Hrastović Ivica – Značajke Političke i Vojne Situacije u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1990.-1991

349

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

Znaajke politike i vojne situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1990/1991.

s posebnim osvrtom na Krievce i varadin

IvIcA HrAStovI pregledni lanakantuna Mihanovia 2 Review articleHr-49295 kumrovec primljeno/Recieved: 02. 12. 2011. prihvaeno/Accepted: 05. 01. 2012.

Za realnu prosudbu dogaanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i gradu Krievcima poetkom Domo-vinskog rata, kao i za prosudbu realnih mogunosti djelovanja spram agresije na nau domovinu, valja promotriti tadanju politiku i vojnu situaciju u cijeloj Hrvatskoj, odnosno SFRJ-u. Te ukupne okolnosti u osnovi su u cijeloj Hrvatskoj, a onda i sjeverozapadnom dijelu i Krievcima, diktirale snagu i metode djelovanja u obrani od agresora. Ne treba posebno elaborirati injenicu da nije bilo posebnog cilja u tom smislu u Krievcima ili u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i da je on bio isti kao u cijeloj zemlji, vrijedi samo podsjetiti da se u to vrijeme, 1990. godine, 94 % graana Republike Hrvatske na referendumu opredijelilo za samostalnu i suverenu Hrvatsku. S obzirom na ovakvo plebiscitarno opredjeljenje, krajni cilj bio je jedinstven i neupitan, kako na razini Hrvatske, tako i na razini sjeverozapadne Hrvatske i grada Krievaca. Uostalom, to je potvrdilo i jedinstvo u Domovinskom ratu na svim ovim razinama, a pitanje koje se moglo postaviti bilo je ono zrelog i razumskog odgovora na agresiju. Iza tog odgovora morala se nazirati dravnika zrelost tek osamostaljene drave i dravna strategija koju e moi pratiti ue regije i pojedini gradovi u konkretnim okolnostima koje su za Hrvatsku i za sve njih bile vrlo teke.

Dogaanja koja su u Hrvatskoj uslijedila ubrzo su pokazala kako je to i ovaj puta, kao i uvijek dotada, ovisilo o onom najvanijem, o ljudskom faktoru, kako o ljudima na vrhu drave, tako i o ljudima na elu regija, gradova i svakog mjesta. Ve prva i naelna analiza situacije na podruju sjeverozapadne Hrvatske i Krievaca navodi nas na zakljuak da se sjeverozapadna Hrvatska, kao ni grad Krievci, u tom pogledu nemaju ega sramiti.

Kljune rijei: velika srbija, regionalna podjela Hrvatske, naoruanje jNa, vijee sigurnosti uN-a, zabrana uvoza oruja, agresija

1. ope znaajke politike situacije na

podruju sjeverozapadne Hrvatske

1990/1991. godine

poetkom 90-ih godina 20. stoljea situaciju u rH-u diktirala su dogaanja na razini sFrj-a. Njih je karakteriziralo djelovanje vie imbenika na razliitim podrujima, od politikog podru-ja do gospodarskog, vojnog, kulturnog i drugih.

Mnogi od tih imbenika bili su isprepleteni i nji-hovo je djelovanje bilo vrlo sloeno, a u situaciji nakon 1980. godine bilo ih je sve tee usmjeravati i nadzirati.

analizirajui ponajprije politike imbenike, moe se rei kako je neke od njih mogue tek spo-menuti, dok je druge nemogue zaobii.

prvo, valja konstatirati da se tada ve desetak godina politiki ivot u Hrvatskoj, odnosno jugo-

350

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

slaviji odvijao bez pravog politikog autoriteta, na to narodi ovog prostora, s obzirom na svoj po-vijesni razvoj, inae nisu bili navikli. ovo je tim vanije percipirati, budui da se radilo o sloenoj saveznoj dravi razliite politike povijesti poje-dinih naroda, razliite gospodarske razvijenosti, posebnosti kultura i vjerskog nazora, to je ovom imbeniku davalo jo vee znaenje.

Drugo, iako je savezna drava nastala kao pro-dukt u kome su svi narodi u okviru zajednikog interesa trebali ostvariti i svoje posebne interese, u nedostatku spomenutog politikog autoriteta, a neostvarenog demokratskog razvoja, 90-ih se otvoreno pokazalo da su neki od tih naroda u za-jednicu uli s figom u depu i da su se ostalima htjeli nametnuti silom. u tom kontekstu politika dogaanja 1991. godine na jugoslavenskoj razini naglaeno je poela diktirati srbija, odnosno ve-likosrpske snage koje su uskrsnule staru srpsku ideju iz 19. stoljea o ostvarenju velike srbije na prostoru Balkana. iz njihovog nastupa i refleksije djelovanja na sve republike, sve razvidnija bila je opcija da e jugoslavenski politiki rasplet zapra-vo zavriti kao vojni rasplet i da e biti teko izbje-i rat, budui da su te snage na svoju stranu pri-dobile jNa. Naime, u dotadanjoj zajednikoj vo-jsci svih republika i pokrajina jugoslavije, unato proklamiranoj ravnopravnosti naroda i narodnosti, godinama je dominirao srpski element, posebice nakon 1980. godine, pa nije bilo iznenaujue da se ona opredijelila za tu stranu. jNa je u tada-njoj situaciji zapravo bila klju svakog rjeenja, mirnog ili ratnog, a posebno onako tekog ratnog koji se dogodio, jer su velikosrpske snage jedino uz njenu pomo, to e rei na silu, mogle ostva-riti cilj koji su planirale. jedino su uz pomo jNa mogle sruiti vaei ustav sFrj-a iz 1974. godine i preskoiti ustave republika i pokrajina.

ako je glede jNa za Hrvatsku tada neto i bilo dobro u raspletu koji je uslijedio, bila je to injenica da ta jNa ipak vie nije bila ona jNa otprije.

trea znaajka krizne politike situacije u Hrvatskoj, odnosno jugoslaviji poetkom 90-ih koju Hrvatska objektivno nije mogla promije-niti u svoju korist, bila je dranje velikih sila. u nekom drugaijem raspletu dogaanja, njihovo

dranje moglo je anulirati dominantnu ulogu ju-goslavenske narodne armije i preusmjeriti tijek raspleta situacije k mirnom rjeenju. No, ove su sile 1990/1991. godine imale i drugih briga osim dogaanja u jugoslaviji, u osnovi bile su zaintere-sirane da se u europi i svijetu, pa i na naim pro-storima, odri postojee stanje, status quo. eve-ntualno su bile spremne, ali neoficijelno, na neke manje promjene u najkraem vremenu i od strane onog imbenika koji e se u konkretnim okolnosti-ma pokazati kao najjai. Naalost, njihova pogre-na startna procjena rezultirala je kasnije najteim i najkrvavijim petogodinjim raspletom u europi nakon Drugog svjetskog rata od kojega ni svijet ni europa nikada nee moi oprati ruke. etvrto, ono to je karakteriziralo novonastalu politiku si-tuaciju u Hrvatskoj bio je proces odvajanja i osa-mostaljenja od sFrj-a, proces koji je potenciralo velikosrpstvo, koji je dotad samo tinjao, ali se ni-kada nije javno afirmirao kao ideja. Dogaanja iz 1971. godine ipak ne moemo prepoznati kao ta-kva. u aktualnoj politikoj, vojnoj i gospodarskoj situaciji ovaj proces u Hrvatskoj i sloveniji postao je nezaustavljiv, jer su te republike prve prepozna-le sr velikosrpske, Miloevieve politike.

peto, u politikom pogledu Hrvatsku je poe-tkom 90-ih karakterizirao uspjean i mirni prelazak iz autoritarnog jednopartijskog sustava u demo-kra-tski viestranaki sustav, to se ubrzo pokaza-lo vrlo vanim za uspjean otpor srpsko-crnogo-rskom agresoru i osiguralo jedinstvo u Domovin-skom ratu, kakvo u Hrvatskoj nismo imali u nekim ranijim ratnim situacijama. ova ostvarena politi-ka sinergija dola je do izraaja i u svibnju 1991. godine na referendumu o novom dravnopravnom poloaju Hrvatske, kad se 94 % graana izjasnilo za samostalnu i suverenu rH.

iz navedenih politikih znaajki koje su dije-lile sve hrvatske regije poetkom Domovinskog rata, neovisno da li su bile izravno ili neizravno ugroene, nedvosmisleno se mogu prepoznati po-litiki prioriteti rH-a u vrijeme raspada jugoslavije. Bez sumnje bila su to dva prioriteta: na vanjskom planu pitanje njenog meunarodnog priznanja, a na unutarnjem planu pitanje daljnjeg razvoja demo-kracije. u ovom kontekstu sjeverozapadna Hrva-

351

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

tska i grad krievci apsolutno su participirali u zajednikom naporu.

2 ope znaajke vojne situacije u Hrva-tskoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj

1990/1991.

uz politike imbenike, situaciju u rH-u po-etkom 90-ih karakterizirali su i vrlo vani vojni imbenici. Moglo bi se rei da je tadanji politiki poloaj bio vrlo teak, a vojni jo i tei. utjecaj vo-jnog imbenika bio je presudan za dogaanja, stoga je bilo izuzetno vano da se, ne samo dravni vrh, nego i regionalna i ua lokakna vlast, tako i sjeve-rozapadna Hrvatska i grad krievci, prema njemu pravilno postave. Naime, u sluaju da se Hrvatska ne uspije vojno obraniti, bilo je jasno da svaka da-ljnja borba za meunarodnim priznanjem postaje daleko tea, u prvo vrijeme vjerojatno i upitna.

vojna situacija primorala je rH na stvaranje vlastite vojske otpoetka i naoruanje vojske pod svaku cijenu, druge alternative ona nije ni imala. Dobro naoruani garnizoni jNa, razmje-teni na njenom cijelom podruju, predstavljali su sve veu opasnost za zemlju u cjelini, osobi-to za ona mjesta u kojima su bili smjeteni oni i zapovjednitvo. jedno od takvih mjesta bili su i krievci koji su se nalazili na prostoru djelovanja jednog od najjaih korpusa jNa, 32. mehanizira-nog korpusa kopnene vojske ije je sjedite bilo u varadinu, na temelju ega je bio poznat i kao varadinski. kad je u pitanju sam grad krievci, najveu izravnu opasnost za grad predstavljao je 411. r mjeoviti protuoklopni artiljerijski puk tog korpusa koji je bio smjeten u gradu i kojim je zapovijedao pukovnik jovo radosavljevi te vo-jarna-skladite iroko Brezje kod krievaca.

uz garnizon u krievcima i garnizon u vara-dinu, gdje mu je bilo i sjedite, 32. korpus jNa upravljao je i drugim garnizonima i vojnim obje-ktima sjeverozapadne Hrvatske u akovcu, Bje-lovaru, koprivnici, virovitici, Daruvaru i dijelom u Zagrebu, pokrivao je prostor Meimurja, Hrva-tskog zagorja, podravine, Bilogore, dio zapadne

slavonije, Moslavinu i bjelovarsko-krievako podruje, odnosno uz krievce i opine akovec, varadin, ludbreg, koprivnica, urevac, viro-vitica, Daruvar, Grubino polje, Garenica, kuti-na, ivani Grad, azma, Bjelovar, vrbovec, Dugo selo, sveti ivan Zelina, Novi Marof, ivanec, kra-pina, Zlatar Bistrica, Donja stubica, Zabok, pre-grada, klanjec i djelomino grad Zagreb.

korpus je ovdje bio lociran od preustroja jNa 1987/1988. godine, kad je jNa prela s armijskog na vojini sustav djelovanja. ire gledano, on je bio sastavni dio v. vojne oblasti, odnosno sjeve-rozapadnog bojita jNa sa sreditem u Zagrebu, ranije pete armije jNa. Graniio je s 31. maribo-rskim korpusom, 10. zagrebakim korpusom, 5. banjalukim korpusom, a na sjeveroistoku titio je granicu prema Maarskoj.

kolika je bila snaga 32. korpusa i koliku je on opasnost predstavljao za podruje sjeveroza-padne Hrvatske i grad krievce u sluaju nae neprimjerene strategije prema tim snagama, vidi se iz njegovog sastava i strukture. Naime, u njego-vom sastavu nalazile su se oklopno-mehanizirane, motorizirane, artiljerijsko-topnike, protuoklopno artiljerijske, inenjerijske i druge postrojbe.

3. Sastav i snaga 32. varadinskog korpu-

sa jNA koji je pokrivao podruje sjeve-

rozapadne Hrvatske

u varadinu Zapovjednitvo korpusa i garni-zonske vojarne nalazilo se na vie lokacija, a na elu bili su zapovjednik general-major vladimir trifuno-vi i naelnik stoera pukovnik sreten raduki. u garnizonu (garnizonskim vojarnama) bili su:

- 32. mehanizirana a brigada pod zapovje-dnitvom pukovnika Berislava popova (voja-rna kalniki partizani u optujskoj ulici)

- 32. mjeoviti artiljerijski puk pod zapovje-dnitvom potpukovnika vladimira Davidovi-a (vojarna jalkoveke rtve u krianie-voj ulici)

- razliite podstoerne postrojbe (veza, vojna policija, aBko, sanitet)

352

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

- vie vojarni, skladita i ustanova (vojarna 15. maj, Dom jNa, skladite pekara 27. juli, vojna ustanova crvena zvijezda, garnizonska ambulanta, garnizonska vojna ekonomija, vojni poligon Macinka, tele-komunikacijski centar na ivanici).

u akovcu se nalazio 32. inenjerijski puk pod zapovjednitvom majora josipa Babia.

u krievcima bio je smjeten 411. r mje-oviti protuoklopni artiljerijski puk kojim je za-povijedao pukovnik jovo radosavljevi.

u koprivnici bila je stacionirana 73. motorizi-rana brigada sa zapovjednikom pukovnikom Zvo-nimirom Mihajloviem.

u Bjelovaru djelovala je 265 a mehanizira-na brigada kojom je zapovijedao pukovnik rajko kovaevi.

korpus je imao vei broj vojarni-skladita u kojima se uvalo oruje i materijalna sredstva: varadinbreg kod varadina, iroko Brezje kod krievaca, crna Gora kod koprivnice, Doljani kod Daruvara, Barutana kod Bjelovara, itat kod virovitice i vie manjih skladita.

raspolagao je i s vie vojnih poligona, logi-stikih baza, streljana, vojnih ekonomija i drugih objekata vojne namjene.

4. vanost odluka na dravnoj razini za organiziranje obrane od agresora na podruju pojedinih regija i gradova: odluka o naoruavanju Hv-a zauzi-manjem vojarni jNA i odluka o ustrojavanju Kriznih tabova

Zbog ovako velike koliine naoruanja locira-nog na podruju sjeverozapadne Hrvatske i grada krievaca, premda agresor ovo podruje nije pla-nirao ukljuiti u veliku srbiju, bilo je vrlo vano sinkronizirati djelovanje postrojbi Hv-a koje su se ovdje ustrojavale s opom vojnom strategi-jom rH-a. tu su zadau odigrali krizni tabovi (od razine rH-a do razine mjesnih zajednica), osnovani na temelju odluke predsjednika rH dr.

Franje tumana od 27. 7. 1991. godine. Njihova uloga pojaala se nakon zapovijedi predsjednika tumana da se zauzmu vojna skladita i vojarne jNa na sjednici u GsHv-u odranoj 8. 8. 1991. godine. plan je bio da se prvo zauzmu manja skla-dita u garnizonu Zagreb i naoruaju postrojbe, a zatim da se oslobode garnizoni jNa u sjeveroza-padnoj Hrvatskoj (varadin, Bjelovar, koprivni-ca, krievci i dr.)

realizacija planiranog zapoela je 14. 9. 1991. godine kad je izvreno zapreavanje, ukinuto pru-anje komunalnih usluga i izvrena potpuna blo-kada svih vojarni i drugih vojnih objekata jNa.

spor u taktici zauzimanja vojarni u samom vrhu Hv-a i pitanje tko je bio u pravu, a tko ne, jo su i danas predmet rasprave, a svaka strana ima svoje argumente.

4. 1. Prepozavanje slabosti JNA kao bitan element

za nae uinkovito djelovanje

u provoenju operacije zauzimanja vojarni na podruju sjeverozapadne Hrvatske, tako i u krie-vcima i varadinu, gdje je bilo i sredite 32. korpu-sa, valjalo je prepoznati slabosti koje su se pojavi-le u jNa i sve ju vie nagrizale, a potencirati nae prednosti. Nesumljivo je da su odgovorni za ovu zadau kvalitetno odradili svoj posao, jer su voja-rne zauzete, a isto se moe zakljuiti i iz izjava e-lnih ljudi organizacije obrane. primjerice, pukovnik ivan ruklji, zapovjednik obrane varadina i 104. br. ZNG-a varadin, naglasio je da su nau prevagu odnijele prave odluke u pravim trenucima, ime je jNa bila preduhitrena: lomljenje snaga jNa naom dugotrajnom akcijom iscrpljivanja i psihikog priti-ska, nai mnogo jasniji i odreeniji ciljevi, zabluda jNa da e ju podrati narod i nepripremljenost za borbu u okruenju uz pretpostavku da se u takvoj situaciji nee nikada nai.

pukovnik elimir karec, koordinator akci-je u varadinu ispred GsHv-a istaknuo je da je naa prednost bila u potpunom poznavanju or-ganizacije obrane i stanja u vojarnama, a oni su o naoj snazi i borbenom rasporedu znali veoma malo, skoro nita.

353

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

koliko je zapravo jNa u to vrijeme u Hrva-tskoj bila u raskoraku sa stvarnou, vrlo ilustra-tivno svjedoi njen letak iz prve polovice rujna 1991. pod nazivom Graani Hrvatske, u kojem je reagirala na organiziranje manifestacije Be-dem ljubavi u kojoj su majke traile povrat vo-jnika rujanske klase iz jNa.

u letku se tako kae: Zato te iste majke ne ustanu protiv slanja njihovih sinova, supruga i prijatelja u redove Mup-a i ZNG-a, Da li je zavedenim majkama, poznato koliko njih dnevno pogine, bude ranjeno i dezertiralo iz redova Mup-a i ZNG-a. Da li im je poznato da su te paravojne organizacije bez morala i u osipanju?1

5. razlozi zauzimanja garnizona vara-din, taktika pregovaraa i refleksija na ostale garnizone u sjeverozapadnoj hrvatskoj

Zauzimanje garnizona varadin u sjeveroza-padnoj Hrvatskoj planirano je iz vie razloga:

- varadin je imao ulogu znaajnog privrednog, politikog, kulturnog i demografskog sredita sjeverozapadne Hrvatske s bogatom tradici-jom

- oslobaanjem varadina prisililo bi se ostale jedinice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na brzu predaju ili na premjetaj

- bilo je vrlo vano doi do respektabilne opre-me i naoruanja 32. korpusa

- trebalo je onemoguiti jaanje etnikog po-kreta na Bilogori.

Zauzimanje vojarni 32. korpusa jNa u sje-verozapadnoj Hrvatskoj nije bila nimalo laka za-daa, premda je njegovo uruavanje poelo ve u prvoj polovici 1991. (bjeanje ronika i asnika, nemogunost popune priuvnicima, pad morala ljudstva).

krizni tabovi u svim mjestima inzistirali su na urnoj predaji korpusnih garnizona, dok je za-

1 sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane rH-a, Gs Hv-a, 1991., Herbarij 16., operativna izvjea, dok. bez broja.

povjednitvo korpusa planiralo proboj iz vojarni i, po potrebi, bombardiranje gradova, ako mu se ne dozvoli izlazak s naoruanjem. Najjai zagovo-rnik takve opcije bio je pukovnik Berislav popov, zapovjednik 32. mehanizirane a brigade u va-radinu.

Zapovjednitvo 32. korpusa nije naputalo ovaj stav sve dok na to nije bilo primorano. pri-mjerice, u varadinu, jo prije poetka blokade vojarni, zapovjednitvo je dio tenkova iz vojarne kalniki partizani postavilo na prostor izmeu Drave i odvodnog kanala hidroelektrane varadin i usmjerilo ih prema gradu i hidroelektrani. u vo-jarni kalniki partizani oko tenkovskih hanga-ra izgradili su visoki obrambeni nasip, u vojarnu jalkoveke rtve dovukli su kamione-nosae s montiranim viecjevnim bacaima raketa tipa oganj i plamen, iznad varadina svako-dnevno su letjeli zrakoplovi jNa, a u centar za obavjetavanje opine varadin slane su poruke u ime sk pokreta za jugoslaviju s upozorenjem da e pobiti sve izdajice.2 od kriznog taba tra-ili su da se odmah ukljui voda, struja i telefon i da se prestane sa zaustavljanjem vojnih vozila jer u suprotnom nee jamiti mirno stanje. Dana 15. rujna 1991. godine naredili su su pripreme za ruenje i paljenje manjih vojnih objektata koji se ne mogu obraniti, a snajperistima je nareeno da eliminiraju voe demonstranata i hukae te da se puca u one koji pokuavaju osvojiti objekte.3

Nastojanje hrvatskih snaga da izbjegnu orua-ni sukob s 32. korpusom nije uspjelo, ali izbjegla se puna upotreba oruja kojim je isti raspolagao. prema rijeima stjepana adania, predsjednika kriznog taba i gradonaelnika varadina, ve 15. 9. 1991. godine 32. korpus raketirao je vara-dinsko uzletite i zapoeo minobacaki napad na grad. s razaranjima u gradu detaljno su bili upo-znati i lanovi promatrake misije eZ-a koji su o tome izvijestili Zagreb i Hag.4 snage Hv-a morale

2 sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane rH-a, Gs Hv-a, 1991., Herbarij 16., dok. bez broja.

3 sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane rH-a, Gs Hv-a, 1991., Herbarij 16., dok. bez broja.

4 Draen Najman, Marija Duji, ivan posilovi, Blokade i osvajanja vojarni i vojnih objekata JNA u Hrvatskoj

354

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

su zbog svoje uvjerljivosti i vrste pregovarake pozicije odgovoriti vatrom. iz izjave kreimira opa, zapovjednika opinskog stoera Narodne zatite varadin, otvaranje vatre prema varadi-nskom garnizonu nije bilo samoinicijativno, ve se temeljilo na zapovijedi gradonaelnika stjepa-na adania koji je za to dobio odobrenje predsje-dnika rH-a stjepana tumana, a prvi su na obje-kte jNa (zgradu komande) zapucali pripadnici oriona.5

u vrijeme pregovaranja u varadin su u veli-kom broju, osobito iz srbije, doputovali roditelji vojnika koji su sluili vojni rok u varadinskim vojarnama. oni su se sastali s komandom vara-dinskog korpusa i posjetili vojarne. svi su isticali kako nisu mirni i zadovoljni, a iz izjava nekih koji su zakljuili da se tu radi o borbi za fotelje, a nji-hova djeca ispataju, vidi se nepoznavanje stva-rnog uzroka sukoba.6

o tijeku pregovora i borbama koje su trajale u tom najkritinijem razdoblju od 15. 9. do 22. 9. 1991. godine vjerodostojno se moe zakljuiti:

- iz izvjea o borbenim aktivnostima na po-druju varadina, koja je Zapovjednitvo 104. brigade ZNG-a r svakodnevno slalo Zapo-vjednitvu ZNG-a rH-a

- iz informacija koje je Ministarstvu obrane i republikom centru za obavjetavanje do-stavljao krizni tab opine varadin, odno-sno centar za obavjetavanje varadin

- za realizaciju takve zadae krizni tab imao je svojevrsno glasilo pod nazivom suverena Hrvatska.7 o pregovorima svjedoe i sli-kovni i tonski zapisi Hrvatske radiotelevizije (slubeni i amaterski).

1991., Zagreb: udruga dragovoljaca Narodne zatite Do-movinskog rata, str. 41.

5 isto, str. 42.6 isto, str. 45.7 sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane rH-a,

Gs Hv-a, 1991., Herbarij 17., dok. bez broja.

6. vanost slamanja 32. mehaniziranog varadinskog korpusa za republiku Hrvatsku

Nakon predaje 32. varadinskog korpusa, Hv je posjedovala sljedee naoruanje:

- 74 borbena tenka t-55 (sovjetski)- desetak tenkova druge namjene (laki amfibi-

jski tenkovi pt-76, tenkovi nosai mostova, tenkovi za izvlaenje)

- 48 oklopnih transportera za pjeatvo ot Bvp M-80

- 18 borbenih oklopnih vozila s protuzranim topovima

- 6 topova Gvozdika 122 mm (sovjetski)- 6 viecjevnih bacaa raketa tipa plamen- 4 vBr-a tipa oganj- 18 top-haubica 155 mm i 12 152 mm s potre-

bnim prijevoznim sredstvima- oko 180 topova kalibra manjeg od 100 mm- vie bitnica minobacaa od 60, 82 i 120 mm- oko 25.000 cijevi pjeakog naoruanja- oko 250 raznovrsnih vozila i inenjerijskih

strojeva- stotine tisua tona streljiva i eksploziva- vee koliine sredstava veza i ostalog ratnog

materijala

istovremeno, hrvatskim snagama predalo se oko 1.000 asnika, doasnika i vojnika iz Zapo-vjednitva 32. korpusa i garnizonskih vojarni.

u kontekstu tadanje politike situacije (me-unarodna zajednica jo se nije aktivno ukljuila u zaustavljanje rata i rjeavanje krize na prosto-ru bive jugoslavije) i vojne situacije (nedosta-tak oruja, osobito tekog naoruanja i oklopa, agresor cijelo ljeto i jesen dri ratnu inicijativu od istone slavonije do Dubrovnika), zarobljavanje cjelokupne tehnike 32. korpusa (500-600 miliju-na dolara)8 nije bilo regionalnog znaenja, ve od presudne vanosti za opstanak rH-a. prema rijei-ma radimira aia, pobjeda u varadinu nadma-ila je u materijalnom smislu sve dotadanje po-

8 Monografija, 104. brigada HV-a, 17., Hrt, iNDok, B26427.

355

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

bjede Hv-a,9 a stjepan adani, pomonik ministra obrane, istakao je da je to omoguilo prekretnicu u ratu, budui da je Hrvatska tada dobila 7 puta vie oruja nego to je imala.10 oruje je bilo upueno na hrvatska bojita od vukovara, osijeka, vinko-vaca do like, Dalmacije i dalmatinskih otoka.11 ovlasti za pregled zauzetih skladita oruja i izu-zimanje oruja imali su, zasigurno ne jedini, Da-rko rukavina12 i predrag Marketi.13

Dio naoruanja zaplijenjenog od 32. korpusa ostao je i u varadinu. u tom je kontekstu ve 24. 9. 1991. godine Gs osrH, izmeu ostaloga, uputio dva zahtjeva Ministarstvu obrane da se i u varadinu formiraju nove postrojbe: 1 samohodni artiljerijski divizion 122 m , 1 laki samohodni ar-tiljerijski divizion pZo-a i 1 haubiko-artiljerijski divizion 155 mm, odnosno mehanizirana brigada kojom je zapovijedao dopukovnik ivan Basarac.14 od strane MorH-a odreeni su i ljudi koji su dobili ovlasti da pomognu u formiranju postrojbi ZNG-a u varadinu. Darko rukavina dobio je punomo da prui pomo jedinicama pZo-a,15 a ivan tonkovi i Nikola lebeda da pomognu u fo-rmiranju 1. mbr.16

Nakon zauzimanja skladita oruja od strane hrvatskih snaga, prema zabiljeenim anonimnim, ali i nekim potpisanim dojavama, bilo je i poje-dinanih sluajeva nekontroliranog odnoenja oruja. takve dvije obavijesti republiki centar za obavjetavanje zaprimio je iz varadina 20. 9. 1991. godine. u jednom pozivu reeno je kako iz skladita municije na varadin Bregu ljudi razvo-ze oruje i municiju, a u drugom da su jedini-ce Narodne zatite osvojile neko skladite oruja kod varadina te odnijele izvjesnu koliinu oruja koje je zatim predano Mup-u. ostatak oruja na-rod nekontrolirano raznosi.17

9 Hrt, iNDok, B11449.10 isto, B26427.11 Monografija, 104. brigada HV-a, 21.12 sredinji vojni arhiv, Zagreb, Ministarstvo obrane, Gs

osrH, Herbarij 8., 1991., dok. 41.13 isto, dok. 48.14 Isto, Herbarij 64., 1991., dok. 207. i 208.15 isto, Herbarij 8., 1991., dok. 42.16 isto, Herbarij 8., 1991., dok. 45.17 isto, Herbarij 17., dok. bez broja.

Zakljuak

regionalna podjela Hrvatske, injenica da nije bio napadnut svaki njen dio i da neke dijelove njenog teritorija velikosrpski agresor nije planirao pripojiti velikoj srbiji, ni u kojem pogledu nisu promijenili politiki i vojni stav Hrvatske prema dogaajima u razdoblju od 1990. do 1996. godine. poetkom 90-ih godina pa sve do osloboenja od agresora Hrvatska je disala jedinstveno u politi-kom i u vojnom pogledu.

iako sjeverozapadna Hrvatska nije bila izra-vno izloena agresiji, dala je vaan doprinos obrani zemlje u ljudskom potencijalu, posebice u osiguranju naoruanja. Na spomenutom podruju slomljen je 32. varadinski korpus, jedan od najja-ih korpusa jNa, i to u trenutku kad Hrvatska nije imala oruja i kad je bila pod embargom vijea si-gurnosti uN-a glede uvoza oruja. Zauzimanjem vojarni ovog korpusa u varadinu, krievcima i drugim mjestima sjeverozapadne Hrvatske, Hrva-tska je dobila 7 puta vie oruja nego to je tada imala.

lokalna civilna i vojna vlast na podruju sje-verozapadne Hrvatske djelovala je suglasno sta-vovima i odlukama donesenim na dravnoj razini, npr. odluka o ustrojavanju kriznih tabova, Zapo-vijed o zauzimanju vojarni, a iste su u konkretnim okolnostima pripomogle snalaenju novopee-nih vojnika na lokalnoj razini.

u poecima stvaranja Hrvatske vojske 1991. godine, u vrijeme kad je aktualni problem bio na-oruanje iste, na podruju sjeverozapadne Hrvatske takoer je bilo odreenih nedoreenosti i povreme-nih slabosti, ali su iste u krajnjoj instanci u pogledu djelovanja i konanih rezultata bile zanemarive.

356

ivica Hrastovi ZNaajke politike i vojNe situacije u sjeveroZapaDNoj Hrvatskoj...Cris, god. Xiii., br. 1/2011., str. 349 - 356

SUmmArY

Characteristics of political and military

situation in north-west Croatia 1990/1991:

Krievci and varadin in detail

Keywords: regional division of croatia, Great serbia, armament, YNa, uN security council, ban on arms import, aggression

croatian political and military views on eve-nts 1990/1996 were not changed regardless the fact that some of the countrys parts had not been invaded nor thought of as annexed to Great serbia. Having hardly gained independence in the early 1990s, croatia breathed as a whole in all aspects.

although the north-west of the country was not directly exposed, it gave a large contribution to croatian defence in human resources and en-suring arms. the varadin 32nd corps, one of the most powerful in YNa, was broken in this area when croatia had practically no weapons and the uN security council put a ban on weapons im-port. By taking over barracks belonging to the said corps in varadin, krievci and other places in the north-west, croatia got 7 times more weapons than it previously possessed. local civilian and military authorities of the region acted in acco-rdance with resolutions brought at state level (re-solution on forming crisis headquarters, order to take over barracks etc.), and also helped newly re-cruited soldiers. of course, there were some slight weaknesses and incomplete actions but generally speaking, the result was great.