View
11
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Kolegij: diplomski studij – 2.godina
KOMPARATIVNI POREZNI SUSTAVI
(II.dio)
Prof.dr.sc.Branimir Marković
Doc.dr.sc. Domagoj Karačić
Sadržaj
4) Proračun Europske unije
5) Harmonizacija poreznih sustava u Europskoj uniji
4. PRORAČUN EUROPSKE UNIJE
Proračun Europske unije
Proračun Europske unije je godišnji financijski plan kojim se
za svaku financijsku godinu predviđaju i odobravaju prihodi i
rashodi za aktivnosti i operacije utvrđene Ugovorom Europske
zajednice o kojima su se složile sve zemlje članice Europske
unije i Europski Parlament.
- ne smije biti u deficitu
- veličina proračuna je ograničena na dva načina:
1. ukupni proračun EU ne smije biti veći od 1,24 posto
ukupnog BDP-a EU.
2. godišnji se proračun EU od 1988. godine planira u okviru
financijske perspektive
Financijska perspektiva je višegodišnji financijski okvir za
proračunske prioritete Unije tijekom srednjoročnog razdoblja.
Proračun EU koji se planira u okviru financijske perspektive
okvir je financiranja strukturnih operacija i unutar tih rashoda
financiranje regionalnog razvoja.
Ciljevi Financijske perspektive od 2007. do 2013. su:- konvergencija
- regionalna konkurentnost i zaposlenost
- europska teritorijalna suradnja.
Prihodi EU – okvir za financiranje reg.razvoja
Vlastiti prihodi
Tradicionalna vlastita sredstva
Prihodi od PDV-a
Prihodi na temelju udjela u BND-u
Korekcija za neku državu članicu
Ostali prihodi
Rashodi EU – okvir za financiranje reg.razvoja
Poljoprivredna politika
Strukturna politika
Unutarnje politike (engl. internal policies)
Vanjski odnosi (engl. external actions)
Administrativni troškovi
Rezerve
Predpristupna pomoć
Kompenzacije
Financijska perspektiva 2007.-2013. sadržava sljedeće
stavke:
- održivi razvoj
- upravljanje prirodnim resursima i njihova zaštita
- građanske slobode
- sigurnost i pravednost
- EU kao globalni sudionik
- rashodi za administraciju
- kompenzacije.
(KONVERGENCIJSKI
PROGRAM)EU KOHEZIJSKA POLITIKA
(Strateške smjernice zajednice
za koheziju)
NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR
OPERATIVNI
PROGRAM
OPERATIVNI PROGRAM 3
NACIONALNI
PROGRAM REFORMI
NACIONALNE RAZVOJNE I
SEKTORSKE STRATEGIJE
OPERATIVNI
PROGRAM
OPERATIVNI
PROGRAM
OPERATIVNI
PROGRAM
STRATEŠKI OKVIR ZA KORIŠTENJE STRUKTURNIH INSTRUMENATA U EU (2007.-2013.)
EUROPA 2020
STRATEŠKI OKVIR ZA KORIŠTENJE STRUKTURNIH INSTRUMENATA U EU (2014.-2020.)
NATIONAL DEVELOPMENT
PLAN 2014. - 2020.
STRATEGIJA VLADINIH PROGRAMA
NACIONALNIPROGRAMREFORMI
EUROPA 2020
KOHEZIJSKA POLITIKA EU (Zajednički strateški okvir)
EUROPSKI FONDZA REGIONALNI RAZVOJ
EUROPSKI SOCIJALNI
FONDKOHEZIJSKI FOND
PARTNERSKI UGOVOR
OPERATIVNI PROGRAMI...
KONVERGENCIJSKIPROGRAM
+
FOND ZA POLJOPRIVREDU
FONDZA RIBARSTVO
Ubrzati stopu ekonomskog rasta i promicati održivi razvoj, s ciljem ostvarivanja realne konvergencije
Brži ekonomski rast
temeljen na tržišnoj
integraciji i institucionalnim
reformama
Veća zaposlenost – brže
stvaranje radnih mjesta
Promicanje održivog
razvoja
• Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija
• Ulaganje u infrastrukturu na području okoliša i energetike
• Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
• Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala
• Razvoj upravnih kapaciteta
• Uravnotežen regionalni razvoj kao horizontalni prioritet
OPĆI
CILJ
KLJUČNI
STRATEŠKI
CILJEVI
SPECIFIČNI
TEMATSKI
PRIORITETI
NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR RH
11 TEMATSKIH CILJEVA1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture
4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi
8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage
9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva
10.Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
11.Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava
Europski semestar jedan je od osnovnih instrumenata za
gospodarsko upravljanje Europskom unijom usmjeren na
bolje planiranje i nadzor ekonomskih i fiskalnih politika
država članica EU.
Tijekom Europskog semestra države članice EU-a
usklađuju svoje proračunske i ekonomske politike s
ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU.
Europska komisija na godišnjoj osnovi provodi iscrpnu
analizu programa ekonomskih i strukturnih reformi država
članica, daje im preporuke te nadzire provedbu.
STUDENI
- objava Godišnjeg pregleda rasta, strateškog dokumenta EK u kojem
se ocjenjuje ekonomska situacija i definiraju ključni prioriteti i izazovi
ekonomske politike EU-a na godišnjoj razini.
- objava Izvješća o mehanizmu upozoravanja, koje prikazuje
vrijednosti odabranih makroekonomskih pokazatelja za države članice,
a kojim započinje postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža.
OŽUJAK
- EK objavljuje tzv. „Jedinstveni analitički dokument“ koji sadrži
ocjenu napretka u provedbi preporuka po državama članicama za
prethodnu godinu i detaljno preispitivanje za države članice uključene u
godišnje Izvješće o mehanizmu upozoravanja.
TRAVANJ
države članice tradicionalno dostavljaju Nacionalne programe
reformi i Programe konvergencije, odnosno Programe stabilnosti
(Stability Programme), ako je država članica eurozone.
SVIBANJ
EK na temelju svoje procjene ekonomskih situacija i programa u
državama članicama, objavljuje nacrte Specifičnih preporuka za
države članice.
LIPANJ
Specifične preporuke potvrđuje Europsko vijeće čime je formalno
završen ciklus Europskog semestra. Od država članica očekuje se da
Specifične preporuke uključe u svoje proračunske planove i planove
politika za sljedeću godinu te ih provedu tijekom 12 mjeseci.
Stručni timovi za rad u osam područja koja odgovaraju
dobivenim Specifičnim preporukama (europskog semestra) za
Hrvatsku:
• javne financije
• mirovinski i zdravstveni sustav
• tržište rada i zapošljavanje
• socijalna zaštita
• poslovno okruženje
• uključenost države u gospodarstvo
• nelikvidnost i razduživanje
• bankarski sektor
5. HARMONIZACIJA POREZNIH SUSTAVA
U EUROPSKOJ UNIJI
Ukupni porezni prihodi kao %BDP
Porezna struktura (% ukupnih poreznih prihoda)
Porezna struktura (% ukupnih poreznih prihoda)
FISKALNA HARMONIZACIJA
- kao alternativni pristup tradicionalnom konceptu fiskalnog
federalizma pojavljuje se koncept fiskalne
harmonizacije.
Mjere fiskalne harmonizacije podrazumijevaju postupak
uklanjanja fiskalnih prepreka i neusklađenosti poreznih
sustava u međudržavnim zajednicama ili regija unutar iste
zemlje u cilju jačanja unutarnjeg ekonomskog prostora i sa
ciljem postizanja veće efikasnosti makroekonomske fiskalne
politike.
Ciljevi harmonizacije su:
- osnivanje zajedničkog tržišta i uklanjane fiskalnih prepreka
koje otežavaju konkurenciju na zajedničkom tržištu
- uklanjanje fiskalnih smetnji koje utječu na slobodno kretanje
roba, ljudi i kapitala na cijelom području EU
- postupno međunarodno približavanje ekonomskih politika
zemalja članica
- uvođenje niza zajedničkih politika u različitim područjima
- omogućiti financiranje EU vlastitim sredstvima
- osigurati ekonomsku neutralnost fiskalnih sustava zemalja
članica u pogledu geografske alokacije resursa i poštivanja
načela nediskriminacije poreznih subjekata i proizvoda u vezi
s njihovom rezidencijom i porijeklom
- učiniti harmonizaciju fiskalnih sustava članica EU
instrumentom ubrzanja procesa integriranja i međuzavisnosti
nacionalnih gospodarstava.
Nedostaci fiskalne harmonizacije u EU:
- svaka država najbolje poznaje preferencije svojih građana te
kako voditi brigu o njima
- kada bi propisi EU zamijenili povijesne fiskalne sustave
(kulturna, politička i društvena tradicija-utjecaj na stvaranje
ekonomskog autonomnog oblika) došlo bi do gubitka
blagostanja
- fiskalnom harmonizacijom se smanjuje prostor za djelovanje
nacionalne ekonomske politike.
Osnovni instrument, tj.pravni akt kojim se harmoniziraju porezi
jesu Smjernice.
Smjernice predstavljaju dio sekundarnog zakonodavstva koje
je drugi po jačini pravni instrument u EU iza Ugovora.
Smjernice određuju okvir unutar kojeg članice imaju više
izbora kako da urede svoje porezno zakonodavstvo.
Osnovno načelo koje bi trebalo utjecati na proces
harmonizacije poreznih sustava u EU je načelo
supsidijarnosti (ugrađeno u Maastricht ugovor 1992.godine).
Načelo supsidijarnosti je temeljeno na činjenici da središnja
razina vlasti treba donositi odluke, samo ako ciljeve koje njima
želi postići može bolje i učinkovitije ostvariti od samih zemalja
članica.
Pravila za harmonizaciju poreznih oblika izvedena su iz
teorijskih postavki i nastoje povesti računa:
o najučinkovitijoj razini vlasti koja pri tome može
najoptimalnije prikupljati poreze.
Prema Musgrave postoji nekoliko kriterija ubiranja poreza
sukladno razini vlasti:
- porezi prikladni za ekonomsku stabilizaciju trebaju se ubirati
na središnjoj (nacionalnoj) razini, dok oni porezi koji se ubiru
na lokalnoj razini moraju biti neutralni na ciklička kretanja
- progresivni porezi koji služe u redistribucijske svrhe, kao
porez na dohodak, trebaju se ubirati na središnjoj razini
- ostali progresivni porezi trebaju se ubirati na onoj razini koja
najbolje obuhvaća njegovu poreznu osnovicu
- niže razine vlasti trebaju porezom obuhvatiti one porezne
osnovice čija je mobilnost niska
- porezi čija je osnovica izrazito neravnomjerno raspoređena
po cijeloj državi trebali bi se ubirati na središnjoj razini.
Europska unija donijela je nekoliko posebnih smjernica
(direktiva) o harmonizaciji pojedinih poreza, te je postignut
određeni minimum usklađivanja poreznih sustava.
Tako je postignuta djelomična harmonizacija izravnih
poreza, a najdalje se otišlo u harmonizaciji sustava
neizravnih poreza → PDV-a i trošarina.
Pravna osnova za usklađivanje neizravnog oporezivanja
definirana je u člancima 90. do 93. Ugovora o EU.
Njima se zabranjuje porezna diskriminacija koja bi izravno ili
neizravno pogodovala nacionalnim proizvodima na štetu
proizvoda iz drugih država članica te se poziva na
harmonizaciju poreza na promet, trošarina i drugih neizravnih
poreza.
Donesena je i Šesta direktiva (77/388/EEC) kao osnovni
dokument EU i zakonska osnova za harmonizaciju PDV-a.
Ta direktiva osigurava primjenu PDV-a na iste transakcije u
svim državama članicama.
Postignut je dogovor prema kojemu države članice primjenjuju
standardnu stopu PDV-a, koja ne može biti niža od 15%, te
jednu ili dvije snižene stope, koje ne mogu biti niže od 5%.
U Europskoj uniji je područje izravnih poreza, tj.
oporezivanje dohotka i dobiti još uvijek uglavnom u
nacionalnom djelokrugu, a zajednička porezna politika odnosi
se ponajprije na neizravne poreze koji neposredno utječu na
funkcioniranje zajedničkog tržišta na području slobodnog
kretanja roba i slobode pružanja usluga.
Na području oporezivanja dobiti trgovačkih društava EU ima
dva cilja:
- spriječiti štetnu poreznu konkurenciju država članica
- omogućiti slobodno kretanje kapitala.
Posljednje proširenje EU dodatno je produbilo porezne razlike
u uniji.
Tako, usprkos uvođenju zajedničkog tržišta te ekonomske i
monetarne unije u EU još uvijek ne postoji istinska
zajednička porezna politika.
U EU je postupak i proces odlučivanja o harmonizaciji
oporezivanja još uvijek kompleksan i kompliciran.
Naime, i dalje je potreban čvrst konsenzus za donošenje
odluka o oporezivanju na razini Unije.
5.1. Harmonizacija poreza na promet
U tržišnom gospodarstvu postoji osnovna premisa poreznog
učinka kada je u pitanju oporezivanje prometa koja se sastoji
od ove činjenice:
opterećenje dobara porezom, ubirao se on na bilo
kojem mjestu, od bilo koga i u bilo kojem obliku manifestira se
uvijek u obliku odricanja od potrošnje privatnih osoba
kako bi se na drugoj strani ostvarila potrebna sredstva za
državne potrebe.
Porez na promet je danas uključen u sve porezne sustave
svih suvremenih država i zauzima jedno od središnjih mjesta.
Tome pridonose njegove karakteristike kao što su:
- izdašnost
- jeftinoća njegova ubiranja
- relativna stabilnost prihoda
- mogućnosti da se koristi kao elastičan i djelotvoran
instrument ekonomske politike.
Povećanje proizvoda u prometu ili povećanje broja obavljenih
usluga dovodi izravno do povećanja broja objekata
oporezivanja čime se na drugoj strani povećava mogućnost
njihove primjene.
povećanje roba i usluga ↔ povećanje broja objekata oporezivanja
Glavna obilježja poreza na promet se očituju kroz:
- obilježje prevaljivosti
- financijska obilježja
- ekonomska obilježja
- socijalna obilježja
Oblici poreza na promet
- prema broju proizvoda koji se oporezuju primjenom
određenog oblika poreza na promet
- prema broju faza prometnog ciklusa u kojima se vrši
oporezivanje
- prema načinu utvrđivanja poreznog opterećenja
- prema tome koja društveno politička zajednica je nadležna
da uvede obvezu ubiranja poreza na promet.
Porez na promet spada među najizdašnije prihode poreznih
sustava suvremenih država.
Financijski efekt poreza na promet je velik iz dva razloga:
- kao osnova za oporezivanje ovaj porez uzima u obzir
potrošnju koja je prisutna kod svake osobe bez obzira na
njenu dob i imovno stanje
- porezna obveza tereti većinu proizvoda i usluga u prometu.
EUROPSKI POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
(6.Smjernica)
1963. godine EEZ predložila zamjenu ondašnjeg sustava
oporezivanja na promet koji je bio u obliku bruto-svefaznog
poreza na promet u neto-svefazni porez na promet, tj. porez
na dodanu vrijednost (Neumarkov komitet).
Od tada nadalje porez na dodanu vrijednost postao je
sastavnim elementom poreznih sustava u preko stotinu
zemalja.
Okvir kojim je na kraju utemeljen europski porez na dodanu
vrijednost sadržan je u 6.Smjernici (1977.godine) koja
predstavlja okvir za svaku zemlju članicu EU o izgradnji
vlastitog sustava poreza na dodanu vrijednost.
Šesta smjernica čini osnovu europskog modela poreza na
dodanu vrijednost.
Ovom smjernicom sve su europske zemlje preuzele obvezu
da preoblikuju svoje sustave oporezivanja prometa te ih
međusobno usklade.
Porez na dodanu vrijednost je porez potrošnog tipa, čija se
primjena zasniva na sljedećem:
- svaka isporuka dobara i usluga mora biti oporezovana
porezom na dodanu vrijednost osim ako nije oslobođena
posebnom odredbom
- niti jedna isporuka dobara i usluga ne smije biti obuhvaćena
porezom na dodanu vrijednost dva ili više puta
- porez na dodanu vrijednost u isporukama dobara i usluga u
poduzetničke svrhe mora putem PRETPOREZA biti odbijen,
kako bi se ostvarilo načelo njegove neutralnosti u
poduzetničkim aktivnostima
- svaki poduzetnik zahtijeva od svojih dobavljača
(poduzetnika) da na računima iskazuju zaračunati porez na
dodanu vrijednost kako bi ga oni mogli odbiti kao svoj
pretporez.
Prednosti poreza na dodanu vrijednost
Najvažnije prednosti poreza na dodanu vrijednost pred drugim
oblicima oporezivanja prometa su:
- izostanak kumulativnog učinka
- otežano izbjegavanje plaćanja poreza
- neutralnost poreza na dodanu vrijednost u poduzetničkom
području.
Stope poreza na dodanu vrijednost
Iako porez na dodanu vrijednost karakterizira relativno malen
broj poreznih stopa, ipak je njihov broj kao i visina jedan od
središnjih problema poreza na dodanu vrijednost.
Stope poreza na dodanu vrijednost u EU
Zemlja članica EU"Super" snižena stopa
Snižena stopa
Opća stopa Parking stopa Nulta stopa
Austrija 13; 10 20 13Belgija 12, 6 21 12 DABugarska 9 20Hrvatska 13, 5 25Cipar 9, 5 19Češka 15; 10 21Danska 25 DAEstonija 9 20 DAFinska 14; 10 24 DAFrancuska 2,1 10; 5,5 20 DANjemačka 7 19 DAGrčka 13; 6 24 DAMađarska 18; 5 27 DAIrska 4,8 13.5; 9 23 13,5Italija 10; 5 22Latvija 12 21Litva 9; 5 21
Luksemburg 3 8 17 14Malta 7; 5 18 DANizozemska 6 21Poljska 8; 5 23Portugal 13; 6 23 13Rumunjska 9; 5 19Slovačka 10 20Slovenija 9,5 22Španjolska 4 10 21Švedska 12; 6 25UK 5 20 DA
5.2. Harmonizacija ostalih neizravnih poreza
Pored harmonizacije poreza na dodanu vrijednost potrebno je
djelomično uskladiti posebne poreze na promet (trošarine) te
još neke neizravne poreze.
Posebni porezi na promet predstavljaju porezni oblik kojim se
oporezuje samo jedan ili nekoliko istovrsnih proizvoda.
S porezno-tehničkog aspekta postoje tri načina utvrđivanja
trošarinske obveze:
- da se trošarina plaća u apsolutnom iznosu po jedinici mjere
(jedinični porez)
- da se trošarina plaća u postotku od vrijednosti kupljene robe
(porez po vrijednosti-ad valorem)
- da se pri utvrđivanju trošarinske obveze istovremeno
primjenjuje i jedinični porez i porez ad valorem (mješoviti
porez).
Karakteristike posebnih poreza na promet:
obveza plaćanja posebnih poreza primjenjuje se na točno
određeni krug proizvoda
fiskalna izdašnost
istodobna primjena posebnog poreza na promet i općeg
poreza na promet
stabilnost prihoda
jeftinoća ubiranja prihoda
ugodnost plaćanja
prevaljivost.
Udio prihoda posebnih poreza na promet (trošarina) u ukupnim poreznim
prihodima zemalja OECD
Harmonizacija posebnih poreza u Europskoj uniji
1985.godine tzv.Bijela knjiga; paket smjernica-osnovni
uvjeti harmonizacije sustava trošarine u EU.
Vezan za harmonizaciju tri osnovne skupine trošarina:
duhan i duhanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, te
na mineralna ulja.
Osim opće Smjernice postoji još nekoliko smjernica i uredbi
koje pobliže propisuju strukturu i visinu oporezivanja trošarina
za svaku od ovih skupina proizvoda.
Strukturne smjernice se odnose na strukturu trošarina, na
definiranje kategorija proizvoda koji su predmet oporezivanja,
definiranje osnovica na koje računa trošarina i definiranje
poreznih oslobođenja.
Smjernice o stopama i visini trošarina definiraju propisane
minimalne stope, odnosno visinu trošarina za proizvode na
koje se primjenjuju trošarine u EU.
5.3.Ostali neizravni porezi
Sustav harmonizacije u EU prije svega se temelji na
harmonizaciji neizravnih poreznih oblika.
To su sljedeći neizravni porezi:
- porez na osiguranja
- porez na kapital
- porez na vrijednosnice
- porez na motorna vozila i porezi na ceste.
5.4. Harmonizacija izravnih poreza
Harmonizacija izravnih poreza započeta je tek sa
usustavljivanjem i stvaranjem visokog stupnja harmonizacije
neizravnih poreza.
Razlog tome proizlazi u izvršenju primarnog cilja uspostave
PDV-a i trošarina u okviru stvaranja zajedničkog tržišta, a time
i jednostavnije eliminacije poreznih barijera u slobodnom
kretanju ¨četiriju sloboda¨: rada, kapitala, proizvoda i usluga.
Kod sustava oporezivanja poduzeća (kompanija, dobiti),
Vijeće je donijelo nekoliko porezno-pravnih dokumenata:
– smjernicu o fuziji
– smjernicu o trgovačkim društvima majka-kćer
– međunarodni dogovor o primjeni arbitražnog postupka u
slučajevima dvostrukog oporezivanja
– smjernicu o zajedničkom oporezivanju kamata i
autorskih naknada povezanih kompanija.
Danas sustav harmonizacije oporezivanja u EU obuhvaća
smjernice i ostalo porezno-pravne akte koje se odnose na
pet područja:
Oporezivanje matičnih i zavisnih društava (majki-kćeri)
Porezni tretman spajanja, dijeljenja te transfera imovine i
udjela među poduzećima
Arbitražni postupak u slučajevima dvostrukog oporezivanja
Oporezivanje kamata i autorskih naknada između
povezanih kompanija
Europski model spriječavanja štetne porezne konkurencije.
Harmonizacija sustava oporezivanja dohotka pojedinca
Zakonodavstvo EU se rijetko miješa u oporezivanje fizičkih
osoba što je razlog najmanjeg stupnja harmonizacije u
segmentu oporezivanja dohotka pojedinca.
Oporezivanje kamata na štednju
U 2003. godini je uvedena Smjernica o oporezivanju dohotka
od štednje, tj.kamata na štednju.
Cilj Smjernice je da se u budućnosti osigura najmanja razina
prekograničnog oporezivanja kamata u EU. Prema ovoj
smjernici sve zemlje članice EU moraju uvesti automatsku
razmjenu informacija o isplatama kamata na štednju
nerezidentima (fizičkim osobama).
Oporezivanje dividendi
Problematika oporezivanja dividendi fizičkih osoba nije
usklađena unutar EU, niti postoji namjera zakonodavstva da
se miješa u ovaj segment oporezivanja. Tek se 2003.godine
Komunikacijom o oporezivanju dividendi fizičkih osoba
na zajedničkom tržištu pozivaju sve zemlje članice na
suradnju oko pitanja oporezivanja.
Jedno od područja oporezivanja gdje do sada nisu postignuti
nikakvi pozitivni pomaci jest područje oporezivanja imovine
(funkcioniraju jedino bilateralni ugovori o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja imovine)
5.5. Porezna konkurencija u EU
Promjene koje su se dogodile u 90-tim godinama:
→ niz međunarodnih spajanja i pripajanja kompanija
→ snažan porast elektronske trgovine i rast mobilnosti faktora
proizvodnje koji snažno utječu na distorziju porezne
osnovice u zemljama EU svakodnevni porast sve veće
ekonomske integriranosti utjecao je na:
- jačanje nefiskalnih, tehnoloških i institucionalnih barijera
unutar EU velike (multinacionalne) kompanije unutar EU
promatraju EU kao svoje domaće tržište (organizacijske
promjene i veća centralizacija)
- porezni obveznici su tražili kako smanjiti svoje obveze, a s
druge strane zemlje članice EU su raznim poticajima željele
akumulirati što više kapitala u svoja gospodarstava.
Recommended