Oslobodjenje 12 maj

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJEBH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

DR@AVA I SREBRENICA SU VA@NIJE OD VLASTISUBOTA, 12. 5. 2012.

SULEJMAN TIHI], PREDSJEDNIK SDA

Godina LXVIII Broj 23.493

BRATUNAC DANAS D@ENAZA ZA 34 [EHIDA

U TABUTIMA I TROJE BRATUNA^KIH MALI[ANA5. strana

Danas 99. vje~iti derbi na Ko{evu

I Sarajevo i @eljezni~ar `ele pobjedu46-47. strana

U @I@IPredsjednik FBiH uputio deklaraciju u Parlament

subota, 12. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sud u Strasbourgu pIako ova presuda zna~i pla}anje od{tete u ukupnom iznosu od 229.740 eura, ona istodobno, prema mi{ljenju Zikrete Ibrahimovi}, zna~i da se od{teta ne}e morati isplatiti svim prijeratnim nosiocima stanarskog prava nad 1.023 evidentirana vojna stana u FBiHBosna i Hercegovina, odnosno Federacija BiH, ne}e morati isplatiti od{tetu svim prijeratnim nosiocima stanarskog prava nad 1.023 stana nekada{njeg vojno-stambenog fonda ukoliko se doka`e da su oni stambeno obezbije|eni u Republici Srbiji. Na ovakav zaklju~ak ukazuje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Mago i drugi protiv Bosne i Hercegovine objavljena 3. maja ove godine.

Nema naknade oKrupan zalogajOvom presudom je raspakovan jedan veliki paket, kona~no se stavlja ta~ka na pitanje vojnih stanova. Vidimo {ta nam je raditi, treba biti mudar i raditi. Slijedi ispitivanje situacije od stana do stana. Krupan je ovo zalogaj, bi}e pla}anja, ali ne koliko bi moglo biti da se moraju nadoknaditi {tete za sve stanove, kaè Ibrahimovi}. U FBiH postoje 1.023 stana iz biv{eg vojno-stambenog fonda ~iji je povrat odbijen na doma}im instancama i sudovima. Prema sada{njim podacima, u vi{e od 800 ìve predstavnici ugroènih kategorija, poput ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca. (odnosno FBiH; op. a) u roku od tri mjeseca od dana kada presuda postane kona~na, treba Ljeposavi Mago platiti 53.000 eura, Jovanu Radovi}u 85.000 eura i Vasi Krstevskom 76.000 eura. Svakom od njih treba se platiti i po 5.000 eura na ime nematerijalne {tete, a Krstovskom jo{ i 740 eura na ime tro{kova i izdataka. Pomenutim osobama potrebno

Supervizija treba ostatiU deklaraciji stoji da nisu ste~eni uslovi za okon~anje reìma supervizije za distrikt Br~ko, jer RS jo{ nije u potpunosti ispunio obaveze koje proisti~u iz kona~ne odluke Arbitra`nog tribunalaPredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine @ivko Budimir proslijedio je u Parlament FBiH Deklaraciju o neprihvatanju ukidanja supervizije za distrikt Br~ko BiH. O ovom dokumentu izjasni}e se oba doma Parlamenta FBiH u srijedu, 16. maja ove godine. u skladu sa kona~nom odlukom, Statutom distrikta i Amandmanom I na Ustav BiH. Zatim, navodi se da eventualna odluka Upravnog odbora Vije}a za implementaciju mira (PIC) o okon~anju reìma supervizije ne bi bila u skladu sa kona~nom odlukom Arbitra`nog suda prije negoli supervizor za distrikt Br~ko uz suglasnost sa visokim predstavnikom ne obavijesti Arbitra`ni tribunal da se oba entiteta u potpunosti pridràvaju svojih obaveza da podrè uspostavljanje novih ustanova opisanih u kona~noj odluci i da te ustanove funkcioni{u efikasno i trajno. Tako|er, isti~e se da bi ukidanje supervizije prije slanja pomenute odluke supervizora Tribunalu otvorilo prostor da RS dovede u pitanje kontinuiranu jurisdikciju i ovla{tenje Arbitra`nog tribunala da rje{ava sporove u vezi sa obavezama iz kona~ne odluke i proizvelo pravni vakuum za proceduru zatvaranja Tribunala.

Troje dobilo, troje odbijenoOva presuda se odnosi na zahtjev {est aplikanata, prijeratnih nosilaca stanarskog prava nad stanovima nekada{njeg vojno-stambenog fonda, za povrat tih stanova od kojih su ~etiri u Sarajevu, a dva u Mostaru. Oni su se `alili na povredu prava na imovinu iz ~lana 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju i prava na dom iz ~lana 8. Konvencije, te na diskriminaciju po ~lanu 14. Konvencije u vezi s ~lanom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. No, od {est aplikanata Ljeposave Mago, Jovana Radovi}a, Vase Krstevskog, Ivana Antonova, Milutina Banovi}a i Milutina Radojevi}a, Sud je presudio samo u korist prvih troje. Po toj presudi, BiH

Opasnost poni{tavanjaDeklaracijom se podsje}a da je pravni status distrikta Br~ko BiH regulisan kona~nom odlukom Arbitra`nog tribunala od 5. marta 1999. godine, dopunjenim aneksom iz 18. avgusta iste godine, zatim Statutom distrikta Br~ko BiH i amandmanom I na Ustav BiH, ali da su sva druga pitanja i nadle`nosti distrikta regulisani odlukama entitetskih vlada ili parlamenata. - Stoga postoji opasnost mogu}eg jednostranog poni{tavanja tih odluka od vlada ili parlamenata koji su ih donijeli. Takav razvoj doga|aja bi bio krajnje nepoèljan, a za posljedicu moè imati pravni vakuum i probleme u rje{avanju tih pitanja, stoji izme|u ostalog u deklaraciji. U deklaraciji se dalje navodi da NSRS nikad nije stavio van snage odluku kojom se ne prihvata kona~na odluka Arbitra`nog tribunala o progla{enju distrikta Br~ko, te se od NSRS-a traì prvo da poni{ti odluku o neprihvatanju kon~ane odluke o progla{enju distrikta Br~ko i potom donese odluku ili zaklju~ak o njenom prihvatanju. Zaklju~cima, koji su predloèni u deklaracije, izme|u ostalog se isti~e da nisu ste~eni uslovi za okon~anje reìma supervizije za distrikt Br~ko, jer RS jo{ nije u potpunosti ispunio obaveze koje proisti~u iz kona~ne odluke Arbitra`nog tribunala te da RS nije pokazao ni nesumnjivu spremnost da se pridràva svojih obaveza prema distriktu

Zikreta Ibrahimovi}: Treba dokazati da su rije{ili stambeno pitanje

je platiti i eventualni porez koji se mo`e zara~unati na sve nabrojane iznose. Za razliku od Mago, Radovi}a i Krstevskog, Sud je presudio da nije bilo kr{enja ~lana 1. Protokola br. 1 na Konvenciju u pogledu Antonova, Banovi}a i Radojevi}a. - [to se ti~e gosp. Ivana Antonova, gosp. Milutina Banovi}a i gosp. Milutina Radojevi}a, Sud isti~e da njihova stanarska prava na vojne

Nerije{ena pitanja- Smatramo da preostala nerije{ena pitanja od vitalnog zna~aja za distrikt Br~ko, kao {to su predstavljanje distrikta u institucijama BiH, te opskrba distrikta elektri~nom energijom, moraju biti rije{ena prije nego {to se pristupi razmatranju odluke o okon~anju reìma supervizije za distrikt Br~ko, tako|er stoji me|u predloènim zaklju~cima u deklaraciji. Neophodnim se navodi i dono{enje zakona o distriktu Br~ko u Parlamentarnoj skup{tini BiH kojim bi se sveobuhvatno i trajno rije{ila sva nerije{ena pitanja i sve oblasti dru{tveno-politi~kog ìvota u distriktu koje su dosad regulisane odlukama i zaklju~cima entitetskih izvr{nih i zakonodavnih vlasti.M. \UROVI] RUKAVINA

V I J E S T I

MUSTAFA CERI]

@edni smo istine i pravde[ezdeset dvije godine nakon ~uvene Cazinske bune, kada su se gladni seljaci digli na oru`je protiv komunisti~ke vlasti Jugoslavije koja im je uzimala ìto i stoku, ne zna se ta~an broj ubijenih tokom gu{enja pobune. Naj~e{}e se tvrdi da ih je 23 ubijeno, od ~ega se za 16 njih nikad nije obavila dènaza. A zatim je oko 1.800 ~lanova porodica pobunjenika bilo prognano u Srbac, pa su se godinama poslije u Cazin vra}ali iz izgnanstva. Inicijativnom Op}inskog vije}a Cazin donesena je Rezolucija o osudi masovnog kr{enja ljudskih prava civilnog stanovni{tva u Cazinskoj krajini 1950. godine i zlo~ina po~injenih od reìma biv{e Jugoslavije (FNRJ), kao i odluka o progla{enju 6. maja Danom masovnog kr{enja ljudskih prava civilnog stanovni{tva u Cazinskoj krajini. Nakon toga, rodila se i ideja da se tim osobama kona~no obavi i dènaza, koju tada{nje vlasti nisu dozvoljavale, i kona~no u petak, na gradskom stadionu u Cazinu, oko dvije hiljade ljudi klanjalo im je dènazu. Reisul-ulema Bosne i Hercegovine Mustafa Ceri} predvodio je dùma-namaz na stadionu, a nakon toga klanjana je i dènaza.

- Zahvalan sam Kraji{nicima {to su inicirali da kona~no ovdje obavimo dènazu u odsutnosti, na{oj bra}i koja su nevino ubijena samo zato {to su traìla hljeba, {to su bila gladna i {to nisu mogla podnijeti nepravdu. I danas smo èdni istine, pravde i mira, ali ako je to ne{to {to ljudi daju, onda nam to i uskra}uju. Ali ne mogu uskratiti Allahovu milost, imamo vazduha i on nam je najpotrebniji, imamo vode koja nam je potrebnija i od hrane, a molim Allaha da u Krajini uvijek bude pitke vode i dovoljno hrane za sve, kazao je reisul-ulema, na {to su Kraji{nici gromoglasno aminovali. Za du{e rahmetlija prou~eni su sura Jasin i dova.F. BENDER

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012.

U @I@I

resudio u predmetu vojnih stanovaKlju~ni izuzetakU presudi Sud isti~e da su u pogledu gosp. Ivana Antonova i gosp. Milutina Radojevi}a, njima dodijeljena prava zakupa neograni~enog trajanja na stanove u Srbiji, odnosno u Crnoj Gori. Da bi se kvalificirali za sticanje tih prava u Srbiji i Crnoj Gori, oni su se morali odre}i ekvivalentnih prava na svoje predratne stanove u Sarajevu. Istina je da obi~no dràve moraju ponuditi naknadu ukoliko oduzimaju imovinu. Nadalje, ~injenica da je osoba stekla imovinsko pravo u jednoj dràvi obi~no nije dovoljna sama po sebi da opravda oduzimanje te imovine u drugoj dràvi. Uzimaju}i u obzir navedeno, me|utim, u izuzetnim okolnostima raspada SFRJ i ratova u tom regionu, Sud smatra da tuèna dràva nije bila obavezna prema ~lanu 1. Protokola br. 1 isplatiti naknadu aplikantima za poni{tavanje njihovih stanarskih prava, uzimaju}i u obzir da su oni u me|uvremenu stekli ekvivalentna prava u drugim biv{im republikama SFRJ. Stoga nije do{lo do kr{enja ~lana 1. Protokola br. 1 u pogledu gosp. Ivana Antonova i gosp. Milutina Radojevi}a. Na kraju, gosp. Milutin Banovi} je dobio hipotekarni kredit da bi otkupio stan u Srbiji. Vlada Srbije je tvrdila da je njegov poloàj bio u potpunosti druga~iji od poloàja onih koji su dobili pravo zakupa na vojne stanove u Srbiji. Me|utim, Sud se s tim ne slaè. Prvo, aplikantov kredit su sufinansirali vojni organi vlasti. Drugo, poput onih koji su dobili pravo zakupa na vojni stan u Srbiji, i ovaj aplikant se morao odre}i stanarskog prava na svoj stan u Sarajevu. Stoga, nije do{lo do kr{enja ~lana 1. Protokola br. 1 u pogledu gosp. Milutina Banovi}a. o~ekujem odbacivanje zahtjeva jer su prija{nji nosioci stanarskog prava stekli stanove u Srbiji. Sve takve slu~ajeve ovakva presuda }e potvrditi i opravdati, poja{njava Ibrahimovi}. Ona kaè da budu}a borba BiH, odnosno Federacije ~iji je budèt pogo|en ovakvim presudama, i na diplomatskom i na svakom drugom planu, treba i}i u pravcu da se dobiju podaci o vlasni{tvu nad stanovima u Srbiji. ipak, biti i borbe i natezanja. Naàlost, pokazao se jedan vrlo nekorektan odnos, kazala je Ibrahimovi}. Po{to postoji rok od tri mjeseca u kojem neka od strana moè uloìti zahtjev za izlazak pred Veliko vije}e Suda, ili za reviziju presude, ona postaje kona~na tek kad pro|e sva ta procedura. Od momenta postanka presude kona~nom, od{teta se mora isplatiti u roku od tri mjeseca, a BiH, odnosno Federacija ima rok od pola godine da napravi akcioni plan za provo|enje generalnih mjera iz presude koje }e prezentirati Vije}u Evrope. Ibrahimovi} najavljuje {iri sastanak sa predstavnicima vlasti u Federaciji na kojem bi se razmotrila situacija i pripremili naredni koraci, a svakako apeluje i na poja~anje diplomatskih odnosa sa Srbijom kako bi se i zvani~nim putem iz te zemlje mogli dobijati potrebni podaci.M. \UROVI] RUKAVINA

cirima JNA udomljenim u SrbijiSud u Strasbourgu: Uzeo u obzir okolnosti raspada SFRJ

stanove u Sarajevu nisu prestala zbog njihove slu`be u snagama VJ, ve} zbog toga {to su se oni odrekli tih prava da bi stekli stanove u Srbiji, odnosno u Crnoj Gori. Kako su njihova stanarska prava poni{tena na osnovu objektivnih i razumnih kriterija, a ne na osnovu njihovih li~nih karakteristika, u ovom slu~aju nije do{lo do kr{enja ~lana 14. Konvencije u vezi sa ~lanom 1. Protokola br. 1. U skladu s tim, ova pritu`ba je o~igledno neutemeljena i mora biti odba~ena u skladu sa ~lanom 35. stavovima 3 (a) i 4. Konvencije, stoji doslovce u presudi. Zikreta Ibrahimovi}, zamjenica agenta Vije}a ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, bitnim smatra i to da je Sud utvrdio da ni u jednoj od {est aplikacija ne postoje indicije da aplikanti zaista `ele da se vrate u svoje prijeratno mjesto prebivali{ta, zbog ~ega su njihove `albe o povre-

di prava na dom po ~lanu 8. Konvencije odbijene kao o~igledno neosnovane, a odbijene su i aplikacije za diskriminaciju.

Umanjena {teta- Tvrdim da je ova presuda, ipak, na{ uspjeh. Ovakva presuda daje velike mogu}nosti da mi u toku njene provedbe i za ostalih 1.023 stana moèmo do}i do podataka o prijeratnim nosiocima stanarskog prava nad vojnim stanovima u BiH i ne}e nam se traìti pla}anje od{tete, odnosno naknade u svim slu~ajevima gdje dokaèmo da su osobe rije{ile svoje stambeno pitanje u Srbiji. Iako }e se sad platiti odre|ena suma, {teta je mogla biti mnogo ve}a. Sud je ovaj put prihvatio sve ono {to smo dokazali. Pokazano je veliko razumijevanje za BiH. Vrlo te{ko, ali smo, ipak, uspjeli dokazati da su pomenute tri osobe dobile stanove u Srbiji. Uspjeli smo dokazati da Srbi-

DIPLOMATIJA I GRUNT Frapantno je da se podaci o vlasni{tvu nad stanovima, koji se dobijaju putem diplomatskih nota, ne podudaraju sa podacima iz gruntovnih knjiga u Srbijija ima takve pravilnike koji omogu}avaju sticanje stanarskih prava u Srbiji i da su se ovi aplikanti odrekli svojih stanarskih prava da bi stekli stanove u Srbiji. Ovo {to smo uspjeli dobiti iz pravilnika iz Srbije, na osnovu kojih smo se odbranili, izvedeno je poluprivatnim putevima. Uop{te nije bilo dobavljano slu`benim, zvani~nim putevima. Ulo`eni su enormni napori i ogromna dokumentacija na osnovu koje smo sad odbranili tri stana. Ve} imam spiskove sli~nih stanova, za koje

Budu}i koraci- Frapantno je da se podaci o vlasni{tvu nad stanovima, koji se dobijaju putem diplomatskih nota, ne podudaraju sa podacima iz gruntovnih knjiga u Srbiji. Mi pretpostavljamo da je veliki broj ovih tzv. vojno-stambenih interesenata zapravo rije{io svoje stambeno pitanje i da ne}e mo}i ostvariti povrat u BiH ili naplatu vrijednosti. Osje}am da }e,

MILORAD DODIK

SDABiH

O~ekujem da Lagumdìja izbaci SDAPredsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik smatra da Stranku demokratske akcije treba izbaciti iz Vije}a ministara BiH. Znam da je Zlatko Lagumdìja ve} nekoliko puta javno govorio da }e SDA, ako ne bude glasala za budèt BiH, biti izvan vlasti na nivou BiH i FBiH. To podràvam jer smatram da SDA treba izbaciti iz Vije}a ministara. Po{to nisam vlast u FBiH, vjerovatno Lagumdìja treba da ih izbaci iz vlasti u FBiH. I o~ekujem da }e se to desiti, ustvrdio je Dodik, prenosi Fena. Optuìo je, tako|er, SDA da je Srebrenicu iskoristila u dnevnopoliti~ke svrhe. Kalkulantska politika SDA je, prije svega, bila usmjerena na temu Srebrenice, ali ta op{tina ne moè biti izuzeta ni po kojem pitanju i izbori }e se i u toj lokalnoj zajednici odràti po propisima koji vaè i za druge op{tine u RS-u. Tu ne}e biti promjene, rekao je Dodik. Ta situacija, kaè Dodik, vjerovatno je poremeti-

Interes BiH va`niji od ministarskih foteljaNakon {to je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik pozvao lidera Socijaldemokratske par tije BiH Zlatka Lagumdìju da Stranku demokratske akcije (SDA) izbaci iz vlasti jer nije podràla prijedlog dràvnog budèta za ovu godinu, SDA je ju~er u saop}enju navela da ne}e podràti zamrzavanje budèta dràve BiH u naredne tri godine jer to primarno zna~i atak na Bosnu i Hercegovinu i njene institucije te dovodi u pitanje njen put u ~lanstvo u evroatlantskim strukturama, prije svega EU i NATO-u. - Ne}emo pristati na legalizaciju genocida nad bo{nja~kim narodom u Srebrenici niti }emo prihvatiti izbor na~elnika iz politi~ke opcije koja uporno i permanentno negira genocid. Ne}emo pristati na rje{enja koja bi Bo{njake i druge narode u Mostaru mogla dovesti u neravnopravan poloàj. Ne slaèmo se s okon~anjem super vizije za Br~ko distrikt jer nisu rije{ena vitalna i otvorena pitanja koja se odnose na funkcioniranje distrikta, a jo{ je na snazi odluka Na-

la i ranije dogovore {estorice najva`nijih bh. lidera. Najavio je da }e se na predstoje}em sastanku {estorke u Mostaru razgovarati o implementaciji odluke Sejdi} - Finci, te da on ide s jasnim stavovima da RS `eli da se implementira samo ono {to pi{e u toj odluci, da se eliminira diskriminacija prilikom izbora ~lana Predsjedni{tva BiH, pri ~emu je RS spreman da se umjesto rije~i Srbin navede da se bira jedan ~lan tog tijela iz RS-a. Sve spekulacije da }e se prihvatiti izbor tog ~lana u Parlamentu, ne}e se desiti, kategori~an je Dodik i nagla{ava da ga ne interesuje kako }e se to pitanje rije{iti u FBiH jer je to njihov problem i FBiH je inostranstvo.

rodne skup{tine RS-a o nepriznavanju arbitra`ne odluke, citat je iz tog saop}enja SDA. Oni koji svakodnevno negiraju Bosnu i Hercegovinu, negiraju genocid nad bo{nja~kim narodom, kao i brojne masovne, sistematske ratne zlo~ine po~injene diljem zemlje ponajmanje imaju prava da govore ko }e biti u vlasti, a ko ne}e, poru~uju iz SDA. Ova stranka nagla{ava da }e principijelno i dosljedno braniti svoje stavove, a zarad nekoliko ministarskih fotelja ne}e podr`avati one koji rade protiv interesa dr`ave Bosne i Hercegovine.

DOGA\AJI

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANAU bira~ki spisak upisano je 500.000 nepostoje}ih i mrtvih osoba

Protiv skra}enja amandmanske faze za bud`et BiH

Salko Sokolovi}: Imamo 15 klju~nih primjedbi

Beriz Belki}: Dogovor lidera zamijenio raspravu

Mladen Ivankovi} Lijanovi}: Rasteretiti gospodarstvo

SDA tra`i dodatnih 50 milionaTosjedni~ki kandidatNikoli}, mislav predInsistirat }emo na tome da ne do|e do smanjenja pla}a uposlenim u policijskim agencijama, te da se osiguraju sredstva za penzije otpu{tenih pripadnika OS-a BiH do kraja cijele godine, navodi Salko Sokolovi}

DOBAR LO[

VALENTIN INZKOVisoki predstavnik je, ako neko pita, `iv i zdrav. I, eno ga u prijateljskoj Americi. Koja je, kao {to znamo, ve} otkrivena, pa je ovaj, ma skoro pa na{ Austrijanac - ne mora (vi{e) otkrivati. Zato je, me|utim, ve} na startu svoje ameri~ke turneje otkrio toplu vodu. Posao u BiH jo{ nije zavr{en, ekskluzivno je izvijestio svoje doma}ine u Washingtonu.

Klub poslanika SDA u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH protivi se najavi iz Kolegija da se amandmanska faza, koja, ina~e, u skladu sa Poslovnikom traje 14 dana, na prijedlog budèta institucija i me|unarodnih obaveza za 2012. smanji. ^lan Komisije za budèt i finansije Predstavni~kog doma PS-a BiH Salko Sokolovi} istakao je da je skra}enje roka neprihvatljivo s obzirom na to da klubovi, a i sami zastupnici trebaju vremena kako bi adekvatno pripremili amandmane koje namjeravaju uloìti.

Pove}anje fiskalnog okvira

SLAVKO JOVIÎ]Slavuj sigurno nije rano zapjevao, kada je u ~etvrtak u dràvnom Parlamentu kazao kako je u BiH op}i lopovluk i da krade ko gdje stigne. Ukratko, em je Bosna napa}ena, em je poharana. U pravu je, me|utim, i njegova drugarica Aleksandra Pandurevi} koja traì da Slavuj propjeva dokraja. Da, dakle, ta~no kaè ko krade.

AUTOPUTKona~no sti`e i dobra vijest iz Mostara; predstavnici Konzorcija ~e{ke firme OHL@S i preduze}a Niskogradnja Lakta{i potpisali su s JP Autoceste Federacije ugovor o izgradnji pet kilometara duge dionice na ju`nom dijelu koridora 5c. Nije puno, ali koliko se u nas gradi i ovo je velika vijest.

Kada je u pitanju SDA, iz ovog kluba predloìt }e budètske korekcije po stavkama u ukupnoj vrijednosti od 50 miliona KM uve}anja u odnosu na prihva}ene principe prijedloga. To bi zna~ilo da bi budèt iznosio milijardu KM namijenjenih za finansiranje institucija BiH, u odnosu na sada{njih 950 miliona KM. - Dodatna sredstva bi se osigurala kroz uve}anje prihoda sa jedinstvenog ra~una trezora (JRT) za 50 miliona KM, odnosno pove}anjem fiskalnog okvira za BiH za taj iznos. Imamo ukupno 15 primjedbi koje }emo preto~iti u amandmane, naglasio je Sokolovi}.

Naime, Klub poslanika SDA kroz amandmane }e zatraìti da pla}e uposlenih u policijskim agencijama - Grani~na policija BiH, Agencija za istrage i za{titu, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Slu`ba za poslove sa strancima BiH ostanu na dosada{njem nivou, odnosno da oni ne budu obuhva}eni linearnim umanjenjem za 4,5 posto. Isto }e zatraìti i kada su u pitanju pripadnici Oruànih snaga BiH. Tako|er, SDA }e amandmanom zatraìti i da se za otpu{tene pripadnike OS-a BiH (njih oko 1.600) sredstva za isplatu penzija osiguraju do kraja 2012, a ne samo do 31. marta kako je to utvrdilo Vije}e ministara BiH, te da se u budètu osigura dodatnih {est miliona KM za Fond za povratak BiH kako bi se osiguralo da sredstva prikupljena na donatorskoj konferenciji budu iskori{tena. Zastupnik Stranke za BiH Beriz Belki} ogor~en je i razo~aran odnosnom i procedurom koja se provodi kada je u pitanju budèt institucija BiH.

Izostala transparentnost- Kako su po~eli krajem pro{le godine kr{e}i Ustav BiH i zakonske procedure oko dono{enja bud`eta za 2011, tako su i nastavili. StoFoto: Senad GUBELI]

ga nije ni ~udno {to imamo ovakve posljedice. Prakti~no je onemogu}ena bilo kakva javna rasprava i o~ito je da su politi~ki lideri na sebe preuzeli tu ulogu smatraju}i da je zapravo zamjenjuje njihov dogovor. U potpunosti se ignori{u principi transparentnosti, ocijenio je Belki}. Kao dokaz da je tako, naveo je ~injenicu da su poslanici u Sarajevu, me|u kojima i on sam, prijedlog budèta dobili tek u ponedjeljak, 7. maja, a oni van glavnog grada i dva dana kasnije, u srijedu, a da je izja{njavanje obavljeno na sjednici 10. maja. - Ovo {to se radi i na~in koji se to primjenjuje pre{lo je svaku mjeru, upozorio je Belki}. Za Mladena Ivankovi}a Lijanovi}a zastupnika NSRB-a nije sporan budètski okvir za institucije BiH od 950 miliona KM, ve} na~in na koji se vodi politika. - Gospodarski sektor puni prora~un i umjesto da se rastere}uje i da se u njega usmjeravaju investicije, to se ne ~ini. A za to ima mogu}nosti, ako se èli, cijeni Ivankovi} Lijanovi}. Dodatni izvor pove}anja prihoda s ciljem usmjeravanja u investicije vidi se u pove}anju akciza i PDV-a na luksuzne robe.A. TERZI]

VIJEST U OBJEKTIVU

ERDAL TRHULJNeka pravna dr`ava radi svoj posao, bio je kratak i jasan ministar, navje{}uju}i, za prvu polovinu juna, novu skup{tinu dioni~ara Bosnalijeka, nakon {to je pro{lu sabotirao generalni direktor kompanije. Otima se Arslanagi}, ali sre}om jun nije (vi{e) daleko. A i istraga Financijske policija traje...

Nagrada UN-aMinistarstvo sigurnosti BiH ovogodi{nji je dobitnik nagrade Ujedinjenih naroda za javnu slu`bu, {to je najpresti`nije me|unarodno priznanje u ovoj oblasti. UN je u kategoriji Promoviranje rodne ravnopravnosti u javnoj slu`bi najboljom ocijenio inicijativu ovog ministarstva Javno u~e{}e u mirovnim procesima. Ministarstvo sigurnosti je za nagradu UN-a nominirala nevladina organizacija @ene ènama iz Sarajeva, kao instituciju koja ulaè velike napore u uklju~ivanju èna u sektor sigurnosti i ravnopravnosti spolova, posebno na promociji UN Rezolucije 1325 (@ene, mir i sigurnost) i Akcijskog plana za njenu provedbu u BiH.

VIJEST U

miliona maraka duguje pet zdravstvenih ustanova Republike Srpske za neupla}ene poreze i doprinose radnicima.

DOGA\AJI

BRATUNAC DANAS D@ENAZA ZA 34 [EHIDA

U tabutima i troje bratuna~kih mali{ana

Tokom etni~kog ~i{}enja Bratunca, prema podacima udruènja, ubijena 603 bo{nja~ka civila. Za ratne zlo~ine u Bratuncu, pred Ha{kim tribunalom je osu|en Miroslav Deronji}Tabuti u kojima se nalaze kosti bratuna~kih mali{ana, trogodi{nje Dènite Salihovi}, ~etverogodi{njeg Amira Kari}a i {estogodi{nje Suade Bekti}, danas }e biti spu{teni u zemlju na mezarju Veljaci u ovom podrinjskom gradi}u. Uz bratuna~ke klince, bit }e ukopano i 18 mu{karaca i 13 èna ubijenih 1992. i 1993. godine, tokom agresije i etni~kog ~i{}enja Bratunca.

MIR Pozivam sve nadle`ne da prona|u kosti i ostalih {ehida, kako bi bili dostojanstveno pokopani i kako bi njihove du{e na{le mir, kazao je AsimPozivam sve nadle`ne da prona|u kosti i ostalih {ehida, kako bi bili dostojanstveno pokopani i kako bi njihove du{e na{le mir kazao , je Asim. Bratuna~ki monstrumi njegovog su brata likvidirali u podrumu porodi~ne ku}e. Posmrtne ostatke su prona{li 13 godina nakon ubistva. kom{ija kazao je Asim. , Ispra}aju bratuna~kih tabuta, pored ~lanova porodica i prijatelja, ju~er su prisutvovali i Husein efendija Kavazovi}, muftija tuzlanski, i Ramiz Salki}, potpredsjednik Narodne skup{tine RS-a. Ina~e, tokom etni~kog ~i{}enja Bratunca, prema podacima udru`enja, ubijena su 603 bo{nja~ka civila. Za ratne zlo~ine u Bratuncu, pred Ha{kim tribunalom je osu|en Miroslav Deronji}. Tako|er, za zlo~ine na podru~ju ove op{tine su osu|ene jo{ dvije osobe, od kojih je jedna u bjekstvu. S. KARI]

DostojanstvenoTu`na kolona sa bratuna~kim tabutima ju~er je ispra}ena ispred Komemorativnog centra Tuzla, gdje je u proteklim godinama izvr{ena identifikacija `rtava genocida. Asim [a}irovi} ju~er je plakao pored tabuta u kojem se nalaze kosti njegovog 43-godi{njeg brata Mehmeda. Veli, potresen je, ali i zadovoljan, jer su bar kosti ubijenih prona|ene.

Zlo~inac u bjekstvuKad je bila egzekucija u Glogovoj, on je tada ubijen. Neka je sram i stid te ljude koji }e sa svojih prozora gledati kako se ukopavaju tijela njihovih doju~era{njih

TAKORE]I... REVOLUCIJAU sklo pu pri pre mnih akti vnos ti za pred sto je }e lo kal ne izbo re 2012. ka ra van Plave revo lu ci je se za us tavio u Ze ni ci, gdje se odr`a la, jo{ je dna u ni zu, Boljitkova politi~ka akademija za potenci jal ne kan di da te za op}in ska vi je }a u ZDK-u. Na po li ti ~koj aka de mi ji po ten ci jalnim kandidatima nagla{ena je va`nost do bre i ade kva tne pri pre me za sva ku izbor nu kam pa nju, te va `nost po li ti ~kog progra ma sva ke lokalne orga niza cije Narodne stranke Radom za boljitak. Ge ne ra ci je mla dih lju di u BiH u po slje dnjih dva de set go di na su pre trpje le ve li ke gu bit ke i to sve iz ra zlo ga vo|enja lo {ih po li ti ka.

DOGA\AJIVIJESTI

OSLOBO\ENJE

Sastanak Had`i} - ^ubrilovi}

Ukinuti superviziju za distriktPredsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Dragan ôvi} izjavio je ju~er u Br~kom da su ispunjeni svi uslovi da u distriktu bude ukinuta me|unarodna super vizija. Nakon susreta sa ~lanovima Odbora HDZ u Br~kom, ôvi} je istakao da vi{e nikakve supervizije nisu potrebne bilo gdje u BiH pa ni u Br~ko distriktu, prenosi Srna. U posljednje vrijeme od me|unarodnog faktora u BiH mnogo je vi{e {tete nego koristi, a najbolji primjer za to je odluka visokog predstavnika za Mostar istakao je ôvi}. Komentari{u}i mogu}nost da SDA eventualno iza|e iz federalne vlasti, ôvi} je rekao da bi to imalo izuzetno veliku teìnu na trenutnu politi~ku situaciju u Federaciji, ali da li~no smatra da je u pitanju samo strategija rukovodstva te stranke pred dolaze}e lokalne izbore.

Izgradnju mosta na Savi ko~i HrvatskaBiH je osigurala sredstva za Gradi{ku, ali, naàlost, Hrvatska }e ih kao partner osigurati tek 2013. godine, rekao je ministar za komunikacije BiH nakon sastanka sa resornim ministrom iz RS-aMinistar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Damir Hadì} tokom ju~era{njeg sastanka s ministrom saobra}aja i veza Republike Srpske Nedeljkom ûbrilovi}em razgovarao je o projektima iz oblasti drumskog saobra}aja, prvenstveno koridoru 5c i nastojanjima da se u 2013. do|e do sve neophodne projektne dokumentacije za njegovu realizaciju. Govora je bilo i o koridoru Doboj - Banja Luka i aktivnostima na realizaciji me|udràvnog sporazuma o izgradnji dva mosta na rijeci Savi. imala iskustva za njihovu izgradnju. Ukoliko bismo imali svoje pare, a ne posu|ivali od nekoga ko ima svoje uslove, mogli bismo raditi s doma}im kompanijama. Nadam se da }e na{a preduze}a, u~estvuju}i sa stranim partnerima, uspjeti da se plasiraju kao partneri ili podizvo|a~i, kazao je ûbrilovi}, dodav{i da o~ekuje da 70 do 80 posto posla odradi doma}a operativa bar {to se ti~e izgradnje autoputeva u RS-u.

[ansa za NeumGovore}i o gradnji zatvorenog koridora u Neumu, Had`i} je istakao da je BiH dala idejno rje{enje o kojem }e u utorak, 15. maja, razgovarati sa tamo{njim lokalnim vlastima. Napomenuo je da je taj projekat {ansa za Neum da se preko teritorije BiH spoji sa sjevernim dijelom zemlje, ~ime bi postao prvi grad koji bi imao dva regionalna puta, u i kroz Neum, te da ne vidi na~in na koji bi lokalni politi~ari mogli sprije~iti me|udr`avni dogovor koji je dobar za obje zemlje. L. RIZVANOVI]

Je li mogu} dogovor?U povodu dvadeset godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Fakultet politi~kih nauka u Sarajevu organizirao je ju~er nau~nu konferenciju o temi Dru{tveni dijalog i politika konvergencije u BiH. Dekan Fakulteta politi~kih nauka [a}ir Filandra je kazao da konferencija, zapravo, nema nikakav unaprijed zacrtan cilj, nikakva velika o~ekivanja. - Namjera je da se povodom 20 godina va`nih doga|aja u na{im ìvotima, na{em dru{tvu i na{oj dràvi sastane jedna grupa intelektualaca, uglavnom iz akademske zajednice, i da ne pri~a o pro{losti, o pro{lim zbivanjima, uzrocima svih zbivanja koja smo doìvjeli, ve} da poku{a izna}i zajedni~ke osnove za jedan mogu}e novi zajedni~ki dogovor kako gra|ana, tako i naroda u BiH, kazao je Filandra.

Kreditna sredstva- Jedan je Svilaj koji bi trebao krenuti s izgradnjom krajem juna, te Gradi{ka koji je prioritet i BiH i Hrvatske i treba ga rije{iti u najkra}em mogu}em roku. BiH je osigurala sredstva za Gradi{ku, ali, na`alost, Hrvatska }e ih kao partner osigurati tek 2013. godine. Stoga smo se dogovorili da probamo u tehnolo{kom smislu 50 posto osiguranih sredstava investirati {to je mogu}e prije i time stvoriti baznu pretpostavku za realizaciju autoputa koji sada gradi RS, poru~io je Had`i}, dodav{i da se razgovaralo i o rehabilitaciji plovnog puta Save kao najva`nijeg rije~nog koridora u BiH. Bilo je rije~i i o digitalizaciji gdje je napomenuto da se o~ekuje da }e do njene provedbe do}i do kraja 2014. kako BiH ne bi ostala evropska crna informativna rupa. Na pitanje za{to nam strane

Foto: D`. KRIJE[TORAC

kompanije rade autoputeve, a doma}e se ignori{u, ^ubrilovi} je istakao da je glavni problem u tome {to se uglavnom koriste kreditna sredstva poznatih svjetskih kreditora koji smatraju da doma}e kompanije nemaju potrebne specifikacije za izvo|enje radova. - Mi na prostoru BiH do unazad nekoliko godina nismo imali ni kilometar autoputa, tako da nismo mogli imati ni preduze}a koja su

Sastanak predstavnika `eljezni~kih kompanija iz regiona

Samo o lokalnim temamaRukovodstvo SDPBiH organiziralo je ju~er u Zenici Dan strate{kog planiranja SDPBiH. Pred po~etak sastanka koji je otvorio predsjednik stranke, Zlatko Lagumd`ija, generalni sekretar Nermin Nik{i} izjavio je da su u toku pripreme za utvr|ivanje lista kandidata SDPa za lokalne izbore. - Prirodno je da je u svakoj od tih sredina druga~ija strategija kada su u pitanju lokalni izbori. Nastojimo da ovi lokalni izbori budu o lokalnim stvarima, da se ljudi ne opredjeljuju na lokalnim izborima za na~elnika slu{aju}i o pregovorima s Me|unarodnim monetarnim fondom, nego da vidimo kako da se gradovi naprave {to bolje, da op}inska vije}a budu funkcionalna, rekao je Lagumd`ija.

Saradnja èljezni~kih kompanija u regionu je zadovoljavaju}a, ali postoji jo{ dosta prostora i razloga za njeno unapre|enje s ciljem pove}anja obima i kvalitete èljezni~kog saobra}aja, navodi se u zajedni~koj izjavi koju su ju~er u Banjoj Luci potpisali predstavnici sedam èljezni~kih kompanija s prostora biv{e Jugoslavije.

DRUM JE NAJVE]I KONKURENTDobra saradnja

U izjavi se isti~e potreba saradnje u oblasti rekonstrukcije i usagla{avanja strategija razvoja èljeznica u regionu u obnovi postoje}ih kapaciteta, te zajedni~ki nastup na trì{tu prevoza robe i usluga. Istaknuta je i potreba sinhronizovanog nastupa kod vlada zemalja regiona u vezi s pojednostavljivanjem pograni~nih operacija, te podsticanje razvoja regionalne èljezni~ke industrije. Direktor @eljeznica Republike Srpske Dragan Savanovi}, koji je bio

doma}in susreta direktora èljezni~kih kompanija, kazao je da èljeznice u ovom regionu nemaju problema u me|usobnoj saradnji, naglasiv{i da se osnovne potrebe saradnje ogledaju u tome da korisnici usluga èljeznica u regionu na jednom mjestu ugovaraju prevoz kako ne bi morali kontaktirati pojedina~no vi{e èljezni~kih kompanija. Tako|e, svim èljezni~kim kompanijama, ali i dràvama sa ovog podru~ja, u interesu je da imaju kvalitetnu èljezni~ku mreù, s obzirom na to da se posljednjih ~etrdesetak godina nedovoljno ulagalo u razvoj, modernizaciju i primjenu novih tehnologija u èljezni~ki saobra}aj , naglasio je Savanovi}. Prema njegovim rije~ima, neupitna je kompatibilnost regionalnih èljeznica, a pored èljeznica je potrebno jo{ da se uklju~e vlade iz ovog regiona kako bi se mogle obezbijediti investicije. Savanovi} je naglasio potrebu da industrija ra-

Solidna regionalna saradnja

di u ve}em kapacitetu, jer je to glavni komitent èljeznicama, dok im je glavni konkurent drum, u koji se ulaè mnogo vi{e nego u èljeznice. Iznio je konstataciju po kojoj su èljeznice u regionu ni{ta ili eventualno vrlo malo naprednije od @RS-a.

RekonstruiranjePredrag Jokanovi}, zamjenik generalnog direktora JP @eljeznice Srbije, ocijenio je da privatizacija ovih kompanija ne bi znatno pobolj{ala stanje u oblasti `eljezni~kog saobra}aja. Nama je potrebno restrukturiranje, ali i ve}a podr{ka na{ih vlada kako bi se u oblasti tran-

sporta roba, naro~ito nafte i naftnih derivata, vi{e afirmisao èljezni~ki saobra}aj kazao je Jokanovi}. , Generalni direktor Saveza evropskih èljeznica i infrastrukturnih kompanija Libor Lohman istakao je da je @RS klju~an za razvoj èljeznica u ovom regionu i klju~noj je poziciji zbog mogu}nosti da spoji transporte sa podru~ja Jadranskog i Crnog mora prema EU. On je prenio stav EU po kojem se mora investirati u èljeznice, dodaju}i da }e inicijativa za odràvanjem ovakvog skupa pobolj{ati kooperaciju èljeznica u regionu i njihovu transportnu sposobnost.G. KATANA

DOGA\AJIVIJESTI

@ivko Budimir u Brodu i Modri~i

Politika treba podr`ati uspje{ne kompanijePredsjednik Federacije BiH ju~er je posjetio Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modri~iNa poziv direktora Rafinerije nafte u Brodu Sergeja Kra{~uka, ju~er je predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine @ivko Budimir posjetio ovu kompaniju. Nakon razgovora sa rukovodstvom i menad`mentom, Budimir je sa doma}inima obi{ao naftna postrojenja, nakon ~ega se uputio u Modri~u kako bi se upoznao sa stanjem i u Rafineriji ulja.

Spremni za ChicagoMinistarstvo odbrane BiH, shodno politi~kim dogovorima i zaklju~cima Vije}a ministara BiH, intenzivno radi na ispunjavanju svih zadatih ciljeva, izjavio je ju~er u Sarajevu ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimovi}, komentiraju}i novinarski upit u vezi s o~ekivanjima uo~i samita NATO-a u Chicagu. - Rekao bih da smo u zavr{noj fa zi, iako su rokovi koji su definisani politi~kim dogovorom u Banjoj Luci malo preambiciozni da bi mogli biti rije{eni u tako kratkom vremenu, ka zao je Ibrahimovi}, podsje}aju}i da se radi o velikom broju lokacija i velikoj vrijednosti nepokretne perspektivne vojne imovine, prenosi Fena. Radi se o vojnoj imovini ~ija je uknji`ba neophodna da bi BiH u punom ka pa ci te tu kon zu mi ra la Plan za ~lanstvo u Sjevernoatlantskom savezu (MAP - Membership Action Plan), koji joj je odobren uz uvjet rje{avanja pitanja vojne imovine na samitu NATOa u Tallinnu i koji predstavlja posljednji korak na putu ka punopravnom ~lanstvu u NATO.

Predsjednik FBiH pozvao politi~are da podr`e razvoj uspje{nih firmi

^estitke doma}inimaU izjavi za novinare kazao je da je jako zadovoljan onim {to je vidio, a posebno je optimisti~an glede daljnjih ulaganja i perspektive na{e jedine nacionalne naftne kompanije. Predsjednik Federacije BiH je naglasio da bi Rafinerija u Brodu trebala imati potporu svih nivoa vlasti, jer u njoj direktno radi vi{e od hiljadu i petsto radnika. Osim toga ona vezuje za sebe brojne partnere, a po punjenju dr`avnog prora~una od indirektnih poreza svrstava se u vode}e u zemlji. - Nafta je uvijek bila i bi}e zna~ajna za gospodarstvo Bosne i Herce-

govine, pogotovo kada je u pitanju njena prerada koja se treba stalno usavr{avati i koja treba pratiti evropske standarde, kao {to se to ovdje ve} radi, kazao je Budimir i naglasio: Rafinerija Brod je garant da }e bh. trì{te biti snabdjeveno dovoljnim koli~inama kvalitetnih derivata, a ako se k tomu doda ~injenica da se stalno radi na pove}anju njenih prera|iva~kih kapaciteta, na ~emu ve} sada teì ovaj kolektiv, na{a {ansa je da }emo postati zemlja izvoznica ovog blaga. Ja spadam u krug onih politi~ara koji }e podràti svaku uspje{nu doma}u kompaniju, ne gledaju}i na entitet u kojem se ta kompanija nalazi i radi. Budimir je ~estitao doma}inima na dosada{njim i budu}im naporima na osavremenjavanju rafi-

KVALITET Rafinerija Brod je garant da }e bh. trì{te biti snabdjeveno dovoljnim koli~inama kvalitetnih derivatanerija u Brodu i Modri~i. Ruska dràvna kompanija Zarube`njeft koja je osnovana 1967. godine ima svjetsku reputaciju u naftnoj industriji. U~estvovala je u izgradnji brojnih naftnih i gasnih kompanija u Rusiji, ali i u Iraku, Vijetnamu, Siriji, Alìru, Jemenu i

drugim zemljama. U stoprocentnom je vlasni{tvu Vlade Ruske Federacije.

Zarube`njeftOd 2007. godine, preko sestrinske firme Njeftegazinkor, kupovinom akcija Zarube`njeft je postao vlasnik ve}inskog dijela paketa akcija u preduze}ima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modri~a i distributivne mre`e benzinskih pumpi Nestro Petrol. Sva ova preduze}a posluju pod za{titnim znakom Nestro koji je i zvani~ni znak Zarube`njefta. Do sada su ulo`ili u Rafineriju Brod blizu 120 miliona eura, a prema usvojenom planu investicija za narednih pet godina, ovaj iznos }e porasti na 750 miliona eura. M. BEGI]

Prosvjetari angaòvali advokataSindikat osnovnog obrazovanja i vaspitanja Livanjskog kantona angaòvao je advokata, a potpredsjednik Sindikata Filip êlar izjavio je za lokalni radio da Sindikat prihvata odluku Suda, ali da }e prosvjetari traìti pravo na vi{im sudskim instancama i pokrenuti postupak za reviziju presude na Vrhovnom sudu Federacije BiH, apelaciju na Ustavnom sudu BiH, a ukoliko bude potrebno, i}i }e i do Me|unarodnog suda za ljudska prava u Strasbourg.

Nakon {to su pojedini prijetili ministru [piri}u

Pojata: Prijetnje krivi~nom prijavom su neozbiljne!Advokatski tim sa Senkom Noìcom na ~elu }e razmotriti pravne elemente za podizanje krivi~ne prijave Ministar Damir Hadì} i SDP podràli vojnike- Ne}emo dozvoliti da uspije u tome po{to se radi o zakonu koji je pro{ao kompletnu parlamentarnu proceduru i Ustavni sud, ali i presude kantonalnih sudova, isti~e Pojata. Ju~er su se predstavnici biv{ih boraca sastali sa ministrom prometa i komunikacija BiH Damirom Hadì}em koji je podrào njihove zahtjeve te istakao da SDP stoji iza prava boraca. Nakon {to su usvojeni principi prijedloga budèta institucija i me|unarodnih obaveza BiH, ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} najavio je za ponedjeljak ili utorak izja{njavanje Vije}a ministara o izmjenama i dopunama Zakona o slu`bi u Oruànima snagama BiH. Za isplatu penzija otpu{tenim borcima OSBiH osigurano je 19,9 miliona maraka od potrebnih 29,8 miliona.E. GODINJAK

Nakon {to je ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} najavio ukidanje Zakona o slu`bi u Oruànim snagama BiH, jedan od predstavnika penzionisanih boraca Senad Hubjer za pojedine medije je izjavio da je ministar [piri} ve} prekr{io Zakon o planiranju dràvnog budèta, zato {to nije planirao isplatu penzija do kraja ove godine. Kako se navodi u Hubjerovoj izjavi, razlog tome je {to [piri} svjesno ide na to da se Zakon o slu`bi u Oruànim snagama BiH ukine, kao i da se jedan ustavni zakon ne ispo{tuje. Zbog ovoga }e penzionisani borci podi}i krivi~nu prijavu protiv ministra, stoji u izjavi. Na ove prijetnje, ta~nije podizanjem krivi~ne prijave protiv ministra finansija i trezora BiH, reagovao je ju~er drugi predstavnik penzionisanih boraca [emsudin Pojata koji je kazao da je izno{enje ovakvih stavova i prijetnji bez pravnog

O distriktu na sjednici PIK-aTurski ambasador u BiH Ahmet Jildiz najavio je ju~er da Turska namjerava da otvori predstavni{tvo ili kancelariju u Br~kom da bi poslovnim ljudima iz Turske bilo omogu}eno da investiraju u ovu lokalnu zajednicu. Prilikom ju~era{nje posjete distriktu Br~ko, Jildiz nije èlio da saop{ti stav Turske u vezi sa okon~anjem super vizije u distriktu, {to }e, kako je rekao, u~initi na predstoje}em sastanku Savjeta za provo|enje mira (PIK). Komentari{u}i svoju izjavu, koja je ovih dana u Republici Srpskoj nai{la na o{tre kritike, da }e zahtijevati da se predstoje}i izbori u Srebrenici odrè na osnovu popisa stanovni{tva iz 1991. godine, ambasador Turske u BiH je rekao da mu je ào {to su u Srpskoj njegove rije~i shva}ene kao nedobronamjerne.

osnova krajnje neozbiljno i nepromi{ljeno, po{to borci nemaju adekvatno znanje o pravnim elementima koji su potrebni za podizanje krivi~ne prijave. - To je posao na{eg advokatskog tima na ~ijem je ~elu Senka No`ica, koji, ukoliko na|u pravne elemente za podizanje krivi~ne prijave, to tek tada trebaju uraditi. Ko smo mi da prijetimo kada ne poznajemo pravne zakone? To nije na{ zadatak. Mi samo trebamo da se dr`imo

zajedno i da ~ekamo kona~no usvajanje bud`eta i raspodjelu sredstava, kazao je za Oslobo|enje Pojata. On je, tako|er, dodao da im je direktor PIO obe}ao isplatu penzija petnaest do dvadeset dana nakon usvajanja bud`eta, a rije~ je o iznosima od septembra 2010. godine zaklju~ene sa 31. martom teku}e godine. Biv{i borci smatraju da se ministar [piri} sveti ovoj populaciji tako {to poku{ava da ugasi doneseni zakon.

Foto: D. ]UMUROVI]

DOGA\AJIVIJESTI

OSLOBO\ENJE

Izbor ~lanova CIK-a 16. majaKomisija za izbor i imenovanje ~lanova Centralne izborne komisije (CIK) BiH idu}e sedmice }e obaviti inter vju sa 13 kandidata za jedno bo{nja~ko i jedno srpsko mjesto u CIK-u. Prema rije~ima predsjedavaju}eg ad-hoc Komisije za izbor i imenovanje ~lanova CIK-a Zvonka Juri{i}a, inter vju je zakazan za 16. maj u prostorijama CIK-a. Juri{i} je podsjetio na to da je konkurs za dva ~lana CIK-a raspisan, budu}i da krajem juna isti~e mandat srpskom ~lanu Tihomiru Vuji~i}u i bo{nja~kom Vedranu Had`ovi}u. Svih 13 prijavljenih kandidata, pet za srpskog i osam za bo{nja~kog ~lana CIK-a, zadovoljavaju konkursom propisane kriterijume, rekao je Juri{i} za Srnu.

BiH u NATO-savezukorak ka EUZamjenik komandanta [taba NATO-a za BiH brigadir dr. John Andreas Olsen odr`ao je ju~er u Sarajevu prezentaciju o temi Novi strate{ki koncept NATO-a koji je usvojen u Lisabonu pro{le godine, a predstavlja Mapu puta NATO-a za narednih deset godina.

Odr`ana prezentacija o temi Novi strate{ki koncept NATO-a

Vra}aju}i se u na{u pro{lost, koje se ne sje}amo tako rado, ali koju moramo pamtiti, u partnerstvu sa NATO-om vidim sigurnost, stabilan i ~vrst mir, naglasio je premijer KS-a Fikret Musi}

- Obi{li smo 63 op}ine na teritoriji Republike Srpske, bili smo u svim kantonima u Federaciji, univerzitetima u BiH, vojnim lokacijama, ali i u nekoliko srednjih {kola. Na{ cilj nije bio samo pru`iti informaciju ve} se i uklju~iti u jednu aktivnu deba-

Kampanja trajala godinu

Aktivna debataJu~era{njom prezentacijom prakti~no je zaokru`ena jedna opse`na informativna kampanja, odnosno projekat aktivnosti sa zajednicama, koje su u zadnju godinu provedene u na{oj zemlji. Cilj prezentacije pod nazivom Novi strate{ki koncept NATO-a je pru`iti relevantne i ta~ne informacije o tome {ta je NATO i {ta on to predstavlja, odnosno {ta NATO predstavlja za BiH, te kakve su prednosti ~lanstva BiH u NATO.

CILJ Na{ cilj nije bio samo pru`iti informaciju ve} se i uklju~iti u jednu aktivnu debatu, diskusiju o tome koji je najbolji sigurnosni aran`man za BiH u budu}nosti, istakao je Olsentu, diskusiju o tome koji je najbolji sigurnosni aran`man za BiH u budu}nosti, istakao je Olsen. U posljednju godinu, koliko traje ova kampanja, kroz nju je pro{lo vi{e od 15 hiljada bh. gra|ana, koji su upoznati o politi~kim i vojnim aspektima NATO-a, programu Partnerstva za mir, napretku postignutom u BiH te zahtjevima koji se predstavljaju pred dr`avne institucije BiH na putu ka evroatlantskim integracijama. - Ne}u se osvrnuti samo na to kako napreduje BiH u ovom integracijskom procesu, ve} }u ta-

ko|er re}i kakva je situacija u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, odnosno u svim ovim zemljama u regionu koje jo{ nisu ~lanice NATO-a, kazao je Olsen.

Moramo pamtiti- ^lanstvo u NATO prva je stepenica BiH ka Evropskoj uniji. Vra}aju}i se u na{u pro{lost, koje se ne sje}amo tako rado, ali koju moramo pamtiti, u partnerstvu sa NATO-om vidim sigurnost, stabilan i ~vrst mir, naglasio je premijer KS-a Fikret Musi}. M. TATAREVI]

Ati} nositelj liste SDP-aPredsjedni{tvo Socijaldemokratske partije BiH Br~ko distrikta odlu~ilo je da predsjednik br~anskog SDP-a Esad Ati} bude nositelj liste na predstoje}im lokalnim izborima 2012. u Br~ko distriktu, javlja Fena. Ovim ~inom SDP u Br~kom je potvrdio snagu i jedinstvo, te diskvalificirao sve {pekulacije o navodnoj podjeli ili raskolu unutar SDP-a, priop}eno je iz te par tije. Iz br~anskog SDP-a su priop}ili kako nastavljaju pobjedni~kim putem u duhu socijaldemokracije u Br~ko distriktu BiH. Ove godine }emo taj put oja~ati novim mladim istaknutim ~lanovima SDP-a koji ve} dugi niz godina rade s nama na afirmaciji i ja~anju SDPa u Br~ko distriktu BiH, te uz novoizabrano rukovodstvo Foruma `ena ostvariti pobjedu i imati gradona~elnika iz redova SDP-a.

Federalni {tabl Civilne za{titelNa ju~era{njoj redovnoj sjednici Federalni {tab Civilne za{tite (F[CZ) usvojio je preporuke - upozorenja zbog pove}ane opasnosti od poàra na otvorenom prostoru u FBiH, koje }e biti dostavljene svim kantonalnim i op{tinskim {tabovima Civilne za{tite. Prema rije~ima Alije Tihi}a, direktora F[CZ-a, ovim dokumentom preporu~uju se poja~ane aktivnosti na informisanju gra|ana, pravnih osoba i drugih subjekata, o opasnostima koje se mogu prouzrokovati nesavjesnim paljenjem vatre na otvorenom, te analiziranje stanja protivpoàrne za{tite u kantonalnim i op{tinskim {tabovima CZ-a. - Potrebno je da se obrati posebna pa`nja na dono{enje odgovaraju}ih odluka o na~inu spaljivanja biljnog otpada i korova, a da U nastavku su|enja za zlo~ine po~injene 1993. godine u Trusini, svjedok dràvnog Tuìla{tva rekao je da je nekoliko dana po okon~anju napada, ukopavao ubijene kom{ije Hrvate, javlja BIRN. Svjedok Salko [ahinovi} je na su|enju {estorici nekada{njih pripadnika Armije BiH rekao da je sa kom{ijama nalazio ubijene mje{tane u ku}ama, a da je jedna grupa mrtvih bila u zaseoku Gaj. - Znate {ta zna~i kada ~ovjek vidi mrtva tijela kom{ija. Pri~alo se da je Zolja poslije ranjavanja momka Samka izvr{ila

Pove}ava se opasnost od poàragu}e gasiti iz zraka. On je istaknuo da je neophodno da se Vladina odluka o implementaciji studije ga{enja poàra vertikalnim transportom u BiH {to prije realizira i da se udruènim sredstvima Vije}a ministara BiH, Vlada FBiH i RSa nabavi {est malih aviona za ga{enje poàra. Jerko Ivankovi} Lijanovi}, komandant F[CZ-a, rekao je da pripremljenost pojedinih kantonalnih i op{tinskih {tabova CZ-a nije na o~ekivanom nivou. - Zato smo odlu~ili da organiziramo okrugli sto o temi Implementacija Zakona o za{titi od poàra i vatrogastvu Federacije BiH, iskustva i pravci daljeg djelovanja - prevencija, koji }e biti odràn 14. maja u Parlamentu FBiH, kazao je Ivankovi} Lijanovi}.D. M.

Sve pripremiti na vrijeme

Foto: A. KAJMOVI]

Masovni protesti 21. maja[trajk u koji je Grani~na policija BiH stupila 30. aprila jo{ traje, a kako je najavljeno i traja}e sve dok se ne rije{i njihovo pitanje. Naime, ju~er je odr`ana sjednica {trajka~kog odbora ovog Sindikata na kojoj je doneseno nekoliko veoma va`nih zaklju~aka. U dogovoru i koordinaciji sa sindikatima SIPA-e i Ravnateljstva za policijsku koordinaciju Sindikat Grani~ne policije zakaza}e masovan politi~ki protest ispred sjedi{ta Vije}a ministara BiH 21. maja. - [trajk se nastavlja, ide se dalje dok god poslodavac, odnosno Vije}e ministara ne iska`e pisanu spremnost za otpo~injanje pregovora sa Sindikatom, kazao je dopredsjednik Sindikata Svevlad Hof fman. M. P.

se u saradnji s organima koji gazduju {umama utvrde planovi obilaska i osmatranja {umskih gazdinstava, te da se odrede sredstva i snage koje }e u slu~aju potrebe biti anga`irane na ga{enju po`ara, rekao je Tihi} napominju}i da je u

nedavnom po`aru u Gora`du jedan od pripadnika CZ-a smrtno stradao, jer nije imao svu potrebnu za{titnu opremu. Tihi} je rekao da je po`ar na podru~ju Konjica, zbog mina i nepristupa~nosti terena, jedino bilo mo-

Ukopavao ubijene kom{ijestrijeljanje u Gaju, rekao je [ahinovi}. Rasema Handanovi}, zvana Zolja, biv{a pripadnica odreda Zulfikar pri [tabu Vrhovne komande ABiH, priznala je u~e{}e u strijeljanju civila i zarobljenih vojnika Hrvatskog vije}a obrane (HVO) i osu|ena je na pet i po godina zatvora. Prisje}aju}i se po~etka napada na Trusinu, svjedok je ispri~ao kako su 16. aprila 1993. pored njegove ku}e proletjeli naoru`ani vojnici prema zaseoku Kre{e, u kojem su `ivjeli Hrvati. On je ~uo da je druga grupa vojnika oti{la prema Gaju. Prema iskazu svjedoka, nakon {to se napad zavr{io, nekoliko vojnika iz Gornjeg Vakufa zaustavilo se kod njegove ku}e i pokazalo mu nekoliko fotografija Hrvata iz Trusine. Neki od njih mu je, prisjetio se, kazao da je majci jednog sa fotografije automatom pravio

kri` ali mu nije spominjao da je , pucao. Mensuru Memi}u, Dèvadu Sal~inu, Senadu Hakalovi}u, Nedàdu Hodì}u, Nihadu Bojadì}u i Zulfikaru Ali{pagi sudi se za napad na selo Trusina u kojem je ubijeno 18 civila i ~etiri vojnika HVO-a. Prema optu`nici, Ali{pago je bio komandant odreda Zulfikar Boja, dì} njegov zamjenik, Memi}, Sal~in i Hodì}, pripadnici odreda Zulfikar a Hakalovi} vojnik 45. , brdske brigade Neretvica. Su|enje }e biti nastavljeno u ponedjeljak, 14. maja.

OSLOBO\ENJE subota, 12. maj/svibanj 2012. OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE

DOGA\AJIVIJESTI

Natalija Trivi}, direktorica Programa Televizije Republike Srpske

Ista i pred kamerama i u privatnom ìvotu, Natalija smatra da je za karijeru najva`nije stalno usavr{avanje, ali i podr{ka porodiceNovinarstvo je posao koji se voli i smatram da se ljudi ra|aju sa odre|enim sposobnostima koje, ako budu pravilno usmjerene, sigurno dovode do profesionalnog uspjeha. Me|utim, potrebni su vizija i energija, koji zajedno vode do cilja, pri~a Natalija Trivi}, direktorica Programa Televizije RS-a. Iskrenost, energi~nost, direktnost i nedvosmislenost samo su neke od osobina koje je krase, ali ne treba izostaviti ni prepoznatljiv osmijeh u kojem su gledaoci {irom BiH uìvali godinama. Kao i svaka uspje{na èna, i Natalija je u novinarstvu prevalila dug put kako bi do{la na sada{nju poziciju koju, po svemu sude}i, obavlja na najbolji na~in, jer takvog su mi{ljenja i njeni saradnici, ali i gledaoci pored malih ekrana. Ona pojam uspje{ne ène obja{njava na svoj poseban na~in. Naime, smatra da je uspje{na èna ona koja izgleda kao èna, a misli kao mu{karac.

NIKO ME NE MO@E KUPITIDrugi o Nataliji

Umjetni nered odgovara samo pojedincimaOdga|anje odluke o odràvanju lokalnih izbora u Mostaru ide naruku isklju~ivo onima koji su navikli vrlo dobro ìvjeti na ra~un ovog grada, izjavio je za Fenu predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a 1990 Slaven Ragu` komentiraju}i odluku Sredi{njeg izbornog povjerenstva o odgodi odluke o raspisivanju izbora za Grad Mostar. Ragu` smatra da se u Mostaru èli kreirati stanje vje{ta~kog i dirigiranog kaosa, kako bi se ispod njegove povr{ine moglo raditi ono {to se èli. Odluka Ustavnog suda BiH o Mostaru je samo opravdanje koje se koristi za kreiranje i kontrolu tog umjetnog nereda. Da postoji volja, davno bi se na{ao kompromis, ali budu}i da volje nema, nema ni kompromisa, kazao je Ragu`.

Novinar se ra|aIdeja da se bavi novinarstvom do{la je sama po sebi nakon objave konkursa za prijem novinara i voditelja na banjalu~koj Bel televiziji. Sama ponuda da radim na televiziji bila je izazov koji je zadovoljavao moju potrebu za dinamikom i stvaranjem novih vrijednosti po, jasnila je Natalija. Dakle, novinarskim poslom se po~ela baviti s nepunih 17 godina, na tada tek osnovanoj Bel televiziji, gdje je bila angaòvana kao voditelj i novinar u dje~jem i omladinskom programu. U narednih pet godina pro{la je kroz redakcije zabavnog, jutarnjeg i informativnog programa te televizije, dok ju je potom put odveo na BHT1, te se nakon ~etiri godine, 2006, zaposlila na Radio-televiziji Republike Srpske u Redakciji informativnog programa, a od pro{le godine je na sada{njoj funkciji. U èlji da nam pojasni ìvotno opredjeljenje u pogledu posla i obrazovanja, Natalija je kazala da je nakon zavr{etka srednje {kole upisala studij ùrnalistike, a nakon toga nastavila usavr{avanje na magistarskom studiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu na Odsjeku produkcija dramskih umjetnosti i medija. To je jednostavno moje profesionalno opredjeljenje rekla je , Trivi}eva. Kada bi ponovo birala ~ime }e se baviti, Natalija kaè da bi opet izabrala posao koji radi, jer je to njen izbor u koji je uvijek sigurna. Kaè da se ~ovjek treba roditi za novinara, a smatra da se novinarstvo ne moè podijeliti na mu{ko ili ènsko, u pogledu ko je bolji novinar i ko bolje radi svoj posao.

Svetlana PEZER - [UKALO: Natalija Trivi} je mlada, {kolovana `ena, koja je donijela novu energiju. Posjeduje snagu da napravi iskorak. Poznaje sistem funkcionisanja televizije, cijeni iskustva starijih kolega i daje {ansu mladima. U svakom slu~aju, mogu re}i da Natalija ima zacrtane ideju i viziju. Natalija je jedno lijepo, televizi~no lice. Ima ljepotu koju ekran voli! Vrlo je vje{ta u komunikaciji sa ljudima. Ne gradi autoritet na agresivnosti. Ima jednak odnos prema svim zaposlenim, nema favorizovanih, a to isto o~ekuje i od svojih saradnika.

Kompromisom se moè sveZamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Mirko Okoli} smatra da je reforma odbrane uspje{no izvr{ena, u odnosu ne neke druge segmente, jer je kompromisom i dogovorom postignuto da u bh. zajedni~koj vojsci ostaje 3. pje{adijski (Republika Srpska) puk koji }e ba{tiniti ono {to je stvorila biv{a Vojska RS-a, prenosi Fena. Uvjeren je da je vrijeme da odre|ene politi~ke par tije iz FBiH koje misle da BiH moè biti kreirana jedino iz Sarajeva, shvate da se ona kreira i iz Sarajeva, Mostara, Banje Luke i drugih dijelova BiH i da se na osnovu dogovora i kompromisa moè uraditi mnogo. Oruàne snage su jedan od tih primjera, kazao je Okoli}.

Prema njenim rije~ima, najbitnije je stalno usavr{avanje znanja, posebno u oblastima koje volite, {to je, svakako, i njen cilj u budu}nosti. [kolovanju i usavr{avanju nikada kraja. Mislim da ~ovjek cijeli ìvot u~i, a jedina prednost u zrelijim godinama je {to se usko specijalizujete u onome u ~emu èlite da budete najbolji ispri~ala je Trivi}e, va, nagovje{tavaju}i da }e i dalje nastaviti sa usavr{avanjem znanja i obrazovanjem. Natalija kaè da ima veoma malo slobodnog vremena i obja{njava da kada se nalazite u javnom ìvotu, posebno u medijima, ne moète da budete izuzeti od svakodnevnih de{avanja. U slobodno vrijeme, u potpunosti se posve}ujem porodici. Teret radne sedmice olak{avam u mini teretani u stanu ili odlaskom na plivanje i na taj na~in jednostavno punim baterije otkrila nam je , Natalija tajnu energije koja se vidi u njenom radu. Ispri~ala nam je i da je podr{ka porodice neophodna u ovom poslu, te da je nakon stresnog dana lijepo osjetiti olak{anje u krugu porodice, onih koji vas bezrezervno podràvaju i vole. Kaè da joj upravo to daje snagu za dalje, te kao i svaka uspje{na èna u svom ìvotu ima jasno postavljene prioritete, ko-

ji ponekad promijene redoslijed zbog odre|enih obaveza.

Kamere i privatni ìvotMoji ìvotni prioriteti su poredani tako da mi je porodica na prvom mjestu, dok je posao na drugom, mada nekad budu zamijenjena mjesta u redoslijedu zbog posla koji jednostavno morate zavr{iti , navela je Natalija. Govore}i o eventualnoj situaciji da mora birati izme|u karijere i porodi~nog ìvota, bez javne funkcije, kaè da bi se u svakom slu~aju prvenstveno odrekla karijere. Natalija u poslu, ali i u privatnom ìvotu, ima granicu koju nikada ne bi pre{la, a to je da je niko ne moè kupiti i nikada ne bi mogla raditi u suprotnosti sa svojim stavovima i uvjerenjima. Isto tako, upore|uju}i sebe u privatnom i poslovnom ìvotu, rekla nam je da je Natalija Trivi} uvijek ista, dakle, i pred kamerama i u privatnom ìvotu. Uzimaju}i u obzir osobine kod ljudi, moram re}i da najvi{e cijenim znanje, upornost i odgovornost u poslu. Volim pozitivne i energi~ne ljude, a ne volim ljude bez stavaka, è Natalija i dodaje da postoji nekoliko èna koje su joj uzor, ali ne moè izdvojiti nijednu jer bi bila nepravedna.Nikola SALAPURA i Elma GODINJAK

Nada ARLOV: Na{em medijskom prostoru potrebni su energi~ni ljudi, {irokih pogleda na stvarnost koja nas okru`uje, spremni da idu ukorak s modernom medijskom scenom, ali i da jasno postave prioritete, razlu~e su{tinu od senzacionalizma... Upravo takva je Natalija Trivi}. Takva snaga i jasno postavljeni ciljevi potrebni su svakom kolektivu, a posebno javnom televizijskom ser visu zbog uticaja koji na{a televizija ima na dru{tvo. Odnos Natalije, kao direktorice programa, prema novinarima i urednicima je iskren, direktan i nedvosmislen. S njom uvijek znate na ~emu ste. A to je u ovom poslu jako va`no. I zato mi je drago {to sa tako izgra|enim, zdravim odnosima useljavamo u novi RTV dom.

Ubrzati identifikacije i ekshumacijeInstitut za nestale osobe BiH odrào je sastanak s predstavnicima Suda BiH i tuìla{tava iz Bosne i Hercegovine. Na sastanku je razgovarano o ubrzanju ekshumacija i identifikacija, kao i rje{avanju problema neidentificiranih posmrtnih ostataka nestalih osoba u mrtva~nicama i spomen-kosturnicama, saznaje Fena u Institutu. U 11 spomen-kosturnica i mrtva~nica u BiH nalazi se 3.000-4.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Osnovni razlozi zbog kojih posmrtni ostaci leè niz godina u ovim objektima su: nedostatak uzoraka krvi s kojima bi se uporedili ko{tani uzorci ekshumiranih osoba, ekshumirane osobe nisu iz mandata Instituta, odnosno rije~ je o osobama koje nisu iz proteklog rata.

CRNA HRONIKAEldar H, 16-godi{njak iz Sarajeva, povrije|en je u ~etvrtak na Obali Kulina bana, na tramvajskom stajali{tu Vije}nica. Njega je, prema informaciji iz MUPa KS-a, napala nepoznata osoba, koja se potom udaljila sa mjesta doga|aja. O ovom incidentu obavije{ten je tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a slu`benici rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela, te identifikaciji i pronalasku napada~a.

OSLOBO\ENJE

Potraga za napada~em na maloljetnika

Ukradeni laptop i kamera

Za sada nepoznate osobe obile su ku}u u naselju Crkvina kod Bosanskog [amca, u vlasni{tvu V. J, potvr|eno je iz CJB-a Doboj. Iz ku}e su ukradeni trimer, laptop, kamera i dvije fla{e alkoholnog pi}a, a uvi|ajem, koji su izvr{ili slu`benici policije, utvr|eno je da su provalnici razbili prozorsko staklo u prizemlju objekta te potom u{li. U toku je rad na identifikaciji i pronalasku kradljivaca.

BANJA LUKA Rasvijetljeno razbojni{tvo

MOSTAR Saobra}ajna nesre}a kod TC-a Piramida

Radnica kladionice inscenirala plja~kuBanjalu~ka policija rasvijetlila je razbojni{tvo izvr{eno krajem aprila te privela i saslu{ala dvije osobe koje su, kako se ispostavilo, laìrale plja~ku i zadràle novac. Zbog ovih krivi~nih djela, konkretno la`nog prijavljivanja razbojni{tva i pronevjere, Okru`nom tuìla{tvu }e, kako doznajemo iz CJB-a Banja Luka, biti dostavljene prijave protiv Tanje ]urli} (1984) i \ure Grubora (1990). Naime, 29. aprila ]urli}eva, ina~e uposlenica sportske kladionice Astra u Ulici bra}e Maàr, prijavila je policiji da je nepoznati napada~ u{ao u kladionicu te je udario pesnicom u glavu, a potom iz kase ukrao 2.045

KM i pobjegao. Policija je tada izvr{ila uvi|aj, te zapo~ela rad na rasvjetljavanju tog razbojni{tva. Nakon operativnih podataka koji su ukazivali na to da razbojni{tva ustvari nije bilo, policija je u ~etvrtak u Ulici bra}e Kavi}a uhapsila ]urli}evu. Tokom krim-obrade utvr|eno je da su ona i Grubor inscenirali razbojni{tvo, nakon ~ega je i on priveden na saslu{anje, te osumnji~en za pomaganje. Na osnovu naredbe Osnovnog suda Banja Luka policija je isti dan pretresla prostorije koje koriste osumnji~eni te kod Grubora prona{la crnu jaknu koju je koristio prilikom plja~ke L. S. .

Ljekari se bore za ìvot stariceRuà Oru~ prevezena u bolnicu i priklju~ena na respirator Vra}ala se sa tr`nice?Sedamdeset~etverogodi{nja Ruà Oru~ iz Mostara te{ko je povrije|ena ju~er, kada ju je, dok je prelazila cestu na pje{a~kom prelazu kod Tr`nog centra Piramida u Mostaru, fordom transitom u vlasni{tvu brze po{te EuroEkspres udario Armin J. Udar dostavnog vozila ènu je, prema pri~anju o~evidaca, odbacio nekoliko metara, gdje ju je zamalo pregazio drugi automobil. Sre}om, voza~ tog vozila je uspio usporiti i skrenuti ustranu. Jedan od svjedoka ove nesre}e ispri~ao je da se èna, koja stanuje nedaleko od mjesta nesre}e, vra}ala sa tr`nice. Prizor je, prema njegovim rije~ima, bio stravi~an. Starica je leàla na cesti, a na asfaltu su ostale njene stvari i nao~ale.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 071772 10 P 2 Sarajevo, 19. 4. 2012. godine U pravnoj stvari tu`itelja Sead Poturovi}, ul. M. Tita 56, 71 000 Sarajevo, protiv tu`ene [eherzada Poturovi}, ul. I. Mujezinovi}a 32, 71 000 Sarajevo, radi podjela - utvr|ivanje bra~ne te~evine, objavljuje slijede}i

POZIVza SENAD POTUROVI] Pozivate se kao STRANKA NA PRIPREMNO RO^I[TE za 4. 6. 2012. g. u 11 ~asova pred ovaj sud u sobu broj 333/III. Sudija Rada Bjeljac, s. r. Za ta~nost - ovla{teni radnik Suda

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloìti sve dokaze koje èle izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje èle upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazlaù svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tuèni moè najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tuìlac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne zahtjeva da se ro~i{te odrì (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tuèni, ro~i{te }e se odràti bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Sa uvi|aja: @ena udarena na pje{a~kom prelazu

Povrije|ena pje{akinja je kolima Hitne pomo}i prevezena u mostarski Klini~ki centar, odakle nam je re~eno da je smje{tena na intenzivnoj njezi, te priklju~ena na respirator. Konstatovane su joj te{ke povrede glave, a ljekari su se ju~er borili za njen ìvot. Na mjestu nesre}e uvi|aj su obavili policija i deùrna tuìte-

ljica Kantonalnog tu`ila{tva u Mostaru. Prve i nepotvr|ene informacije ukazuju na to da je do nesre}e do{lo zbog nepa`nje voza~a dostavnog vozila, koji, najvjerovatnije, nije vidio `enu na pje{a~kom prelazu. Ipak, ta~an uzrok nesre}e trebao bi biti poznat nakon {to stignu nalazi nare|enih vje{ta~enja.L. S.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 071772 10 P 2 Sarajevo, 19. 4. 2012. godine U pravnoj stvari tu`itelja Sead Poturovi}, ul. M. Tita 56, 71000 Sarajevo, protiv tu`ene [eherzada Poturovi}, ul. I. Mujezinovi}a 32, 71000 Sarajevo, radi podjela - utvr|ivanje bra~ne te~evine, objavljuje slijede}i

PO ZIVZa ALDIJANA POTUROVI] Pozivate se kao STRANKA ZA PRIPREMNO RO^I[TE za dan 4. 6. 2012. g. u 11 ~asova pred ovaj sud u sobu broj 333/III. Sudija Rada Bjeljac, s.r. Za ta~nost - ovla{teni radnik Suda

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloìti sve dokaze koje èle izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje èle upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazlaù svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tuèni moè najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tuìlac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne zahtijeva da se ro~i{te odrì (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tuèni, ro~i{te }e se odràti bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Vje{taci na su|enju za ubistvo Radenka Cviji}a iz Ribnika

Tragovi DNK optu`enih na|eni

na dr{kama lopate i metleVje{tak Zoran Obradovi} u petak je tokom svjedo~enja u Okru`nom sudu Banja Luka kazao da su tragovi optuènog Du}e Stojakovi}a (25) i maloljetnog \. G. prona|eni na dr{ci od lopate i metle, kojima je na smrt pretu~en Radenko Cviji} (42). To je, kako rekao vje{tak, utvr|eno DNK analizom. To kom svog svje do ~e nja Obradovi} je pojasnio da su na polomljenim dr{kama lopate i metle prona|eni i tragovi stradalog Cviji}a, koji su bili izmje{ani s tragovima Stojakovi}a i maloljetnika, te dodao da tragova tre}eoptuènog êde Gali}a (35) nije bilo. Stojakovi} i Gali} se, kao {to je poznato, terete da su 27. novembra 2011. sa maloljetnim \. G. (protiv kojeg se vodi odvojeni postupak), u ugostiteljskom objekatu Marakana u Donjem Zabla}u kod Ribnika napali Cviji}a, a nakon sva|e oko posluìvanja pi}a. Nakon toga su ga, prema optu`nici, pretukli lopatama i drvenim dràlicama, pri ~emu je Stojakovi} Cviji}evu suprugu Tanju udario po ruci, kada je poku{ala da ih sprije~i. Cviji} je od nanesenih povreda preminuo dva dana kasnije. Vje{tak sudske medicine Dalibor Nedini} izjavio je da je Cviji} umro od posljedica udaraca u glavu. - Zadobio je vi{e podliva po le|ima, ru ka ma i gla vi. Me|utim, usljed udaraca u glavu do{lo je do unutra{njeg krvarenja u mozgu, kazao je dr. Nedini} te potvrdio da su te povrede mogle biti nanesene dr{kom od lopate ili nekim drugim sli~nim predmetom, ali i udarcima nogom. Prema navodima optu`nice, Stojakovi}, Gali} i maloljetnik su nakon {to su pretukli Cviji}a polupali inventar u kafi}u Marakana i vjetrobransko staklo na njegovom golfu1 i pobjegli. Protiv maloljetnog \. G. tako|e je potvr|ena optu`nica i njemu }e se suditi u Osnovnom sudu u Mrkonji}-Gradu. D. P.

CRNA HRONIKASlu`benici Jedinice grani~ne policije Zvornik preksino} su u grani~nom pojasu na lokalitetu Debela me|a sprije~ili krijum~arenje 4.000 kutija cigareta Walter wolf vrijednih oko 12.000 KM. Cigarete su otkrivene u dèti bh. registarskih oznaka kojom je upravljao dràvljanin BiH R. D. (1982). O doga|aju je obavije{teno Tuìla{tvo BiH, cigarete su privremeno oduzete, a protiv voza~a slijedi prijava zbog krijum~arenja.

Sprije~en {verc 4.000 kutija cigareta

[kodom udarila dje~aka

U saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak nave~er u Kre~anskoj ulici u Tuzli te{ko je povrije|en devetogodi{nji dje~ak. Njega je, kako je potvr|eno iz MUP-a TK-a, {kodom oktavijom udarila M. H. (1971) iz Tuzle. Dje~ak je prevezen u UKC gdje je utvr|eno da je zadobio te{ke povrede. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac, a uvi|aj su izvr{ili slu`benici Odjela krimpolicije PU Tuzla.

Dan nakon poku{aja kra|e terenca u sarajevskom naselju Hrasno

Hrabri 9-godi{njak otjerao kradljivca?!Sarajevska policija traga za osobom koja je u ~etvrtak nave~er u sarajevskom naselju Hrasno poku{ala ukrasti terenac volvo XC60, vlasni{tvo porodice Durakovi}, u kojem se nalazilo dvoje djece. Devetogodi{njak, koji je brane}i trogodi{nju sestru i sebe, uspio otjerati kradljivca automobila, i pored pretrpljenog {oka, dobro se osje}a, potvrdila nam je ju~er njegova tetka Emira Huski}.

Brane}i sebe i sestru dje~ak napao kradljivca, koji je utr~ao u volvo, i poderao mu majicu Pove}an broj kra|a vozila

Dvije prijave otmiceDje~ak je dobro, on jeste ispao heroj jer je brane}i sestru, napada~u uspio iscijepati majicu, iako ga je ovaj udario. Vide}i da protiv sebe ima dvoje djece, lopov je iza{ao iz vozila, a sva je sre}a da se ni{ta gore nije desilo, i da su moja sestra i njena djeca dobro ispri, ~ala nam je Huski}eva. Sarajevsku policiju, kako smo saznali, u ~etvrtak nave~er u dva navrata gra|ani su obavijestili o dvije kra|e. Oko 21.35 policija je obavije{tena da je u Ulici Antuna Branka [imi}a ukraden volvo XC60, vlasni{tvo Merjem Durakovi}, u kojem se nalazilo njeno dvoje djece. Durakovi}eva je iza{la iz auta kako bi otpratila sina svoje sestre Emire Huski} do lifta zgrade u kojoj stanuje. Ostavila je otklju~an automobil i upaljen motor vozila. Lopov kao da je ba{ to

~ekao, u{ao je u terenac i pokrenuo ga. Kod taksi-{tanda u Ulici Azize [a}irbegovi} do broja 96, kradljivac je istr~ao iz terenca i, navodno, u{ao u golf 5, u kojem su bili njegovi sau~esnici. Prema rije~ima o~evidaca dje~ak je iza{ao iz vozila i po~eo dozivati majku, vi~u}i: Oteli su mi mamu ... Slu~ajni prolaznici odmah su mu pri{li, nazvali policiju i dojavili da je djetetu neko oteo majku, {to je kod policajaca izazvalo zbunjenost i pometnju, jer im je nekoliko minuta ranije dojavljena otmica djece... Dok su policajci stigli na mjesto doga|aja, kradljivcu, njegovim pomaga~ima i golfu nije bilo traga... Ina~e, sarajevska policija raspolaè podacima da se kra|om vozila bave 3-4 grupe sa podru~ja cijele dràve. Me|utim, da li su oni koji su preksino} poku{ali ukrasti skupocjeni volvo ~lanovi jedne od tih grupa, za sada nije poznato. Milan Boì}, {ef Operativnog tima MUP-a KS-a za kra|e vozila, isti~e da ovo nije uobi~ajen slu~aj kra|e vozila. Me|utim, sli~an slu~aj zabiljeèn je na Stupu gdje je ~ovjek iza{ao iz auta da utovari cvije}e, ostavljaju}i motor upaljen. Dok je to radio, kradljivac je sjeo za volan i odvezao se. Na isti na~in 10. aprila pokraden je Senad H. na

VI[E GRUPA Sarajevska policija raspolaè podacima da se kra|om vozila bave 3-4 grupe sa podru~ja cijele dràve. Me|utim, da li su oni koji su preksino} poku{ali ukrasti skupocjeni volvo ~lanovi jedne od tih grupa, za sada nije poznatoje ni mogu}nost da su lopovi pratili volvo XC60, jer je u Evropi prisutan ovakav na~in kra|e skupocjenih vozila sa za{titom koja se nikako ili jako te{ko uklanja. U takvim slu~ajevima njima je bitno do}i do klju~a kojim }e upaliti vozilo, tako da ne preù ni od provala u stanove kako bi na{li klju~eve. Da li se ciljano i{lo i za vozilom ove gospo|e, trenutno spada u naga|anje. Bitan je momenat da li je izvr{ilac siguran da }e voza~ ostaviti vozilo upaljeno nagla, {ava Boì} te poru~uje da se sli~ne situacije, u kojim se vozilo ostavlja otklju~an i sa upaljenim motorom, ne bi trebale de{avati. Bitno je da gra|ani u svoja vozila ugrade bilo kakvu vrstu za{tite koja }e potencijalnog kradljivca odvratiti od namjere, ili mu bar oteàti te tako produìti vrijeme kra|e. Za to vrijeme postoji mogu}nost da bude uo~en. Statisti~ki gledano, u prva ~etiri mjeseca ove godine do{lo je do pove}anja broja kra|a automobila u odnosu na isti period 2011. Pro{le godine i u tom periodu je ukradeno 141 vozilo, a ove 199. Napominjem da je preko 60 posto ukradenih vozila iz programa VW golf 2. To su vozila bez ikakve za{tite, a ne trebaju nikakva tehnika i specijalni alat za njihovu kra|u. U ovoj godini mali je broj iznude novca za otkup vozila. U periodu januar - april 2012. imali smo samo dva prijavljena djela iznude. Me|utim, mo`da je bilo takvih slu~ajeva koje vlasnici nisu prijavili policiji. Najve}i broj ukradenih vozila se prona|e, bilo da ih na|emo ostavljene na ulici ili na otpadima, gdje ih kradljivci prodaju ~itave ili u dijelovima. Pronalazili smo ih na otpadima uglavnom van Sarajeva, i to na podru~ju Kaknja, Viteza, Bijeljine... Vozila novije proizvodnje kradu profesionalni lopovi koji imaju sofisticirani alat i opremu, a u takvu kategoriju spadaju golfovi tip 5 i 6, pasati, te neki modeli {koda. Pove}anje broja ukradenih golfova 2 moè se, prema rije~ima na{eg sagovornika, posmatrati iz dva aspekta: Vijek trajanja tih auta je sve manji i rijetko se za njih mogu na}i originalni dijelovi, pa se auti kradu radi preprodaje dijelova. Osim toga, ova vozila nerijetko se kradu za jednokratnu upotrebu i bivaju ostavljena.

Zoran Bo`i}: Nije isklju~eno da su lopovi pratili volvo

Trgu heroja, koji je krenuo u prodavnicu. Dvojica kradljivaca su u{la u njegov pasat, a Senad H. ih je poku{ao zaustaviti. Uhvatio se za zadnji dio vozila u pokretu, te je povrije|en dok su kradljivci uspjeli pobje}i. Iako Bo`i} isti~e da je jako mala vjerovatno}a da }e lopovi i}i za nekim vozilom i ~ekati da se zaustavi, a voza~ iza|e, kako bi ga ukrali, ~injenica je da se odmah u blizini mjesta gdje se kradljivac volva preksino} zaustavio, stvorio golf 5. To, ipak, ukazuje na zaklju~ak da je ovaj posljednji slu~aj bio isplaniran. Tim prije {to lopovi novije tipove vozila, u koje spada i terenac volvo XC60, te{ko mogu dekodirati i ukrasti. Bo`i} dodaje da se ne isklju~u-

Osu|eni, a slobodniDa golfove 2 ne kradu profesionalci, svjedo~i i primjer hvatanja maloljetnika iz Bijeljine koji su tamo ukrali auto, te njim do{li u Sarajevo. Kada im je ovdje nestalo goriva, ukrali su drugi golf u Novom Sarajevu i njim se vratili ku}i. Da je u ta vozila postavljena bilo koja vrsta mehani~ke ili elektronske za{tite, lopovi ih ne bi mogli lako ukrasti isti~e Boì}. , Akcije koje je policija provela pro{le godine imale su pozitivan efekat jer je veliki broj po~inilaca uhap{en i predat tuìla{tvima, te su oni duì period (10 do 12 mjeseci) proveli u zatvoru. U tom periodu zabiljeèn je manji broj kra|a vozila. U pro{loj godini registrovano je stotinjak kradljivaca automobila koji su uhap{eni i procesuirani, me|utim 4-5 ih, saznajemo, jo{ nije uhva}eno. Za jedan broj uhap{enih izre~ene su presude nakon {to su pristali na odre|ene sankcije nagodbama sa Tuìla{tvom. Me|utim, kako nagla{ava Boì}, najve}i broj njih je na slobodi i nastavlja sa kra|ama vozila.D. PAVLOVI]

BEZ ZA[TITE Vi{e od 60 posto ukradenih vozila je iz programa VW golf 2. To su vozila bez ikakve za{tite, a ne trebaju nikakva tehnika i specijalni alat za njihovu kra|u

OGLASI

OSLOBO\ENJE

Projekat je finansirala Evropska unija

Projekt implementira Igmanska inicijativa

Sadr`aj ovog teksta je isklju~ivo odgovornost Igmanske inicijative i ni na koji na~in ne odra`ava gledi{te Evropske unije

STATUSNA I IMOVINSKA PITANJA GRA\ANA NASTALA KAO POSLJEDICA RASPADA NEKADA[NJE JUGOSLAVIJE - Preporuke iz projekta Igmanske inicijative Nakon raspada nekada{nje Jugoslavije ostao je zna~ajan broj otvorenih pitanja izme|u dràva exJugoslavije, a posebno izme|u ~etiri zemlje na ~ijoj se teritoriji vodio rat, ili su bile umije{ane u ratni sukob: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Neka od njih su rije{ena tokom dosada{njeg procesa normalizacije odnosa, ali su neka i dalje ostala nerije{ena, me|u kojima su i statusni i imovinski problemi gra|ana. Postoji vi{e razloga za ovakvu situaciju, a najva`niji leì u ~injenici da je ovo pitanje tijesno vezano za rje{avanje problema povratka izbjeglica, za {ta u pojedinim zemljama nije postojalo dovoljno politi~ke volje. Hitnosti i neophodnosti rje{avanja statusnih i imovinskih pitanja u zemljama Dejtonskog sporazuma doprinosi i ~injenica da se rje{avanje ovog problema nikako ne smije svesti samo na izbjegla i raseljena lica ve} i na lica koja su u raznim okolnostima tokom postojanja SFRJ sticala ova prava. Naime, jedan broj gra|ana SFRJ je sticao ova prava ro|enjem, boravkom, imovinom, radom i dr. u tada zajedni~koj dràvi (u nekoj od republika), a ta prava ne uìvaju, iako nemaju status izbjeglih i raseljenih lica. Da bi se pomoglo gra|anima u ~etiri zemlje koji svih ovih godina nisu uspjeli da rije{e svoja statusna i imovinska pitanja, Igmanska inicijativa je formirala ekspertsku grupu koja je istraìla normativnu i prakti~nu stranu ovog problema i na osnovu ovog istraìvanja sa~inila preporuke vladama ~etiri zemlje. Preporuke se nalaze u nastavku ovog teksta. Statusni problemi gra|ana Dràvljanstvo Dràve Dejtonskog sporazuma treba da preispitaju i usklade propise o dràvljanstvu i druge relevantne propise s principima i pravilima u tim konvencijama. Dràve sukcesorke SFR Jugoslavije trebale bi da se redovno me|usobno obavje{tavaju i dogovaraju o pitanjima ure|enja dràvljanstva na prostoru biv{e SFRJ kako bi se njihove zakonodavne politike me|usobno uravnoteìle i harmonizovale u skladu sa pravilima i principima o sukcesiji dràvljanstva. Time bi se, barem dijelom, ublaìle {tetne posljedice sukcesije na gra|anskopravne odnose i ste~ena prava pojedinaca. Pozivaju se dràve Dejtonskog sporazuma da jo{ jednom preispitaju postoje}a zakonska rje{enja, kao i da sagledaju mogu}nosti propisivanja dodatnih olak{avaju}ih okolnosti za sticanje njihovog dràvljanstva za dràvljane drugih republika biv{e SFRJ koji su u njima imali prebivali{te na dan sukcesije. Naturalizacija izbjeglica Preporu~uje se dràvama Dejtonskog sporazuma, prije svega, Crnoj Gori i Hrvatskoj, da preispitaju svoje propise i praksu prijema u dràvljanstvo izbjeglica kako bi {to potpunije ispunile svoju obavezu omogu}avanja, u najve}oj mogu}oj mjeri, naturalizacije izbjeglica. Dvojno dràvljanstvo Polaze}i i od toga da su u zakonima dràva Dejtonskog sporazuma predvi|ene mogu}nosti da se me|unarodnim ugovorima i sporazumima moè ustanoviti dvojno dràvljanstvo, pod uslovom uzajamnosti, Igmanska inicijativa poziva vlade ovih dràva da zaklju~e bilateralne sporazume o dvojnom dràvljanstvu kojima bi omogu}ili da dvojno dràvljanstvo bude instrument za{tite ste~enih ljudskih prava i rje{avanja mnogih ìvotnih problema novih stranaca na prostorima nekada{nje zajedni~ke dràve, te rije{ili pitanja tzv. sukoba dràvljanstva u skladu s principima utvr|enim u Evropskoj konvenciji o dràvljanstvu i drugim standardima me|unarodnog prava. Problemi pribavljanja dokumenata U cilju rje{avanja problema pribavljanja dokumenata Igmanska inicijativa predlaè da se: - pojednostavi procedura pribavljanja dokumentacije i u tom smislu podràva dogovor postignut na sastanku u Podgorici Regionalne tehni~ke grupe za pojednostavljenje procedure pribavljanja dokumentacije od 7.9.2011. godine, kao i da se preduzmu sve neophodne mjere da on {to prije zaìvi u praksi; - dràve Dejtonskog sporazuma dodatno obaveù da {to prije stvore jednostavne, pristupa~ne, jeftine i efikasne mehanizme za pribavljanje dokumenata iz zemalja porijekla izbjeglih i raseljenih lica; - preispitaju podzakonski akti, uputstva i obrasci u upravnom postupku i uskladi praksa postupanja upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovla{}enjima u svrhu dosljedne primjene obaveze pribavljanja po slu`benoj du`nosti uvjerenja o ~injenicama o kojima se vodi slu`bena evidencija; - u skladu sa standardima me|unarodnog humanitarnog prava, pojednostave procedure i olak{aju uslovi pristupa pravima izbjeglica i raseljenih lica, pored ostalog, odre|ivanjem obaveze dostavljanja minimuma najnu`nijih dokumenata, odnosno dokaznih sredstava; - podrì aktivnost nevladinih organizacija kroz prekograni~ne projekte pribavljanja dokumenata, koje i dalje uveliko nadokna|uju tromost, komplikovanost i neefikasnost dràvnog mehanizma pribavljanja dokumenata, a ~ija aktivnost zahtijeva skromna sredstva u odnosu na efekte koji se njima postiù. Penziono i invalidsko osiguranje Preporu~uje se nadle`nim vlastima u dràvama Dejtonskog sporazuma da {to prije razmotre primjenu bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju, posebno mehanizme komunikacije organa za vezu i postupak rje{avanja zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, a u cilju ubrzanja procedure rje{avanja tih zahtjeva i olak{avanja osiguranicima dokazivanja (pribavljanja dokumentacije) o ~injenicama relavantnim za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (na primjer, pribavljanja potvrde o odjavi prebivali{ta ili odjave sa zdravstvenog osiguranja kod podru~nih slu`bi kod kojih su bili zdravstveno osigurani). Pozivaju se nadle`ne vlasti u dràvama Dejtonskog sporazuma da sagledaju mogu}nosti dogradnje mehanizama za efikasnije provo|enje bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju i priznavanje odluka i dokumentacije koju prikupe i donesu nadle`ni organi nosioca osiguranja kod kojeg stranke imaju prebivali{te ili boravi{te i gdje podnose zahtjeve. Pozivaju se nadle`ne vlasti u dràvama Dejtonskog sporazuma da sagledaju mogu}nosti da izmjenama postoje}ih bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju pobolj{aju poloàj najugroènijih penzionera, obezbje|uju}i kori{tenje prava po osnovu preostale radne sposobnosti, najniè penzije, dodataka uz penziju, prava na tu|u njegu i pomo} i svih drugih prava po osnovu penzijskog osiguranja, bez obzira na to u kojoj dràvi potpisnici bilateralnog sporazuma korisnik tog prava ima prebivali{te ili boravi{te, onako kako je to rije{eno Sporazumom o socijalnom osiguranju zaklju~enom izme|u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Podsti~u se vlasti u Bosni i Hercegovini da u potpunosti implementiraju me|uentitetski Sporazum o zdravstvenom osiguranju kako ni jedna osoba ne bi doìvjela diskriminaciju u vezi sa pristupom zdravstvenom osiguranju, posebno imaju}i u vidu ugroène grupe kao {to su manjinski povratnici i Romi. Imovinski problemi Neizmirene obaveze gra|anima po osnovu ra~una stare devizne {tednje Nepomirljivi stavovi zemalja sukcesorki su na {tetu deviznih {tedi{a koji su svoj novac u dobroj vjeri povjerili bankama u biv{oj SFRJ. Pozivaju se sve zemlje da utvrde zajedni~ki osnov za rje{avanje nedomicilne devizne {tednje, te da se u tom pravcu organizuje sastanak ministara finansija zemalja sukcesorki. Zemlje sukcesori bi, polaze}i od primjera Crne Gore i Republike Hrvatske, trebale rje{avati pitanje devizne {tednje svojih dràvljana, bez obzira na kona~an ishod spora vezanog za deviznu {tednju gdje su mati~ne banke koje duguju novac imale sjedi{te. Deviznu {tednju i na~in njenog regulisanja ne treba vezivati za druga pitanja sukcesije. Bosna i Hercegovina Povrat privatne imovine i stanarskih prava Preporu~uje se Federaciji BiH da uspostavi pravni okvir koji }e omogu}iti progres u pitanju povrata vojnih stanova, a nadle`nim sudovima u BiH da predmete u vezi s nepokretnom imovinom, uklju~uju}i i sporove u vezi s vojnim stanovima, rje{avaju po hitnom postupku i tako doprinesu pravovremenom okon~anju postupaka za povrat imovine, kao i podizanju nivoa pravne sigurnosti. Preporu~uje se Vije}u ministara BiH da u saradnji sa Parlamentarnom skup{tinom Bosne i Hercegovine preduzme mjere i aktivnosti da se razrije{i pitanje preostalih blagovremeno izjavljenih, a nerije{enih prigovora na odluke me|unarodnog CRPC-a. Obnova U Bosni i Hercegovini treba ustrajati na osiguranju sredstava za obnovu stambenih jedinica skladno sa propisanim minimumom stambenih uslova za sve one koji ispunjavaju kriterijume za dobijanje pomo}i za obnovu, uz davanje prednosti najugroènijim osobama, i to, pored ostalog, pove}anim budètskim izdvajanjima na svim nivoima vlasti, jer je oslanjanje na vlastita sredstva dalo najrealnije i najzna~ajnije rezultate povratka. Pored doma}ih sredstava, kona~an zavr{etak obnove mogao bi se finansijski zaokruìti kroz povoljna kreditna sredstva i donatorska sredstva. Podsti~u se vlasti da obezbijede izbjeglicama i interno raseljenim licima u BiH romske nacionalnosti, kojima je stambena imovina o{te}ena ili uni{tena, pomo} za obnovu bez diskriminacije. Naknada {tete Preporu~uje se nadle`nim tijelima u BiH da, na osnovu prethodno provedenih istraìvanja i pregleda stvarnog stanja u vezi sa ovim pitanjem, uspostave pravni okvir koji }e omogu}iti adekvatnu kompenzaciju ili nov~anu naknadu u obimu koji osigurava pravo na dom raseljenim osobama i izbjeglicama kao na~in re{avanja stambenih potreba specifi~nih socijalnih kategorija, a to su traumatizirane osobe, te{ki invalidi, socijalno najranjivije kategorije koje zavise od tu|e njege i pomo}i, kao i osobe koje se zbog objektivnih okolnosti ne mogu vratiti na svoje adrese prebivali{ta, a koji nisu do sada rije{ili svoje stambeno pitanje na drugi na~in. Republika Hrvatska Povrat privatne imovine i rje{avanje pitanja oduzetih stanarskih prava Imaju}i u vidu teìnu problema, njegove kontinuirane negativne posljedice za oko 100.000 izbjeglica kojima je uskra}en povratak u svoj dom, naj~e{}e u gradske sredine kao i neuspjeh do sada provo|enih pregovora i alternativnih mjera u svrhu zadovoljenja potreba o{te}enih, neophodno je da se pitanje oduzetih stanarskih prava kona~no rije{i na sveobuhvatan, pravi~an i odrìv na~in, polaze}i pritom od Principa Ujedinjenih nacija o stambenom zbrinjavanju i povratu imovine raseljenim i izbjeglim licima (Pinheiro principi) i Rezolucije 1708 (2010) Parlamentarne skup{tine Savjeta Evrope od 28. januara 2010. o rje{avanja pitanja imovine izbjeglica i raseljenih lica. Hrvatski zakonodavac bi trebao uspostaviti pravni okvir koji }e na jedinstven, sveobuhvatan i pravedan na~in rije{iti problem svih nosilaca oduzetih stanarskih prava (ne samo povratnika). Obnova Preporu~uje se hrvatskim vlastima da {to prije usvoje promjene postoje}eg pravnog okvira i preduzmu druge mjere neophodne da se oìvotvore ciljevi navedeni u Programu Vlade 2011- 2015. u vezi s obnovom uni{tenih ili o{te}enih stambenih objekata. Naknada {tete Preporu~uje se hrvatskim vlastima da {to prije usvoje promjene postoje}eg pravnog okvira i preduzmu druge mjere neophodne da se oìvotvore ciljevi navedeni u Programu Vlade 2011- 2015. u vezi s naknadom {tete nastale usljed teroristi~kih akata ili javnih demonstracija, uklju~uju}i i eventualnu mogu}nost da se zapo~eti postupci za naknadu {tete po ~l. 180. ZOO dovr{e po materijalnopravnim odredbama o naknadi {tete koje su u vreme podno{enja tih zahtjeva bile na snazi. Republika Srbija Pomo} `rtvama ratnih zlo~ina u Sandàku i njihovim porodicama Dràva je du`na da nadoknadi {tetu porodicama ~ije su ku}e uni{tene ili o{te}ene tokom devedesetih u selima op{tine Priboj. Veliki dio ovih porodica i dalje nema krov nad glavom i ìve kao podstanari u Priboju ili drugim mjestima. Ku}e su uni{tene ili djelovanjem zvani~nih oruànih snaga tada{nje SR Jugoslavije (uglavnom vojske) ili dobrovolja~kih jedinica koje su tako|e bile pod komandom Vojske SRJ. Republika Srbija mora da promijeni zakone koji reguli{u administrativne reparacije civilnim `rtvama rata. Zakon o pravima civilnih invalida rata je diskriminatorski i onemogu}ava od{tetu `rtvama ili porodicama `rtava stradalih od strane Vojske Jugoslavije ili Vojske Republike Srpske. Druga dva zakona koji reguli{u ovu materiju - Zakon o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca i Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i ~lanova njihovih porodica daju vojnim `rtvama ve}a prava u odnosu na civilne i poja~avaju diskriminaciju izme|u `rtava rata. Cjelokupna oblast koju pokrivaju ova tri zakona mora biti potpuno reformisana i prilago|ena me|unarodnim konvencijama i drugim me|unarodnim obavezama koje je preuzela Republika Srbija. Problemi u vezi s utvr|ivanjem i dokazivanjem staà osiguranja, dospjelih a neispla}enih penzija i konvalidacija staà osiguranja Podsti~e se Vlada Republike Hrvatske da, u skladu s namjerama izraènim u svom Programu 20112015, {to prije posebnu pa`nju posveti rje{avanju preostalih izbjegli~kih pitanja, kao {to je i program priznavanja ste~enih penzijskih prava: U tom smislu Vlada }e voditi aktivnu politiku, kako s predstavnicima izbjeglica i zemalja u kojima se oni nalaze, tako i s me|unarodnim organizacijama Rok za konvalidaciju radnog staà ostat }e otvoren, pratit }e se rje{avanja zahtjeva za konvalidaciju, uz obavezu otklanjanja uo~enih prepreka i problema. Vlada }e uzeti u obzir problem onih gra|ana koji, iako su redovito upla}ivali u mirovinske fondove, nisu dobivali mirovine odre|eni vremenski period, te u dogovoru s o{te}enima razmotriti na~ine obe{te}enja. Nadle`na tijela u Republici Hrvatskoj trebala bi razmotriti mogu}nost da se posebnim zakonom rije{i pitanje revizije obra~una neispla}enih penzija osiguranicima koji za vrijeme ratnih zbivanja nisu, ne svojom krivicom, te

Oslobodjenje 12 maj

Documents

Nyhetsbrev från Centrum för marxistiska samhällsstudier · 16 mars, 12 april, 12 maj, 23 maj, 25 maj och 27 maj!” – vi kan härmed förhandstipsa om att CMS kommer medverka

Fundjava 10-12 Maj 2013

SEMINARIEPROGRAM TRÄBYGGNADSDAG 17 MAJ, … · SEMINARIEPROGRAM TRÄBYGGNADSDAG 17 MAJ, STOCKHOLM: Strandparken Sundbyberg / 8-våningshus Byggår / 2011-12 Arkitekt / Wingårdh

Hälsoconvention 12 13 maj 2011

Nr 12/Maj 2012

Byavis / Illoqarfimmi aviisi, 12. - 18. maj 2014

TEDEN VSEŽIVLJENJSKEGA UČENJA 12. maj · 12. maj -21. maj 2017 Nacionalni koordinator: 030 640 261 helena.nevistic@cene-stupar.si TEDEN VSEŽIVLJENJSKEGA UČENJA Spoštovani! Po

Wersja 12 maj

12. maj – svetovni dan ozaveščanja

Oslobodjenje 24.08

intervju oslobodjenje

Oslobodjenje 30 maj

12 MAJ 2020.МEĐUNARODNI DAN - szr.org.rs

Biskopsängens koloniträdgårdsföreningbiskopsangen.se/files/Cirkulr_nr_2_2016.pdf · 2016. 5. 12. · Maj 2016 Artikel i DN 4 maj I DN den 4 maj (samma dag som det här cirkuläret

Srebrenica Oslobodjenje

Oslobodjenje 2015 - Press clipping

Oslobodjenje 24.02.2012

Walne MAJ 2009 r. Wstąp do ODK Zgromadzenie …12).pdfNr 1 (12) Maj 2009 r. Wstąp do ODK Walne Zgromadzenie Członków 2009 MAJ 2009 r. 3.05.2009 r., Kawiarnia MUZA Otwarty Turniej

2 - 12 Maj

Den 12 Maj