GRAD I NODALNA REGIJA

• žarišno značenje grada u prostoru – dva

aspekta:

– žarište socijalno-ekonomske transformacije

– inicijator i nositelj funkcionalnih odnosa

• cirkulacija ljudi, robe i informacija između

grada i okolnog prostora; intenzitet se

smanjuje s udaljenošću od grada

• gravitacijsko područje grada – zone

različitog intenziteta funkcionalne

međuovisnosti s gradom

Nodalna regija

• nodalna regija: prostorno-funcionalna cjelina koju čini grad s okolnim područjem uz koje je funkcionalno vezan i s kojim postoji stalna interakcija izražena u cirkulaciji ljudi, robe i informacija (grad i njegovo gravitacijsko područje)

• heterogeno područje

• određivanje granica

nodalnih regija: na

bazi gravitacijskog

areala jedne funkcije

(single-feature region)

ili gravitacijskih areala

više funkcija (multiple-

feature region)

• prvi pokušaji izdvajanja nodalnih regija u 19. st.

• Thünenov model izolirane države (Der isolierte

Staat, 1926.) – pod utjecajem gradskog tržišta

oko grada će se oblikovati zone različita načina

iskorištavanja zemljišta (različite lokacijske rente

zbog nejednakih transportnih troškova

poljoprivrednih proizvoda)

Nodalni i urbani sistemi

• nodalna regija – otvoren sistem u kojem su

seoska gospodarstva, sela i druga naselja

međusobno i s većim gradom povezana

cirkulacijom ljudi, robe i informacija

• čvorište (nod) – lokalitet u kojem počinje ili

završava bilo kakva interakcija u prostoru

• sva čvorišta povezana su u funkcionalni sistem,

a interakcije se provode preko različitih veza

(ceste, željezničke pruge, telefonske veze itd.)

• značenje (nodalnost) čvorišta određuje se prema ukupnim interakcijama s drugim čvorištima hijerarhija

• manja čvorišta (nodalne regije) funkcionalno su vezana za veća sistem nodalnih regija u prostoru

• najmanje čvorište može biti seosko gospodarstvo, a najveće globalni grad

• veličina grada indirektni je pokazatelj njegova funkcionalnog značenja u prostoru

Obilježja urbanih sistema

• urbani sistem – skup gradova koji su međusobno povezani interakcijama

• tri dimenzije urbanih sistema:

– hijerarhijska (vertikalna),

– prostorna (horizontalna)

– vremenska (povijesna)

Hijerarhijska dimenzija urbanih

sistema

• pokazuje funkcionalnu međuzavisnost centara u

urbanom sistemu hijerarhijski stupnjevi

Prostorna dimenzija urbanih

sistema

veličina gravitacijskog

područja:

lokalni (dnevni)

regionalni

nacionalni

međunarodni

globalni

topološka obilježja:

simetrični

asimetrični

prijelazni

Vremenska dimenzija urbanih

sistema

• promjene u razvoju urbanih sistema

tijekom povijesti

• najčešće 4 razdoblja: predmerkantilistički,

merkantilistički (16.-18. st.), kolonijalni (19.

st.) i postkolonijalni urbani sistemi

• za razvoj međunarodnih urbanih sistema

posebno važno razdoblje je od 16.-19.

stoljeća

• urbani sistemi prema stupnju otvorenosti:

– otvoreni

– zatvoreni

• četiri tipa s obzirom na stupanj interakcije i

otvorenosti

Analiza nodalnih i urbanih sistema

• najčešće metode: teorija centralnih

naselja, pravilo reda veličine i zakon

primarnog grada, gravitacijski modeli i

teorija grafa

Teorija centralnih naselja

• Walter Christaller, Njemačka, 1933.: “Die zentralen Orte in Süddeutschland”

• osnovna funkcija centara u prostoru je opskrba stanovništva “centralnom” robom i “centralnim” uslugama razmještaj centara treba biti takav da što manji broj većih centara opskrbljuje što veći broj manjih centara na što manjoj udaljenosti(idealan oblik šesterokuta)

Centralna naselja

• ona naselja u kojima postoje uslužne djelatnosti za potrebe opskrbe stanovništva okolice

• međusobno se razlikuju brojem i vrstama glavnih funkcija te veličinom gravitacijskog područja različiti stupanj centraliteta naselja funkcionalna hijerarhija

• funkcionalna hijerarhija pokazuje koliko centara nižeg stupnja funkcionalno gravitira centru višeg stupnja centraliteta (vrijednost K)

• na osnovi tri principa:

a) opskrbnom ili tržišnom (K = 3)

b) prometnom (K = 4)

c) upravnom ili administrativnom (K = 7)

• svoj idealni model Christaller je temeljio na opskrbnom (K=3) principu

• svako centralno naselje ima svoje komplementarno područje određena radijusa, površine i broja stanovnika

• pitanje metoda određivanja centralnih naselja

– Metoda telefonskog priključka (“Telefonanschluss

Methode”)

• sistem centralnih

naselja – “stanovit

broj centralnih naselja

koja su po određenim

pravilima grupirana

oko jednog

sustavotvornog

centralnog naselja”

• kasnije kritike Christallerova modela:

-teorija centralnih naselja ne može biti opća teorija

lokacije za sve gradove;

-šesterokutni oblik komplementarnog područja i

rasporeda naselja u stvarnosti ne postoji;

-idealno homogen prostor ne postoji;

-na raspored gradova utječu i razvoj prometa te druge

funkcije;

-statičnost

Određivanje centraliteta

• u Jugoslaviji, Vrišer (1968) - izdvojio 1358

centralnih naselja (7 stupnjeva)

• prvi, najniži stupanj centraliteta imala su sva

centralna naselja koja su imala mjesni ured,

osmogodišnju osnovnu školu, kino, ambulantu,

ljekarnu, poštu, trgovinu mješovite robe i,

eventualno, hotel ili banku

• Vresk (1990): 5 stupnjeva; 1. stupanj: mjesni

ured, osnovna škola, ambulanta, pošta, trgovina

• Malić (1978) određivanje

gravitacijskih područja

pojedinih funkcija u

središnjoj Hrvatskoj

Pravilo reda veličine gradova

• Pravilo reda veličine (Auerbach, 1913.)

• Zakon primarnog grada (Jefferson, 1939.)

• Evolutivni model reda veličine gradova

Pravilo reda veličine gradova

• “jedan grad u nizu

gradova neke zemlje

(ili regije) poredanih

po veličini, imat će

onoliko stanovnika

koliko ima najveći

grad, podijeljeno s

rednim brojem

dotičnoga grada u

nizu”

Zakon primarnoga grada

• u pojedinim zeljama veličinom se ističe glavni, primarni grad, a ostali su znatno manji – “zakon primarnoga grada”

• Indeks urbane primarnosti

I = G1/G2

Evolutivni model reda veličine

gradova

• oblik urbanih sistema može biti različit: od

izrazite primarnosti, preko prijelaznih, do

pravilnog reda veličine

Gravitacijski i potencijalni modeli

Teorija grafa

Grad i regionalni razvoj

• doktrina nejednakog regionalnog razvoja –

nejednaki razvoj rezultat je djelovanja

složenih gospodarskih, socijalnih i

političkih čimbenika koji kroz dulje vrijeme

djeluju u međuovisnosti s prirodnom

osnovom

Teorija polariziranog razvoja

• teorijom polarizacije objašnjava se

nejednaki regionalni razvoj

• Teorija kružne kumulativne kauzalnosti (Myrdal,

Hirschmann)

• Teorija polova rasta (Perroux)

• Polarizirane regije (Boudeville)

• Centri razvoja (Hansen)

• Koncept optimalne i minimalne veličine grada

• Koncept optimalnog reda veličine urbanog

sistema

• Koncept osi (osovina) razvoja

• Koncept jezgra-periferija (Friedmann)

Regionalno planiranje

• primjer: Francuska – 8 centara uravnoteženog razvoja kao protuteža Parizu:

1. Bordeaux

2. Lille-Roubaix-Tourcoing

3. Lyon-St. Etienne-Grenoble

4. Marseille-Aix-Fos

5. Nantes-St. Nazaire

6. Strasbourg

7. Nancy-Metz-Thionville

8. Toulouse

Hvala na pažnji!