View
294
Download
15
Category
Preview:
Citation preview
FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA
VinogradarskiVinogradarski
agroekosistemagroekosistem
KlimKlimaa
SortaSorta
((KlonKlon)) ZemljišteZemljištePodloga
Datum berbe
Navodnjavanje
Đubrenje
Obrada zemljišta
Formiranje vegetacije
Uzgojni oblici(načini rezidbe)
Gustina sadnja
ElementiElementi koji čine vinogradarskikoji čine vinogradarski agroekosistemagroekosistem
9 %
6 % 100%
Liska
Direktna svetlost
Svetlost koja se reflektuje
Svetlost koja se prenosi
Liska upija 85% direktnesunčeve svetlosti
Sa povećanjem broja slojeva listova drastično se smanjuje svetlosna energija
0102030405060708090
100
1 2 3 4 5Slojevi listova
Usvajanje svetlosne energije u pojedinim slojevima listova
Prvi sloj usvaja gotovo svu svetlost
2000 µE m-2 s-1
120 µE m-2 s-1 (6%)
7 µE m-2 s-1
III list II lis
t I list
800 w/m2
80 w/m2
8 w/m2
Intenzitet fotosintetičke aktivnosti po slojevima listova
Maksimalni
25-30% od maksimuma
Tačka kompenzacije
Sunčevo zračenje
Direktna svetlost
Svetlost koja se prenosi
Difuzna svetlost
Sunčevo zračenje koje dopire do pojedinih slojeva listova i intenzitet fotosinteze
12
10
4
8
6
2
0
0 400 800 1.200 1.600 2.000
Intenzitet svetlosti (PFD) (µmol m-2s-1)
Net
o fo
tosi
ntez
a(P
n)(µ
mol
m-2
s-1)
Položaj lista (spoljni, 2. sloj, 3. sloj) i vrednosti Položaj lista (spoljni, 2. sloj, 3. sloj) i vrednosti neto fotosintezeneto fotosinteze
Spoljni sloj
(dobija 1.600 µmol m-2s-1
2. sloj (dobija 160 µmol m-2s-1 , što je 10% od
1.600)
3. sloj (dobija 16 µmol m-
2s-1 , što je 10% od 160)
Značaj vertikalne, uredne, tanke vegetativne mase:francuska iskustva
60 cm
70 cm
100 cm
1.3 m
0.7 m
Grozdovi sorte San Giovese u uslovima različitog stepena osvetljenosti: uticaj na težinu i njegov
sastav
0.210.3280.4230.581Antocijani (mg/cm2
pokožice)
0.70.851.081.46Polifenoli (mg/cm2
pokožica)
3.183.273.323.36pH
9.16.36.96.5Ukupne kiseline(g/L)
17.021.421.422.4Brix
2.892.792.42.54Težina bobice (g)
0%20%60%100%
RASPOLOŽIVA SVETLOSNA ENERGIJAVARIJABLE
Preuzeto od: O. Silvestroni et Al.
Minimalno rastojanje između redova:1- 1,2 H
☻ ☺
H
DD
NE ! DA !
H > DH < = D
Rastojanje između redova 2m
80 cm
30 cm
30 cm
140 cm Noseća žica
35 cm
95 cm175 cm
80 cm
30 cm
40 cm
150 cm Noseća žica
35 cm
Rastojanje između redova 2,25 m
1,05 cm20 cm
20 cm
185 cm
80 cm
35 cm
50 cm
165 cm Noseća žica
35 cm
Rastojanje između redova 2,50 m
1, 20 cm25 cm
25 cm
200 cm
Uticaj gustine sadnje na kvalitet vinaUticaj gustine sadnje na kvalitet vina
Kao što se može videti razlike u sastavu vina i njegovom Kao što se može videti razlike u sastavu vina i njegovom ukupnom kvalitetu su očiglednije između gustine sadnje ukupnom kvalitetu su očiglednije između gustine sadnje od 2500 i 5000 čokota/ha nego između ove potonje gustine od 2500 i 5000 čokota/ha nego između ove potonje gustine sadnje i 10000 čokota/ha.sadnje i 10000 čokota/ha.
boja kiseline trpkost telo
3 X 3 1111 71,8 c 82,5 b 77,5 a 63,4 b 61,0 b 54,8 c3 X 1,5 2222 72,8 c 83,4 ab 77,3 a 59,9 b 61,5 b 53,0 c2.7 X 1.5 2500 86,2 b 90,6 ab 80,3 a 73,9 a 65,3 ab 62,0 b2.5 X 0.8 5000 89,3 ab 90,7 ab 79,7 a 76,5 a 69,3 ab 69,6 a1 X 1 10000 94,0 ab 92,3 a 83,4 a 81,2 a 71,9 a 69,8 a
Ukupnikvalitet
(%)
DOPADLJIVOST (%)Gustinasadnje(m)
Čokota/haIntenzitet
ukupnih aroma(%)
STRUKTURA VINOGRADARastojanja sadnje u razvisnosti od uzgojnog oblika (m)
Uzgojnioblik
Vinogradar.traktor
Standardnitraktor
Slabo bujnesorte
Bujnesorte
Gustina sadnje(br čokota/ha)
SILVO 2,70-2,90 2,90-3,10 1,00 1,40 2666-4000
ROAJATSKAKORDUNICA 2,50-2,70 2,90-3,00 0,80 0.90 3330-4000
MOZEROVAKORDUNICA 2,50-2,70 2,90-3,00 0,70 1,00 3330-4000
AMRELA 2,50-2,70 2,90-3,00 0,90 1,10 3330-4000
GIJO 2,20-2,70 2,90-3,00 0,70 0,80 4160-5700
Međuredna rastojanja Rastojanja u redu
Preuzeto i prerađeno od P. Belvini el Al.
Broj čokota/ha
4240339225441690Syrah3420273620521368Merlot2550204415301022Carignan5000400030002000
Potrošnja vode (m3/ha) tokom ciklusa vegetacije
Broj čokota/haMerlot
684547410273Faza III (šarak-berba)
188115041128924Faza II (zametanje plodova-šarak)
855684512342Faza I (otvaranje okaca-zametanje plodova)
5000400030002000
Juni 2005
Novembar 2005
1.5 m
3.2 m
Maj 2007
2.7 m0.9
m
Februar 2005
3.5 m
2.0 m
Mart 2007
2.6 m
80 cm
DEFOLIJACIJA
• Inserire cimatura
Mašinska defolijacija
Defolijacija
Prednosti
• Poboljšava mikroklimu u zoni grozda• Poboljšava zdravstveno stanje grozda
• Poboljšava kvalitet grožđa• Omogućuje bržu berbu
• Posebno je podesna za kasne crvene sorte
Kada delovatiU toku ili neposredno
nakon faze šarkaa) Može se naići na
problem pojave ožegotina
b) Operacija je manje precizna
c) Eventualne povrede grozda se lako pretvaraju u infekcije
U toku ili neposredno nakon cvetanja
(bobica veličine zrna bibera)a) Izbegava se pojava
ožegotina bobica jer se zadebljava pokožica
b) Pogoduje ranom opadanju nepravilno formiranih bobica kod sorti sa zbijenim grozdom
c) Listovi su manje kožasti pa se operacija brže obavlja
d) Grozd se čisti od ostataka cveta
0
200
400
600
800
1000
Non def ogliat o Def ogliat o all' invaiat ura Def ogliat o all'allegagione
mg/
kg u
va
Antociani totali
0
200
400
600
800
1000
Non def ogl i ato Def ogl i ato al l 'i nvai atur a Def ogl i ato al l 'al l egagi one
mg/
kguv
a
Polifenoli totali
Uticaj vremena defolijacije na sadržaj polifenola i antocijana (sorta Merlot)
Sadržaj polifenola u slojevima ćelija na preseku bobica
Defolijacija u junu(posle cvetanja)
Bez defolijacijeBez defolijacije Defolijacija u junu(posle cvetanja)
Primer defolijacije
RUČNA DEFOLIJACIJA SA 1 STRANERUČNA DEFOLIJACIJA SA 1 STRANE (09.06.05)(09.06.05)
RUČNA DEFOLIJACIJA SA 2 STRANERUČNA DEFOLIJACIJA SA 2 STRANE (09.06.05)(09.06.05)
MAŠINSKA DEFOLIJACIJAMAŠINSKA DEFOLIJACIJA (12.07.05)(12.07.05)
MAŠINE ZA DEFOLIJACIJU
UTICAJ DEFOLIJACIJEUTICAJ DEFOLIJACIJE
0,00,0
1,01,0
2,02,0
3,03,0
4,04,0
5,05,0
6,06,0
SauvignonSauvignon TraminTraminacac
00
55
1010
1515
2020
2525
SauvignonSauvignon TraminTraminacac
Bez defolijacijaBez defolijacija
Def. u vreme cvetanja saDef. u vreme cvetanja sa 1 1 stranestrane
Def. u vreme cvetanja saDef. u vreme cvetanja sa 2 2 stranestrane
Mašinska def. u vreme cvetanja Mašinska def. u vreme cvetanja
Defolijacija saDefolijacija sa 11 strane u fazi šarkastrane u fazi šarka
prin
ospr
inos
(kg/
(kg/čo
kot
čoko
t ))sa
drža
j šeć
era
sadr
žaj š
ećer
a(B
rix)
(Brix
)
Sadrzaj secera (Brix)
1414.5
1515.5
1616.5
1717.5
1818.5
19
Traminer Souvignon
GD def. fioritura 2 lati GD def. fioritura meccanico GD non def.
Ukupne kiseline (g/l)
0
2
4
6
8
10
12
Traminer Souvignon
GD def. fioritura 2 lati GD def. fioritura meccanico GD non def.
pH
2,52,552,6
2,652,7
2,752,8
2,852,9
2,953
Traminer Souvignon
GD def. fioritura 2 lati GD def. fioritura meccanico GD non def.
AnAnalize berbaalize berba 20062006
Prinos/cokot (Kg)
00.5
11.5
22.5
33.5
44.5
5
Traminer Souvignon
GD def. fioritura meccanico GD non def.
PMG(g)
0
20
40
60
80
100
120
140
160
Traminer Souvignon
GD def. fioritura meccanico GD non def.
PrPrinosiinosi 20062006
REZIDBA NA ZELENOREZIDBA NA ZELENO
apriaprill mamajj junijuni julijuli aavgustvgust seseptembarptembar ooktobarktobar
otvaranje okacaotvaranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje
KretanjeKretanje ugljenih hidrata u ugljenih hidrata u nneprekraćenim rodnim lastarimaeprekraćenim rodnim lastarima u zavisnosti od procesa u zavisnosti od procesa porasta lastara i sazrevanja grožđaporasta lastara i sazrevanja grožđa
ppososle berbele berbe
aprilapril majmajoo junijuni julijuli avgustavgust septembarseptembar oktobaroktobar
Otvranje okacaOtvranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje Posle berbePosle berbe
aprilapril majmaj junijuni julijuli avgustavgust septembarseptembar oktobaroktobar
Otvaranje okacaOtvaranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje
aprilapril majmaj junijuni julijuli avgustavgust septembarseptembar oktobaroktobar
Otvaranje okacaOtvaranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje
aprilapril majmaj junijuni julijuli avgustavgust septembarseptembar oktobaroktobar
Otvaranje okacaOtvaranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje
BEZ PREKRAĆIVANJABEZ PREKRAĆIVANJA RANO PREKRAĆIVANJERANO PREKRAĆIVANJE
SREDNJE RANO/SREDNJE KASNO SREDNJE RANO/SREDNJE KASNO PREKRAĆIVANJEPREKRAĆIVANJE
KASNO PREKRAĆIVANJEKASNO PREKRAĆIVANJE
apriaprill mamajj junijuni julijuli aavgustvgust seseptembarptembar ooktobarktobar
otvaranje okacaotvaranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje
Rano prekraRano prekraćivanje zelenih lastaraćivanje zelenih lastara uslovljava jednako rani razvoj zaperaka koji imaju uslovljava jednako rani razvoj zaperaka koji imaju vremena da postanu izvor aktivnog stvaranja ugljenih hidrata prevremena da postanu izvor aktivnog stvaranja ugljenih hidrata pre potpunog potpunog sazrevanja, zbog čega je ono ujednačenije.sazrevanja, zbog čega je ono ujednačenije.
aprilapril mamajj junijuni julijuli aavgustvgust seseptembarptembar ooktobarktobar
otvaranje okacaotvaranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje
Srednje rano/srednje kasnoSrednje rano/srednje kasno prekraćivanje zelenih lastara smanjuje radnu površinu i prekraćivanje zelenih lastara smanjuje radnu površinu i uslovljava razvoj zaperaka koji nemaju dovoljno vremena da postauslovljava razvoj zaperaka koji nemaju dovoljno vremena da postanu izvor složenih nu izvor složenih jedinjenja koja se mogu premeštati prema grozdovima, pa zbog togjedinjenja koja se mogu premeštati prema grozdovima, pa zbog toga stupaju sa a stupaju sa njima u konkurenciju, što uslovljava odlaganje sazrevanja.njima u konkurenciju, što uslovljava odlaganje sazrevanja.
aprilapril mamajj junijuni julijuli aavgustvgust seseptembarptembar ooktobarktobar
otvaranje okacaotvaranje okaca cvetanjecvetanje ššarakarak sazrevanjesazrevanje
Kasno prekraćivanje zelenih lastaraKasno prekraćivanje zelenih lastara iliili njihovo prekraćivanje pre berbenjihovo prekraćivanje pre berbe ne uslovljava ne uslovljava razvoj novih zaperaka, te ako nije preterano drastično, ne ometarazvoj novih zaperaka, te ako nije preterano drastično, ne ometa sazrevanjesazrevanje
Kretanje vrednosti neto fotosinteze u glavnim listovima i u zapercima u periodu od šarka do opadanja lišća
02468
101214
0 20 40 60 80 100 120
Dani nakon sarka
Femminelle
Foglie principali
Net
o fo
tosi
ntez
a(u
mol
iCO
2 x
m-2
x s
-1)
Vendemmia
Jasan je značaj i fukcija zaperaka za kvalitet grožđa
Preuzeto i prerađeno od: O. Silvestroni et All.
• Inserire filare defogliato
REZIDBA NA ZELENOREZIDBA NA ZELENO
Operacija koju treba obaviti odmah nakon cvetanja odsecanjem 7-8 listova iznad drugog grozda
Kraj jula
MAŠINSKO ILI RUČNO
VEZIVANJE?
Odstranjivanje aktivnih okaca
Postoji jasna i izvesna inverzna korelacija između količine grožđa po čokotu i kvaliteta grožđa.
y = - 45,297x + 446,18R2 = 0,33
0
100
200
300
400
500
600
700
1 2 3 4 5 6
kg grožđa / čokot
Uku
pni a
ntoc
ijani
(mg/
kg)
Proređivanje grozdova
NE!!!
•Brzi porast lastara u proleće•Ujednačenu vegetativnu masu bez praznina
•Tanak zid vegetativne mase (40-50 cm)•Minimalnu visinu zida vegetativne mase od 1 m
•Vertikalni položaj vegetativne mase radi obezbeđivanja odlične osvetljenosti listova
(3 lista na suncu i 1 zasenjen)•Najviše 15-18 mladih lastara po dužnom metru
•Izloženost grozdova suncu•Zaustavljanje porasta do kraja jula
•Izostanak isuviše bujnih lastara(max 150-170 cm, max 90-100 g)
•Odnos lisna površina/prinos grožđa(1 m2 po Kg grožđa, min 0.7 - max 1.5)
•Odnos grožđe/zreli lastari za rezidbu(odličan 5-7 ne >10 ili < 3)
ZA URAVNOTEŽENI VINOGRAD POTREBNO JE OBEZBEDITI:
ZA URAVNOTEŽENI VINOGRAD POTREBNO JE OBEZBEDITI:
Recommended