View
233
Download
6
Category
Preview:
Citation preview
GRAD I NODALNA REGIJA
• žarišno značenje grada u prostoru – dva
aspekta:
– žarište socijalno-ekonomske transformacije
– inicijator i nositelj funkcionalnih odnosa
• cirkulacija ljudi, robe i informacija između
grada i okolnog prostora; intenzitet se
smanjuje s udaljenošću od grada
• gravitacijsko područje grada – zone
različitog intenziteta funkcionalne
međuovisnosti s gradom
Nodalna regija
• nodalna regija: prostorno-funcionalna cjelina koju čini grad s okolnim područjem uz koje je funkcionalno vezan i s kojim postoji stalna interakcija izražena u cirkulaciji ljudi, robe i informacija (grad i njegovo gravitacijsko područje)
• heterogeno područje
• određivanje granica
nodalnih regija: na
bazi gravitacijskog
areala jedne funkcije
(single-feature region)
ili gravitacijskih areala
više funkcija (multiple-
feature region)
• prvi pokušaji izdvajanja nodalnih regija u 19. st.
• Thünenov model izolirane države (Der isolierte
Staat, 1926.) – pod utjecajem gradskog tržišta
oko grada će se oblikovati zone različita načina
iskorištavanja zemljišta (različite lokacijske rente
zbog nejednakih transportnih troškova
poljoprivrednih proizvoda)
Nodalni i urbani sistemi
• nodalna regija – otvoren sistem u kojem su
seoska gospodarstva, sela i druga naselja
međusobno i s većim gradom povezana
cirkulacijom ljudi, robe i informacija
• čvorište (nod) – lokalitet u kojem počinje ili
završava bilo kakva interakcija u prostoru
• sva čvorišta povezana su u funkcionalni sistem,
a interakcije se provode preko različitih veza
(ceste, željezničke pruge, telefonske veze itd.)
• značenje (nodalnost) čvorišta određuje se prema ukupnim interakcijama s drugim čvorištima hijerarhija
• manja čvorišta (nodalne regije) funkcionalno su vezana za veća sistem nodalnih regija u prostoru
• najmanje čvorište može biti seosko gospodarstvo, a najveće globalni grad
• veličina grada indirektni je pokazatelj njegova funkcionalnog značenja u prostoru
Obilježja urbanih sistema
• urbani sistem – skup gradova koji su međusobno povezani interakcijama
• tri dimenzije urbanih sistema:
– hijerarhijska (vertikalna),
– prostorna (horizontalna)
– vremenska (povijesna)
Hijerarhijska dimenzija urbanih
sistema
• pokazuje funkcionalnu međuzavisnost centara u
urbanom sistemu hijerarhijski stupnjevi
Prostorna dimenzija urbanih
sistema
veličina gravitacijskog
područja:
lokalni (dnevni)
regionalni
nacionalni
međunarodni
globalni
topološka obilježja:
simetrični
asimetrični
prijelazni
Vremenska dimenzija urbanih
sistema
• promjene u razvoju urbanih sistema
tijekom povijesti
• najčešće 4 razdoblja: predmerkantilistički,
merkantilistički (16.-18. st.), kolonijalni (19.
st.) i postkolonijalni urbani sistemi
• za razvoj međunarodnih urbanih sistema
posebno važno razdoblje je od 16.-19.
stoljeća
• urbani sistemi prema stupnju otvorenosti:
– otvoreni
– zatvoreni
• četiri tipa s obzirom na stupanj interakcije i
otvorenosti
Analiza nodalnih i urbanih sistema
• najčešće metode: teorija centralnih
naselja, pravilo reda veličine i zakon
primarnog grada, gravitacijski modeli i
teorija grafa
Teorija centralnih naselja
• Walter Christaller, Njemačka, 1933.: “Die zentralen Orte in Süddeutschland”
• osnovna funkcija centara u prostoru je opskrba stanovništva “centralnom” robom i “centralnim” uslugama razmještaj centara treba biti takav da što manji broj većih centara opskrbljuje što veći broj manjih centara na što manjoj udaljenosti(idealan oblik šesterokuta)
Centralna naselja
• ona naselja u kojima postoje uslužne djelatnosti za potrebe opskrbe stanovništva okolice
• međusobno se razlikuju brojem i vrstama glavnih funkcija te veličinom gravitacijskog područja različiti stupanj centraliteta naselja funkcionalna hijerarhija
• funkcionalna hijerarhija pokazuje koliko centara nižeg stupnja funkcionalno gravitira centru višeg stupnja centraliteta (vrijednost K)
• na osnovi tri principa:
a) opskrbnom ili tržišnom (K = 3)
b) prometnom (K = 4)
c) upravnom ili administrativnom (K = 7)
• svoj idealni model Christaller je temeljio na opskrbnom (K=3) principu
• svako centralno naselje ima svoje komplementarno područje određena radijusa, površine i broja stanovnika
• pitanje metoda određivanja centralnih naselja
– Metoda telefonskog priključka (“Telefonanschluss
Methode”)
• sistem centralnih
naselja – “stanovit
broj centralnih naselja
koja su po određenim
pravilima grupirana
oko jednog
sustavotvornog
centralnog naselja”
• kasnije kritike Christallerova modela:
-teorija centralnih naselja ne može biti opća teorija
lokacije za sve gradove;
-šesterokutni oblik komplementarnog područja i
rasporeda naselja u stvarnosti ne postoji;
-idealno homogen prostor ne postoji;
-na raspored gradova utječu i razvoj prometa te druge
funkcije;
-statičnost
Određivanje centraliteta
• u Jugoslaviji, Vrišer (1968) - izdvojio 1358
centralnih naselja (7 stupnjeva)
• prvi, najniži stupanj centraliteta imala su sva
centralna naselja koja su imala mjesni ured,
osmogodišnju osnovnu školu, kino, ambulantu,
ljekarnu, poštu, trgovinu mješovite robe i,
eventualno, hotel ili banku
• Vresk (1990): 5 stupnjeva; 1. stupanj: mjesni
ured, osnovna škola, ambulanta, pošta, trgovina
• Malić (1978) određivanje
gravitacijskih područja
pojedinih funkcija u
središnjoj Hrvatskoj
Pravilo reda veličine gradova
• Pravilo reda veličine (Auerbach, 1913.)
• Zakon primarnog grada (Jefferson, 1939.)
• Evolutivni model reda veličine gradova
Pravilo reda veličine gradova
• “jedan grad u nizu
gradova neke zemlje
(ili regije) poredanih
po veličini, imat će
onoliko stanovnika
koliko ima najveći
grad, podijeljeno s
rednim brojem
dotičnoga grada u
nizu”
Zakon primarnoga grada
• u pojedinim zeljama veličinom se ističe glavni, primarni grad, a ostali su znatno manji – “zakon primarnoga grada”
• Indeks urbane primarnosti
I = G1/G2
Evolutivni model reda veličine
gradova
• oblik urbanih sistema može biti različit: od
izrazite primarnosti, preko prijelaznih, do
pravilnog reda veličine
Gravitacijski i potencijalni modeli
Teorija grafa
Grad i regionalni razvoj
• doktrina nejednakog regionalnog razvoja –
nejednaki razvoj rezultat je djelovanja
složenih gospodarskih, socijalnih i
političkih čimbenika koji kroz dulje vrijeme
djeluju u međuovisnosti s prirodnom
osnovom
Teorija polariziranog razvoja
• teorijom polarizacije objašnjava se
nejednaki regionalni razvoj
• Teorija kružne kumulativne kauzalnosti (Myrdal,
Hirschmann)
• Teorija polova rasta (Perroux)
• Polarizirane regije (Boudeville)
• Centri razvoja (Hansen)
• Koncept optimalne i minimalne veličine grada
• Koncept optimalnog reda veličine urbanog
sistema
• Koncept osi (osovina) razvoja
• Koncept jezgra-periferija (Friedmann)
Regionalno planiranje
• primjer: Francuska – 8 centara uravnoteženog razvoja kao protuteža Parizu:
1. Bordeaux
2. Lille-Roubaix-Tourcoing
3. Lyon-St. Etienne-Grenoble
4. Marseille-Aix-Fos
5. Nantes-St. Nazaire
6. Strasbourg
7. Nancy-Metz-Thionville
8. Toulouse
Hvala na pažnji!
Recommended