Osnovne značajke trgovinskih preduzeća uz primjer

5/27/2018 Osnovne zna ajke trgovinskih preduze a uz primjer

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................... 2

1. Teorijska odredita pojma trgovine.................................................................................... 3

1.1. Osnovne vrste trgovine ................................................................................................ 3

1.2. Organizovanje trgovinskih preduzea......................................................................... 5

2. Tokovi trgovinskih procesa, uz prateu dokumentaciju..................................................... 8

3. Zakonska i podzakonska regulativa unutranje trgovine u Bosni i Hercegovini.............. 11

4. Vodei trgovinski lanac u Republici HrvatskojKonzum DD........................................ 12

Zakljuak.................................................................................................................................. 20

Literatura .................................................................................................................................. 21


2

Uvod

Trgovina je privredna djelatnost koja ima za zadatak da svojim posredovanjem u prometu

organizuje redovnu razmjenu izmeu proizvodnje i potronje. Funkcija trgovine u drutvenoj

podjeli rada je proces povezivanja proizvoaa i potroaa, odnosnoponude i tranje.

Trgovina je uslovljena potrebama i njome se zadovoljavaju potrebe za razliitim proizvodima.Osnovni zadatak trgovine je zadovoljenje ovjekovih raznihpotreba.

Za obavljanje procesa trgovine, specijalizirana su trgovinska preduzea, o kojima emo igovoriti u ovom radu.

Kako bismo iscrpno pojasnili samu temu, rad smo koncipirali iz etiri dijela, odnosno etirilogiki povezane cjeline, gdje u svakoj obraujemo jedan od osnovnih segmenata potrebnihza razumijevanje osnovnih znaajki organizovanja i poslovanja trgovinskih preduzea.

U prvom dijelu rada predstavljena su osnovna teorijska odredita samog pojma trgovine,trgovinskih preduzea i organizacije trgovinskih preduzea. Vidjet emo u kojoj formi

pravnog lica trgovinsko lice moe poslovati, te na kom organizacionom nivou.

U drugom dijelu rada panju emo posvetiti tokovima trgovinskih procesa, sistemufunkcionisanja pojedinih segmenata u okviru trgovinskih procesa. Takoe, ovdje emoanalizirati potrebnu prateu dokumentaciju, koja je neizostavan dio trgovinskog poslovanja.

Uoit emo razliku u trgovinskim procesima u organizaciji veleprodaje i maloprodaje.

Trei dio rada tretira problematiku zakonske i podzakonske regulative poslovanja trgovinskihpreduzea, u unutranjem prometu, prema regulaciji Bosne i Hercegovine. Ovo poglavlje jevano za analizu, zbog neophodnosti potivanja regulative u okviru unutranje trgovine, ali imeunarodne trgovine.

U etvrtom dijeli rada analiziran je primjer iz prakse. U pitanju je vodei trgovinski lanac izsusjedne nam Republike Hrvatske, Konzum DD. Razlog naeg opredjeljenja za ovo

trgovinsko preduzee jeste njihova transparentnost i pozitivan primjer poslovanja trgovinskogpreduzea na regionalnom nivou. Svi podaci o preduzeu su javni i dostupni na oficijelnojstranici trgovinskog preduzea, navedenoj u popisu koritene literature.


3

1. Teorijska odredita pojma trgovineZadatak trgovine je da svojim posredovanjem u prometu organizuje redovnu razmjenu izmeu

proizvodnje i potronje. Svojom aktivnou treba osigurati ponudu robe u koliinama i

asortimanu koje trite trai, u vrijeme kada se trai, te po cijenama iostalim uslovima koje sukupci spremni prihvatiti.

1.1.Osnovne vrste trgovine

Trgovinu, kao i trite se moe posmatrati sa vie aspekata. Osnovna podjela trgovine je saaspekta mjesta gdje se obavlja, pa se sa tog aspekta trgovina dijeli na:1

Unutranju: organizovan i razvijen vid robne razmjene u okvirima nacionalnih,odnosno, carinskih granica jedne zemlje. Unutranja trgovina posreduje izmeu domaeg proizvoaa i domaeg potroaa, zatim izmeu domaeg uvoznika idomaeg potroaa i, najzad izmeu domaeg proizvoaa i domaeg izvoznika.

Vanjsku ili spoljnu trgovinu kao organizovan i razvijen vid robne razmjene izmeu zemalja. Pod pojmom '' meunarodna trgovina '' podrazumijeva se razmjena roba,usluga i kapitala izmeu rezidenata jedne zemlje sa rezidentima drugihzemalja.

Spoljna trgovina omoguava svimzemljama da dobiju proizvode u ijoj proizvodnjinemajukomparativnu prednost po niim oportunitetnim trokovima6 nego da ih sameproizvode.

Posredovanje trgovine je obostrano korisno i proizvoaima i potroaima. Sapreuzimanjem

prometne funkcije, trgovina je stvorila proizvoaima mogunost da seposvete proizvodnji ipoveaju produktivnost. Savremena trgovina se razvija prema potroaima i njihovimpotrebama i zahtjevima. Sve je vie ''dodatnih'' usluga i beneficija koje se nude potroaima.Uspjean marketingpostaje osnova uspjenosti dananje trgovine.

Trgovina je jedna od najstarijih privrednih djelatnosti. Do pojave trgovine i robne proizvodnje

dolo je na prelazu iz epohe varvarstva u epohu klasnog drutva. Razvila se najprije kaovanjska trgovina meu raznim plemenima i zajednicama. Drutvena podjela rada, privatnovlasnitvo i isporuka vika proizvoda doveli su dorazvoja trgovine i unutar plemena, a zatim i

do izdvajanja trgovaca i formiranja trgovine kao posebne drutvene djelatnosti. Izdvajanju iosamostaljivanju trgovine prethodila je direktna razmjena roba tj. trampa koja je bila rezultat

nerazvijenih proizvodnih snaga.

1Lovreta S., Trgovinski menadment, Ekonomski fakultet, Beograd, 1999. str.13.


4

Funkcionisanje i razvoj trgovine odvijali su se uvijek pod snanim uticajem ekonomskog isocijalnog okruenja. Istraivanja ukazuju na izvjesne zakonitosti u savremenim trinimuslovima. Po svom obimu najvei znaaj imaju slijedee zakonitosti:2- intenziviranje procesa integracije i kooperacije u svim fazama prometa

- podizanjem nivoa koncentracije trgovine.

Ove zakonitosti su vezane za dugi vremenski period. Nestabilnost subjekta prometa u

uslovima sve otrije konkurencije na tritu, potencirali su procese integracije i kooperacije.Uz to je sve vie slabila pozicija nezavisnih i malih trgovinskih subjekata na tritu, a jaalauloga zavisnih oblika organizovanja prometa.

Kao proizvod intenzivnog rasta i privlaenja kapitala, stalno je podizan nivo koncentracijetrgovine. Na scenu stupaju krupna trgovinska preduzea sa dominirajuom pozicijom ukanalima prometa. To znai da veliki trgovinski subjekti postaju nosioci masovnog prometa.

Oni su po snazi kapitala i broju zaposlenih znatno vei od proizvoaa roba i usluga. ta jeposljedica? Nije samo eliminacija malih trgovinskih subjekata, ve njihova integracija usistem velikih.

Prvo nastaju robne kue, gdje je u pitanju maloprodaja velikih razmjera. Sa robnimkuama supostavljeni temelji moderne trgovine. Sa porastom dohotka stanovnitva javljaju se velikidiskontni centri i veleprodajni objekti na principu - cash and carry koji proirujuasortiman. Najvea koncentracija trgovine je u trgovinskim (shopping) centrima, gdje jeistovremeno u ponudi, maloprodaja, veleprodaja i niz prateih djelatnosti, koji dovode do

znaajne koncentracije robnog prometa irokog spektra proizvoda i usluga, podizanjakvaliteta trgovinskih usluga, porasta produktivnosti i smanjenju trokova. U sklopu takvihcentara posluju i drugi oblici maloprodajnih objekata: klasine prodavnice, super i hipermarketi, objekti za pruanje ugostiteljskih usluga, zanatskih usluga, objekti za kulturu i dr.

Veliki trgovinski centri dostiu i do 100000 m2 to omoguuje ogromnu koncentracijuprometa razliitih dobara i usluga najednom mjestu.

Koncentracijom kapitala u savremenim globalnim uslovima dolazi do stvaranja velikih

kompanija koje posluju irom svijeta, esto objedinjujui i proizvodnju i trgovinu, stvarajuivelike svjetske lance poslovanja.

Multinacionalne kompani jepredstavljaju preduzea koja svoju poslovnu aktivnostobavljajuu vie zemalja. Po pravilu, sjedite kompanije-odnosno matino preduzee senalazi u jednojzemlji, a njihove filijale u vie drugih zemalja. irenjem svoje mree, MNK unaprijeujuvoje poslovanje poveanjem obima proizvodnje, koritenjem niihcijena sirovina, energije iradne snage, smanjenjem trokova proirenjem trita,koritenjem najpovoljnijih carinskih i

poreskih tretmana i sl. One su rezultat koncentracije kapitala, globalizacije i stvaranjem

svjetskog trita.

2Isto, str. 23.


5

Prema procjenama UNCTAD-a ...danas u svijetu ima oko 60 000 multinacionalnihkompanija, sa oko 500 000 njihovih filijala. Preko njih se odvija najvei dio poslova irom svijeta.

Mnoge korporacije vee su od nacionalnih drava od stotinu najveih ekonomija,vie od

polovine su korporacije.Prodaja Ford i General Motors kompanija vea je odBNP saharske

Afrike, dok je est najveih japanskih trgovakih kompanija veliko skorokao cijela Latinska

Amerika.3

1.2.Organizovanje trgovinskih preduzea

U osnovne savremene oblike trgovine spadaju:4

1. Veleprodaja

2. Maloprodaja,

3. Specijalizovana prodaja

4. Kataloka prodaja5. Elektronska trgovina

Trgovina na veli ko (veleprodaja) se u pravilu javlja kao posrednik izmeu proizvodnje itrgovine na malo, dok se ova posljednja javlja u ulozi snabdjevaa krajnjih potroaa. Po

pravilu trgovina na veliko, iligrosistika trgovina ne prodaje robu krajnjem korisniku.

Mjesto trgovine na veliko je izmeu proizvodnje i vanjske trgovine, s jedne strane itrgovinena malo, s druge strane. Zadatak trgovine na veliko je u tome da kupuje robu od proizvodnje i

vanjske trgovine i da je prodaje trgovini na malo. Skladitenje je osnovna funkcija trgovine naveliko, a sastoji se u smjetanju robe uodgovarajua skladita i u odgovarajuim koliinamakako bi se stvorili uslovi za kontinuiranu realizaciju narudbi trgovine na malo.

Posebno vano pitanje je optimizacije koliine robe na skladitu kako bi se minimizirali trokovi skladitenja. Vrsta robe i dinamika isporuka imaju pri tome znaajnu ulogu.Trgovinana veliko doivjela je tokom vremena znaajne transformacije. Ona je nekadabila neophodnakarika u cirkulaciji robe. Danas ona nije uvijek neophodna. Robne kue i hipermarketisnabdijevaju se sve vie neposredno iz proizvodnje i vanjske trgovine bezukljuenja trgovinena veliko, jer na taj nain smanjuju trokove poslovanja. S drugestrane, proizvodnja sve vieotvara vlastite prodavnice u kojima prodaje svoje proizvode krajnjem potroau izbjegavajuii trgovinu na veliko i trgovinu na malo tradicionalnog tipa. Veleprodajna cijena se odreuje

pri prodaji na veliko - na nabavnu cijenu (proizvodna cijena plus zavisni trokovi nabavke) sezaraunava odreena veleprodajnamara i porez (u naem i u sluaju najveeg broja zemalja,

3Globalisation guide, Why is there global inequality and is it getting worse?,

http://www.globalisationguide.org/03.html, januar 2013.4Kovaevi M.,Meunarodna trgovina, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002., str 466.


6

porez na dodatnu vrijednost PDV). Veleprodajna cijena je uvijek nia od maloprodajnecijene.

Trgovina na malo (maloprodaja) se bavi prodajom robe krajnjem korisniku, individualnom

potroau. Mjesto trgovine na malo je izmeu trgovine na veliko i krajnjegpotroaa. Zadataktrgovine na malo je u tome da kupuje robu od trgovine na veliko i da je prodaje krajnjem

potroau. Meutim, sve je ei sluaj da se trgovina na malosnabdijeva robom direktno odproizvoaa (robne kue, supermarketi, hipermarketi).

Trgovina na malo po svojoj osnovnoj funkciji snabdjevaa krajnjih potroaa zatvaraprocescirkulacije robe iroke potronje. Trgovina na malo ima za cilj, ne samo da kontinuirano prati

potrebe i navike potroaa u svrhu njihovog urednog zadovoljavanja,nego da sa svoje straneutie i na stalne promjene potroakih navika u skladu sa savremenim razvojem sve veim inovijim tehnolokim mogunostima proizvodnje. Onana taj nain uvodi nove proizvode na

trite i postaje aktivan saradnik proizvodnje.

Upravo zbog toga je neophodna stalna saradnja izmeu proizvoaa i trgovine, a posebnotrgovine na malo koja je stalno u neposrednom kontaktu s potroaima.

Maloprodajna cijena predstavlja novani izraz vrijednosti robe i usluga namijenjenoj finalnojprodaji-tranji.

Specijalozovana prodaja predstavlja prodaju samo odreenih vrsta proizvoda npr.

prodavnice specijalizovane samo za prodaju graevinskog materijala, metalne roba,opremeza lov i ribolov, muzikih instrumenata, knjiare, ribarnice i dr.

Kataloka prodajapredstavlja takav oblik prodaje koji se obavlja na osnovu prezentacije robe

putem kataloga. Potencijalni kupac se putem kataloga informie oproizvodima, a kupovina seobavlja, uobiajeno, putem direktne narudbe sa dostavomna adresu kupca.

Obiljeja kataloke prodaje su :- prodaja se ne vri u otvorenoj prodavaonici ve potom ili dostavom- vrste: - univerzalna istrukovna

- mogunost niih cijena zbog uteda na prostoru-prostor samo za upravu i skladite-ponuda pomou kataloga (direktni marketing)- problem provoenja politike cijena jer se katalozi obino izdaju 2 puta godinje pa cijenemoraju toliko biti fiksne.

Pod pojmom ''elektronska trgovina'' podrazumijevamo trgovinske transakcije izmedju

organizacija i pojedinaca zasnovane na digitalnoj tehnologiji ( veoma esto upotrebominterneta). Transakcije predstavljaju kupovinu, distribuciju, prodaju, marketing, servis

proizvoda i usluga, elektronski transfer novca, automatske sisteme za prikupljanje podataka i

slino.


7

Neke od ostalih definicija elektronske trgovine:5

Korienjejedne ili vie telekomunikacionih tehnologija u cilju ostvarivanjakontaktaili direktne trgovine s partnerima.

Pribavljanje informacija o tritima, konkurenciji i poslovnim prilikama.

Kupovina i prodaja proizvoda, usluga i informaciija putem mree.Elektronska trgovina je poela da se razvija sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, kada suvelike korporacije poele da razvijaju privatne mree kako bi omoguile i svojimposlovnim

partnerima i dobavljaima da koriste odreene informacije. U savremenomposlovanju dolazido prelaska iz mehanike u elektronsku fazu poslovanja, to dovodi i do breg prodiranjatehnikog progresa u trgovinu. Dolazi do razvoja elektronskih prodavnica, koje imajuznaajnih prednosti za krajnje potroae, ali se javljaju i noviproblemi, vezani za plaanje isigurnost transakcija koje se obavljaju na taj nain.

Elektronska ili e-trgovina godinje raste vie od 100%. U 2006. godini potroai su kupiliputem elektronske trgovine roba ili usluga oko $250 milijardi, a obim transakcijapreduzea uistoj godini iznosio je $5.400 milijardi.

Sa stanovita ekonomske efikasnosti privrede, razvoj elektronske trgovine je jedan od kljunih faktora ekonomskog razvoja svake zemlje. Elektronska trgovina otvara iafirmie tzv.

bespapirno ("paperless") poslovanje. Ekonomske transakcije se danas uz upotrebu tehnologije

daleko lake obavljaju. Elektronska trgovina se razlikuje odklasine samo po sredstvima rada

(koja uslovljavaju i odreene razlike u metodima).Princip trgovine je, naravno, isti.

5Lovreta S., Trgovinski menadment, Ekonomski fakultet Beograd, 2000.,str.193.


8

2. Tokovi trgovinskih procesa, uz prateu dokumentacijuTok proizvoda u trgovinskom lancu je sljedei:

ili direktno proizvodnja-maloprodaja:

U savremenim uslovima sve je ea horizontalna diversifikacija, odnosno situacija da jednopreduzee ima sopstvenu proizvodnju, kao i veleprodaju i maloprodaju.

Stoga se roba iz proizvodnje direktno alje u sopstvene maloprodajne objekte, a veleprodajase bavi prodajom drugom pravnim subjektima.

Najvaniji robni dokumenti:6

trebovanje (nabavnom odjeljenju), porudbina (isporuka robe), faktura (isporuka robe i slanje fakture kupcu), zapisnik o prijemu robe i odobrenje fakture.

6Lovreta S., Trgovinski menadment, Ekonomski fakultet, Beograd, 1999. str.13


9

Protok dokumentacije u veleprodaji:7

Prijemna kalkulacija: sastavlja je odreena sluba zaduena za kalkulacije, na osnovufakture dobavljaa, po prijemu robe. Nakon pregleda robe (kontrola pokoliinama, kao i pokvalitetu naruene robe) i napravljene prijemne kalkulacije, roba po internoj otpremnici sealje u skladite veleprodaje ili direktno umaloprodajni objekat. U sluaju da se pojavi viak

ili manjak, u odnosu na kalkulaciju, formira se komisija koja ispunjava Zapisnik o utvrenimvikovima ilimanjkovima i dostavlja ga slubi nabave.8

Pod kvalitetnim prijemom robe podrazumijevamo kontrolu ugovorenog ili standardnog

kvaliteta robe. Ako kvalitet ne odgovara ugovorenom obavjetava se sluba nabave, kojainformiedobavljaa, a spornu robu tretira po dogovoru sa dobavljaem.

Interna otpremnica je dokumenat kojim se roba alje unutar istog preduzea. Skladitarprima robu u skladite veleprodaje, tj. zaduuje. U maloprodajnom objektu trgovac primarobu.

Raun-otpremnica, izdaje se kupcima za kupljenu robu iz skladitaveleprodaje, tj. pravnimsubjektima koja se bave daljom prodajom. Raun sadri koliine i VP cijene po jedinici

proizvoda. Ako preduzee ima sopstvenu maloprodaju, internom otpremnicom e se dopremiti roba u MP objekat, odakle e se isporuiti kupcima maloprodaje putem rauna fiskalnog rauna. Fiskalni raun sadri koliinu, cijenu, ukupnu vrijednost i iznos PDV-a.

7Preuzeto iz PP prezentacije prof. dr. Besli M., za predmet Trgovinski menadment, na Ekonomskom

fakultetu u Beogradu8Markovski S., Trokovi u poslovnom odluivanju, Nauna knjiga Beograd, 1991., str. 34.


10

Protok dokumentacije u trgovini na malo:9

9Preuzeto iz PP prezentacije prof. dr. Besli M., za predmet Trgovinski menadment, na Ekonomskom

fakultetu u Beogradu


11

3. Zakonska i podzakonska regulativa unutranje trgovine u Bosni iHercegovini

Zakoni o trgovini se donose na entitetskim nivoima, stoga postoji Zakona o trgovini RS, kao i

Zakon o trgovini FBiH.10

Ovim zakonima se ureuju uslovi za obavljanje trgovine i oblici trgovine, uslovi zaobavljanjetrgovinskih usluga, nain obrazovanja cijena, trgovaka evidencija,naruavanje konkurencije,zabrana ograniavanja trita, privremene mjere ogranienjatrita, nadzor, kaznene odredbe,kao i druga pitanja od znaaja za obavljanje trgovine.

Pod pojmom trgovine smatraju se kupovina i prodaja robe i obavljanje trgovinskih usluga, a

njome se mogu baviti pravna lica i fizika lica (preduzetnici) koja su registrovana zaobavljanje te djelatnosti. Trgovina se obavlja slobodno pod jednakim uslovima za sve trgovce

u skladu sa zakonom, naelima lojalne konkurencije i trgovakim pravilima. Roba koja sestavlja u promet mora biti u skladu sa standardima, tehnikim normativima i kvalitativnimnormama propisanim ili priznatim kao uslov za njihovo stavljanje u promet. Cijena robe koja

se stavlja u promet iskazuje se obavezno u domaoj valuti.

Oblici trgovine su:

trgovina na veliko trgovina na malo pruanje trgovinskih usluga.

Trgovci i proizvoai formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uslovima trita, akonijedrugaije regulisani posebnim propisom. 31 Trgovac je duan da formira cijene robe u

prometu putem kalkulacija i da na osnovu njih istakne cijene za svaku robu i da po njima robu

prodaje.

Trgovac je duan da vodi evidencije utvrene zakonom i drugim propisima. Trgovac namalo,duan je da vodi trgovaku knjigu koja sadri podatke o nabavci i prodaji robe i da osigurauvid u dokumentaciju na osnovu koje se vodi evidencija. Evidencija o nabavci robe vodi se

hronoloki na osnovu rauna, otpremnice, prijemnice i drugih dokumenata. Evidencija oprodaji robe vodi se na osnovu rauna, trake registar kase, paragon-bloka ili na drugi nainkoji osigurava podatke o vrijednosti prodate robe.

10Zakoni su dostupni u slubenim glasilima.


12

4. Vodei trgovinski lanac u Republici Hrvatskoj Konzum DDKonzum je vodei trgovaki lanac u hrvatskoj sa 700 prodavaonicau kojima svakodnevnokupuje vie od650.000 kupaca. Osim maloprodajnog poslovanja konzum intezivno razvija i

veleprodaju sa 19 Velpro veleprodajnih centara. Uz vodeu nacionalnu poziciju u Hrvatskoj,Agrokorova maloprodaja tj. Konzum i Idea sa 2,67 milijardi eura konsolidiranih prihoda odprodaje, ujedno su i najvea maloprodajna grupa u Adria regiji prema Deloittovoj regionalnojanalizi sektora maloprodaje na podruju Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.


13

Osnovni podaci o trgovinskom preduzeu:


14

Konzum svoje poslovanje temelji na razumijevanju potreba svojih kupaca kroz ljubaznu

uslugu, ugodnu kupnju, najkvalitetniju ponudu po najpovoljnijim cijenama te uvijek nove i

inovativne usluge i ponude. Konzumova misija je pruiti svim kupcima najbolju vrijednost zanovac kroz zadovoljstvo kupnje te pomno izabran asortiman kvalitetnih roba s naglaskom na

svjee, zdravo i domae. Pri tom se u ukupnoj ponudi svjeeg asortimana posebno istieponuda voa i povra, mlijeka i mesa domaeg, kontroliranog porijekla, ribe i morskihplodova, pekarskih proizvoda i gotovih jela.

Konzum je uspjeno razvio i program trgovake marke K plus koja uiva najveu popularnostmeu potroaima u Hrvatskoj. Ponuda Konzumove trgovake marke segmentirana je nanain da kvalitetno odgovara na elje i potrebe kupaca kroz nekoliko podkategorija

Standard, K plus i Volim najbolje.

Konzum je u suradnji sa partnerima pokrenuo i prvi koalicijski program nagraivanjavjernosti Multipluscard, a koji e svim kupcima omoguiti jo vie usluga, nagradnih

bodova, pogodnosti i uteda na vie od 2.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj kao i uinozemstvu. Ovaj koalicijski program po prvi puta u Hrvatskoj svojim korisnicima omoguujeostvarivanje nagradnih bodova od vie partnera samo jednom kupnjom.

Konzumovo razumijevanje potreba i elja kupaca nagraeno je cijelim nizom priznanja i

nagrada od strane Konzumovih potroaa kao to su Trusted Brand i Superbrand kojima kupciodabiru svoje najdrae brendove kao i brendove u koje imaju najvie povjerenja. Konzum jeujedno i dobitnik priznanja Best Buy temeljem miljenja kupaca da upravo kupnja uKonzumu nudi najbolji omjer cijene i kvalitete.

Konzum je ponosan i na vodee mjesto u segementu inovacije, uvoenja novih tehnologija iusluga za sve svoje kupce, budui da u razliite segmente svog poslovanja kontinuirano uvodinajmodernije maloprodajne standarde. Ujedno u svim segmentima svog poslovanja Konzum

posluje kao drutveno odgovorna tvrtka koja daje svoj doprinos u zatiti okolia, energetskojuinkovitosti, pomaganju najugroenijih segemenata drutva te partnerskoj suradnji sazajednicama u kojima posluje. Upravo zato Konzum e i u budunosti biti najbolji trgovaki


15

lanac u regiji koji je standard i mjerilo kvalitete i profesionalnosti u svim segmentima

poslovanja - kupcima prvi izbor pri kupnji, zaposlenima poeljan poslodavac, poslovnimsubjektima pouzdan partner i drutveno odgovorna kompanija.

Svoj uspjeh Konzum gradi na stalnoj komunikaciji s kupcima, prepoznavanju njihovih elja ipotreba te neprestanom prilagoavanju svog poslovanja najnovijim svjetskim trendovima.Prodavaonice

U svojim prodavaonicama, za koje odabire najbolje lokacije, Konzum kupcima nudi vrhunsku

uslugu, ugodnu kupovinu u iznimno atraktivnom ambijentu te najkvalitetnije proizvode po

najpovoljnijim cijenama.

Posebno atraktivan je Konzumov svjei program voa i povra, mlijeka i mesa domaeg,kontroliranog porijekla.

U ukupnoj ponudi dominiraju hrvatski proizvodi s udjelom veim od 80 posto, to je stratekoopredjeljenje Konzuma kao nacionalnog lanca.

Konzum je uspjeno razvio i program privatne markeK plus - izvrsne kvalitete po iznimnopovoljnim cijenama, a koji se nastavlja iriti uglavnom u suradnji s domaim proizvoaima.

Misija

Naa je misija pruiti svakom kupcu najbolju vrijednost za novac kroz vrhunsku uslugu izadovoljstvo kupnje te pomno izabran asortiman kvalitetnih roba s naglaskom na svjee,

zdravo i domae.

Vizija

Biti najbolji trgovaki lanac u regiji koji e biti standard i mjerilo kvalitete i profesionalnosti usvim segmentima poslovanja - kupcima prvi izbor pri kupnji, zaposlenima poeljan

poslodavac, poslovnim subjektima pouzdan partner i drutveno odgovorna kompanija.Vrijednosti na kojima temeljimo na uspjeh su kvaliteta, uslunost, povjerenje, inovativnost irazumijevanje potreba naih kupaca.

Razvoj

2011.

Sa radom zapoeo logistiko distributivni centar u Dugopolju na ukupnoj povrini od85.000 m, koji je najvei i najmoderniji takav centar u regiji. Otvorene su nove SuperKonzum prodavaonice u Hrvatskoj u Osijeku i Sesvetama koja je ujedno i jubilarna tisuita

prodavaonica Konzuma u regiji. Otvoren je VELPRO centar na itnjaku, najvei i najmoderniVELPRO centar u Hrvatskoj. Nastavljeno je uvoenje inovativnih usluga i tehnologija pa jetako Konzum Internet prodavaonica ponudila uslugu PoKuPi gdje korisnici Konzum Internet

prodavaonice osobno preuzimaju unaprijed naruenu kupnju u Super Konzumu, kao i uslugu

Konzum Express koja e od sada kupcima omoguiti jo bru i efikasniju kupnju kojuobavljaju sami, a koja e biti sastavni dio usluge svih novih Super Konzum prodavaonica.


16

2010.

U 2010. godini nastavljeno je sa kontinuiranim ulaganjem u nove prodajne prostore, pa je

tako otvoreno 40 novih prodajnih mjesta od ega 4 Super Konzum prodavaoniceKonzumovog najveeg formata, a zavrena je i izgradnja logistiko-distributivnog centra uZagrebu.

Zapoela je dostava Konzum Internet prodavaonice na irem podruju Splita, a po prvi put jeuvedena i usluga plaanja rauna sa 2 d bar kodom u Konzumovim prodavaonicama, koji sukupci prepoznali kao izuzetno praktinu i povoljnu.

Uspjeno je certificiran sustav upravljanja okoliem prema normi ISO 14001:2004 te jeKonzum tako postao prvi trgovaki lanac sa ovim meunarodnim certifikatom. Otvoren je iCentar za selekciju i edukaciju u sklopu Konzum maxi trgovakog centra u Sopotu koji e

omoguiti inovativne oblike rekrutiranja novih i edukacije postojeih zaposlenika.

Zapoeo MultiPlusCard prvi koalicijski program nagraivanja vjernosti koji u suradnji srenomiranim partnerima znatno proiruje mogunosti sakupljanja i koritenja nagradnih

bodova.

2009.

U 2009. godini, Konzum je otvorio devet Super Konzum prodavaonica, izgradio novi

distributivni centar sa dodatnih 36.000 m skladinog prostora i napravio znaajna ulaganja u

unapreenje svih procesa i usklaivanje poslovanja sa najboljom svjetskom praksom. Ukupnavrijednost investicija u 2009. godini iznosila je vie od milijardu kuna.

2008.

Otvorene su Super Konzum prodavaonice u Senju i Garenici. Maxi Konzum Dugo Selonakon preureenja postao Super Konzum. Otvorene Kozmo drogerije u Varadinu iVodicama.

2007.

Godina je obiljeena daljnjim uvrivanjem vodee pozicije na tritu uz otvorenje 67 novihprodajnih mjesta meu kojima treba istaknuti 6 Super Konzum prodavaonica (Velika Gorica,Zadar, Gajnice, Novi Zagreb - Avenue Mall, Metkovi, azma). Zapoeo projekt "Vratimodjeci igralita".

2006.

Krajem 2006. godine otvoren je najvea Konzumova prodavaonica u Hrvatskoj SuperKonzum Tower Centar u Rijeci sa 5.877 m2 prodajne povrine i ponudom vie od 40.000artikala.

U prosincu 2006. potpisan je Sporazum o stratekom partnerstvu i poslovnoj suradnji izmeuHrvatske obrtnike komore (HOK) kao predstavnika 20.000 obrtnika trgovaca, Konzumove


17

veleprodaje VELPRO-a i vodeih hrvatskih proizvoakih tvrtki, a sve s ciljem jaanjapoloaja malih trgovaca, ime je zapoeo projekt PLUS market partnerstva.

2004.

Konzum prisutan u svim hrvatskim upanijama kupcima nudi kontinuitet i standardizacijuponude i usluge diljem cijele Hrvatske.

Dinamian rast prodajne mree koja se poveala za vie od 20.000 m2 i kapitalne investicije urazvoj ljudskih resursa te unapreenju kvalitete usluge.

Akvizicija regionalnih trgovakih tvrtki-Sloboda trgovine d.d. iz Osijeka, Mediatora d.d. izDubrovnika te Opskrbe d.d. iz Gorskog Kotara.

Konzum otvara Super Konzum prodavaonice u Makarskoj, ibeniku i Dubrovniku, Konzum

maxi prodavaonicu u Hvaru, kao i prodajna mjesta u Humu na Sutli, Krku, Jelsi na Hvaru,

Malom Loinju, Vodnjanu, Novalji, Sl.Brodu, Poegi, Vikovu, Vukovaru, Ludbregu,Stubikim toplicama, Vrbovcu te Mariji Bistrici.Konzum uvodi novi vizualni identitet prema uzoru na najvie svjetske maloprodajnestandarde

2003.

Ostvaren rast prometa od 45% i intenzivno irenje ukupne prodajne povrine s ak 70prodajnih mjesta od kojih se posebno istiu 4 greenfield investicije:-otvorenje prodavaonica

Konzum Maxi u Sopotu i Kutini te Super Konzuma u Sl. Brodu i Jastrebarskom. Nagradnaigra"Konzum trai svog Milijunaa" imala je najvei pojedinani iznos nagrade u organizacijinagradnih igara. Ukupan broj zaposlenih porastao je sa 5.000 u 2002. godini na 7.000 u 2003.

godini.

1957.

Konzum otvara prvu samoposlugu u Zagrebu.

Svi podaci o trgovinskom preduzeu Konzum DD preuzeti su sa oficijelnestranice,www.konzum.hr,ukljuujui i godinji izvjetaj o poslovanju za 2011.
http://www.konzum.hr/http://www.konzum.hr/http://www.konzum.hr/http://www.konzum.hr/


18

Finansijski pokazatelji za 2011. godinu:11

11

http://www.konzum.hr/Libraries/Polugodi%C5%A1nja_izvje%C5%A1%C4%8Da/God_financijsko_izvj_za_20

11.sflb.ashx,januar 2013.
http://www.konzum.hr/Libraries/Polugodi%C5%A1nja_izvje%C5%A1%C4%8Da/God_financijsko_izvj_za_2011.sflb.ashxhttp://www.konzum.hr/Libraries/Polugodi%C5%A1nja_izvje%C5%A1%C4%8Da/God_financijsko_izvj_za_2011.sflb.ashxhttp://www.konzum.hr/Libraries/Polugodi%C5%A1nja_izvje%C5%A1%C4%8Da/God_financijsko_izvj_za_2011.sflb.ashxhttp://www.konzum.hr/Libraries/Polugodi%C5%A1nja_izvje%C5%A1%C4%8Da/God_financijsko_izvj_za_2011.sflb.ashx


19


20

Zakljuak

Trgovina je jedna od najstarijih privrednih djelatnosti. Do pojave trgovine i robne proizvodnje

dolo je na prelazu iz epohe varvarstva u epohu klasnog drutva. Razvila se najprije kao

vanjska trgovina meu raznim plemenima i zajednicama. Drutvena podjela rada, privatnovlasnitvo i isporuka vika proizvoda doveli su dorazvoja trgovine i unutar plemena, a zatim ido izdvajanja trgovaca i formiranja trgovine kao posebne drutvene djelatnosti. Izdvajanju iosamostaljivanju trgovine prethodila je direktna razmjena roba tj. trampa koja je bila rezultat

nerazvijenih proizvodnih snaga.

Zadatak trgovine je da svojim posredovanjem u prometu organizuje redovnu razmjenu izmeuproizvodnje i potronje. Svojom aktivnou treba osigurati ponudu robe u koliinama iasortimanu koje trite trai, u vrijeme kada se trai, te po cijenama iostalim uslovima koje su

kupci spremni prihvatiti. Osnovna podjela trgovine je sa aspekta mjesta gdje se obavlja, naunutranju i vanjsku trgovinu.

Trgovinsko preduzee se moe organizovati kao: veleprodaja, maloprodaja, specijalizovanaprodaja, kataloka prodajai elektronska trgovina.

Trgovina na veliko (veleprodaja) se u pravilu javlja kao posrednik izmeu proizvodnje itrgovine na malo, dok se ova posljednja javlja u ulozi snabdjevaa krajnjih potroaa. Po

pravilu trgovina na veliko, iligrosistika trgovina ne prodaje robu krajnjem korisniku.

Trgovina na malo (maloprodaja) se bavi prodajom robe krajnjem korisniku, individualnom

potroau. Mjesto trgovine na malo je izmeu trgovine na veliko i krajnjeg potroaa. Zadataktrgovine na malo je u tome da kupuje robu od trgovine na veliko i da je prodaje krajnjem

potroau. Meutim, sve je ei sluaj da se trgovina na malo snabdijeva robom direktno odproizvoaa (robne kue, supermarketi, hipermarketi).

Specijalozovana prodaja predstavlja prodaju samo odreenih vrsta proizvoda npr.prodavnice specijalizovane samo za prodaju graevinskog materijala, metalne roba, opremeza lov i ribolov, muzikih instrumenata, knjiare, ribarnice i dr.

Kataloka prodajapredstavlja takav oblik prodaje koji se obavlja na osnovu prezentacije robeputem kataloga. Potencijalni kupac se putem kataloga informie o proizvodima, a kupovina seobavlja, uobiajeno, putem direktne narudbe sa dostavom na adresu kupca.

Pod pojmom ''elektronska trgovina'' podrazumijevamo trgovinske transakcije izmedju

organizacija i pojedinaca zasnovane na digitalnoj tehnologiji ( veoma esto upotrebominterneta). Transakcije predstavljaju kupovinu, distribuciju, prodaju, marketing, servis

proizvoda i usluga, elektronski transfer novca, automatske sisteme za prikupljanje podataka i

slino.


21

Literatura

1. Globalisation guide, Why is there global inequality and is it getting worse?,http://www.globalisationguide.org/03.html, januar 2013.

2. Kovaevi M.,Meunarodna trgovina, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002.3. Lovreta S., Trgovinski menadment, Ekonomski fakultet Beograd, 2000.4. Lovreta S., Trgovinski menadment, Ekonomski fakultet, Beograd, 1999.5. Markovski S., Trokovi u poslovnom odluivanju, Nauna knjiga Beograd, 1991.6. PP prezentacije prof. dr. Besli M., za predmet Trgovinski menadment, na

Ekonomskom fakultetu u Beogradu

7. Zakoni o unutranjoj trgovini FBiH8. www.konzum.hr
http://www.konzum.hr/http://www.konzum.hr/

Documents

Osnovne značajke trgovinskih preduzeća uz primjer