Ocvali zadah jugoslavenšti ne

Preview:

Citation preview

s izdavačem oko njezine ponude javnosti.Znam da su javna glasila u tuđim rukama ida o njoj vjerojatno ne će nešto posebno go­voriti, Prostor je zamišljen za one koji dru­kčije pišu. Tko je vidio govoriti o čovjeku,

Bogu, domovini!? Ma, dajte! U suvreme­nom smo dobu, traži se nasilje, praznina,ništavilo i te stvari. Naravno, odmabujemrukom, idemo dalje. Subotom obično dola­zim u Međugorje ispovijedati. Ne uspijevamuvijek, ali se trudim. Službovao sam tamodosta godina i znam koje su potrebe. A i beztoga zar se može ostati nijem na riječi Kra­ljice mira? Ona neprestano mijenja povijest.Sazreše vremena te Crkva s najviših vrhovaprionu na ozbiljno razmatranje što se tamotočno događa. I to je to, pravi korak u pra­vom smjeru. Treba misliti i na računalniJ

sigurnost. S Duplim pokušavam nešto nap­raviti na tom polju. Podrazumijeva se uzpomoć linuxa. Dosadio mi je Bill Gates injegovi programi. Nisu Bog zna što, a i za­rađeni novac troši na dvojbene stvari. Nara­vno, ne bi me to trebalov zanimati kad se nebi odnosilo i na mene. Citarn da je, izmeđuostaloga, član raznih moćnih opskurnih taj­nih društava. Nazdravlje!

Nedjelja, 18. travnjaSlužim sv. misu u mjestu koje su nekadakomunisti donekle bili zarazili svojom ideo­logijom. Prokrijumčarila se preko polja izsusjedne Dalmacije. Najprije je to bila pro­tutalijanština, pa antifašizam, pa partizan-

.ština i na kraju goli komunizam i sve s njimpovezano. Mještani se nerado sjećaju tihvremena. Danas se diče lijepo sagrađenom

crkvom. Zbog njezine ljepote prozvali smoje katedralom. Poljaci oplakuju svoje žrtve-·zrakoplovne nesreće i pokapaju svoga pred­sjednika. Naša tzv. javna glasila najprije re­koše "kontroverznog", a nakon što čitav

svijet izrazi sućut i poče se spremati doći nasprovod, naglo ušutiše. Tek se uhvatiše okotoga je li trebao biti pokopan ovdje ili ondje.Naravno da mi na um pade naš TUđman.

puk u boli, a oni radosni jer misle da im jekucnuo čas. Nažalost pridruži im se i poli­tička svjetska krema, jer Hrvatska je zadanašnje vlastodržce jednostavno neželjenodijete. Takva je pomalo i nova knjiga domi­nikanca i akademika Stjepana Krasića. Nas­lov joj je Počeloje u Rimu. Podnaslov jasnokaže zbog čega je prešućuju: Katolička

obnova i normiranje hrvatskog jezika uXVII. st. Predstavlja se večeras u središtuBrotnja, u Čitluku. Vjerujem da će dvoranabiti puna. Ovdje je domoljublje istinsko isamorazumljivo kao dab koji se diše, FilmKatyn, kasno na tv, kao i sve drugo što ipakvalja. Komunisti opet na djelu. Molim se zaPoljsku, ali i za Hrvatsku. Svibanj je tu,Bleiburg, Britanci, komunisti,

Subota, 17. travnjaDanas bi, kao, trebalo biti nešto mirnije jerse svatko posvećuje samome sebi. Međutim,životni ritam traži svoje. Drago mi je čitati islušati da puk (mislim na sve slojeve) ne pri­hvaća Zapadni Balkan i "region". Buni se.Na internetu je osvanula Facebook skupinakoja se opire isprici u njezinQ ime. Zna setko je bio napadač, tko žrtva. I tako ostaječak i onda kad je netko naš napravio neštošto nije smio. Izišla mi je ovih dana novazbirka pjesama Kapaju sjene. Dogovararn se

Petak, 16. travnjaJutros je trebalo početi otkopavanje masov­ne grobnice na Širokom Brijegu. Vrijeme seistina mrvicu prolj<;pšalo, ali sve je još blat­njavo pa smo taj posao odgodili za svibanj.Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje

grobišta Drugog svjetskog rata i poraća uopćini Široki Brijeg ipak ne će mirOV<lti. Inadalje će marljivo skupljati obavijesti ostratištima i komunističkom zlosilju. Da nezaboravim. Ono nešto hrvatskih javnih gla­sila u Herceg Bosni ili BiH, kako se komesviđa, trudila su se izvješćivati o događajima

ovih dana, A trude se i ''kopači'' hrvatskogjavnog tv kanala i radijskih frekvencija uBiH. Dotle se u obaviještenim izvorimapriča da se sprema nešto "zajedničko", kaonekad RTv Sarajevo. Nije li možda i pred­sjednik Josipović "kopač" na ovom drugomposlu? Hajde da ga se okanimo i prijeđemona nešto drugo. Vrijeme je da spremim svo­ju radijsku emisiju Jasnoća pogleda. Ideponedjeljkom, ali valja pravovremeno poče­

ti. Posljednjih mjeseci često mi čestitaju nahrabrosti jer, po njima, govorim što se drugine usude. Međutim, meni se čini da su miriječi iste kao i prije. Može, dakle, biti da senisam promijenio ja, nego okružje oko nas.Ponovno šutnja, ponovno strab, ponovnoocvali zadab jugoslavenštine.

Cetvrtak, 15. travnjaEvo ga opet. Predsjednika, Hrvatskog.Posjeti Ahmiće (Bošnjaci), Križančevo

selo (Hrvati), baš tim redom, i što no još?Ništa! Srbe preskoči. Ima i pravo. Hrvatisu iz Republike Srpske davno oijerani i toje barem za jedno vrijeme gotova priča.

Ostala je još Federacija. Ali ići će i to,posebno nakon predsjednikovih riječi. Okomunističkim zloćinima ne progovori. Amogao je. Re-cimo o onima u obližnjemTravniku ili o onima u Mostaru kamo sepopodne "spustio na kulturu". ŠirokiBrijeg s ubijenim fratrima i s 65 još neot­vorenih stratišta također mu nije bliz. Zbogtoga ga malobrojni dočekuju i slikaju se snjim ovih dana. U Tuđmanovo vrijemebilo je to drukčije.

Čit<un neke napise o uspostavi vojnog du­šobrižništva u BiH. Ta bilo je već davnovrijeme. Jedino, nešto nitko ne spominjevojne dušobrižnike tijekom Domovinskograta, A bilo ihje, znam to dobro! Nema namdruge nego se udružiti i reči da smo u onavremena negdje bili. Baš kao i branitelji skojima smo dijelili dobro i zlo. Javi mi segosp. Vacek. Bi mi ga drago čuti. U neka gr-

, da vremena puno smo se više susretali. iz­među ostaloga uspostavljala se Radiopo­staja ''Mir'' MeđugOlje. Ostavio je neizbri­siv trag. Ne samo da njegovi odašiljački ra­dio uređaji savršeno "sviraju", nego je i sve­mu tome pristupio prijateljski. Znali smo sk­lapati poslove, skupe, samo stisk-om ruke,negdje tamo na crpki za gorivo između Us­ore i Dervente. Trebat će zato što prije kodSlaveka obnoviti ta vremena i razmotritinova.

simS"

Ocvali zadahjugoslavenštine

Srijeda, 14. travnjaRazmišljam još o sinoćnjem predstavljanjuznamenite knjige fra Dominika dr. MandićaRasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti.Pojavila se 1963. i za njezino čitanje iliposjedovanje u domovini se išlo u tamnicu.Posebno je to naglasio Mile Pešorda. Kad bimogli, bi li opet uhićivali? U Hrvatskomintelektualnom zboru (HIZ) BiH pred izbor­nom smo skupštinom. Zbog toga smo se sa­stali mi članovi Upravnog vijeća. Nemahrvatskog političkog okvira u BiH pa nasnitko novčano ne podupire. Nu, snalazimose na razne načine i ne damo se protjerati izjavnosti. Naravno da smo dobili rješenje osvome djelovanju, ali nas još ne upisaše uregistar udruga. Nije teško pogoditi gdjezapinje.

Pišem prikaz knjige Ogoljela laž logoraJasenovac. Hvala Bogu da se pojavila, iakoje razvikana javna glasila u hrvatskom naro­du (ne kažem hrvatska) nastoje prešuijeti.KasDije čitam jednu drugu knjigu Katoličkosvećenstvo u NOB-u 1941. - 1945. Nakonsvega bacam se na čitanja svjedočanstava

očevidaca iz toga razdoblja. Poslije dugošutim: Ovamo, s ove strane granice, ukazanam se trenutni hrvatski predsjednik. Mirnodeklaracije Hrvatskog (nekad državnog)sabora reče da je Hrvatska devedesetih godi­na prošlog stoljeća dijeWa BiH. Javna glasi­la uredno će o tome izvijestiti, i to pobjedo­nosno, a hrvatski puk odmalmu rukom i reče:"Zapadnobalkanac, ćaćino dite". Mislim, tosu blaže riječi. Ja ne ću ništa komentirati, jer'Tražili ste, gledajte';.

nuše prema Beogradu. Dok smo uzlijetali,gledao sam topove poredane poput vojnika.Cijevi su im, pogađate, bile okrenute premagradu. Bilo kako bilo, nisam danas nikudišao iako sam bio i pozivan. DHK HB u'spje­lo je doći do štanda i izložiti svoje knjige.Valjda će netko koju i kupiti. I sve je nadalje.pod "valjda". Nesta Herceg Bosne i nitko seviše ne brine za hrvatsku kulturu i slične

stvari. Oprostite, brinu se svjesni pojedinci,a društvo ode svojim putom. U samostan­skoj crkvi na Humcu sv. misa i pobožnostsv. Anti. Puk hrvatski ne zaboravlja tko je ikamo mu je ići. Još da mi se javi prijateljpreko Skypea i dan može završiti.

HRVATSK<fsLQVQ.nudi vanf"'!;""·

750 brojeva

Utorak, 13. travnjaNavratiše prijatelji iz Zagreba. Baš lijepo odnjih. Na poslovnom su putu po Herce,.govini.Dosta smo vremena proveli skupa. Sirio sesignal Radiopostaje "Mir" Međugorje tesmo snovali što i kako. Pružili su nesebično

ruku i danas slušatelji mogu uživati. A kadveč o tome govorimo, recimo da ta radiopo­staja ima prijatelja. i po BiH, među svimkonstitutivnim narodima, ne kažem en-tite­tima. Ubvatih malo vremena i uzeh u rukeVijenac. Nekada sam ga listao, za vrijemeAndrije Tunjića čitao, a sada ga opet listam.Toliko o tome. U Mostaru se održava Među­narodni sajam gospodarstva. Otvori gaBoris Tadić, a meni nešto padoše na pametdevedesete godine prošlog stoljeća. Letiosam iz Mostara zrakoplovom za Rim. Tre­balo je to biti preko Zagreba, ali nas okre-

Ponedjeljak, 12. travnjaMolitva. Doručak. Tako obično počinje mojdan. Ovaj put još dugi pogled kroz prozor.Hoće li ijedan pred nama biti kišovit ili će­

mo ipak u peiak ići iskapati komunis~čkežrtve? Pobili su ih u veljači 1945. na Siro­kom Brijegu. Sitnica, samo 40-ak, znali SUbiti i,učirikovitiji. Vrijeme ne sluti na dobro,prognoze nešto drugo predviđaju. Očito

nam je čekati. Otkad postab vicepostulatorPostupka mučeništva Fra Leo Petrović i 65subraće" (www.pobije-ni.info) dobro prou­čih ta zlosretna vremena, ali i narav muče­

ništva tako da zapisab da ovih godina tražimsvece i pišem pjesme. Znam, to S~ ne zas­lužuje, to se čini s dubokim poštova-njem.Jutros u Asiz odoše novaci, a ja ostab usamostanu s postulantima. U njihovim godi­nama i ja sam tamo išao i ćutio mir, unatočiskustvu s nesretnom jugovojskom i njezi­nim, malo je reći, nemirom. Popodne idem uMostar na predstavljanje Približenih daljinadubovne Hrvatske Stjepana Šešelja. RadioHerceg Bosne, koji više nije u prosvjedu, uvijestima najavi ovo događanje,ali i manife­staciju koja u'skoro počinje. Nazva je Hrvat­sko proljeće, očito zanesen knjigom i bilompuka. Nasmijab se iz srca. Ta manifestacijanekada se zvala Uskrs s Maticom, nakontoga Dani Matice hrvatske, a sadaje Mostar­sko proljeće. Društvo hrvatskih književnikaHerceg Bosne (DHK HB) slabo tamo imapristup, a ja sam uz ostalo član pa...

kJ(())MIlDnIhUll<ff.J,3

<ffIfb3Dn3 RVATSKOLOVO~T;J E D N I K Z A K U L T U· R U

GODINA XVI•• BRO.ffs3.:':. ZAGREB, PETAK, 23. TRAVNJA 2010•• CIJENA'10 KUNA '.2.05 EURA, 3,30 CHF, 3KM, 4 USD, 5,90 CAD, 6AUD

Željko Sačićstr. 3

Dnevnik

Miljenko Stojić

str. 7

Potrafite DVOHrvatskoga slova

TUDMAN

Na kioscima i prodajnimmjestima Tiska

;:;11

Recommended