ceresa... [et al.] Zagreb : Stanek, 2008 - sign. 930.85 /IZG/
8. Nestorović, Bogdan N.: Arhitektura starog veka. Beograd : Naučna knjiga, 1974 - sign.
72(091) /NES/ a - ćirilica
9. Redžić, Husref: Istorija arhitekture : stari vijek. Sarajevo : Zavod za izdavanje udžbenika, 1969.
- sign. 72(091)/REDŽ/i
10. Cunliffe, Barry: Rimsko carstvo : narodi i civilizacija. Beograd : "Vuk Karadžić" : Jugoslovenska
revija, 1980 - sign. 937 /CUN/ r
11. Rome // The new encyclopaedia Britannica. Vol. 26 : Macropaedia : knowledge in depth : [Pre-
Columbian-Saint]. Chicago [etc.] : Encyclopaedia Britannica, cop. 1995 - sign. 03=20sv26/
NEW
17
Recommended