View
633
Download
20
Category
Preview:
DESCRIPTION
istorija istorije umetnosti
Citation preview
1
ISTORIJA ISTORIJE UMETNOSTI
Antička Grčka-počeci istorije umetnosti, donekle umetničke kritike
Procvat umetnosti V i IV veka p.n.e. ostavili utisak na savremenike
U Grčkoj krajem IV i tokom III veka p.n.e formirana prva kritička misao i prvi spisi o
slikarstvu, vajarstvu i u manjoj meri arhitekturi
Estetička misao Platona i Aristotela
Fantazija, estetsko uživanje, podražavanje viđenog i problem lepog-glavni problemi
kojima su se oni bavili
Platon:
umetnosti proizvedene fantazijom: subjektivna (fantastična), simbolična i
realistička (imitativna, podražava viđeno)
kategorija lepog
zanatlija podražava ideju o određenom predmetu, a umetnik podražava ono što
je već napravljeno (imitator imitacije, za stepen dalji od ideje nego zanatlija)
ističe egipatsku umetnost
Aristotel:
zainteresovan za mimezis
teme rasprave: izražajna sredstva umetnosti, forma, boja
obojica uočili da priroda lepote, kao i umetnička ostvarenja pružaju uživanje
O starogrčkim spisima o umetnosti saznajemo pre svega iz dela nekih rimskih autora
--"Istorija prirode"-Plinije Stariji
Najstarija dela o umetnosti: traktati umetnika (u vidu priručnika, dosta nabacani)
Poliklet:
"Kanon"-neka vrsta objašnjenja statue Doriforosa
pre svega se bavi idealnim proporcijama ljudskog tela
Gamfil:
zalagao se da se nastava crtanja uvede u škole
hteo da dokaže da je um. delo rezultat brižljivog sistematskog rada
Duris sa Samosa:
živeo između 340-260 p.n.e
jedan od prvih pisaca o umetnosti
spisi nisu sačuvani
2
po docnijim autorima može se naslutiti da su sadržali biografije umetnika
sa obiljem anegdota
III vek p.n.e-dela Ksenokrata i Antigona iz Karista
Ksenokrat:
prva polovina III veka p.n.e
skulptor iz Lisipove škole
u osnovi njegovih shvatanja- Aristotelovo shvatanje umetnosti kao
podražavanja prirode
kriterijumi za skulptora: prirodna statika kipa, raznolikost prikazanih
likova i finoća izrade detalja (vrhunac- Lisipovo stvaralaštvo)
slično pokušavao i u domenu slikarstva
umetnička umešnost da podražava viđeno (posebno za starije umetnosti);
forma (za savremene), najsavršeniji-Apeles
umetnost se razvija postepeno i logičkim putem-značajna novina u
razmatranju umetnosti
nadovezivao se na ideje Demokrita i njegovih sledbenika
prvi se bavio stilskim odlikama um.dela
Antigon iz Karista:
skulptor iz III veka p.n.e
predstavnik retoričkog načina pisanja o um.delim (isticanje i pohvala
određenog um.dela i tvorca)
pisao traktate o slikarstvu i skulpturi
kao vrhunac um.stvaralaštva ističe dela majstora V veka p.n.e: Fidije,
Mirona i Polikleta
bavio se i problemima vezanim za odnose pojedinih um.škola i njihovih
predstavnika
može se podeliti na 2 dela: 1. vodiči (putovođe)-opisuju se spomenici,
navode natpisi i beleže um.dela koja se tu čuvaju
Polemon:
kraj III, početak II veka p.n.e
dosta putovao i prikupljao natpise
opisao Akropolj
Pausanija:
II vek n.e
"Opis Grčke", sačuvan u celini, sastoji se iz 10 knjiga
važan za arheologiju-u XIX veku po njegovom opisu Olimpije vršilo se
iskopavanje
iznosi dimenzije spomenika, pominje graditelje, brižljivo zapisuje
skulptore, daje obilje podtaka iz istorije i mitologije
3
preopširan, nekad piše teškim jezikom
prvi pišeo o arhajskoj umetnosti
Lukijan:
II vek n.e
satiričar i skulptor
najčešće pisao u obliku dijaloga
nijedan nije u potpunosti posvećen umetnosti, ali ima opisa i ocena
um.dela
pažnju usmerava ka sižeu i psihološkoj izražajnosti
nisu celovito sačuvani samo spisi posvećeni arhitekturi
Pitagora:
VI vek p.n.e
stav da je broj osnova svga, značaj pridavan proporciji, geometriji korstili
graditelji (Pitagorini postulati uticali na arhitekturu)
POLIS: I Aristotel i Platon bili zainteresovani za to kako polis može da se uredi u
urbanističkom pogledu Platon-u delu "Zakonik" raspravlja o tome kako bi trebalo da izgledaju
antički polisi, a u delu "Kritija" daje idealan opis grada--osnovu čini krug
iz čijeg se centra (trga) građevine i ulice radijalno šire Aristotel-u delu "Politika" kritikuje Platonovo shvatanje arhitekture, a u 7.
knjizi daje svoje idealno viđenje grada--mreže ulica koje se seku pod
pravim uglom, srž te strukture-2 glavne ulice (kardo i dekumanus) od
koje polaze druge manje značajne ulice (Milet, Aleksandrija, mnogi
gradovi XIV i XV veka)
Herodot:
u svom delu "Istorija" daje opise Keopsove, Kefrenove i Mikerenove
piramide
Tukidid:
u delu "Istorija Peloponeskih ratova"
Antički Rim-Interesovanje za umetnost u znatnoj meri je uslovljeno pojavom
grčkih ostvarenje na u Rimu i na aukcijama
Ciceron:
I vek p.n.e
orator, veliki kolekcionar i poznavalac umetnosti
u govorima i filozofskim traktatima umetnošću se bavio sporadično
4
eklektični stavovi (pod jakim uticajem autora iz helenizma)
važne novine: 1. misao o relativnosti umetničkog savršenstva---u
umetnosti nema napretka; može da napreduje tehnika, ali ne i sama
izražajnost, utisak koji proizvodi delo
delimično se nadovezuje na Ksenokrata
Početkom nove ere u rimskoj literaturi i nauci o umetnosti jačaju arhaizirajuće
tendencije
Plinije Stariji:
"Naturalis historiae"-završio 77.godine
u 37 knjiga
neka vrsta enciklopedije koja je trebalo da obuhvati znanja iz najrazličitijih
oblasti
iznosio bez empirijskog iskustva, pozivao se na dela grčkih i rimskih
autora
za iu značajne završne knjige (33-36)
34 i 36-opisuje monumentalne građevine prestonice i rimskih provincija
36-navodi proporcije grčkih hramova, prvi put pominje dorski, jonski,
korintski i toskanski stil
35-daje opise poznatih statua i slika koje su se čuvale u Rimu
pogledi na umetnost: eklektični i pojednostavljeni, ne ulazi dublje u
problematiku um. stvaralaštva, niti se bavi fenomenom um. dela
pogledi na stvaralaštvo istog umetnika kontradiktorni (koristi različite
autore)
smatra da je umetnost dostigla zenit u V i IV veku p.n.e, a u helenizmu
počelo opadanje (neka vrsta protesta protiv tadašnje umetnosti koja se
ugledala na helenizam)
Kvintilijan:
orator I veka n.e.
uveren u apsolutno savršenstvo Fidijinih dela
kaže da je mogao božansku veličanstvenost da prikaže bolje nego bilo koji
savremenik ili sledbenik
Dion Hrizoston:
filozof i govornik I veka n.e
veličao Fidijinu umetnost
po njegovom mišljenju ni skulptura ni slikarstvo ne mogu neposredno da
prikažu neke osobine (razum, mudrost)
putem prikazivanja vidljivim materijalom i pomoću simbola mogu da
izraze svojstva koja su nevidljiva (Fidija najbolje)
umetnost kao čulni izraz ideje (dalekosežan značaj u razvitku estetike, u
najcelovitijem vidu razrađeno u Hegelovoj estetici)
5
prvi pokušaj razlikovanja fenomena osobina pojedinih umetnosti
U III veku n.e. značajni: Filostrat Stariji i Filostrat Mlađi
Filostrat Stariji:
filozof i retor
razvio stavove Diona Hrizostona
smatra da je princip podražavanja nedovoljan i uvodi pojam fantazije
(mašte)
Filostrat Mlađi:
nastavlja ideje F.S.-a
delo "Imagines" (slike)
navodi slike napuljske galerije (nije siguran da li je postojala) ne
navodećini autore dela ni vreme nastanka
opisuje samo sadržaj slika, a glavnu pažnju pridaje onome što je umetnik
nagovestio
sve naglašenije idealitičko i spiritualističko načelo
Plotin:
poslednji veliki antički filozof koji je presudno uticao na formiranje
srednjovekovne estetike
učenje o 2 sveta: 1. svet ideja; 2. svet čulnih stvari (odraz sveta ideja, snaga
koja ga otelotvoruje)
božansko pranačelo-božanska lepota: pojava udaljenija od sveta ideja
čovek božanskom načelu može da se približi ekstazom, ne empirijskim
putem
isticao značaj mašte, a podražavanje prirode smatrao za kontemplativnu
delatnost
O arhitekturi pisali: Strabon (opis Aleksandrije u delu "Geografija") i biografi Plutarh
(opis Atine Periklovog doba u delu "Biografije slavnih ljudi antičkog sveta") i
Svetonije (u delu "Život dvanaestorice imperatora", opisuje Cezarove i Avgustove
zasluge na ukrašavanju Rima)
Markus Vitruvije Polijo:
delo "Deset knjiga o arhitekturi" ("De architectura libri decem")
napisana oko 25. p.n.e, posvećena Oktavijanu Avgustu
trakat o arh. sistematski izložen i podeljen u 10 knjiga
u 1 načela arh.: trajnost, korisnost i lepota, govori o obrazovanju arhitekta
( poznavanje crtanja, geometrije, slikarstva, istorije, filozofije, medicine,
astronomije, astrologije, muzike)
6
iznosi 6 kategorija iz kojih se delo sastoji: 1. pogodnost na promene;
2.ekonomska pogodnost; 3. izgled zdanja u odnosu na okolinu;
4.ritam;5.simetrija; 6.dekor
u 2 : o građevinskim materijalima
u 3 i 4: klasifikuje hramove i bavi se proporcijama i delovima pojedninih
arhitektonskih dela
pokušao da kod arh. dela utvrdi neke elemente preuzete iz prirode
(mimetički karakter arh)
u 5: javne zgrade, a u 6: privatne kuće
u 7: unutrašnjom dekoracijom; u 8: načini dopremanja vode u gradove
(akvadukti)
u 9: astronomija i astrologija; u 10:opsada i razaranje grada
knjiga sačuvana u celosti
pojedini teoretičari (Alberti) svojim knjigama davali isti naslov
U spisima antičkih autora prvi put je formiran niz osnovnih činjenica o problemima
stvaralaštva
Tok pozne rimske estetike će direktno uticati na razvoj srednjovekovne estetike:
Srednji vek-ostavio spise iz oblasti estetike, traktate u optici, nekoliko
ikonografskih priručnika
Princip autonomije umetnosti iščezao (svaka ljudska delatnost posmatrana u
zavisnosti od boga)
Spisi-umetnika upućivali u određene tehničke probleme rada, obaveštavali o
ikonografskim uzorima i davali korisna uputstva o materijalu, tehnikama...
Van posmatranja prirode umetnost je nalazila sopstvene zakonitosti (moć mimezisa
izgubila na značaju, srednjovekovna misao je umetniku pružala novo poverenje u
moć mašte, snagu kontemplacije kojom se doseže do boga)
Plotin-uticao na srednjovekovnu estetiku
Načelo emanacije-materijalni predmet postaje lep samo ako sadrži misao koja potiče
od božanskog
Na vrhu-misao, pa mašta, najniže-utiskivanje forme koju čini priroda
Patristička literatura-pisali su je crkveni oci
Kontradiktornosti: s jedne strane-uticaj neoplatonističkih ideja, sa druge-prihvatanje
pogleda pod uticajem istočnjačkih kultova (zabranjivali prikazivanje idola)
Tertulijan:
II i III vek n.e
oštro napadao pagansku kulturu (Aristotel-najveći neprijatelj)
glavni greh-idolopoklonstvo
neprijateljski stav prema umetnosti
7
Kliment Aleksandrijski:
prva ½ III veka n.e
odbija da u kultovima poštuje božanstvo
ne odriče umetničku lepotu dela antičkih umetnika
umetnost i talenat suprotstavio sadržaju um.dela (antička umetnost)
Sveti Avgustin:
IV vek n.e
jedan od najznačajnijih hrišćanskih mislilaca
dela: "Ispovesti" i "O državi božijoj"
priznaje lepotu sveta jer je data od boga koji je izvor lepote i najviša
lepota, ali svaka lepota je relativna
ružno samo manji stepen lepog (majmun u svojoj vrsti može da bude lep)
značajni i njegovi pogledi na alegoriju--nastaje kada nešto ima jedno
značenje u reči, a drugo u duhu (jagnje kao simbol Hristove žrtve)
sva vrednost umetničkog dela u ideji, forma gubi na značaju (slikarstvo i
skulptura shvatani kao vrsta Biblije za nepismene)
ističe arhitekturu i muziku (umetnosti najudaljenije od podražavanja
prirode, vlada sklad delova, ritam i red-božanska harmonija)
Opat Siže:
početak II milenijuma
starešina opatije Sen Deni
radio na reformaciji monaškog života, obnovi i ukrašavanju opatije
Sveti Bernar iz Klervoa:
protivio se raskoši i ukrašavanju crkava (opat Siže odgovorio da se crkva
ukrašava da bi vernici obratili pažnju na majstorstvo izrade koje pobeđuje
materiju)
Iraklije Prezviter:
u X veku napisao knjigu u stihovima "O bojama i umetnostima Rimljana"
oslanja se na antičke autore (posebno Plinija i Vitruvija)
zbirka tehničkih uputstava o pripremi boja, veštini livenja bronze i
ukrašavanju rukopisa
nedostaju uputstva iz oblasti monumentalnog slikarstva
Teofilus:
autor slikarskog priručnika "Shedula" (XII vek)
priručnik napisao u Kelnu, Nemačka
pruža uputstva o gotovo svim um. tehnikama i donosi neka obaveštenja iz
ikonografije, pa i filozofije i istorije
iznosi lična shvatanja o um.stvaralaštvu--slikar treba da se bavi pravilnim
mešanjem boja i da se oslanja na iskustva i tvorevine predaka
8
ističe značenje boje-u duhu shvatanja romaničkih slikara koji su boji
davali prednost nad crtežom
za umetnika je najznačajnije podražavanje dela učitelja, a ne prirode
Vilar iz Onekura:
XIII vek
graditelj
dosta putovao i učestvovao u graditeljskim poduhvatima
spis "Knjiga o izradi portreta"-vid crtačkog bloka u kome su crteži praćeni
tekstom
vremenom delo je preraslo u slikarski priručnik
sistem kvadrata i odsečaka kruga-njihovom kombinacijom uspevao da
prikaže i figuru u pokretu (razmišljao kao arhitekta koji crtanje figura
počinje od apstraktnog)
Vitelo:
XIII vek
1268- "Traktat o perspektivi"
sačuvana 4 kodeksa na osnovu kojih je delo rekonstruisano
popularno i u vreme renesanse
vrsta kompilacije Aristotelovog učenja i dela arabljanskih mislilaca
pokušava da razloži složene telesne oblike na jednostavne elemente
bavi se uticajem svetlosti na um.delo i raspravlja o tome sa kog rastojanja
treba posmatrati delo
lepota može biti uslovljena različitima okolnostima: 1. delo može biti
apsolutno lepo (tada je dovoljno diviti mu se, bez ispitivanja)
Prelaz između shvatanja umetnosti srednjeg veka i renesanse-vodiči (putovođe)-
opsuju znamenita sveta mesta (Rim, Jerusalim, Vitlejem, Nazaret)
Eterija-"Znamenitosti grada Rima"
Teoderih:
XII vek
opis svete zemlje i najpoznatije crkve
Vodiči:
3 dela:
1. spisak znamenitih spomenika i mesta
2. legende vezane za ta mesta
3. praktična uputstva namenjena onima koji na ta mesta odlaze
Iako sadrže mnogo elemenata preuzetih iz predanja, spisi su veoma značajni za
rekonstrukciju spomenika koji su uništeni.
9
O umetnosti se pisalo i u Vizantiji Patristička literatura i nasleđe antičkih filozofa i estetike-ušli u osnovu vizantijske
misli o umetnosti, ali izgrađeni pogledi koji su bili različiti
U osnovi: idealizam u duhu Plotinove filozofije
Teorijski radovi nastali između zaštitnika ikona i njihovih protivnika-značajni
726-842-ikonoklazam
Umetnost treba posmatrati dvojako: sa stanovišta forme i majstorstva izrade; um.
delo treba uvažavati zbog idejnih vrednosti
Teodor Studit:
pristalica ikona
ikone treba poštovati zbog praobraza naslikanog na njima
Pavle Silencijarije:
VI vek
opisujući Carigrad, najveću pažnju posvetio Svetoj Sofiji
U samoj Vizantiji do XV veka nije sačuvan nijedan slikarski priručnik, već se
rekonstruišu uz pomoć docnijih
Dionisije iz Furne:
XVIII vek
monah na Svetoj Gori
svoja slikarska znanja pretočio u delo "Erminija"
sastoji se iz 2 dela: 1.opis slikarskih tehnika; 2. ikonografski priručnik
(kako prikazivati scene i događaje i oznake gde ih treba ilustrovati u
unutrašnjosti crkve)
U XIX veku francuski putopisac Napoleon Didron pronašao "Erminiju", preveo je i
od tad se ona izučava
Prvi nagoveštaji prekida sa srednjovekovnim shvatanjem javljaju se u Italiji
u XIV veku
Dante Aligijeri i Đoto-vesnici novog vremena; afirmacija nacionalne književnosti i
učenosti, obnova interesovanja za antičku epohu
Prvi su interesovanje pokazali književnici XIV veka
Dante:
ističe Đota-smatra ga najvećim onovremenim umetnikom
Đotov učitelj-Čimabue
10
Bokačo:
pominje Đota kao umetnika koji je vratio na svetlost onu umetnost koja je
bila dugo sahranjena
prethodna umetnost-postojala da zadovolji oči neznalice, a ne um mudrog
Petrarka:
nameravao da sačini traktat
dosta se oslanja na Plinija
ističe vajarstvo
savremenike poredi sa antičkim umetnicima
cenio slikarstvo Simona Martinija
Filipo Vilani:
1381./2.- "O poreklu firentinske države i njenim znamenitim
građevinama"
biografije čuvenih ljudi i slikara
prvi životopisi o umetnosti od starog veka
pod uticajem Plutarha
osobine umetnika: uzvišeni um, izuzetno pamćenje, spretne ruke
delo mora da izgleda prirodno
navodi da su firentinski umetnici vaskrsli jednu umetnost kao što je Dante
vaskrsao poeziju
Čimabue---Đoto
nema jasne ideje o umetničkom napretku (delo Đotovih nastavljača-
spokojno)
Čenino Čenini:
druga ½ XIV veka
bavio se slikarstvom
učenik Anjola Gadija
traktat "Knjiga o umetnosti" ili "Traktat o slikarstvu"
prepliću se srednjovekovna i renesansna shvatanja
najveća pažnja posvećena uputstvima o spravljanju boja (kao u kasnom
srednjem veku), ali je značenje novo
cilj da poduči savremenike i nastavljače kako da postanu bolji slikari
pored uputstva o tehnici i ikonografiji: kakav odnos treba da postoji
između učenika i učitelja; učenik treba da uči od majstora u radionci i u
prirodi
priroda ispravljena stilom, a stil kontrolisan prirodom
ukazivao i na značaj mašte i na važnost izgrađivanja ličnog stila
osnova umetnosti: poznavanje crteža, boja (zalagao se za "lepe" boje-
azurna, zlatna, svetlo-tamni prelazi između boja)
11
Tokom XIV veka u Firenci obnovljeno interesovanje za osnovne probleme
um.stvaralaštva
Formiraju se novi kriterijumi umetničkog suda, utvrđuju se zakonitosti
um.stvaralaštva i pišu se biografije najuglednijih umetnika
Upoređuju antičke i moderne umetnike, traže odnos između mašte i prirode
Osnovne crte renesansne kulture: 1. težnja ka upoznavanju prirode
2. oslobađanje misli od crkvenih nazora
3. svest o značaju i vrednosti ljudske ličnosti
4. stremljenje ka real. metodama i naučnim osnovama um.shvatanja
Ta interesovanja su svojstvena i literaturi o umetnosti koja je nastala tokom XV veka
na tlu Italije
Pojave u umetnosti počinju da se sagledavaju u istorijskom kontekstu
Suština umetnosti-u upoznavanju njenih zakonitosti koje je umetnik dužan da
prikaže u delima
Lorenco Giberti:
živeo 1378-1455
poznat kao skulptor
značajni teoretičar rane renesanse
1450-delo "Komentari"
spis od 3 dela: 1. na osnovu antičkih autora (Vitruvija i Plinija) pokušao da
izloži istoriju antičke umetnosti; 2. posvećen italijanskim umetnicima XIV
veka
kriterijum za ocenjivanje: crtež (osnov umetnosti) i modelovanje (plastična
obrada forme)
Daje novu ocenu o umetnosti: Čimabue-pristalica grčkog manira;
Kavalini-delimično ga prevazišao; Đoto-u potpunosti; posebno ističe
Androđa Lorencentija; prva ½ XIV veka-dela dostojna ant. umetnosti;
druga ½ -period opadanja
prva autobiografija jednog umetnika-ne sadrži detalje iz života, već dela i
umetnikovo formiranje
nedovršeni deo: pokušaj izlaganja teorijske osnove umetnosti; bavi se
osnovnim principima optike (arabljanski izvori), proporcijama (Vitruvije),
opisuje neke novootkrivene antičke spomenike
Kristoforo Landini:
prvi prevodilac Plinija na italijanski jezik
delo "Komentari o Danteu"-daje opširan pregled svega što je u Firenci
urađeno u oblasti kulture i pominje imena nekih slikara
Vilani-izvor
12
govori o Mazaču (prirodnost i plastičnost figura), Delkastinju (hvali crtež),
Tručelu (majstorstvo u prikazivanju kompozicija i perspektive), od
skulptora ceni Donatela (snaga i vešto predstavljanje figura u pokretu)
Trodelna shema: 1.procvat u antici; 2. opadanje u s.veku; 3.ponovni procvat u Italiji
kroz stvaralaštvo Đota i drugih majstora XIII i XIV veka
Srednjovekovnu umetnost nazivali varvarskom i gotskom
Glavno interesovanje um.i pisaca kvatročenta: izučavanje teorijskih objašnjenja
preloma u umetnosti i kako se pojavio preporod
Najčešće pisali traktate
Leon Batista Alberti:
živeo 1404-1472
njegovi spisi odigrali značajnu ulogu u razvitku teorijske misli
kvatročenta
traktati-teorijsko obrazloženje nove umetnosti
spis "O slikarstvu"
polazni princip-umetnost je nauka koja počiva na zakonitostima i
preciznim pravilima, on nastoji da utvrdi te zakonitosti i ovlada njima
bavi se pravilima: perspektive, proporcije, anatomije
problemima: strukture, kompozicije, svetlo-tamnog
sličnost sa prirodom nije dovoljna za savršenstvo (um.delo mora da
poseduje i lepotu)
lepota-u skladnom odnosu pojedinih delova slike
kompozicija-najznačajniji element slike
pred kraj života napisao spis "O statui"-tumačenje o proporcijama
ljudskog tela analizirajući promene koje se u telu javljaju tokom pokreta
2 metoda u radu vajara: 1.putem dodavanja materijala; 2. putem
oduzimanja m. (plastika i skulptura)
zanimao se i za arhitekturu i autor je prvog teoretskog dela o arh., posle
Vitruvija, "Deset knjig o arhitekturi"
sadrži teoriju i praksu (njegova iskustva u oblasti graditeljstva)
izlaže u 10 knjiga
prilikom rada koristi: 3 izvora dela ant.pisaca o arhitekturi, očuvane
spomenike ant.Rima i sopstveno iskustvo arhitekte
3 osnovna principa: funkcionalnost, korisnost i zadovoljstvo
Visoka renesansa:
Mikelanđelo:
poglede na umetnost iznosio u pismima i sonetima (nije pisao traktate)
neke njegove ideje o um.preneo je i portugalski pisac Francisko de
Holanda
13
konzervativniji pogledi na umetnost u odnosu na Leonarda
umetnički ideal: plastična forma firentinske tradicije XV veka
daje prednost skulpturi
slika bolja ako naginje reljefu, reljef gori ako naginje slici
smatra da je pejzažno slikarstvo bez uma
Leonardo da Vinči:
tokom čitavog života pravio beleške i zapisivao misli o umetnosti
nije napisao celovito delo o umetnosti, to su nakon njegove smrti uradili
njegovi učenici
"Traktat o umetnosti"-Leonardove beleške koje su sakupili i redigovali
njegovi učenici
raspravlja o mnogim problemima: prvenstvu među umetnostima (daje
prednost slikarstvu), poezija daje senku stvari, sl. i muzika su sestre, ali je
slikarstvo savršenije jer je oko savršenije od uha
shvata sl. kao nauku
smatra da bi slikar mogao biti u stanju da stvara veliku umetnost mora
imati univerzalna interesovanja
bavio se: perspektivom, pokretom, slikama i problemima boje
3 vrste perspektive: 1.linearna; 2.perspektiva boje; 3.perspektiva reda
(vazdušna perspektiva)
problem senke-zauzima posebno mesto, igra svetlosti po površini
predmeta ili ljudske figure; pri tome se predmet i pozadina moraju se
mešati bez kontrasta i oštrih prelaza-sfumato
lepota uslovljena gradacijom senki
neke svoje pretpostvake nije koristio u sopstvenom slikarstvu
primetio da senke nisu crne, već plavičaste i da njihova obojenost zavisi
od lokalnog tona
ukazao i na stepen svetlosti u boji
zalaže se za slobodan potez
ističe značaj pokreta i zalaže se za precizno prikazivanje istog (pokreti i
gestovi mogu da nagoveste psihička stanja)
forma: oslanja se na pisce kvatročenta
Albert Direr:
putovao u Italiju da bi se bolje upoznao sa slikarstvom i literaturom o
umetnosti nastalom tokom XV veka
slikari su se divili Italijanima, jer su u umetnost uveli poznavanje
perspektive, proporcije i anatomije
radovima Albertija, prihvatili ideje Pjero dela Frančeske (Luka Pačoli širio
njegove ideje u "Traktatu o božanskoj proporciji")
Leonardovi stavovi nisu bili toliko popularni
Na Direra najviše uticao Alberti
sačuvana Direrova 3 traktata
14
1.-sastavljen od 4 knjige, posvećen praktičnoj geometriji-kako geometrija
može da služi slikaru i koja su znanja važna za njegov rad
2.-fortifikaciji
3.- "Četiri knjige o ljudskim proporcijama" (1523.)-zahteva da se sve
precizno meri, izneo pravilo o um. zasnovano na principima italijanskih
teoretičara (um. potrebno pružiti matematički zakon)
ipak zaključuje da mere nisu dovoljne (+božansko nadahnuće)
relativnost lepote- nije jedinstvena za sva vremena i sve oblasti, niko ne
može da pronađe savršenu lepotu
poznavanje proporcija, perspektive i mat. zakona pomaže umetniku da se
približi savršenstvu
umetnikova dužnost: da izražava ideale svoje epohe i sredine
sve stvari koje umetnika okružuju dostojne su prikazivanja
u svojim putnim beleškama govori o delima koje je video
U XVI veku Italiji glavni centri: Rim i Venecija
U Veneciji- prva umetnička kritika u današnjem smislu, javljaju se i prve polemike
vezane za nju
Mark Anton Mikijel:
poznati znalac i kolekcionar
nameravao da napiše niz biografija tadašnjih poznatih slikara
njegov rad ostao u beleškama
tako je objavljeno delo "Beleške o delima crtačke umetnosti"-odnosi se na
ostvarenje venecijanskog slikarstva iz javnih i privatnih zbirki u Veneciji,
Venetu i Lombardiji
U Firenci-preovladali Mikelanđelovi pogledi; ideje neoplatonizma
U Veneciji-Leonardovi (u delima nekoliko pisaca); filozofija venecijanskog
humanizma-izučavanje Aristotelovih filozofije i spisa arabljanskih mislilaca, kretala
se ka proučavanju prirode
Pjetro Aretino:
mišljenja sakupljao u pismima, kasnije sačuvani i objavljena "Pisma o
umetnosti"
piše o venecijanskom slikarstvu
ističe Ticijanovo slikarstvo, jer prevazilazi pedantni crtež Firentinaca i
Tintoretovu slobodu i brzinu slikanja
protiv normi i kanona
ističe značaj kolorita
smatra da bi umetnik trebalo da prikazuje realne situacije
skica-omiljeni vid zbog slobode i jer smatra da u umetnosti treba
izbegavati previše završenosti
15
Paolo Pino:
"Dijalog o slikarstvu"-imaginarna rasprava firentinskog i venecijanskog
slikara
staje na stranu Venecijanaca i daje prednost koloritu
protivi se matematički proračunatim proporcijama
3 komponente slike: invencija, crtež i kolorit
sloboda kompozicije
po prvi put izlaže teoriju eklekticizma-Mikelanđelov crtež+Ticijanov
kolorit=savršenstvo u umetnosti
Lodoviko Dolče:
"Dijalog o slikarstvu"-1557
rasprava nastala pod uticajem Aretinovih pogleda
zalaže se za slikarske slobode
protivi se perspektivnom redu
smatra da slikanje počinje kada se prevaziđe red
motivi iz prirode treba da izgledaju kao da su slučajno nastali
čak se i plastične vrednosti ostvaruju preko kolorita (najvažniji)
čiste, blistave i prijatne boje
Đorđo Vazari:
bavio se i slikarstvom i arhitekturom
bio Mikelanđelov učenik
"Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata"- u 2 izdanja: 1.1550; 2.1568
nova etapa u razvitku iu
presudno uticalo na karakter literature o umetnosti
glavni izvor za izučavanje italijanske umetnosti XIV -druge ½ XVI veka
skup biografija najistaknutijih italijanskih umetnika toga doba
pisao biografije na osnovu: arhivskih podataka, sačuvanih pisama,
razgovora sa savremenicima
najdetaljnije-umetnost XVI veka (druge biografije manje pouzdane)
opšta shema: polazi od opšte ideje, opisuje život i stvaralaštvo umetnika
(nekad izmišljao detalje)
drugo izdanje potpunije, sa više faktografskih podataka
neki pogledi izmenjeni--> promena odnosa prema Mikelanđelovoj i
Rafaelovoj umetnosti
Mikelanđelo-u 1. izdanju se divio Mikelanđelovom delu (osn. merilo za
ocenu ostalih umetnika), u 2. uviđa da postoje i druge teme u umetnosti,
osim ljudske figure; počinje da posvećuje pažnju venecijanskim slikarima
Rafaelo-u 1.-njegova umetnost proces progresa koji je vrhunac doživeo
pred kraj njegovog života; u 2.-Rafaelo je pred kraj života delimično
izgubio ime koje je do tad stekao
nastoji da uspostavi vezu između biografije um. i teorije um.
biografijama prethodi traktat sa dosta tehničkih opisa
16
estetske ideje uprošćene: suština um. podražavanje prirode
istorijsku koncepciju sprovodi kroz čitavo delo
razvoj umetnosti=razvoj živog bića (mladost, zrelo doba, starost)
stari vek: Egipat-mladost, Grčka-zrelost, Rim-starost
italijanska umetnost: kvatročento-mladost, XVI vek-zrelost,druga ½ XVI
veka-starost
prvi koristi izraz renesansa
nagoveštava neke ideje manirizma
U drugoj ½ XVI veka menja se i odnos crkve prema umetnosti-odriče umetnost
slobodu u obradi pojedinih tema
Druga struja tražila da se misaonom tematikom i isticanjem emocija pojača versko
osećanje kod pojedinca (nagoveštaj baroka)
U Italiji u drugoj ½ XVI veka se osnivaju udruženja i akademije koje su nastojale da
fromulišu pravila za prikazivanje sadržaja
Đan Paolo Lomaco:
slikar, pošto je ostao bez vida posvetio se teoriji
"Traktat o umetnosti slikanja"-vrsta priručnika
zamišljen u 3 dela: 1. teorijski pogledi (otkrića antičkih i modernih
slikara); 2. praktična uputstva (njegov ukus zasnovan na Mikelanđelovoj,
Rafaelovoj i Leonardovoj umetnosti); 3. pravila iz ikonografije (navođenje
primera tema koje je poželjno predstavljati)
gl. cilj umetnika-prikazivanje pokreta, izraz psihičkog stanja i svetlosti
koja određuje volumen
pogledi na umetnost su mu formalni (u nekima postaje preteča nemačke
nauke o umetnosti XIX i XX veka)
>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>
>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>
Dvadeseti vek: Druga ½ XX veka-nastavlja se istraživanje započeto tokom prve ½ stoleća
Ričard Krauthajmer:
težište na istoriji i istoriografiji arhitekture
grad Rim-urbanizam, arhitektonsko nasleđe
"Pregled ranohrišćanske i vizantijske arhitekture"
17
Rudolf Vidkover:
umetnost renesanse i baroka, posebno delatnosti Mikelanđela i Berninija
metodološki pristup pod uticajem Abija Vardurga
ikonološki metod preneo na proučavanje arhitekture
"Arhitektonski princip u razdoblju humanizma"
u arh. renesanse pronašao hrišćansku simboliku koja je preuzela ideje
neoplatonizma
jasnoću i lepotu ren. građevina interpretira u hr. smislu kao simbolički
izraz poimanja boga
za ediciju Pelikanove istorije umetnosti napisao pregled umetnosti i
arhitekture u Italiji 1600-1750
Jurgis Baltrušaitis:
počeo izučavanje jermenske i gruzijske um.
pod uticajem metoda Abija Vardurga
počinje da se bavi simbolikom hrišćanske srednjovekovne umetnosti
"Fantastični srednji vek"-proučava magijske, alhemijske uticaje mašte na
staru umetnost (posebno srednji vek)
Andre Šastel:
prihvata ikonološki metod
glavna oblast istraživanja: umetnost italijanske renesanse
Konak Jan Bjalostocki:
teorija i metodologija iu
monografije o Pusenu, Karavađu i Brojgelu
prvi veliki istoričar umetnosti koji je proučavao renesansu srednje i
istočne Evrope
Ernest Gombrih:
sledbenik ikonološkog metoda
bavi se i psihološkim istraživanjima umetnosti ("Umetnost i iluzija")
bavi se umetnošću renesanse ("Norma i forma")
širokoj publici poznat po delu "Istorija umetnosti"
Posle II svetskog rata sedište iu istraživanja seli se na severnoameričko tle
Njujork, Harvard i Prinston- postaju veliki centri
Broj časopisa postaje sve veći, pišu se višetomne istorije umetnosti-Pelikanova,
Propileji, od jednotomnih najpopularnija Jansonova
Mejer Šapiro:
objedinio formalni i ikonološki metod
na početku izučavao srednjovekovnu umetnost (romaniku u Španiji)
potom se okrenuo modernoj umetnosti (od Kurbea do apstraktne um.)
18
dosta uticao i na savremeno likovno stvaralaštvo (Džekson Polok)
Važno središte i Engleska
Frederik Antal:
"Firentinsko slikarstvo i njegova društvena pozadina"-socijalna
komponenta ove um.
svrstava se među one koji su prihvatili neke ideje Arnolda Hauzera
Herbert Rid:
bavio se istorijom moderne um.
"Istorija modernog slikarstva"
"Istorija moderne skulpture"
monografija Henrija Mura
Kenet Klark:
60ih serija "Civilizacija"
tekstove pripremane za seriju pretočio u knjigu "Civilizacija"
nastavljač engleske škole iu XIX i XX veka (Raskin, Vardurg, Berenson)
monografije o Da Vinčiju i Pjeru dela Frančeski
bavio se um. renesanse i uticajem italijanske um. na Rembranta
problemi razvitka određenog motiva u iu ("Akt i pejzaž u slikarstvu")
Entoni Blant:
Klarkov savremenik, špijun
prvu značajnu knjigu posvetio um.teorijama u Italiji
bavio se spisima o um. u Italiji u vreme renesanse
stručnjak za francusku um. XVI i XVII veka (posebno cenio Pusena)
"Umetnost i kultura u Francuskoj 1000-1500" (u Pelikanovoj iu)
Piter Marej:
italijanska renesansna umetnost
NEMAČKA:
Hans Zedelmajer:
Bečka škola
formalni pristup obogatio ikonološkom metodom
Hans Veltint:
vizantijska umetnost
bavio se proučavanjem metodologije iu i položajem nauke u svetu
19
FRANCUSKA: Ikonografski pristup Mijea
Mala i formalna analiza Fosiona, Enfora i Obera
Obogaćene i tekovine iz ikonološkog metoda
Pjer Frankastel-"Umetnost i društvo"
Žerman Bazen-pogledi na um. baroka rokokoa
Žan Ademar-um. XIX veka
Značajan doprinos francuske književnosti
Žan Kasu-moderna umetnost
Andre Marlo:
pristup um. delima sa elementima esejistike
"Imaginarni muzej svetske skulpture"
ITALIJA: Snažan uticaj Kročea
Lionelo Venturi:
"Istorija umetničke kritike"
istraživanja od renesanse do Sezana
Đulijo Karlo Argan:
od Bruneleskija do savremene arh.
monografije o Bruneleskiju i bauhausu
Roberto Longi:
bavio se starijom um. (Karavađo, dela Frančeska)
savremeni metodološki pristup+prefinjena stilska analiza
IU KOD SRBA U XX VEKU:
Božidar Nikolajević:
školovao se u Beču i Berlinu
doktorirao na temu srpske crkvene arhitekture u srednjem veku
kada je došao u BG, podneo je elaborat Univerzitetu o potrebi osnivanja
katedre za iu
1906-osnovana katedra za iu na Filozofskom fakultetu
pisao o: srpskom slikarstvu, evropskom sl., minijaturama Miroslavljevog
jevanđelja
bavio se kritikom
Miloje Vasić:
arheolog
školovao se u Berlinu i Minhenu
20
"Praistorijska Vinča"
bavio se srednjovekovnom umetnošću ("Žiča i Lazarica")
Vladimir Petković:
usavršavao se u Milanu
1905-doktorirao, tema-ranohrišćanski reljef u slonovači gde je prikazano
Vaznesenje
predavao na FF
prvi prilazi na ozbiljnoj osnovi sistematskom proučavanju srpskih
srednjovekovnih spomenika
sinteze-na francuskom, sadrže reprodukcije srpskog s.v. slikarstva:
"Srpsko slikarstvo srednjeg veka" i "Pregled crkvenih spomenika kroz
povesnicu srpskih naroda"
monografije: Žiča, Ravanica, Studenica i Kalenić
rasprave i studije: pre svega se bavio ikonografskom analizom i oslanjao
se na ist. izvore
"Legenda Svetog Save u starom srpskom živopisu"-o ciklusu Sv. Save u
hilandarskoj trpezariji i na moračkoj ikoni
bavio se i arheologijom
1919-seminar za iu sa bibliotekom
Između 2 svetska rata i strani istraživači se bave našom umetnošću
Nikolaj Okunjev:
Rus, jedno vreme predavao u Skoplju
izučavao arh. i slik. srednjovekovnih spomenika na tlu Srbije i Makedonije
monografske studije o spomenicima
freske Nereza, Đ. stupova, Matejića, Sopoćana, Lesnova, Arilja, Morače,
Mileševa
zidno slikarstvo XIII i XVI veka
ikonografska analiza, stiklske karakteristike spomenika
njegov učenik-Svetozar Radojčić :)
Gabrijel Mije:
njegova stilska podela srpske srednjovekovne arhitekture zadržana do
danas
"Stara srpska umetnost"
skupio građu kad je radio na terenu u Srbiji i Mekdoniji
objavio 4 albuma sa reprodukcijama-"Slikarstvo srednjeg veka u
Jugoslaviji"
Radoslav Grujić:
gl. oblast istraživnja-srpske pravoslavne crkve
pisao i o novijoj umetnosti
pokrenuo časopis "Glasnik srpskog naučnog društva"
21
objavio čitav niz odrednica o srpskoj crkvi i srpskoj umetnosti srednjeg i
novog veka
radio i na otkopavanju crkve Svetog Arhanđela kod Prizrena
proučavao i primenjenu um. srednjeg veka, minijaturno slikarstvo
monografije o Pakačkoj eparhiji i Skopskoj mitropoliji
Veljko Petrović:
" Srpska umetnost u Vojvodini" (sa Milanom Kašaninom)-obradio
slikarstvo XVIII i XIX veka
istakao vrednosti baroknog slikarstva i stvaralaštva Teodora Kroča
dao konačan sud o Konstantinu Danilu i Đuri Jakšiću
Milan Kašanin:
u 1. delu knjige pisao o srpskoj um. u Vojvodini od kasnog sr. veka do
XVIII veka
prvi doktor iu na Beogradskom univerzitetu
pisao kritike o srpskoj um. XVIII i XIX veka
pokrenuo časopis "Umetnički pogled"
za potrebe inostrane javnosti napisao na francuskom "Jugoslovensku
umetnost"-prvu sintezu o razvoju umetnosti na tlu tadašnje Jugoslavije
studije iz časopisa objavio u knjizi "Umetnost i umetnici"
studije o Žiči, Studenici, Manasiji i civilnoj arh. u Srbiji objavio u knjizi
"Kamena otkrića"
Lazar Mirković:
teolog, prevodio srpske srednjovekovne knjige i bavio se starom srp. i
vizantijskom um.
rezultate istraživanja objavljivao u vidu kataloga
"Starine fruškogorskih manastira"
"Crkveni umetrnički vez"
"Ikone manastira Dečani"
bavio se i zidnim slikarstvom, o stilu nije pisao
studije o ravenskim mozaicima Eufrazijeve bazilike u Poreču
Svetozar Radojčić:
najznačajniji srpski istoričar umetnosti
studirao arheologiju u Ljubljani i Beču, a u Pragu u krugu ruskih istoričara
umetnosti nalazi oblast kojom će se baviti celog života
u Pragu završio doktorsku tezu posvećenu portretima srpskih vladara u
srednjem veku
utvrđivao političko, versko i dinastičko značenje portreta
pored ikonografke primenjuje i stilsku analizu (novina)
prelazi za docneta na FF u Skoplju
radio u muzeju Južne Srbije u Skoplju
22
napisao knjigu "Starine crkvenog muzeja u Skoplju"-završena u
aprilu1941, gotovo čitav tiraž zapalili Bugari (?)
posle rata postaje prof. u Beogradu
na terenu prikuplja građu o zidnom sl., minijaturama, majstorima
slikarstva
"Stare srpske minijature"
"Majstori starog srpskog slikarstva"
u 2. knjizi pokušao da izdvoji ličnosti stvaralaca i njihov udeo u razvitku
srpske um. XII-kraja XVII veka
"Ikone iz Srbije i Makedonije"-prvi pregled ikonopisa
niz studija, monografija o Mileševi
"Staro srpsko slikarstvo"- najznačajnije delo; podeljena na 3
poglavlja:1.monumentalni stil (1170-1300); 2.narativni stil (1300-1370);
3.dekorativni (1370-1459)
"O istoriji srpske umetnosti srednjeg veka"- na nemačkom
pojedinačne studije sakupljene u 3 knjige: "Tekstovi i freske", "Uzori i dela
starih srpskih umetnika" , "Odabrani članci i studije"
stvorio je grupu istraživača koja je primenjivala specijalnu metodu
istraživanja (metodologiju)-beogradska škola istorije umetnosti
Pera Popović:
profesor na Arhitektonskom fakultetu
bavio se restauracijom crkava (Lazarica)
pisao o staroj srpskoj arh.
sa Vladom Petkovićem napisao "Staro Nagoričino, Žiča i Kalenić"
Žarko Tatić:
istraživač na terenu
monografska obrada dela stare srpske arh.
pisao o Markovom manastiru,Kaleniću, Sv.Nikite, Sv.Gore
jedan od prvih se detaljnije bavio Hilandarom
"Tragom velike prošlosti"
Aleksandar Deroko:
"Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji"
bogata građa (planovi, fotografije, kratki opisi)
prvi potpuni pregled srpske arh. srednjeg veka
proučavao i civilnu arh.
bavio se istraživanjem i folklorne arh.
"Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji"
"Narodno neimarstvo"
Đorđe Bošković:
između 2 sv.rata napoisao studije arh. Manasije i Dečana
23
posle rata-o manastiru Gradac
"Starinar"-izveštaji sa putovanja i iz časopisa
tu prvi put objavljen niz do tad neistraženih spomenika
bavio se restauracijom (Pećka patrijaršija)
udžbenik-"Arhitektura srednjeg veka"
Vojislav Korać:
predavao ist.arh na FF
istraživao južnoslovensku arh. srednjeg veka
"Graditeljska škola Pamoja"
"Arhitektura vizantijskog sveta" sa Maricom Šuput
"Između Vizantije i zapada"- skupnjegovih studija
Vojislav J. Đurić:
Radojčićev đak
predavao srpsku um. srednjeg veka
proučavao i viz. umetnost i dubrovačko slikarstvo
bavio se uticajem ist. događaja i ideologije na razvoj umetnosti
"Istorija kompozicije u srpskom slikarstvu srednjeg veka i njihove
književne paralele"-serija od 4 studije
"Dubrovačaka slikarska škola"
"Vizantijske freske u Jugoslaviji"
jedan od autora monografije o Hilandaru i P. Patrijaršiji
"Ikone iz Jugoslavije"
za ediciju "Istorija srpskog naroda" napisao pregled srp. um. s.v.-a
Gordana Babić:
srpska i vizantijska umetnost srednjeg veka
monografija Kraljeve crkve u Studenici
Sreten Petković:
bavio se srpskom um. XVI i XVII veka
"Zidno slikarstvo na području Pećke Patrijaršije 1557-1614"
monografija o Morači i manastiru Sv. Trojica kod Pljevalja
bavio se i grafičkom opremom stare srpske štampane knjige
ikonografijom i kultovima srpskih svetitelja u XVI i XVII veku
rusko-srpskim um. vezama
Jovanka Maksimović:
srp. srednjovekovna skulptura
srp. srednjovekovna minijatura
uticaj viz. i zapadnoevropske umetnosti na srpsku umetnost s.v.-a
izučavanje Miroslavljevog jevanđelja
pisala o slikrastvu u primorju
24
Bojana Radojković-starim srpskim zlatarstvom i s.v. nakitom; Miljana Ljubinković-
Čorović-prvi pregled starog srpskog duboreza
Mirjana Tatić-Đurić-
ikonografijom Bogorodice
"Studije o ikonografiji Bogorodice"
Pavle Vasić:
bavio se XVIII i XIX vekom
"Doba baroka" i "Doba rokokoa"-sabrane studije
monografija o Anastasu Jovanoviću
"Odela i oružje"-istorija kostima
Miodrag Kolarić:
srpski klasicizam
8 knjiga pod naslovom "Klasicizam kod Srba"
"Srpska umetnost XVIII veka"
"Srpska garfika XVIII veka"
pisao o lik. kulturi Karađorđevog doba
Dejan Medaković:
stilski i ikonografsko-ikonološki problemi srpske um. XVIII i XIX veka
"Srpski slikari"
"Putevi srpskog baroka"
monografije o manastiru Savini
um. XVIII veka u Hilandaru
"Istraživači srpskih starina"
"Srbi u Beču", "Srbi u Trstu", "Sent Andreja"-o Srbima van Srbije
"Srpska umetnost u XVIII veku"
"Srpska umetnost u XIX veku"
Dinko Davidov:
srpska um. u Mađarskoj
srpska grafika XVIII veka
ukrajinski uticaji na srpsku um. XVIII veka
Miodrag Jovanović:
umetnost XIX veka
"Srpsko slikarstvo u doba romantizma"
Radmila Mihajlović:
ikonološki problemi u srpskoj um. XVIII i XIX veka
povezuje um, književnost i teatar tog doba
"Mrtva priroda u srpskom slikarstvu XVIII i XIX veka"
25
Jovan Đorđević, Branislav Todić :)-monografije o Gračanici, Starom Nagoričinu,
Manasiji, Dečanima i pregled slikarstva u doba kralja Milutina
Milka Čanak-Medić, Marica Šuput-"Srpska arhitektura u doba turske vlasti"
Lazar Trifunović:
profesor moderne umetnosti na FF
"Srpsko slikarstvo 1900-1950"
Miodrag Protić:
slikar
osnivač Muzeja savremene umetnosti
"Srpsko slikarstvo XX veka"
monografije o Milanu Konjoviću, Savi Šumanoviću,Mileni Pavlović-Barili
"Slika i smisao" (estetika i teorija um.)
"Nojeva barka" (književni rad)
Gojko Subotić:
srednjovekovna srpska um.
slikarstvo i spomenici Svete Gore, Kosova i Metohije
pisao i o spomenicima u Makedoniji iz XV veka
"Sveti Konstantin i Jelena u Ohridu"
"Ohridska slikarska škola XV veka"
Recommended