Honorarno i klasično pravo

HONORARNO I KLASIČNO

PRAVO

Luka

Kušpilić

DOBA

HONORARNOG

PRAVA

• posljednja 2 st. rimske republike (201.-27. g. pr. n. e.)• vrhunac iskorištavanja robova• ius civile usvaja načela ius gentium• opreka bogati - siromašni→ optimates - populares

(siromašni plebs)• unutar bogate klase- sukob nobilitas - ordo equester• grčko-orijentalni utjecaj • temelj ustavnog ustrojstva- magistrature, senat i

narodne skupštine

MAGISTRATURE• ukinuta diktatura• Sula- povišen broj pretora na 8 (Cezar povisuje na

16), propraetores i proconsulesSENAT• savjetodavni organ• odlučni utjecaj na državnu upravu• upute magistratima• prisvaja zakonodavnu vlast

NARODNE SKUPŠTINE• ukinute kurijatske skupštine• reforma centurijatske skupštine- Pantagatova

hipoteza ili smanjenje broja centurija I. razreda

USTROJSTVO ITALIJE

• 4. i 3. st. pr. n.e.- Rim širi vlast na čitavu Italiju

• 3 sistema→ a) sklapanje saveza b) neposredno pripajanje c) osnivanje kolonija

A) SKLAPANJE SAVEZA

• amicitia i hospitium• foedus- foedus aequum / foedus iniquum• Latini- prisci i colonarii• peregrini- socii Italici, foederati• ius Italicum• lex Iulia (90. g. pr. n. e.) i lex Plautia Papiria (89. g.

pr. n. e.)

B) NEPOSREDNO PRIPAJANJE

• poslije pobjedonosnog rata• deditio / occupatio bellica• municipium- civitas sine suffragio, leges datae,

quattuorviri, curia decurionum• municipia foederata

C) OSNIVANJE KOLONIJA

• coloniae civium Romanorum / coloniae Latinae • Latini coloniarii• oko 180. g. pr. n. e. prestaje osnivanje latinskih

kolonija

PROVINCIJE

• područje izvan Italije podvrgnuto rimskoj vlasti i upravljano po rimskom namjesniku (prva Sicilija)

• lex data= senat + pobjednički vojskovođa (opreka lex rogata)

• prvo upravljaju pretori, a od Sule propretori, prokonzuli i kvestori

• civitates foederatae, civitates liberae• korupcija→ leges repetundarum

PRAVNA VRELA

• doneseno oko 800 zakona (većinom javno pravo) • lex Caecilia Didia 98. g. pr. n. e.• lex Calpurnia 149. pr. n. e.• malen broj je izvorno sačuvan

ZAKONODAVSTVO

EDICTA MAGISTRATUUM I IUS HONORARIUM

• gospodarske i društvene promjene nakon 2. punskog rata

• prilagođavanje ius civile novim prilikama• praetor→ nije sudac, ali ima presudnu ulogu u

postupku; nije zakonodavac, ali stvara pravo• edictum→ edicta repentina, edictum perpetuum,

edictum tralatitium• lex Cornelia de iurisdictione 67. g. pr. n. e.

• Marcian: Nam et ipsum ius honorarium viva vox est iuris civilis.

• Papinijan: „Ius praetorium est, quod praetores introduxerunt aduviandi vel supplendi vel corrigendi iuris civilis gratia propter utilitatem publicam”

• stapanje ius civile i ius honorarium je postepeno→ formalno stapanje u Justinijanovoj kodifikaciji

IUS GENTIUM

• oslobođeno formalizma; važnost sadržaja, volje stranaka i okolnosti slučaja

• primjenjuje se jednako na strance i Rimljane• gradili ga pravosudni magistrati i jurisprudencija• bona fides, aequitas→ ius aequum ≠ ius strictum• rimsko prometno ili trgovačko pravo→

nasljednopravni i obiteljski odnošaji i odnošaji nad zamljom su obuhvaćeni s ius civile

PREDKLASIČNA JURISPRUDENCIJA

• respondere, cavere i agere• instituere, docere• communis opinio- razvoj privatnog prava• počeci literarne djelatnosti pravnika• 3. na 2. st. pr. n. e.→ Sextus Aelius Paetus Catus-

Tripertita• regulae iuris

• M. Porcius Cato (Cato Censorius)• Cato Licinianus- regula Catoniana• M. Iunius Brutus, Manius Manilius i P. Mucius

Scaevola→ Pomponije: „qui fundaverunt ius civile”• Q. Mucius Scaevola- Libri iuris civilis, Liber

singularis definitionum, praesumptio Muciana• C. Aquillus Gallus- uveo pretorsku zaštitu protiv

prijevare (dolus)• Servius Sulpicius Rufus- najvažniji pravnik potkraj

republike

• Aulus Ofilius, Alfenus Varus- Servijevi učenici• Q. Aelius Tubero, Aulus Cascellius i C. Trebatius

Testa• ništa nije izvorno sačuvano→ navodi kasnijih

pravnika i odlomci Digesta (pogotovo iz Pomponijevog odlomka)

DOBA

KLASIČNOG

PRAVA

• od 27. pr. n. e. (car August) do 235. n. e. (smrt cara Aleksandra Severa)

• prijelaz na principat- unutrašnje socijalne i političke borbe

• na vlast dolazi princeps• stabilizacija robovlasničke privrede, procvat

trgovine i obrta, porast birokratskog aparata, zaoštrena klasna borba, vojska kao oslonac vlasti

• utjecaj grčke stoičke filozofije na rimske pravnike

PRAVNA VRELA

• princeps si nastoji priskrbiti zakonodavnu vlast• novo zakonodavstvo princepsa• narodne skupštine su još osobito djelatne za

Augusta (lex Aelia Sentia, lex Fufia Caninia)• stvaranje zakona po narodnim skupštinama

potpuno prestaje krajem 1. st. n. e. za cara Nerve

OBIČAJNO PRAVO

• običajno pravo (usus, consuetudo)- važnost danas tzv. pravničkog pravo

• ista obvezna snaga zakona i običaja- Salvius Iulianus (2. st. n. e.)

• tacitus consensus omnium

SENATUS CONSULTA

• senatus consulta (oratio) dobila snaga zakona (izvor civilnog prava)

• sc. Tertullianum i sc. Orfitianum 178. g.

EDICTUM PERPETUUM

• Salvius Iulianus- Edictum perpetuum (130. g. n. e. po nalogu cara Hadrijana)

• pretori više ne mogu slobodno određivati sadržaj edikta

• edikt nije izvorno sačuvan- Otto Lenel izradio je najbolju rekonstrukciju→ 4 mase

CARSKE KONSTITUCIJE

• constitutiones principum- naredbe i rješidbe princepsa→ snaga zakona

• 4 oblika: a) edicta b) decreta c) rescripta (epistulae i

subscriptio) d) mandata

KLASIČNA JURISPRUDENCIJA

• procvat pravničke djelatnosti• pravnici su praktičari i kazuisti (casus)• omnis definitio in iure civili periculosa est• sistemi prava- Gaius (načelo triparticije), Q. M.

Scaevola, Massurius Sabinus (počinje s nasljednim pravom)

• Sekst Pomponije- Liber singularis enchidrii

IUS RESPONDENDI

• ius publice respondendi ex auctoritate principis

• 2 teorije• Gaius- suglasna mišljenja tvore ius

civile (također u Hadrijanovom reskriptu)

PROKULOVCI I SABINOVCI

• različita rješenja pojedinih pitanja (npr. doraslost, preradba)

• nije sigurna osnovna razlika škola• osnivač Prokulovaca je M. A. Labeo, a Sabinovaca

C. A. Capito• nastaju na početku principata, a više se ne

spominju nakon cara Hadrijana (osim Gaja)

ProkulovciM. Antistius Labeo

Nerva paterProculus, Nerva filius, Longinus

PegasusCelsus pater

Celsus filius, Neratius

SabinovciC. Ateius Capito

Massurius SabinusC. Cassius Longinus

Caelius SabinusIavolenus Priscus

Valens, Tuscianus, Salvius Iulianus

GAIUS (2. ST.)

• nepoznato porijeklo, nije imao ius respondendi

• Institutionum commentarii quattuor (oko 161 g.)

• komentar Zakonika XII ploča, Libri ex Q. Mucio

• 1816. B. G. Niebuhr- otkrio palimpsest s izvornim tekstom u Veroni

• Res cotidianae ili Aurea

AEMILIUS PAPINIANUS (142. – 212.)

• pod Septimijem Severom bio praefectus praetorio

• najveći kasni klasični pravnik→ jasnoća i točnost rješenja, sažet i kratak

• Quaestiones, Responsa• 595 odlomaka uzeto u

Justinijanovu Digesta

DOMITIUS ULPIANUS (OKO 170. – 228.)

• Papinijanov učenik, praefectus praetorio pod Aleksandrom Severom

• brojna djela- Libri ad Sabinum, Regulae, Institutiones...

• u Digesta uzeta 2462 odlomka (oko 1/3 Digesta)

IULIUS PAULUS (2./3. ST.)

• praefectus praetorio za Aleksandra Severa

• brojna djela (86)- Libri ad edictum, Libri ad edictum aedilium curullium, Responsa, Quaestiones...

• komentirao djela starijih pravnika

• uzeto 2080 odlomaka u Digesta (oko 1/4)

• Ulpijana i Paula nasljeđuje stanoviti broj učenika, ali su daleko od klasične razine

• posljednji klasični pravnik bio je Herennius Modestinus→ Ulpijanov učenik, djela posvećena praksi i obuci

• kriza pravne znanosti prati krizu carstva

KATEGORIJE DJELA KLASIČNIH PRAVNIKA

• Responsa ili Quaestiones, Epistulae, Disputationes• Libri ad edictum, Libri ad Q. Mucium, Libri ad

Sabinum• Digesta• Institutiones, Regulae, Definitiones• priručnici za praksu, monografije, komentari zakona i

starijih dijela• većinom sačuvana preko Justinijanovih Digesta