Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJEBH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

PETAK, 24. 2. 2012.

Godina LXVIII Broj 23.415

@ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH

NE PODR@AVAM POLITIKU MINISTRA ZUKANA HELEZA5. strana

Nije bilo posebne skup{tinske sjednice

REPUBLIKA SRPSKA PREPOLOVLJENA2. strana

Prijedlog novog zakona o finansiranju partija BiH

PARTIJAMA IZ FIRMI PO 50.000 KM3. strana

Rje{enje za IPA 2012. za nekoliko danaSJEDNICA VIJE]A MINISTARA BiHFoto: D`enan KRIJE[TORAC

7. strana

Zijad Turkovi} o ure|ajima za ometanje signala [TITIOStravi~an zlo~in u sarajevskom naselju Dobrinja

DANAS PRILOG

UBIJEN FOTOGRAF BUKVI]

12. strana

SAM SE OD ^AVKE I D@UVE13. strana

U @I@INije bilo posebne skup{tinske sjednice

2

petak, 24. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Zajedni~ka komisija za evropske integracije PSBiH

Aplikacija za EU u junuDo kraja godine vlasti BiH bi mogle dobiti upitnik, nakon ~ijeg popunjavanja i pozitivnog stava Evropske komisije slijedi sticanje kandidacijskog statusaPredaja aplikacije Bosne i Hercegovine za ~lanstvo u Evropskoj uniji mogla bi se desiti ve} u junu, a do kraja godine vlasti na{e zemlje bi mogle dobiti i upitnik nakon ~ijeg popunjavanja i pozitivnog stava Evropske komisije slijedi stjecanje kandidacijskog statusa. Rekao je ovo Halid Genjac, predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za evropske integracije Parlamentarne skup{tine BiH, na ju~era{njoj sjednici tog parlamentarnog tijela. Kao prioritete djelovanja ova komisija u narednom periodu postavila je stalnu raspravu, svaka tri mjeseca, o toku napretka BiH na evropskom, ali i evroatlantskom putu. Tu se prvenstveno misli na razmatranje napretka koji se odnosi na provedbu Privremenog/Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP), kao i dokumenta Evropsko partnerstvo. baviti Zajedni~ka komisija za evropske integracije, dr. Genjac naglasio je i stalni proces pra}enja programiranja Instrumenata pretpristupne pomo}i (IPA) za 2012. i 2013, ali i realizaciju i provedbu dosada{njih programa IPA fondova. Tako|er je kao va`an segment istaknut i proces koji se odnosi na uspostavu nacionalnog (dr`avnog) programa integrisanja, kao dokumenta koji }e poslu`iti za provedbu u djelo (kroz zakonske i sve druge odluke) uvo|enja pravne ste~evine EU u doma}e zakonodavstvo. - Na prolje}e ili rano ljeto planiran je interparlamentarni susret predstavnika BiH i Evropskog parlamenta. S obzirom na to da u tom periodu o~ekujemo predaju aplikacije za ~lanstvo u EU, ovaj segment aktivnosti u narednom periodu }e se vjerovatno jo{ vi{e intenzivirati, naglasio je Genjac.

Zoran \eri}: Optu`be na ra~un Vlade RS-a

Igor Radoji~i}: Sjednica bi bila velika gre{ka

Republika Srpska prepolovljenaPDP je tra`io odr`avanje posebne sjednice NSRS-a jer smatra da je odluka Vlade RS-a neprihvatljiva, uz obrazlo`enje da je time poni{ten raniji zaklju~ak Skup{tine iz 1999. godine i da je RS podijeljen na dva dijelaZahtjev 31 opozicionog poslanika da se u Narodnoj skup{tini Republike Srpske otvori rasprava o zaklju~ku Vlade RS-a, kojim se objavljuje i stavlja u promet kartografska osnova administrativne karte RS-a i distrikta Br~ko, nije dobio podr{ku vladaju}ih stranaka pa posebna sjednica zakazana za ju~er nije ni odr`ana. PDP je, podr`an poslanicima SDS-a i DP-a, tra`io odr`avanje posebne sjednice NSRS-a jer smatra da je odluka Vlade RS-a neprihvatljiva, uz obrazlo`enje da je time poni{ten raniji zaklju~ak Skup{tine iz 1999. godine i da je RS podijeljen na dva dijela tu RS-a, jer sada me|unarodna zajednica procjenjuje da li je lo{e {to nema sjednice ili bi bila lo{a diskusija na sjednici. Oni koji ne `ele da zatvore superviziju u Br~kom, imaju sada fantasti~nu priliku da tra`e obrazlo`enje u ovom neodgovornom potezu PDP-a i onih koji su ih podr`ali rekao je Radoji~i} i dodao , da je za danas planirana sjednica Vije}a za implementaciju mira u BiH te da se ~ekalo da RS napravi pogre{an korak .

Priprema za ulazak Hrvatske u EUNa prijedlog ~lana Komisije Ognjena Tadi}a (SDS) u programu aktivnosti kojem }e Komisija posvetiti posebnu pa`nju, bit }e i rasprava o adekvatnim pripremama za prevladavanje negativnih posljedica ulaska Republike Hrvatske u EU po bh. privredu. Ovo je od posebne va`nosti s obzirom na to da BiH u velikoj mjeri treba da bude spremna u nekim segmentima, kao {to je uspostava grani~nih prelaza po {engenskom sistemu, ~ak i {est mjeseci ranije od ulaska Hrvatske u EU, odnosno najkasnije do 1. januara 2013. Komisija za evropske integracije planirala je i organiziranje tematske sjednice koja }e biti posve}ena Halid Genjac: Nu`an borbi protiv korupcije u BiH.A. TERZI]

^lanstvo u NATO-uDio koji se odnosi na ispunjavanje uslova za prijem u punopravno ~lanstvo NATO-a bit }e u domenu analize Zajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH. Zaklju~ak o tromjese~nom razmatranju napretka BiH na evroatlantskom putu BiH prihvatili su naime Predstavni~ki i Dom naroda PSBiH, a na inicijativu zastupnika SDA [efika D`aferovi}a. Kao segmente kojim }e se u narednom periodu

Za koga radi PDP- PDP je neodgovorna partija, koja se budi s vremena na vrijeme, od izbora do izbora i vrlo te{ko se snalazi u opoziciji, pa stoga pravi gre{ke koje nanose {tetu svima. Za koga radi PDP, ako ovo {to su danas uradili nije u interesu RS-a?, podvukao je Radoji~i} i zaklju~io da vlast u RS-u nema namjeru da provocira bilo koga i nada se da }e me|unarodna zajednica imati snage da zavr{i superviziju u Br~kom. [ef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica je rekao da su poslanici te stranke podr`ali inicijativu za odr`avanje posebne sjednice, jer su smatrali da se trebalo razgovarati o ovom pitanju, ali da je volja ve}ine odlu~ila druga~ije. Govedarica nije negirao da se od 1999. godine, unato~ rezoluciji NSRS-a kojom se ne priznaje arbitra`na odluka za Br~ko, do danas dosta toga uradilo da bi se ukinula supervizija u distriktu Br~ko. Potvrdio je da je PDP, koji je inicirao odr`avanje posebne sjednice, pripremio i odre|ene zaklju~ke, me|u kojima i taj da se otvori kancelarija RS-a u distriktu Br~ko, a koja je nekada postojala, a sada ne G. KATANA postoji.

Pogre{an korak[ef Kluba poslanika PDP-a Zoran \eri} istakao je da je neodr`avanje posebne sjednice samo dokaz da skup{tinska ve}ina u RS-u nije imala hrabrosti da se uhvati uko{tac s raspravom o ovoj temi. Ostali su du`ni gra|anima RS-a da objasne za{to je prekinut teritorijalni kontinuitet RS-a i za{to je RS podijeljen na dva dijela zaklju~kom Vlade RS-a i za{to oni nisu objavljeni u Slu`benom glasniku. Postavlja se pitanje zbog koga se sve to krije, da li od gra|ana RS-a , kazao je \eri}. Vladaju}u ve}inu optu`io je da je prekr{ila raniji zaklju~ak u kojem se ka`e da NSRS ne prihvata arbitra`nu odluku. Odgovaraju}i na \eri}evu izjavu, predsjednik Narodne skup{tine RS-a Igor Radoji~i} iznio je niz te{kih kvalifikacija na ra~un PDPa, ustvrdiv{i da su mogli nanijeti veliku {tetu RS-u zahtjevom da se na posebnoj sjednici parlamenta RS-a raspravlja o karti RS-a i distrikta Br~ko. Radoji~i} je naglasio da je zahtjev za sazivanje posebne sjednice bio velika gre{ka na {te-

stalni proces pra}enja napretka na evropskom putu

V I J E S T I

PREMIJERI REGIONA

Zajedni~ki protiv poplavaSastanak predsjednika vlada regiona posve}en zajedni~kim aktivnostima na predupre|ivanju eventualnih opasnosti od poplava i drugim pitanjima od regionalnog zna~aja bit }e odr`an danas u Banjoj Luci, javlja Fena. Doma}in sastanka bit }e predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar D`ombi}, a najavljen je do la zak pred sje dava ju }eg Vi je }a mi nis ta ra BiH Vjekoslava Bevande, predsjednika Vlade Federacije BiH Nermina Nik{i}a, predsjednika Vlade Srbije Mirka Cvetkovi}a, predsjednika Vlade Crne Gore Igora Luk{i}a, dok }e iz Hrvatske prisustvovati izaslanik premijera, odnosno ministar unutra{njih poslova Ranko Ostoji}. D`ombi} je 8. februara uputio pismo predsjednicima vlada Federacije BiH Nerminu Nik{i}u, Srbije Mirku Cvetkovi}u, Crne Gore Igoru Luk{i}u i Hrvatske Zoranu Milanovi}u u kojem je predlo`io osnivanje zajedni~kog koordinacionog tijela koje }e imati zadatak da unaprijed pripremi plan da bi na najbolji na~in spremili svoje kapacitete za za{titu stanovni{tva i sprije~ili poplave.

D`ombi} je pismo uputio u namjeri da se preduprijede sve posljedice mogu}ih poplava. Smatra da je ovo inicijativa koja na najbolji na~in mo`e na vrijeme omogu}iti neophodne pripreme da bi se zajedni~ki preventivno djelovalo na eventualne prirodne nepogode.

OSLOBO\ENJE petak, 24. februar/velja~a 2012.

U @I@I

3

Prijedlog novog zakona o finansiranju partija BiH

Partijama iz firmi po

50.000 KMPredvi|eno da se iznos dobrovoljnih priloga pravnih osoba sa 12.000 (15 prosje~nih pla}a) pove}a na 50.000 KM, a zi~kih osoba sa 6.400 (osam prosje~nih pla}a) na 10.000 KM godi{njeIznos dobrovoljnih priloga koje pravne osobe u toku jedne kalendarske godine mogu dozna~iti politi~koj stranci trebale bi se pove}ati za nevjerojatnih 38.000 KM ili ~ak 316,67 posto. Naime, novim prijedlogom zakona o finansiranju politi~kih stranaka, koje je Interresornoj radnoj grupi dostavio njen dopredsjedatelj i ministar pravde BiH Bari{a ^olak, pove}an je iznos dobrovoljnih priloga na godi{njem nivou za pravne osobe, sa dosada{njih 15 prosje~nih pla}a u BiH (oko 12.000 KM), na 50.000 KM. da{njih osam prosje~nih pla}a u BiH (oko 6.400 KM). Prvi put u prijedlogu zakona propisane su i dotacije koje ~lan politi~ke stranke mo`e uplatiti na ra~un svoje partije u toku jedne kalendarske godine. Prijedlog je da to bude iznos do 15.000 KM. Interesantno je kako ovaj iznos dotacije, uklju~uje i ~lanarine koje obi~no u svim strankama iznose svega 12 KM na godi{njem nivou (po jednu KM mjese~no), {to zna~i da bi se ~lanu omogu}ilo da podupre stranku sa jo{ 14. 988 KM u toku godine. O~ito je da se politi~ke stranke koje su prema ocjenama nevladinih organizacija u BiH i dalje segment u kojem je najvi{e prisutna korupcija u BiH na sve na~ine `ele domo}i dodatnih sredstva. U skladu s tim vjerojatno je i predlo`en na~in preraspodjele sredstava u okviru novog prijedloga zakona o finansiranju politi~kih stranaka BiH koji se odnosi na izdvajanja iz dr`avnog bud`eta. Tako je propisano da sredstva na godi{njem nivou koja se izdvajaju za rad politi~kih stranaka, koalicija i neovisnih kandidata, te parlamentarnih grupa i klubova zastupnika i delegata budu utvr|eni na nivou od 0,2 posto ukupnog iznosa bud`eta BiH {to zna~i da se za ove namjene mo`e izdvojiti ~ak oko 1,8 miliona KM (izvr{enje bud`eta u 2011. bilo na razini 905 miliona KM). Prema dosada{njim rje{enjima, sva sredstva iz bud`eta institucija, ina~e, bila su usmjeravana isklju~ivo za rad parlamentarnih grupa i klubova zastupnika i delegata, {to je u novom prijedlogu promijenjeno.

Bud`etska preraspodjelaNaime, predlo`eno je da se od ukupnog iznosa na godi{njem nivou u bud`etu institucija BiH ~ak 75 posto sredstava upla}uje na ra~une politi~kih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata. Preostalih 25 posto bi se, u skladu sa novim prijedlogom, usmjeravao za rad parlamentarnih grupa i klubova zastupnika i delegata. Unutarnja raspodjela ovih sredstava definira se tako da se 30 posto sredstava dijeli jednako svim politi~kim strankama i koalicijama koje su osvojile mandate, dok se 60 posto iznosa raspodjeljuje na osnovu broja zastupni~kih, odnosno delegatskih mandata koje svaka politi~ka stranka, koalicija stranaka ili neovisni kandidat imaju u trenutku dodjele mandata. Preostalih 10 posto iz ukupnog iznosa raspore|uje se

Bari{a ^olak: Dostavio prijedlog zakona

Legalizacija donacijaPredlo`eno je i pove}anje dobrovoljnih priloga fizi~kih osoba u toku jedne godine, i to za 3.600 KM, odnosno 56,25 posto. Tako bi prema novom prijedlogu svaki gra|anin BiH, u toku kalendarske godine, politi~koj stranci mogao dozna~iti prilog u ukupnom iznosu od 10.000 KM. Umjesto dosa-

Zgrada stranaka: Politi~ke partije i dalje me|u najkorumpiranijim u BiH

Zabrana nansiranja iz inostranstvaNovim prijedlogom zakona pro{iruje se i dio koji se odnosi na zabranjene priloge. Tako je propisano da je politi~kim strankama u BiH zabranjeno da se ubudu}e finansiraju iz stranih dr`ava, kao i stranih politi~kih stranaka i pravnih osoba. Iznimno od ove zabrane izuzet je dio koji se odnosi na programe namijenjene za edukaciju, a s ciljem razvoja i promocije demokratskih na~ela. Zabrana finansiranja stranaka je pro{irena i na sindikate, udruge i druge neprofitne organizacije koje se finansiraju javnim sredstvima bez obzira na iznos sredstava.

parlamentarnim grupama srazmjerno broju zastupni~kih mjesta manje zastupljenog spola. Kako saznaje Oslobo|enje, prijedloge novog zakona o finansiranju politi~kih stranaka BiH Interresorna radna grupa za pripreme izmjena i dopuna ovog, ali i Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH i Izbornog zakona BiH razmatrat }e na sjednici zakazanoj za ponedjeljak, 27. februara. Brojne preporuke koje se odnose na pobolj{anje zakona o finansiranju politi~kih stranaka BiH dali su Misija OSCE-a u BiH, odnosno njen Odjel za demokratizaciju i ljudska prava (ODIHR), te Grupa dr`ava Vije}a Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), ali one u velikoj mjeri nisu uva`ene.Almir TERZI]

MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I TRANSPORTA

SLU^AJ SEJDI] - FINCI

Koridor 5c zajedni~ki interesMinistar komunikacija i transpor ta BiH Damir Had`i} upoznao je ju~er ambasadora Hrvatske u BiH Ton~ija Stani~i}a sa nekoliko prioriteta na kojima BiH radi kako bi spremna do~ekala ulazak Hrvatske u EU, poput izgradnje grani~nih prelaza po evropskim standardima. U saop{tenju Ministarstva transporta i komunikacija BiH, prenosi Srna, navodi se da je tokom sastanka ministra Had`i}a i ambasadora Stani~i}a razgovarano o odnosima dvije zemlje u svjetlu skorog ulaska Hrvatske u EU. Ministar Had`i} rekao je da je kvalitetna priprema za obje zemlje klju~na za dalji razvoj ekonomija i intenziviranje robne razmjene. On je istakao potrebu intenziviranja kontakata na nivou resornih ministarstava kako bi se {to prije zajedni~ki rije{ilo pitanje spojne ta~ke na koridoru 5c, izgradnji Jadransko-jonskog autoputa i slobodnog pristupa BiH otvorenom moru. Had`i} je informisao ambasadora Stani~i}a da }e BiH vrlo brzo biti spremna da u|e u testnu fazu preuzimanja kontrole civilnih letova iznad BiH. Ambasador Stani~i} rekao je da je koridor 5c ne samo prioritet Hrvatske i BiH ve} i projekat za koji imaju interes

Sastanak sa trinaestoricom 6. martaSastanak predsjednika 13 parlamentarnih politi~kih par tija sa ~lanovima kolegija Zajedni~ke komisije oba doma Parlamentarne skup{tine BiH, za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} - Finci, odr`a}e se 6. mar ta. Cilj sastanka je posti}i politi~ku saglasnost za prijedloge amandmana na Ustav BiH kojima bi se provela presuda i omogu}ilo pripadnicima nekonstitutivnih naroda u BiH da budu birani za ~lanove Predsjedni{tva BiH i delegirani u Dom naroda PSBiH. - Shodno zaklju~cima sa posljednje sjednice komisije na sastanku kolegija odredili smo datum i poslali pozive predsjednicima parlamentarnih stranaka, kazao je [efik D`aferovi}, predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije. Nakon sastanka sa 13 predsjednika stranaka, 12. mar ta, trebala bi biti odr`ana i posljednja sjednica zajedni~ke komisije. Bosna i Hercegovina ima obavezu da implementira ovu presudu i nadam se da }e to uraditi. Ova komisija `eli da iscrpi sve mogu}nosti kako bi se do{lo do rje{enja, kazao je D`aferovi}.

i druge zemlje centralne i isto~ne Evrope, te da }e i Hrvatska i EU pru`iti svu neophodnu pomo} kako bi se realizacija ovog projekta ubrzala. On je naglasio da je Hrvatska otvorena za saradnju i mo`e dosta pomo}i BiH na njenom evropskom putu.

Produ`eni mandat ovom tijelu isti~e upravo 12. marta, a dosada{nji rad komisije nije urodio konkretnim rezultatima, odnosno prijedlozima amandmana na Ustav BiH koje bi podr`ala ve}ina. Zajedni~ka komisija je u dosada{njem radu postigla visok stepen saglasnosti da se ustavne izmjene prave samo u onom obimu koji zahtijeva presuda iz Strasbourga, a donekle su se pribli`ili i stavovi oko izmjena vezanih za Dom naroda u smislu da to tijelo PSBiH bude pove}ano klubom pripadnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih gra|ana. Ipak, dijametralno su suprotni stavovi oko ustavnih izmjena vezanih za izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH. Podsjetimo i to da je provedba presude u slu~aju Sejdi} - Finci jedan od uslova za M. \. R. evropski put BiH.

4

DOGA\AJI

petak, 24. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANANema izmje{tanja tijela NN lica iz kosturnice u RS-u

GRANI^NA POLICIJA BiH OTKRILA 324 OSOBE

Foto: S. GUBELI]

Ilegalci na graniciMarkolegijumarirektora Instituta za nestala lica BiH Ju di{i}, predsjednik KoPove}anje broja odbijenih ulazaka u na{u zemlju za devet posto Identifikovano je 2.280 prelazaka dr`avne granice sigurnosno interesantnih i lica sa potjernicaU pro{loj godini nastavljen je trend smanjenja prometa osoba i vozila preko dr`avne granice, re~eno je na ju~er odr`anoj konferenciji za novinare povodom izvje{taja o radu Grani~ne policije BiH (GPBiH) za 2011. godinu. Prema rije~ima Vinka Duman~i}a, direktora GPBiH, identifikovano je 2.280 prelazaka dr`avne granice osoba za kojima su od mjerodavnih tijela bile raspisane potjernice, raspisi o traganju, zabrane prelaska dr`avne granice ili sigurnosno interesantnim osobama. Tokom 2011. godine u ilegalnom prelasku dr`avne granice otkrivena su 324 lica, {to je za 0,62 posto vi{e nego u 2010. U pro{loj godini evidentirano je 87 krivi~nih djela krivotvorenja isprava i podneseno 85 izvje{taja nadle`nim tu`ila{tvima protiv 108 lica, te je otkriven i privremeno oduzet 71 dokument. kg opojne droge skank koju je, u dva navrata, oduzeo GP Velika Kladu{a kao i 424 stabljike marihuane, rekao je Duman~i}.

DOBAR LO[

ZAO

JAVNI EMITERIPodaci da su televizije susjednih zemalja izrazito gledanije od ovih na{ih, ponajprije (tzv.) javnih emitera - dovoljno govori. A za{to ih ne gledamo?! Odgovor je, neo~ekivano, stigao iz BHRT-a; umjesto da imenom i prezimenom ka`u tko prijeti pogromom novinarima i urednicima, izdali su priop}enje u kojem spominju - pojedince. Neimenovane!

Roba, `ivotinje i oru`jeU protekloj godini GPBiH privremeno je oduzeo 168.061 kutiju cigareta, 521 grlo stoke, 325 litara alkoholnih pi}a, tehni~ke robe u vrijednosti 79.300 KM, novaca u raznim apoenima ukupne vrijednosti 437.569 KM, te os ta le ro be u vri je dnos ti od 118.794 KM. Dio privremeno oduzete robe i `ivotinja predan je na daljnju nadle`nost carinskim i inspekcijskim organima, dok je dio deponiran u GPBiH. Ta ko |er, pri pa dni ci GPBiH su u 2011. godini privreme no odu ze li pet ko ma da automatskog oru`ja, 41 pu{ku, 19 pi{tolja, 75 komada hladnog oru`ja i 6.057 komada municije razli~itog kalibra. Duman~i} je izjavio da se broj izdatih viza na granici kontinuirano smanjuje, {to je i jedan od zahtjeva Evropske unije. - Izdato je 248 viza, {to je za 24,16 posto manje nego u 2010. godini, rekao je Duman~i}.D. M.

VI[EGRADIz na{e perspektive ve} i sama ~injenica da je Emir Kusturica u nekom projektu, dovoljna je da ospemo drvlje i kamenje. Da je Nemanja to dosad skupljao, ve} je mogao sagraditi Andri}grad. No, kako nije, pomo}i }e mu kako {ira, tako i lokalna zajednica. Tako }e Vi{egrad ulo`iti vi{e od milijun maraka. A nama je, dok nam se ru{e olimpijske dvorane i zatvaraju muzeji - bolje da {utimo.

Fal{ isprave i narkotici- To je pove}anje za 496 osoba ili 27,8 posto u odnosu na 2010. godinu, rekao je Duman~i}. Registrovano je i 3.830 stranaca kojima nije dozvoljen ulazak u BiH jer nisu ispunjavali zakonom propisane uslove. To je dovelo do pove}anja broja odbijenih ulazaka u na{u zemlju za devet posto. Ulaz u BiH odbijen je dr`avljanima iz 84 zemlje. Smanjen je broj odbijenih ulazaka za dr`avljane Albanije, i to za 83,92 posto, ponajvi{e zbog ukidanja viznog re`ima.

OPOJNI REZULTATI U Vi{egradu oduzeto 10 kg marihuane, u Trebinju 31 kg opojne droge skank, u Velikoj Kladu{i 16 kg opojne droge skank, kao i 424 stabljike marihuanePrema Duman~i}evim rije~ima, ostvareni su pozitivni pomaci na otkrivanju prometa opojnih droga preko dr`avne granice. - Treba posebno istaknuti pronalazak i oduzimanje 10 kg marihuane od GP-a Vi{egrad, 31 kg opojne droge skank oduzete u dva navrata od GP-a Trebinje, 16Foto: D`. KRIJE[TORAC

LJUBI] - PULJI]Po tko zna koji put kardinal je razgovarao s nekim od ~elnika stranka sa, {to bi kazali, hrvatskim predznakom; i ovoga su puta doma}in i njegov visoki gost, lider mla|ega HDZ-a, progovorili o napa}enim Hrvatima. Slijedom ~ega treba o~ekivati da uskoro pro~itamo podatke koliko se Hrvata u pro{loj godini iselilo iz Bosne, Sarajeva posebice.

VIJEST U OBJEKTIVU

BORIS TADI]Srbijanski je predsjednik u Bruxellesu otkrio rupu u saksiji, konstatiraju}i da kandidatura ne ovisi samo od Beograda nego i od svake ~lanice europske obitelji. No, Tadi} pritom i dalje inzistira na formuli i EU i Kosovo. [to se ti~e ovoga drugoga - sve je, valjda, jasno. A, evo, sada se ~ini kako Srbiji (ni) u martu ne}e sti}i europsko prolje}e.

Prevencija nasiljaAsocijacija XY organizovala je ju~er u Sarajevu okrugli sto Multisektoralni pristup u prevenciji nasilja kao zavr{nu aktivnost projekta Prevencija vr{nja~kog nasilja i promocija zdravih stilova `ivota mladih u osnovnim {kolama KS-a. Projekt je realizovan od 2008, a uklju~ivao je sveobuhvatan program vr{nja~ke edukacije radi pobolj{anja zdravih `ivotnih stilova mladih. Specifi~nost projekta ogledala se u treningu za vr{nja~ke edukatore putem kojih su obu~ena 62 u~enika.

VIJEST U

BROJU

obitelji u na{oj zemlji pomogao je Crveni kri` BiH u posljednjih 15ak dana otkako su nas pogodile velike snje`ne padaline.

3.449

OSLOBO\ENJE petak, 24. februar/velja~a 2012.

INTERVJU

5

@ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH

Ne podr`avam politiku

ministra HelezaRazgovarala: Mimi \UROVI] RUKAVINA

Podnijeli ste apelaciju Ustavnom sudu FBiH o ocjeni ustavnosti Zakona o reviziji branitelja: o~ekujete li da }e Sud to razmatrati i ako da, kad o~ekujete izja{njenje? - Jasno da o~ekujem kako }e Ustavni sud Federacije BiH razmatrati zahtjev za ocjenu ustavnosti spomenutog zakona jer u protivnom, ne bih niti podnosio takav zahtjev. S obzirom na to da je i Vrhovni sud Federacije BiH podnio zahtjev Ustavnom sudu po istom zakonu, te da ve} ima razmi{ljanja o objedinjavanju rasprave pri Ustavnom sudu o ova dva zahtjeva, nadam se da odgovor Ustavnog suda ne}emo dugo ~ekati.

Negiranje logora [ta konkretno zamjerate dosada{njoj reviziji braniteljskih prava i na koji na~in biste Vi radili takvu reviziju? - Ponajprije `elim podsjetiti kako je Vlada Federacije BiH u petom mjesecu pro{le godine konstatirala da je Zakon o reviziji braniteljskih prava nekvalitetan i da bi ga trebalo mijenjati. Vlada je dala rok za njegove izmjene koji je odavno probijen. Smatram kako je provedba revizije po takvom zakonu upitna te da bi posljedice njezine provedbe mogle biti {tetne po Federaciju. U nekoliko navrata u proteklom periodu o~itovao sam se, kako na Vladi, tako i u javnosti, o procesu provedbe Zakona o reviziji braniteljskih prava te ukazivao kako se ona provodi ne po{tuju}i niti takav zakon koji je usvojen. Uvjeren sam u to da se podzakonskim aktima i samom provedbom revizije moglo eliminirati odre|ene nedostatke tog zakona da je za to bilo volje i korektnosti, no to nije bilo slu~aj, ve} je takav zakon kori{ten kako bi se revizija provodila selektivno i primjenom dvostrukih kriterija. [ta zapravo najvi{e zamje-

Zada}a ovog ministarstva, a time i ministra, nije baviti se istra`ivanjem doga|aja u pro{losti i kreirati slike u javnosti o njima, ve} skrbiti o bora~koj, odnosno braniteljskoj populaciji

rate resornom ministru Zu- ja i ~eka se da ih Vi, uz suglasnost kanu Helezu? dopredsjednika, imenujete. - Na osobnoj razini nemam pro- VSTVBiH je zavr{io svoj posao i blema s ministrom Helezom, no poslao Vam imena kandidata. evidentno je da ne podr`avam Da li je uistinu jedini razlog politiku rada toga ministarstva te ovog ~ekanja povremeno odsmatram kako ministar, kao i nje- sustvo dopredsjednika Mirsagovi savjetnici i pomo}nici nema- da Kebe? ju isti odnos prema pripadnicima - Iz korektnosti prema svom kodvije komponente koje su ~inile legi dopredsjedniku Federacije Vojsku Federacije BiH - Armiji BiH BiH g. Mirsadu Kebi moram re}i i HVO-u. Zada}a ovog ministarstva, kako izo~nost g. Mirsada Kebe nia time i ministra, nije baviti se istra- je razlogom {to jo{ nisu predlo`e`ivanjem doga|aja u pro{losti i kre- ni kandidati Parlamentu FBiH za irati slike u javnosti o njima, ve} imenovanje sudaca Ustavnog suskrbiti o bora~koj, odnosno brani- da. Razlog je neslaganje i neprihvateljskoj populaciji. Po mom mi{lje- }anje stava Visokog sudskog i tunju, nedopustive su izja`ila~kog vije}a BiH o ve, pa ~ak i slu`beni ocjeni kandidata od akti, ministra HeSDP-a. Uvjeren [TA leza u kojima sam kako }e i to ^EKAJU SUDIJE on tvrdi kako nje us Razlog je neslaganje pitabiti rijekona prostoriro {e i neprihva}anje stava ma koje je no te da }e Visokog sudskog i u vrijeme usli je di ti rata u BiH pre dla ga tu`ila~kog vije}a BiH o kontroliranje kandiocjeni kandidata od la Armija data za suce SDP-a. Uvjeren sam BiH nije bilo Ustavnog kako }e i to pitanje logora, ve} su suda. uskoro biti to bili legalni U HDZ-u zatvori u koje su BiH ne odustaju rije{eno zatvarani prekr{itelji od rekonstrukcije zakona, kojima ne samo federalne vlasti. Kako da poni{tava postoje}e pravovalja- gledate na to i da li ste spremni, ne sudske presude ve} i vrije|a ukoliko se desi neki dogovor, osje}aje svih onih koji su u ta- potpisati takvo {to? kvim logorima bili, a na koncu, po - Na rekonstrukciju Vlade FBiH mom dubokom uvjerenju, naru{a- kao posljedicu `elje dva HDZ-a da va i proces pomirenja naroda u postanu dijelom Vlade FBiH ne BiH. S obzirom na poseban senzi- gledam blagonaklono, te ako bi nebilitet ljudi i teme kojima se Minis- ~iji dogovor o toj rekonstrukciji tarstvo za pitanja branitelja bavi, bio posljedica isklju~ivo `elje dva smatram pogre{nim i kadrovsku HDZ-a da se vrate u poziciju upravpolitiku toga ministarstva, napose ljanja javnim poduze}ima, takav u izboru savjetnika. Ne samo da ni- dogovor ne bi bio podr`an od meti jedan savjetnik ministra nije iz ne kao predsjednika FBiH, {to podrugog naroda ve} imamo ozbiljne drazumijeva da ne bih bio spreprigovore kako su neki od savjetni- man to niti potpisati. Napose stoka, pa ~ak i pomo}nika u tom mi- ga {to smatram da to ne bi bilo uranistarstvu, od svjedoka osumnji~e- |eno s ciljem pobolj{anja polo`ani da su tijekom sukoba ARBiH i ja hrvatskog naroda u BiH, niti HVO-a sudjelovali u maltretiranji- kvalitetnijeg rada Vlade. Kada bi ma zato~enih. promjene u Vladi Federacije BiH Vratimo se apelaciji: Usta- bile dogovor svih stranaka koje vnom sudu nedostaje troje sudi- sudjeluju u Vladi Federacije i stra-

naka koje ~ine vlast na drugim razinama (Vije}e ministara i `upanije), te kada bi taj dogovor podrazumijevao pobolj{anje rada Vlade, jam~io jednakopravnost naroda i bio proveden i na drugim razinama vlasti, tada ne bih dvojio oko toga treba li ga podr`ati ili ne.

Bez nametanja Koliko su u posljednje vrijeme realno dobri odnosi unutar stranaka potpisnica platforme, da li je HSPBiH sasvim zadovoljan tom koalicijom? - Odnosi unutar stranaka koalicije nisu nepromjenjiva kategorija i oni }e varirati u zavisnosti od stavova pojedinih stranaka u koaliciji o odre|enim pitanjima i realizaciji pitanja dogovorenih u platformi o formiranju vlasti. Logi~no je da stranke u vlasti nemaju identi~ne stavove o svim pitanjima te da }e biti odre|enih nezadovoljstava nekim rje{enjima, no to ne zna~i da to mora rezultirati raspadom koalicije. Razli~itost stavova, ako bude primijenjena u cilju dono{enja kvalitetnijih rje{enja, mo`e biti pozitivna strana ove koalicije, no ako rje{enja budu nametana i uskogrudna, mogu imati potpuno suprotan efekt. HSP }e ustrajati na provedbi platforme i kada ona bude primijenjena u potpunosti, bit }emo zadovoljni, a uvjeren sam i svi ostali, kao i ve}ina gra|ana Federacije BiH. Jo{ prije usvajanja federalnog bud`eta za 2012. znalo se da je u njega ugra|en deficit: o~ekujete li da se minus pokrije obveznicama ili }e bud`et i}i u jo{ ve}u dubiozu? - Podrazumijeva se da kreator prora~una Vlada Federacije BiH namjerava deficit prora~una za 2012. godinu pokriti obveznicama kako je i planirala jer u suprotnom, to bi zna~ilo veliku financijsku krizu u FBiH ve} u drugoj polovici ove godine i ja se nadam kako }e to, sukladno planovima Vlade, biti realizirano.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

TAKORE]I... DIGITALNABiH, kao punopravna u~esnica me|una ro dnog pro je kta Di gi tal na te levi zi ja u jugoisto~noj Evropi, u~estvovala je na sas tan ku Upravnog odbo ra i te hni ~kom sas tan ku pro jek tnih par tne ra odr`a nom u Za gre bu, izjavi la je za Srnu Asja Ro k{a - Zu b~evi} iz Re gu la tor ne agen ci je za ko mu ni ka ci je. Ona ka `e da je ri je~ o redovnim sastancima na kojima je razgovarano o ura|enom i zadacima koji se u okvi ru pro je kta na la ze pred ze mljama u~esnica. Na sastanku u Zagrebu do govo re no je da 19. i 20. apri la u Trstu bu de odr`a na me |u na ro dna kon ferencija o digitalizaciji, rekla je Rok{a - Zu b~evi}.

6

DOGA\AJIVIJESTI

petak, 24. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Skoro cijeli dan Dom naroda FBiH utvr|ivao dnevni red

Srebrenici status kao Br~komPredsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihi} rekao je ju~er da bi Srebrenica trebalo da ima specijalni status kakav imaju Br~ko i Mostar. Tihi} je rekao Srni da bi na sastancima lidera {est vode}ih politi~kih par tija u BiH trebalo da se na|e i pitanje primjene Izbornog zakona BiH u Srebrenici. On je ponovio da pitanje izbora u Srebrenici mora biti druga~ije rije{eno u odnosu na ostale op{tine u BiH. Tihi}, koji je ju~er boravio u radnoj posjeti Vukosavlju, izra zio je zadovoljstvo dosada{njom realizacijom dogovora {estorke postignutog u decembru pro{le godine i istakao da je ostalo da na narednom sastanku, kojem }e predsjedavati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, na|u rje{enje za provo|enje presude Sejdi} - Finci i pitanje vojne imovine.

U martu odluka o novih 500 povla{tenih penzijaOtpu{teni vojnici uzalud ~ekali glasanje Treba li mi{ljenje Vlade za provo|enje odluke Ustavnog suda? Nakon tra`enja Kluba Hrvata da se o odluci o prostornom planu koridora 5c glasa po proceduri vitalnog interesa, njeno dono{enje odgo|eno za mjesecSkoro cijeli dan je trajala rasprava i usagla{avanje o dnevnom redu ju~era{nje sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH, koja je kasno popodne prekinuta, a da Dom nije glasao ni o jednoj od ta~aka o kojima se raspravljalo. Osnovni razlog je bio to {to ni sedam proteklih dana nije bilo dovoljno da se parlamentarna ve}ina i Vlada usaglase o inicijativi za izmjene Zakona o sticanju prava na prijevremenu penziju po povoljnijim uvjetima koji se, ipak, na{ao na dnevnom redu sjednice. O sudbini ove izmjene delegati }e odlu~iti u nastavku sjednice u martu, {to najmanje odgovara grupi od nekoliko desetina ~lanova Udru`enja otpu{teni razvoja~eni branitelji 31. 3. 2002. koji su pred zgradom Doma naroda skoro cijeli dan ~ekali ishod parlamentarne rasprave.

Prona|eno samo 28 SrbaInstitut za nestala lica BiH identifikovao je u protekle ~etiri godine 3.946 tijela, od kojih samo 28 Srba i potro{io 18 miliona KM, saznaje Srna u izvorima bliskim Institutu, javlja Srna. Institut je 2008. i 2009. godine prona{ao posmrtne ostatke 13 Srba, 2010. godine {est, dok je pro{le godine identifikovao devet pripadnika srpskog naroda. U protekle ~etiri godine, od kada postoji, Institut je godi{nje otkopavao samo 176 tijela, iako se traga za jo{ desetak hiljada nestalih lica, a ovim tempom taj posao ne}e biti zavr{en u narednih 50 do 60 godina. U protekle ~etiri godine otkopani su posmrtni ostaci samo 704 nestala lica.

Zakonom je omogu}en kontinuitet isplata oko 12 hiljada povoljnijih penzija

Foto: A. KAJMOVI]

Odluka Ustavnog sudaIzmjenom koju je predlo`io delegat Zijat Mu{i} provela bi se odluka Ustavnog suda FBiH i oko 500 biv{ih pripadnika Vojske FBiH otpu{tenih 2002. s otpremninama od 10 hiljada KM bi se zakonski izjedna~ili sa svojim komandantima i kolegama koji su, uz otpremnine, ostvarili i povoljnije penzije po Vladinim uredbama. Ovo korespondira i sa zaklju~kom Parlamenta FBiH donesenim uz Zakon iz juna 2011. Zakonom je omogu}en kontinuitet isplata oko 12 hiljada povoljnijih penzija, a zaklju~kom obe}ano ostvarenje tog prava grupi vojnika otpu{tenih iz VFBiH sa 40 godina starosti, 20 godina sta`a i najmanje tri, odnosno za `ene dvije godine provedene u kontinuitetu u jedinicama Armije BiH ili HVO-a. Iako je resorni ministar Vjekosalv ^amber tvrdio kako za ovo nema sredstava u bud`etu, Mu{i} je to de-

(NI)KAKVI SMO LJUDI Ako smo zaboravili zaklju~ak iz {estog mjeseca, jesmo li zaboravili da smo prije sedam dana zaklju~ili da }emo ovo razmatrati danas? Ako je tako, onda stoji percepcija javnosti o nama kao nikakvim ljudima, kazao je delegat Mu{i}mantirao pokazav{i Vladin prijedlog zakona kojim je oko tri miliona KM bilo planirano za povoljnije penzionisanje ove kategorije. - Mi smo amandmanom na Zakon ostavili izvan prava ovu grupu, a nismo smanjili iznos sredstava za implementaciju. Dakle, pare su tu, kazao je Mu{i}. Na ministrovu opasku kako razmatranje izmjene Zakona tra`i

zvani~no izja{njenje Vlade, Mu{i} je podsjetio na do da se o odluci Ustavnog suda ne tra`i mi{ljenje nego se ona mora provesti. - Ako smo zaboravili zaklju~ak iz {estog mjeseca, jesmo li zaboravili da smo prije sedam dana zaklju~ili da }emo ovo razmatrati danas? Ako je tako, onda stoji percepcija javnosti o nama kao nikakvim ljudima, kazao je delegat Mu{i}.

Jo{ mjesec za koridor 5cNa prijedlog Kolegija, Dom naroda je na mjesec dana odgodio usvajanje odluke o dono{enju prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja od zna~aja za FBiH autocesta na koridoru 5c. Skidanje ove ta~ke s dnevnog reda ili, u protivnom, glasanje po proceduri za{tite vitalnog nacionalnog interesa o njenom ostanku u dnevnom redu sjednice, tra`io je Klub Hrvata izraziv{i negodovanje trasiranjem autoceste u podru~ju Po~itelja i Blagaja. Iz tog kluba ustvrdili su kako Ministarstvo prostornog ure|enja

FBiH nije uva`ilo zamjerke lokalne zajednice op}ina ^apljina i Ljubu{ki, Zapadnohercegova~kog kantona i grada Mostara. Elvira Abdi} Jelenovi} je isto tra`ila u ime Odbora za prostorno ure|enje rekav{i da javne rasprave provedene u Sarajevu i Mostaru nisu bile dovoljne niti dobro organizirane. Demantirala ju je pomo}nica ministra prostornog ure|enja Hanka Mu{inbegovi} podastrijev{i podatke o svemu ura|enom uklju~uju}i javne rasprave s podacima koji dokazuju da su bili pozvani predstavnici federalnih i kantonalnih ministarstava sa zadu`enjem kantonalnim da obavijeste i osiguraju u~e{}e predstavnika lokalne zajednice. I Josip Peri} je podr`ao zahtjev Kluba Hrvata, u ~ijem radu, ina~e, ne u~estvuje, te podnio inicijativu za tematsku sjednicu o koridoru 5c uz u~e{}e stru~njaka koji bi dali obja{njenja za sve sporne ta~ke.S. [EHER^EHAJI]

Strasbourg u prvom planuZa unapre|enje dobre privredne saradnje izme|u Republike Srpske i Njema~ke ima prostora i ubudu}e na tome treba raditi, konstantovano je na sastanku predsjednika Srpske Milorada Dodika i ambasadora Njema~ke u BiH Ulrike Marije Knotz. Dodik i Knotzova su ra zmijenili mi{ljenja i o najaktu el ni jim pi ta nji ma u Re pu bli ci Srpskoj i BiH, s posebnim osvrtom na provo|enje odluke Suda u Strasbourgu u predmetu Sejdi} i Finci. Iz kabineta predsjednika Republike Srpske saop{teno je, prenosi Srna, da su sagovornici razgovarali i o pitanju okon~anja super vizije u Br~ko distriktu i rje{avanju pitanja imovine. Dodik i Knotzova razmijenili su mi{ljenja i o ostalim aktuelnim pitanjima u Srpskoj i BiH.

Optu`eni se brani iz Srbije

Potvr|ena optu`nica za ubistvo civila iz SaniceKantonalno tu`ila{tvo u Biha}u podiglo je optu`nicu za krivi~no djelo ratnog zlo~ina protiv Milana [krbi}a, zvanog Kozar, koja je potvr|ena u srijedu pred kantonalnim sudijom za prethodno saslu{anje. [krbi}a optu`nica tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske, automatskom pu{kom i u vojni~koj uniformi, 26. 6. 1992. do{ao pred ku}u [ukrije Medi}a u Sanici, op}ina Klju~, a zatim ga usmrtio samo 35 metara dalje od ku}e. Zatekao ga je na ulaznim vratima, naredio mu da krene ispred njega upiru}i mu pu{ku u le|a, pa kada su do{li u vo}njak, u namjeri da ga li{i `ivota, ispalio mu je dva metka u glavu. [krbi} je time po~inio krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva navodi se u optu`nici. , [krbi} je iz Futoge, Republika Srbija, gdje se trenutno i nalazi i gdje je ispitan po na{em zahtjevu, kazao nam je kantonalni tu`ilac Jasmin Mesi}. Nakon pravne procedure i `albenog perioda tu`itelj o~ekuje njegovo ubrzo pojavljivanje pred pretresnim vije}em.F. B.

OSLOBO\ENJE petak, 24. februar/velja~a 2012.

DOGA\AJIVIJESTI

7

Sjednica Vije}a ministara Bosne i Hercegovine

Milanovi} od ponedjeljka u BiHNovi hrvatski premijer Zoran Milanovi} boravit }e u BiH 27. i 28. februara kada }e posjetiti Sarajevo, Mostar, Vitez i [iroki Brijeg. Po jo{ nepotvr|enom protokolu posjete ovaj visoki zvani~nik Republike Hrvatske }e se po dolasku u BiH prvo sastati sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH. - Doma}in posjete je Vije}e ministara BiH, odnosno, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda, ali }e se, po jo{ nepotvr|enom protokolu, Milanovi} najvjerovatnije prvo sastati sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH, potvr|eno je Feni iz ove institucije. Milanovi} }e nakon razgovora s najvi{im zvani~nicima BiH posjetiti i ustanove koje je finansirala Vlada Republike Hrvatske, akademije, samostan te neke kompanije.

Rje{enje za IPA 2012. za nekoliko danaVe} je postignuta suglasnost za projekte IPA koji se odnose na pravosu|e, a veoma brzo bi trebali biti rije{eni i oni koji su u domenu Ministarstva prometa i komunikacija, istakao je Zvonimir Kutle{a, generalni tajnik Vije}a ministaraSvi problemi koji su evidentirani u programiranju Instrumenata pretpristupne pomo}i (IPA) komponenta I (Pomo} u tranziciji i izgradnja institucija) za BiH za 2012. i 2013. bit }e rije{eni u narednih nekoliko dana. Ovo je saop}io Zvonimir Kutle{a, generalni tajnik Vije}a ministara BiH, na pres-konferenciji odr`anoj u pauzi zasjedanja dr`avne Vlade. to u~ini `urno. Tako da }e to biti rije{eno u narednih nekoliko dana, obe}ao je generalni tajnik Vije}a ministara BiH. Direkcija za evropske integracije (DEI) zadu`ena je da sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH koordinira kada su u pitanju IPA fondovi, odnosno da se iskoriste potencijali MVP-a u smislu komunikacija sa me|unarodnom zajednicom. Nagla{eno je kako plan sadr`i 29 klju~nih mjera koje je nu`no provesti do juna ove godine, a u njegovu implementaciju bit }e uklju~ena kako dr`avna razina (Vije}e ministara BiH i Parlamentarna skup{tina BiH), tako i entiteti. Ve} na narednoj sjednici Vije}e ministara BiH trebalo bi usvojiti i akcioni plan koji se odnosi na ubla`avanje negativnih efekata po BiH ulaska Republike Hrvatske u EU. - Odlu~eno je da se izja{njavanje o toj to~ki odgodi za sedam dana s obzirom na to da je pristigao odre|eni broj primjedbi na dostavljeni materijal, naveo je Kutle{a.

Cjelodnevno zasjedanje Vije}a ministara BiH Foto: D`. KRIJE[TORAC

Su|enje Mladi}u 14. majaNa ju~era{njoj statusnoj konferenciji u Haagu potvr|eno je da }e su|enje biv{em komandantu Vojske RS-a Ratku Mladi}u po~eti 14. maja ove godine. Optu`eni Mladi} je rekao da sumnja da }e imati pravedno su|enje, nazivaju}i Tribunal pristrasnim i NATO sudom. Mladi} se optu`nicom Tu`ila{tva tereti, u 11 ta~aka, za genocid u Srebrenici i jo{ sedam bh. op{tina, progon Bo{njaka i Hrvata {irom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanjem pripadnika me|unarodnih mirovnih snaga za taoce, od 1992. do 1995. Tu`ila{tvo je najavilo da }e pred sudije tokom su|enja izvesti 148 svjedoka, dok }e izjave jo{ 212 svjedoka biti uvedene u dokaze, ali se oni ne}e pojaviti u sudnici. Tu`ioci }e za izvo|enje dokaza imati 200 radnih sati.

Vize za KosovoProlongirano je i dono{enje rje{enja o imenovanju predsjedavaju}eg i ~lanova Odbora za unutra{nju politiku i ekonomiju Vije}a ministara BiH. Naime, prije ovog ~ina, a s obzirom na to da se radi o veoma va`nim tijelima, Generalni sekretarijat Vije}a ministara BiH zadu`en je da izradi poslovnike o njihovom radu. MVPBiH zadu`en je da do naredne sjednice Vije}a ministara pripremi cjelovitu analizu i ponudi odgovaraju}e rje{enje koje se odnosi na izdavanje viza za gra|ane Kosova. Za direktora SIPA imenovan je Goran Zubac, biv{i na~elnik CJBa Trebinje, a direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH dosada{nji vr{ilac du`nosti te dr`avne institucije Miro D`akula.A. TERZI]

Dodatni rokovi- Evropska komisija iza{la nam je u susret i pomaknula rokove koji su istekli 17. sije~nja. Ve} je postignuta suglasnost za projekte IPA koji se odnose na pravosu|e, a veoma brzo bi trebali biti rije{eni i oni koji su u domenu Ministarstva prometa i komunikacija. Bilo je prijedloga na Vije}u ministara BiH da se da rok od 15 dana kako bi ta sporna pitanja bila rije{ena, ali mi jednostavno nemamo vremena za to. Nemamo pravo da odga|amo rje{enja jer je Europska komisija ionako dala dodatne rokove i stoga i jeste zaklju~eno da se

DIREKTORI Za direktora SIPA imenovan je Goran Zubac, biv{i na~elnik CJB-a Trebinje, a direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH dosada{nji vr{ilac du`nosti te dr`avne institucije Miro D`akulaVije}e ministara BiH na ju~era{njoj, drugoj sjednici, prihvatilo je niz mjera i aktivnosti koje se odnose na ja~anje procesa evropskih integracija. S tim u vezi DEIBiH je zadu`en za provedbu akcionog plana za adresiranje mape puta BiH u oblasti evropskih integracija. Iako je bilo planirano, Vije}e ministara BiH nije ju~er utvrdilo ekonomski i fiskalni program BiH za period 2012 - 2014, radi obaveze dostavljanja istog Evropskoj komisiji. Ova obaveza, ina~e, trebala je biti realizirana zaklju~no sa 31. januarom, odnosno skoro prije mjesec.

Sastanak u Zenici

Uspje{an dogovor oko 21. decembraPostignut je kona~an dogovor oko zbrinjavanja 40 radnika zeni~kog Ugostiteljsko-trgova~kog i turisti~kog dru{tva 21. decembar u ste~aju. To je saop{teno ju~er poslijepodne nakon sastanka u sjedi{tu Zeni~ko-dobojskog kantona, kojem su prisustvovali federalni premijer Nermin Nik{i}, premijer ZDK-a Fikret Plevljak, na~elnik Op}ine Zenica Husejin Smajlovi}, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica, te nekoliko ministara kantonalne Vlade. - Cilj je bio da spasimo ljude i u tome smo uspjeli. Realizacija dogovora po~inje odmah, a njime je predvi|eno da dio radnika ostane da obavlja djelatnost u preduze}u, dio radnika }e biti uposlen u Studentskom centru Univerziteta u Zenici, dok }e {est radnika s dana{njim danom po~eti raditi u Rudniku mrkog uglja Zenica, kazao je premijer Nermin Nik{i}. Zijad Kova~, predsjednik Sindikata UTTDa 21. decembar, smatra da je sporazum zadovoljavaju}i, te da zna~i kraj agoniji radnika i preduze}a. Prema rije~ima ministra privrede ZDK-a Jusufa Durakovi}a, ve} od danas ~elni ~ovjek Op}ine Zenica Husejin Smajlovi} i ste~ajni upravnik UTTD-a 21. decembar Asim Sunulahpa{i} }e zapo~eti posao na prenosu vlasni{tva zgrade hotela Rudar u kojem radi 21. Mi. D. decembar, na op}inu Zenica.

Finska poma`e na evropskom putuSavjetnica predsjedatelja Vije}a ministara BiH @eljana Zovko primila je, u ime predsjedatelja Vjekoslava Bevande, u nastupni posjet veleposlanika Republike Finske za BiH sa sjedi{tem u Ljubljani Pekku Metsoa, saop}eno je iz Slu`be za informiranje Vije}a ministara BiH. Veleposlanik Metso je istaknuo da je Finska zainteresirana za ja~anje veza s Bosnom i Hercegovinom, posebice intenziviranja gospodarske i kulturne suradnje. On je naglasio da Finska putem produbljivanja institucionalnih veza izme|u dviju prijateljskih zemalja mo`e pru`iti zna~ajnu potporu na ubrzanju europskog puta Bosne i Hercegovine. Zovko je Metsou zahvalila na posjetu i po`eljela mu uspjeh u njegovoj diplomatskoj misiji.

Nermin Nik{i}: Uspjeli smo spasiti ljude

8

DOGA\AJIVIJESTI

petak, 24. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

PREDMETI PROTIV NA[E ZEMLJE U STRASBOURGU

Promovirano 11 doktora naukaU Rektoratu Univerziteta u Sarajevu ju~er je promovirano 11 doktora iz historije umjetnosti, tehni~kih, biolo{kih, medicinskih i ekonomskih nauka. Na ~ast doktora nauka promovirani su magistranti Asja Mandi}, Samir Omanovi}, Adis Balota, Nihad Babovi}, Jasmina ^akar, Maja Mitra{inovi} - Bruli}, Amila Kapetanovi}, Lejla Me{ali}, Velma Pijalovi}, Ensar [ehi} i Almira Arnaut - Berilo. Rektor Univerziteta u Sarajevu i promotor prof. dr. Faruk ^aklovica kazao je da je UNSA bila i bit }e oslonac mira i prosperiteta, uz nadu da }e nove generacije doktoranata dati poticaj razvoju, prosperitetu i daljem ja~anju bh. dru{tva, prenosi Fena. Do sada je na Univerzitetu u Sarajevu zavr{ilo 160.000 studenata, 5.232 magistranta, te 2.576 doktora nauka iz 44 nau~ne oblasti.

BiH treba prestati primati udarceJo{ nismo uskladili mnogo toga u doma}em sistemu sa Konvencijom o ljudskim pravima, {to nam je bila du`nost od 2002. godine, podsje}a Zikreta Ibrahimovi}Dr`avni poslanici na jednoj od narednih sjednica raspravlja}e o stanju predmeta koji se protiv BiH vode na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, a od Vije}a ministara bit }e zatra`eno da napravi procjenu njihovih eventualnih implikacija na BiH. Ovakva inicijativa nai{la je na odobravanje u Uredu agenata za zastupanje pred Sudom u Strasbourgu. Ka`e da se svakih pola godine Vije}e ministara BiH izvje{tava o stanju predmeta protiv BiH pred Sudom. Ipak, smatra da najavljena rasprava treba biti {ire fokusirana.

Preduprijediti propuste- Trebamo prestati biti pasivna zemlja koja }e na neki na~in primati udarce od Evropskog suda zbog svojih propusta i postati aktivna zemlja koja }e preduprijediti budu}e procese. Pomo} u tome nam mo`e biti stalna supervizija i koordinacija kako entitetskih, tako i dr`avnog Parlamenta, ka`e Ibrahimovi}eva. Ona podsje}a da je ve}e uklju~ivanje dr`ava, pa tako i parlamenata u provo|enju Konvencije o ljudskim pravima, shodno zaklju~cima sa nedavnih konferencija iz Interlakena i Izmira. Inicijator parlamentarne rasprave o slu~ajevima protiv BiH u Strasbourgu, poslanik Nermin Puri}, ka`e da ga je na ovakvu ideju podstakao veliki broj predmeta na Sudu u Strasbourgu koje su podnijeli gra|ani iz njegovog kraja, biv{i radnici i dioni~ari Agrokomerca. - Zanima me koliki je uop}e broj i kakva je struktura predmeta koji se pred Sudom u Strasbourgu vode protiv BiH. Zanima me koliko gra|ani tu`e dr`ave i izgleda da se radi o velikom broju tu`bi, ka`e Puri}. On ka`e da neki od predmeta iz Strasbourga imaju veliki zna~aj za BiH i kao primjer navodi slu~aj Sejdi} i Finci. - Zanima me {ta mo`emo o~ekivati od predmeta koji su sad u toku. Imamo slu~ajeve koji su ekonomske naravi i to mo`e donijeti nove probleme od kojih se mo`emo uhvatiti za glavu, ka`e Puri}.M. \. R.

Presu|ivanje ratnih zlo~inaU januaru ove godine na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu vodilo se 1.700 predmeta. Najve}i broj odnosi se na neizvr{enje presuda doma}ih sudova, na povrat stanova, nestale osobe, te staru deviznu {tednju u Ljubljanskoj banci i Investbanci Beograd. - Ovo je veoma pozitivna inicijativa, prvi put se neko ozbiljno zapitao {ta je sa na{im kompletnim nastupom pred Vije}em Evrope, pred kojom je ispunjavanje vladavine prava jedan od prvih koraka za zemlje koje te`e ka EU, ka`e Zikreta Ibrahimovi}, zamjenica agentice Vije}a ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ona isti~e da BiH ima sistemske probleme u smislu neprovedenih presuda, zatim problem nezakonitog pritvaranja, te nepostojanja u BiH ustanove za smje{taj neura~unljivih po~inilaca krivi~nih dijela, postoje predmeti vezani za Agrokomerc, a o~ekuju se odluke vezane za presu|ivanje ratnih zlo~ina. - Mi smo u fazi rje{avanja sistemskih problema. Jo{ nismo uskladili mnogo toga u doma}em sistemu sa Konvencijom o ljudskim pravima, {to nam je bila du`nost od 2002. godine, podsje}a Ibrahimovi}eva.

Potvr|ena optu`nica za zlo~in u Klju~uKantonalni sud u Biha}u potvrdio je optu`nicu protiv Milana [krbi}a za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva po~injen u Klju~u. [krbi}a, biv{eg pripadnika Vojske Republike Srpske, Tu`ila{tvo Unsko-sanskog kantona tereti za ubistvo [ukrije Medi}a po~injeno u junu 1992. godine. Naoru`an automatskom pu{kom, u vojnoj uniformi, [krbi} je zajedno sa Vladom Un~aninom, koji je u me|uvremenu preminuo, do{ao do ku}e [ukrije Medi}a u Sanici. Ispred ulaznih vrata zatekli su Medi}a, nakon ~ega su ga pu{kom uperenom u le|a odveli do vo}njaka, gdje mu je [krbi} pucao u glavu, od ~ega je preminuo, kazao je Jasmin Mesi}, tu`ilac Tu`ila{tva USK-a.

Zikreta Ibrahimovi}: Dugo smo pasivni

Tra`e se 1.023 stanaI dok je devizna {tednja kona~no sistemski rije{ena u BiH, novi problem za BiH predstavlja povrat stanova. - To je veliki predmet i ti~e se 1.023 stana u FBiH, ka`e Zikreta Ibrahimovi}. Radi se o stanovima iz vojno-stambenog fonda, ali ne otkupljenim stanovima, ve} nosiocima stanarskog prava.

Koordinacija bora~kih udru`enja Federacije BiH

O demonstracijama 28. februaraNa narednom sastanku }emo vidjeti mo`e li Jur~evi} predstavljati svoju udrugu u Koordinaciji, ka`e Ismet Harbinja

Prislu{kivali po zakonu[ef policije distrikta Br~ko Goran Luji} ocijenio je ju~er veoma va`nom potvrdu br~anske Skup{tine da je policija pro{le godine vr{ila nadzor i tehni~ko snimanje telekomunikacija u skladu sa zakonskim propisima, javlja Srna. Luji} je rekao na konferenciji za novinare da je to posebno va`no za budu}i rad policije po{to je potvr|ena zakonitost, {to je dobra pretpostavka za nastavak daljih aktivnosti u provo|enju ovog vida istra`nih radnji. Pretpostavka krivnje bila je na policiji, ali ovim izvje{tajem je konstatovano da je prislu{kivanje vr{eno u skladu sa zakonom i to isklju~ivo po naredbama suda, rekao je Luji}.

Koordinacija 16 bora~kih udru- a, ~ovjek sa fotografije bojovni`enja ju~er je zaklju~ila kako }e ka HVO-a iz Bugojna {to su se odluku o mogu}im demonstraci- slikali ispod zastave sa kukastim jama, budu}i da su nezadovoljni ra- kri`om. On je, podsjetimo, bradnim tekstom zakona o povoljni- ne}i se, rekao kako se radi o fojem penzionisanju, donitomonta`i, {to nije blijeti 28. februara (utozu istine. rak), na okruglom - Ju~er nismo FOTOGRAFIJA stolu kojega }e raspravljali o toj Nismo raspravljali posvetiti spofotografiji na o toj fotografiji na menutom zakojoj se, ispod kojoj se, ispod konu. simbola fa{isimbola fa{izma i Sas tan ku zma i nacinacizma, vidi i je prisustvozma, vidi i predsjednik udruge vao i Ivan predsjednik koja je ~lanica Jur~evi}, preudruge koja je Koordinacije dsjednik Ud~lanica Koordibora~kih ruge umirovljenacije bora~kih udru`enja nih i demobiliziudru`enja. No, na ranih branitelja HVOnarednom sastanku

}emo porazgovarati o tome, vidjeti mo`e li Jur~evi} predstavljati svoju udrugu u Koordinaciji, ka`e Ismet Harbinja, predsjednik Udru`enja penzionera i vojnih osiguranika u FBiH. Podsjetimo, Jur~evi} je obe}ao, bude li demonstracija, s demonstrantima u}i u zgradu PIO/MIO FBiH i ne}e je napustiti sve dok se mirovina 253 satnika HVO-a ne izravna s penzijama kapetana Armije BiH. Ina~e, Koordinacija je u cijelosti odbacila ponu|eni tekst zakona. Njime je predvi|eno da }e najve}a mirovina, generalska, biti 1.500 KM (sada je oko 1.900, op. a), ali i da }e mirovina obi~nog vojnika biti manja nego je sada.A. B.

Ivan Jur~evi}: Je li sporan

OSLOBO\ENJE petak, 24. februar/velja~a 2012.

DOGA\AJIVIJESTI

9

Zijad Had`iomerovi}, direktor Instituta za medicinsko vje{ta~enje zdravlja

Veliki broj RVI-ja krivo je cijenjenNalaz na kojem pi{e da nemate ruku, a vi je o~ito imate, ne vrijedi. Bilo je, eto, i takvih slu~ajeva. Nakon pregleda, ljudi sve priznaju gdje i od koga su kupili nalaz, koliko su ga platiliU sklopu kontrole korisnika bora~ko-invalidske za{tite Institut za medicinsko vje{ta~enje zdravlja prekontrolisao je procent invalidnosti za oko 2.500 osoba. No, od Zijada Had`iomerovi}a, direktora Instituta, ne mo`ete saznati koliko je njih ostalo bez invaliditeta, koliko je dobilo umanjen, odnosno pove}an procent invaliditeta. Takve podatke, ka`e on, mo`emo dobiti samo u Ministarstvu za pitanja boraca FBiH. Podsje}amo ga kako je njegov slu`benik (Jusuf [abi}) na sastanku s Predsjedni{tvom Saveza ratnih vojnih invalida rekao kako je procent invalidnosti kod Bo{njaka prenapuhan . [ta se dogodilo s ljudima koji su na Institut dolazili s takvim nalazima? - Ostali bez prava. Sve {to je la`no, lako otkrijemo. Nalaz na kojem pi{e da nemate ruku, a vi je o~ito imate, ne vrijedi. Bilo je, eto, i takvih slu~ajeva. Na tr`i{tu je bilo i takvih papira na prodaju. Recimo, u trinaest nalaza povla~i se ista gre{ka, imate napisanu na nalazu rije~ koja i ne postoji u latinskom jeziku. Ljudi su nam, nakon pregleda i u razgovoru, sve priznali. Ka`u gdje i od koga su kupili nalaz, koliko su ga platili. Cijene su se kretale od tri do pet hiljada KM, veli dr. Had`iomerovi}.Had`iomerovi}: Neki drugi bi da upravljaju Institutom

Hrvati se najvi{e `aliliKancelariji ombudsmena u Livnu pro{le godine gra|ani {est op}ina Livanjskog kantona naj~e{}e su se `alili na rad pravosu|a i javne uprave, uglavnom zbog sporosti rje{avanja njihovih predmeta i nezakazivanja rasprava. Terenska kancelarija Institucije za ljudska prava BiH u Livnu otvorila je pro{le godine 237 predmeta po `albama gra|ana zbog kr{enja ljudskih prava ili sloboda, {to je za devet `albi ili 2,1 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, od kojih je rije{eno 188 ili oko 80 posto. Ombudsmenu su se naj~e{}e `alili pripadnici hrvatske nacionalnosti, koji su podnijeli 115 `albi, zatim Bo{njaci 66 i Srbi 40, dok se u 12 slu~ajeva podnosioci `albi nisu izjasnili o nacionalnoj pripadnosti.

Jevi} je ispitan kao osumnji~enikNa su|enju ~etvorici optu`enih za genocid u Srebrenici, biv{i istra`ilac Ha{kog tribunala je rekao da je optu`ene Du{ka Jevi}a i Mendeljeva \uri}a ispitao kao osumnji~ene 2000. godine u Banjoj Luci. Jean Gagnon, koji je pozvan kao svjedok Suda BiH, kazao je da je, rade}i za tu`ila~ki ured Ha{kog tribunala, istra`ivao zlo~ine u Srebrenici po~injene u julu 1995. Jevi} i \uri}, kako je pojasnio svjedok, pozvani su u ured Ujedinjenih nacija u Banju Luku jer su ranije identifikovani na videosnimku da su u julu 1995. bili u Poto~arima. Odbrana Jevi}a je rekla da u transkriptu nije navedeno da je on upoznat o tome da je osumnji~en, kao i o pravima koja treba da ima. Svjedok je kazao da ih je upitao da li im je tokom saslu{anja potreban advokat, ali su Jevi} i \uri} odgovorili da nije.

O pritiscima na InstitutHvali direktor rad Ministarstva za bora~ka pitanja FBiH, obja{njava kako se ne petljaju u rad Instituta niti su bilo ~ime nagovijestili kako bi htjeli da se ultimativno smanjuju procenti invalidnosti stradalnicima rata. - Do ~im, ne ki dru gi bi da upravljaju Institutom. Misle, ako su potpisali ugovor s nama, mogu i narediti {ta da radimo. Ne polazi im to za rukom, niti }e. Ako pritisci na Institut narastu do te mjere, upoznat }u javnost o tome i re}i ko vr{i pritisak na Institut, upozorava direktor Instituta. A. BE^IROVI]

Dijagnoza- Svojevremeno su njihov invaliditet cijenile kantonalne ljekarske komisije i utjecaj lokalne zajednice na ljekare je bio veliki. Neki od ljekara bili su neprofesionalni, nekompetentni, a i dru{tvo je bilo naklonjeno bora~koj populaciji. Stoga su ti procenti invalidnosti bili, rekao bih, nategnuti, cijeni direktor Had`iomerovi}. Sada, ka`e on, lokalni ljekari nisu uklju~eni u procjenu invalidnosti ratnog vojnog invalida koji do|e na procjenu invalidnosti na institut. Kontroliraju ih

LATINSKI KOJEG NEMA U trinaest nalaza povla~i se ista gre{ka, imate napisanu na nalazu rije~ koja i ne postoji u latinskom jezikudva ljekara Instituta, jedan Bo{njak, jedan Hrvat, a niti jedan nije iz lokalne zajednice. - Radimo, dakle, profesionalno, objektivno! Na{e je zapa`anje kako je za veliki broj osoba donesen krivi stepen invaliditeta. Stoga smo ve}ini umanjili stepen invalidnosti, nekima i pove}ali. Sada nam je problem da ~ovjeka koji do|e na ocjenu invaliditeta natjeramo da se skine kako bismo ga pregledali. Naime, kada su svojevremeno i{li na ocjenu stepena invalidnosti, ljekari su im gledali samo medicinsku dokumentaciju. Nije bilo detaljnog pregleda, zna direktor Had`iomerovi}. Podsje}amo ga kako je, ne tako davno, Institut morao da se bavi i desetinama nalaza na kojima je ispisana ista dijagnoza i imali su pe~at istog ljekara!

Bego Guti}, ministar MUP-a Tuzlanskog kantona

Policajcima pet posto na platuTo su oni koje svakodnevno vi|amo na terenu. Njihova li~na primanja su najni`a i kre}u se izme|u 692 i 730 marakaVlada Tuzlanskog kantona je na posljednjoj sjednici donijela odluku o izmjenama i dopunama uredbe o platama policijskih slu`benika, po kojoj }e 850 policajaca i starijih policajaca u narednom periodu primati platu uve}anu za pet posto. Kako je kazao Bego Guti}, ministar MUP-a TK-a, na ju~era{njoj pres-konferenciji u Tuzli, ova uredba }e se primjenjivati od 1. aprila 2012. godine, kada se usvoji bud`et Tuzlanskog kantona. - Preraspodjelom bud`eta MUPa za 2012. godinu obezbije|ena su sredstva za pove}anje plata, odnosno pove}anje koeficijenata toj kategoriji policijskih slu`benika. Radi se o najni`im ~inovima. To su policajci koje svakodnevno vi|amo na terenu. Njihova li~na primanja su najni`a i kre}u se izme|u 692 i 730 maraka, kazao je Guti}. No, Vlada je u nacrtu bud`eta za 2012. godinu predvidjela i smanjeAmortizujemo udar na plate

Policajci u {trajku ~ekaju pla}uPolicijski slu`benici Livanjskog kantona najavili su da }e danas stupiti u {trajk zbog neusvajanja kantonalnog bud`eta za 2012. godinu ~ime je ugro`ena njihova egzistencija jer su, kao bud`etski korisnici, ostali bez pla}a. Policajci }e se okupiti u 11 sati ispred sjedi{ta MUP-a u Livnu, odakle }e u organizovanoj koloni krenuti prema zgradi kantonalne Vlade u tehni~kom mandatu, najavljeno je iz Sindikata radnika MUP-a. [trajk policajaca bio je najavljen za 8. februar, ali je odgo|en zbog progla{enja stanja elementarne nepogode uzrokovane snje`nim nevremenom, podsje}a {trajka~ki odbor.

nje plata svim bud`etskim korisnicima za 6,5 posto, koje }e obuhvatiti i policijske slu`benike. - Mi ovim amortizujemo udar na plate. U tom slu~aju }e njihovo smanjenje iznositi 1,5 posto, kazao je Guti}. On se ju~er osvrnuo i na nedavno saop{tenje HDZ-a Soli Tuzla, kojeg je potpisao Mijo Kre{i}, a u kojem je navedeno da bi napadi na kape-

lu sv. Ante u Bukinju trebali biti poni`enje i uvreda za policiju. - To smatram jednom vrstom pritisaka na rad MUP-a. O~ito je da nekom smetaju rezultati koje ovo ministarstvo u posljednje vrijeme posti`e. Ja kao ministar ne}u dozvoliti bilo kakve pritiske na rad uprave policije, bez obzira sa koje strane oni dolazili, poru~io je Guti}. S. K.

10TEOLOGIJA OSLOBO\ENJA

KOMENTARI

petak, 24. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Religija i dr`avaUPi{e: D`evad HOD@I]

Religija je odvojena od dr`ave. Ili, ako je to preciznije, religija i dr`ava treba da budu odvojene. Ali, kako dr`ava treba da gleda na religijske zajednice? Treba li dr`ava u vjerskim zajednicama, s obzirom na njihove legitimne socijalne, karitativne, kulturne, obrazovne i druge sadr`aje, poslove i aktivnosti, imati partnere? Ako su vjerske zajednice odvojene od dr`ave, zna~i li to da na njih dr`ava treba gledati kao na nevladine organizacije?

nas se svako malo neko sjeti da na nekom forumu, tribini, okruglom stolu, u nekoj televizijskoj emisiji postavi zabrinjavaju}e, upozoravaju}e, alarmantno pitanje odnosa dr`ave i vjerskih zajednica, (pre)dominantnog polo`aja religije u bh. dru{tvu, ugro`enosti sekularnog karaktera bh. dr`ave i dru{tva putem vjeronauke u {kolama i tome sli~no. I ta pitanja naj~e{}e bivaju postavljena ne samo povr{no, fragmentarno i sporadi~no nego i u negativnom kontekstu i s ovim ili onim politi~kim i, {to je jo{ gore, ideolo{kim predumi{ljajem. Tako je nedavno na Filozofskom fakultetu u Sarajevu odr`an jedan forum s naslovom navodim, dodu{e po sje}anju koji vi{e prili~i naslovnicama tabloida koje isklju~ivo zanima jeftino pove}anje tira`a: BiH sekularna ili vjerska dr`ava? Spomenutom skupu nisam mogao prisustvovati, ali sam izlaganja ve}ine sudionika imao priliku pre gle da ti u re pri zi ra nom snimku televizije HEMA, ko-

ja vam, {to je, da uzgred ka`em, vrlo po hval no, ~es to omogu}ava da mnoga javna predavanja, tribine, okrugle stolove i simpozije odr`ane u Sarajevu kojima ne mo`ete izravno prisustvovati popratite naknadno u svojim domovima i u terminima koji vam bolje odgovaraju. Tako sam imao priliku slu{ati i izlaganje uva `e nog ko le ge pro fe so ra ]urka ~ije kriti~ko mi{ljenje i dru{tvenu intelektualnu anga`iranost ina~e iznimno cijenim. Profesor Nerzuk ]urak na spo me nu tom okru glom stolu, pozivaju}i se i na politi~ki program neke stranke u Poljskoj, nastupa s uskli~nom re ~e ni com: Van s vje ro na ukom iz {kola! Da sam bio tamo, na tu re~enicu bih vjerovatno odgovorio: Van s takvom re~enicom s akademskog foruma. Da se razumijemo, ona je legitimna, ali na politi~koj areni, ba{ tamo gdje je takvu re~enicu, kao program, legitimirao politi~ar iz Poljske kojem se ne sje}am imena a na kojeg se u svom izlaganju vrlo temperamentno referira gospodin ]urak.

I

Ili, pri je ne ko li ko da na TVBiH u politi~kom magazinu Crta pod alarmantnim naslovom, nekako u smislu Koliko je ostalo sekularne BiH? postavlja pitanje odnosa dr`ave i vjerskih zajednica u na{oj zemlji i u na{em politi~kom `ivotu. Kao povod i, zapravo, kao pravo pitanje za spomenutu televizijsku emisiju poslu`io je nalaz do kojeg je do{la gospo|a Svetlana Ceni} o tome da je u pro{loj godini porastao iznos fi nan cij ske po mo }i ko ju je dr`ava izdvojila za potrebe vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. u ovoj prilici bih htio podsjetiti, za svaku ozbiljnu i relevantnu raspravu o polo`aju religije u bosanskohercegova~kom dru{tvu i o odnosu dr`ave i vjerskih zajednica moralo bi se imati u vidu da se religija u vremenu komunisti~kog re`ima u Jugoslaviji nalazila na margini dru{tvenog `ivota. Mi smo gotovo pola stolje}a `ivjeli u sekularnom dru{tvenom poretku koji je bio utemeljen na ideolo{kim postulatima marksizma. Pri tome se ne smije zaboravi-

ti da sa slomom komunisti~ke ideologije nismo imali posla samo s promjenom re`ima nego i sa promjenom uloge religije u javnom prostoru. Jo{ zna~ajnije je pitanje promjene koncepta javne sfere. U vrijeme komunisti~kog re`ima pojam javnosti bio je usko povezan sa samom dr`avom. Dr`ava je u stanovitom smislu imala monopol nad sferom javnosti. U procesu demokratizacije na{eg dru{tva sada javnost sve vi{e valja razumijevati i konstituirati kao balansiraju}u snagu nasuprot dr`avi. Kod nas se i u raspravama o religiji u dru{tvu jo{ uvijek u velikoj mjeri doga|a sukob dvaju razli~itih koncepata javnosti: jednog prema kojem se javnost, svjesno ili nesvjesno, manje-vi{e povezuje i podudara s nadle`nostima dr`ave i drugog prema kojem se javnost pozicionira neovisno o dr`avnoj sferi, {tavi{e, kao kontrapunkt dr`avi. Nije sporno da su, u spletu poznatih povijesnih i dru{tvenih okolnosti, vjerske zajednice u BiH kao i u regionu u pro te klom raz do blju u ja vnom prostoru djelovale, i

@ene u regiji gdje smoene ~ine vi{e od polovice svjetskog stanovni{tva, no `ene, naravno, nemaju polovicu politi~ke, ekonomske, dru{tvene ili bilo koje mo}i. To je naprosto ~injenica koju svi znamo, koja se na neki na~in podrazumijeva i sa kojom se bavimo ve} du`i niz godina na nacionalnim, regionalnim i me|unarodnim razinama. U tom kontekstu i gledano unazad, primjerice od dono{enja Pekin{ke deklaracije UN-a iz 1995. godine, mo`emo re}i da su napravljeni zna~ajniji pomaci, posebno na deklarativnim i legislativnim razinama, me|utim, jo{ smo prili~no daleko od dostizanja stvarne rodne ravnopravnosti i dru{tva stvarne paritetne demokracije. Dapa~e, ~ini nam se svima da u posljednje vrijeme promatramo i odre|ene tendencije stagnacije, {to se mo`e promatrati sa vi{e aspekata i to prije svega u kontekstu globalne krize, kako prvenstveno u ekonomiji, tako i u restrukturiranju i rebalansiranju pozicija politi~ke mo}i na svjetskim razinama. Stvari se de{avaju ubrzano, gotovo munjevito u dana{njem globalnom selu i ~ini se da mi, `ene, ponovno pomalo gubimo korak, gubimo dah. Poku{ajmo proanalizirati to pitanje sa primjera Hrvatske, gdje, mo`emo slobodno re}i, imamo prili~no razvijen, gotovo dojmljiv zakonsko-institucionalni okvir na planu rodne ravnopravnosti. Imamo ve}

@

drugi Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije, tako|er ve} drugi Zakon o za{titi od nasilja u obitelji, ve} ~etvrtu Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova, Nacionalnu strategiju za za{titu od nasilja u obitelji, Nacionalni program za{tite i promicanja ljudskih prava te jo{ niz drugih zakonskih i podzakonskih

no se ne mo`emo po`aliti da u Hrvatskoj nije stvorena struktura, pa i prava rodna ma{inerija ~ija je prvenstvena funkcija provo|enje rodno osvije{tenih politika. Tako|er, i ne manje va`no, nakon posljednjih parlamentarnih izbora neki bitni aspekti rodnih politika uvr{teni su u program Vlade RH, {to predstavlja veliki uspjeh i, prije sve-

niteljstva, politike, zakoni, strategije manje-vi{e funkcionira. Me|utim, {to se i dalje de{ava? Za{to i nadalje, u ~itavoj regiji, tu rodnu ravnopravnost jo{ ne `ivimo? Odgovor, prije svega, le`i u ~injenici da `ena i nadalje nema (dovoljno) u najva`nijim tijelima odlu~ivanja kao {to su parlament, skup{tine gradova i `upanija, na vode}im politi-

stanje je bilo zna~ajno lo{ije samo 19,8 posto `ena izabranih direktno u Sabor, {to se danas ne{to popravilo, 24 posto `ena sjedi u Saboru, zahvaljuju}i opet zamjenama jer su mu{ke kolege oti{le na, uglavnom, ministarska ili druga mjesta u izvr{noj vlasti. Na hrvatskom primjeru, ali i regionalno gledaju}i, na djelu je stagna-

GOST OSLOBO\ENJA

Za{to i nadalje, u ~itavoj regiji, tu rodnu ravnopravnost jo{ ne `ivimo? Odgovor, prije svega, le`i u ~injenici da `ena i nadalje nema (dovoljno) u najva`nijim tijelima odlu~ivanja kao {to su parlament, skup{tine gradova i `upanija, na vode}im politi~kim funkcijama, u direktorskim i upravlja~kim foteljama poduze}a i sli~noPi{e: Gordana SOBOL

akata koji se mogu primijeniti na podru~je ravnopravnosti spolova. Osim toga, formiran je i sustav dr`avnih institucija ~ija je svrha uvo|enje i provo|enje zakonskih mehanizama rodne ravnopravnosti na svim razinama, kao i u svim komponentama dru{tva, a, naravno, du`ni smo i provoditi brojne me|unarodne konvencije i obveze kojih smo potpisnici. Ukratko, stvar-

ga, posljedicu intenzivnog djelovanja udru`enih `enskih frakcija stranaka koalicije, koje su napravile svoju vlastitu, `ensku koaliciju, sa ciljem zalaganja za integriranje rodnih politika u predizborne, a posljedi~no i postizborne programe. I uspjele smo. Na regionalnoj razini situacija je sli~na kada su u pitanju zakonski i institucionalni okvir uredi, pravobra-

~kim funkcijama, u direktorskim i upravlja~kim foteljama poduze}a i sli~noi da se usprkos bitnim programskim pomacima i dalje de{ava da broj `ena, primjerice u Hrvatskom saboru stagnira. U ranim devedesetima bilo je otprilike 5 posto `ena u Saboru, prije raspisivanja pro{logodi{njih parlamentarnih izbora ih je bilo 25 posto (zahvaljuju}i, uglavnom, zamjenama), a postizborno

cija broja `ena na pozicijama sa kojih se odlu~uje, radi se, u posljednjih 10-ak godina, o 1-2 posto razlike u broju izabranih `ena, dakle, nekih ve}ih, zna~ajnijih pomaka nema. Gledaju}i sve to, nije ni ~udno da `ene preplavljuje rezignacija i da postaju sve vi{e nezainteresirane baviti se politikom kada sve ono dobro {to je propisano i za {to smo se te{kom mukom ovih proteklih go-

OSLOBO\ENJE petak, 24. februar/velja~a 2012.

KOMENTARIPOZNAVANJE PRIRODE I DRU[TVA

11

P

jo{ uvijek djeluju, neke manje, neke vi{e, u znaku ideolo{kog i nacionalisti~kog nastojanja na prisvajanju, manipuli ra nju i ko ri {te nju po zi ci je mo}i koja (mo}) je u temeljnom pogledu kompromitiraju}a za njihovu izvornu misiju. a, ipak, ~ini se kako u pogledu na polo`aj i ulogu vjerskih zajednica u na{oj dr`a vi i u na {em dru{tvu moramo odgovoriti na pitanje oko kojeg bi valjalo posti}i neku vrstu minimalnog dru{tvenog i politi~kog konsenzusa. Pitanje se ne odnosi na to kakav stav svako od nas ima prema religijskom bitku u njegovoj transcendentalnoj, moralnoj, eshatolo{koj perspektivi. Ovdje je rije~ o religijskom bitku kako se on javlja u njegovom dru{tvenom kontekstu u kojem se, sociolo{ki gledano, religija javlja kao relevantna, odnosno socijalno djelotvorna ~injenica. U takvoj perspektivi pitanje religije u ve}ini na{ih rasprava javlja se kao pitanje jo{ uvijek neostvarenog, nepostignutog osnovnog (dru{tvenog) priznanja religije. Religija je odvojena od dr`ave. Ili, ako je to precizni-

je, religija i dr`ava treba da budu odvojene. Ali, kako dr`ava treba da gleda na religijske zajednice? Treba li dr`ava u vjerskim zajednicama, s obzirom na njihove legitimne socijalne, karitativne, kulturne, obrazovne i druge sadr`aje, poslove i aktivnosti, imati partnere? Ako su vjerske zajednice odvojene od dr`ave, zna~i li to da na njih dr`ava treba gledati kao na nevladine organizacije? Ako se vjerske zajednice kao nevladine organizacije bave socijalnim, karitativnim, kulturnim, obrazovnim i drugim poslovima od dru{ tve nog zna ~a ja, imaju li pravo, ravnopravno s drugim nevladinim organizacijama, a proporcionalno obimu takvih svojih aktivnosti, na zakonsku, organizacijsku, materijalnu, financijsku i svaku drugu potporu dr`ave? To su, koja ovdje mogu postaviti samo u natuknicama, a koja su legitimna, va`na i, kona~no, prava pi ta nja za sva ku od go vor nu ras pra vu o re li gi ji u na {em dru{tvu i o odnosu dr`ave i vjerskih zajednica u ustavnopravnom poretku Bosne i Hercegovine.

Evo zore, evo dana, Asafa i Bobana

S

danas?dina izborile (u {to su uklju~ene i zakonom propisane kvote), ostaje samo mrtvo slovo na papiru, posebno kada se do|e do onog klju~nog momenta tj. kada se odre|uje tko }e biti na kandidacijskim listama i na kojim pozicijama?! Jedan od odgovora na taj problem le`i u ~injenici da unutarnji hijerarhijski ustroj politi~kih stranaka i nadalje le`i uglavnom u mu{kim rukama i ~esto predstavlja prepreku ve}em sudjelovanju `ena, {to se posebno reflektira i na njihovo pozicioniranje na izbornim listama. Osim toga, `ene se mo`da ne snalaze najbolje u unutarstrana~kim zamkama i nadmetanjima ili jednostavno nemaju snage da se i na tom planu bore i dokazuju u jednom vi{emanje tradicionalno mu{kom okru`enju. One su, stoga, ~esto sklonije baviti se neformalnim, nevladinim i gra|anskim aktivizmom, gdje se vi{e koriste njima bliskije tehnike kao {to su pregovaranje, zagovaranje, umre`avanje i sli~no. Problem je samo mo`emo li tako dalje? Jesmo li se umorile od stagnacije i tapkanja u mjestu? Moramo li ipak ne{to mijenjati u na{im pristupima? Mo`emo li potaknuti neke nove razgovore, dogovore, mijenjanje strategija kada su u pitanju i privla~enje i dovo|enje nekih novih `ena koje `elimo vidjeti kao dio procesa, a koje danas nisu u dovoljnoj mjeri zainteresirane? Kako posti}i da i njima pitanja rodne ravnopravnosti budu u sferi njihovih interesa? Osobno zagovaram nove dijaloge izme|u politi~arki, NGO-a, ali i predstavnika institucija, kao i unutar politi~kih stranaka. Moramo ne{to mijenjati jer mi se ~ini da smo pomalo uspavane silnim zakonima, politikama, uredima, strategijama, kao da smo sve zajedno povjerovale }e se njihovim dono{enjem stvari same po sebi po~eti kretati u smjeru kojim mi to `elimo. A danas vidimo da to nije tako. Stoga }e biti zanimljivo promatrati, upravo na primjeru Hrvatske, koliko }emo uspjeti ostvarivati svoje ciljeve, a koje smo uspjele ugraditi i u sam program novoizabrane, socijaldemokratske Vlade, i ho}e li njegovo ostvarivanje pomo}i ve}oj mo}i `ena, pogotovo kada su u pitanju i dobivanje i preuzimanje ve}e odgovornosti na svim razinama. Mislim da se to u budu}nosti mo`e pokazati presudnim, pogotovo u svjetlu ~injenice da sredinom slijede}e godine Hrvatska postaje integralni dio Europe, a tamo, kada su u pitanju `ene i njihovoj polo`aj, ba{ ne cvjetaju ru`e i kada }emo se itekako morati boriti za zadr`avanje razine prava koja imamo danas. A ishod te borbe bit }e, i u regionalnom smislu, izuzetno zna~ajan.(Autorica je ~lanica Upravnog odbora Regionalnog `enskog lobija za jugoisto~nu Evropu i Parlamenta Hrvatske)

rijeda. After noon. Vratim se ku}i s posla. @ena me zagrli, poljubi. Veli: - Ma gdje si ti, usta{a moj, bojovni~e moj! Kontam, kakvi su ovo noviteti? Tim prije {to supruga zna da ja naizust izgovaram sastav posljednjeg Centralnog komiteta SKJ, da rastao sam i razvijao se u skladu sa Statutom SKBiH! Jebem li ga, i mobitel kad mi zazvoni, ~uje se skladba partizanske pjesme Uz mar{ala Tita, juna~koga sina . - A od kada sam to usta{a?, zbunjeno pitam suprugu. - Od jutros! Pi{e u Avazu! Strana osam, dolje desno!, rekne ona. Kad fakat! Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja FBiH, rekao, novinar jedva do~ekao, da sam otvoreno stao na stranu Herceg-Bosne jer nikada, iako me je on molio, nisam objavio pri~u o stradanjima Bo{njaka u Vrbanji! Plus branim vojne odrede koji su nosili ku kas te krsto ve, odno sno oznake fa{ista! Malo mu, pa zaklju~uje da je Be~irovi} stao na stranu razara~a BiH! - Ovo mi drug ministar, izme|u redova, poru~uje da sam usta{a! Mogao je vala re}i i da sam {upak, al da sam terorista, te{ko!, reknem ja `eni. Po tom se pru `im na oto man. Uzmem si ~asopis Heklanje za po ~e tni ke, bi ram si mustru lahku, zanimljivu. Al me sve kopka to {to je najtira`nija i, na`alost, novina napisala. Skontam, ministar Zukan ni je ma la za je ban ci ja! Hem je ~lan i ministar, hem me javno optu`io za ne(u)sta{luke! Javna je li~nost i svaka mu se pika! Zaklju~im, treba mu i javno odgovoriti. Evo, nerado, {iljim olovku. Najprije sam, ka`e ministar, gnusno slagao (eki, gnusno!) da je za ~etvrtog savjetnika anga`ovao Irfana Ljevakovi}a. Nije, veli, za savjetnika, no }e Irfan raditi na ugovoru o djelu i za 500 KM pomagati u sastavljanju spiska organizatora otpora! ^uj to! Sigurno je, ne}e Irfan pomagati tako {to }e drugu ministru i}i po }evape, no }e ga savjetovati. Dakle, nije {ija, nego vrat! A Irfanov je problem {to }e savjetovati za 500 KM mjese~no! Sad, fakat nerado i s osje}ajem ne lago de, tre balo bi da objasnim za{to sam, kako mi ministar izme|u redova poru~uje, usta{a. Dakle, ministre, ja jesam usta{a onoliko koliko to ~ovjek ~ijeg su zeta, pripadnika Armije BiH, ubili pripadnici HVO-a u trenutku kada je vozio kola Hi tne pomo-

Pi{e: Asaf BE^IROVI] asaf.becirovic@oslobodjenje.ba

^lan i ministar me javno optu`io za ne(u)sta{luke! Javna je li~nost i svaka mu se pika! Zaklju~im, treba mi javno odgovoriti. Evo, nerado, {iljim olovku

}i, mo `e bi ti! Je sam us ta {a onoliko koliko to osoba ~iju su pe tna es to go di{ nju ses tri ~nu pola godine dr`ali zato~enu u logoru HVO-a, mo`e biti! Dokaz da sam usta{a je i to {to sam radio intervju s pred sje dni kom FBiH (ge ne ra lom HV), ~lanom Tima za Koordina ci ju re vi zor skih ti mo va (Hrvat)... koji nisu ba{ zdu{no podr`avali reviziju boraca koju radite. Nejse! Mislio sam, i nji ma tre ba da ti pri li ku da ka`u koju! Budu}i sam prevejani usta{a, red je i da branim vojne odrede koji su nosili kukaste krstove I to tako {to na|em, . a Oslo bo |e nje obja vi, fo to gra fi ju bo jo vni ka HVO-a iz Bugojna koji su se slikali ispod kukastog kri`a. Napi{em da je Ivan Jur~evi}, predsjednik udruge koja je u Koordinaciji bora~kih udru`enja FBiH, fo to gra fi san ispod je be ne svastike koju i Vi i ja mrzimo! No, Vi se, dru`e ministre, rukujete s njim na sastancima kojima zajedni~ki prisustvujete. Ja ne! Kako god, proku`ili ste me! Razaram BiH! Najprije sam to ~i nio do bro vo ljno, od ma ja 1992. do aprila 1996, obukav{i uniformu ARBiH. I u njoj, sve s pu{kom o ramenu, skakutao po sarajevskom Stupu, Igmanu, Treskavici, A~kerovom gro bu, pla ni na ma oko Olova i Vare{a! I danas je, majku joj njenu, razaram. Pi{em i o zlo~inima nad Bo{njacima, Srbima, Hrvatima... A {to se teksta o nastradalim Bo{njacima u Vrbanji ti~e, premda ih je sijaset napisanih, svoj }u, ako ve} nisam, napisati kad ja budem htio, ne kad Vi po`elite. Pritom }u navratiti i do naselja Vesela i napraviti pri~u o tome kako su pripadnici Armije BiH u Veseloj ubili, metkom u potiljak, sedam civila Hrvata. Ne zbog toga {to Vi `ivite u Veseloj nego zato {to mi je svaki ubijeni civil, makar ga i moji ubili, jednako bitan. Tome me je u~io, me|u ostalima, i Status SKBiH! Uzgred, dru`e ministre, {ta su to vezirske ma hmudije!? Ono jelo koje ste, onomad i zajedno s kolegama (12. 12. 2011 - restoran Park prin~eva, Sarajevo) ku{ali, sve zalijevaju}i viljemovkom i pivom za 260 KM bud`etskih para! Ja, naime, poti~em iz siroma{ne radni~ke porodice, i makar znam kako izgledaju te vezirske mahmudije, nekako me je sramota i pomisliti na njih vidim svaki dan ljude koji po kontejnerima tra`e koricu hljeba, a me|u njima i neke koji su se borili za ovaj grad i ovu BiH!

12

CRNA HRONIKANepoznati napada~ u srijedu je usred dana u Bolni~koj ulici u Sarajevu presreo i oplja~kao maloljetnog P. K. Razbojnik je, kako je potvr|eno iz sa ra jev ske po li ci je, presreo maloljetnika, te prijete}i no`em, oteo mu mobitel i udaljio se. O doga|aju je obavije{ten de`urni tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a policija radi na identifikaciji i pronalasku napada~a.

petak, 24. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Maloljetnik ostao bez mobitela

Rasvijetljena kra|a vozila u Srebreniku

Slu`benici krim-policije Grada~ac u saradnji sa kolegama iz PU Gra~anica identifikovali su kradljivce golfa koji je nestao 10. januara u Srebreniku, a radi se o M. D. (1989) i B. S. (1987), obojici nastanjenim u op}ini Gra~anica. Protiv njih }e biti podnesen izvje{taj Kantonalnom tu`ila{tvu Tuzla, dok je vozilo prona|eno i bi}e vra}eno vlasniku, potvr|eno je iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

Stravi~an zlo~in u sarajevskom naselju Dobrinja

Ubijen fotograf

Mujo Bukvi}Mujo Bukvi} prona|en je zaklan u podrumu svog Fotostudija, a ubica je prijateljima ubijenog ispred nosa pobjegao iz radnje[ezdesetsedmogodi{nji Mujo Bukvi}, vlasnik Fotostudija u Ulici Omladinskih radnih brigada do broja sedam u sarajevskom naselju Dobrinja II ju~er popodne je brutalno ubijen u svojoj radnji. Prema rije~ima Irfana Nefi}a, potrparola MUP-a Kantona Sarajevo policija je pozvana u 15.10 sati i u fotografskoj radnji zatekla be`ivotno tijelo 67-godi{njaka ubijenog o{trim predmetom. ta. Jo{ vi{e iznena|uje ~injenica da je Bukvi} u svojoj radnji zaklan, i da se to desilo 20-ak metara od policijske stanice u ovom naselju. Za sada policija nema osumnji~enih, mada je, kako nezvani~no saznajemo pukim slu~ajem umalo mogao biti otkriven... Oko podneva Mujo je imao obi~aj piti kafu sa kom{ijom Vehidom G. Kom{ija Vehid G. je, kao i obi~no ju~er do{ao do Bukvi}eve radnje, povukao ulazna vrata, ali su ona, na njegovo ~u|enje bila zaklju~ana. Na vratima je pisalo da se vlasnik nalazi u blizini i da se vra}a u 15 sati. Vidjev{i to, Vehid se uputio u obli`nji ugostiteljski objekat Bistro i naru~io }evape, da ru~a dok se Bukvi} ne vrati. Nakon par minuta do Bukvi}eve radnje oti{ao je Elvir. B, uposlenik ovog ugostiteljskog objekta kako bi kucanjem na staklo dozvao Muju Bukvi}a za kojeg je mislio da se nalazi u podrumu. Me|utim, na njegovo iznena|enje, vidio je da su vrata radnje bila otklju~ana.Tijelo ubijenog iznose iz fotografske radnjeFoto: [. SULTANOVI]

Mimoi{li se sa ubicomSkupa sa Vehidom G. prema radnji se uputio i Elvir B. Vehid je prijatelja potra`io u radnji, a Elvir je si{ao u podrum gdje se nalazi spu`va na kojoj je Bukvi} znao da prilegne. Kako je kasnije ispri~ao, Elvir je fotografa na{ao pokrivenog.

[okirani gra|aniUbistvo Muje Bukvi}a {okiralo je stanovnike ovog sarajevskog naselja, koji su ubijenog znali kao po{tenog i dobronamjernog ~ovjeka koji se fotografijom bavio od prije ra-

Ne znam kako je neko mogao tako ne{to uraditi. Oni koji su Muju vidjeli, rekli su da nisu nikad vidjeli takav stravi~an zlo~in, jer je on bio zaklan od uha do uha ispri~ala , je vlasnica jednog ugostiteljskog objekta na Dobrinji. Vjerovatno su se Vehid G. i Elvir B. sa ubicom mimoi{li u svega nekoliko desetina sekundi. Pretpostavka je da je ubica zaklju~ao vrata radnje dok je bio unutra, i vidio

da je Vehid G. bio na vratima Bukvi}evog Fotostudija, te je pobjegao prije nego {to je Elvir B. do{ao da potra`i fotografa. Za sada nije poznato da li se radi o zlo~inu iz koristoljublja, no uvi|aj koji je ju~er obavljen trebao bi utvrditi da li i {ta nedostaje iz radnje. Nakon uvi|aja tijelo ubijenog je vozilom KJKP Pokop odvezeno u prosekturu na Barama radi D. P. obdukcije.

Priveden 21-godi{njak iz Ljubije

Uhva}en sa spidomAdis Hasanba{i} (21) iz Ljubije kod Prijedora uhap{en je u srijedu nakon {to je policija kod njega prona{la dva kilograma spida, potvr|eno nam je iz CJBa Banja Luka. Hasanba{i} je, saznajemo, bio suvoza~ u opel astri, koju je vozio Denis Hasanagi} (20) iz Ljubije, a koju su slu`benici Odjela krim-policije SJB-a Prijedor i Sektora krim-policije CJB-a Banja Luka zaustavili na magistralnom putu Banja Luka - Prijedor u mjestu Omarska. Uz saglasnost banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva te po naredbi nadle`nog sudije, policajci su pretresli Hasanba{i}evu ku}u u Ljubiji, ali i astru te u njegovoj putnoj torbi prona{li dva paketa spida ukupne te`ine 2,053 kilograma spida i mobitel. Nakon saslu{anja, tu`ilac je Osnovnom sudu Prijedor uputio prijedlog za odre|ivanje jednomjese~nog pritvora Hasanba{i}u. L. S.

Udes u Bistarcu kod Lukavca

Poginuo Dino Ali}Ali} je, preti~u}i audijem, pre{ao u lijevu traku, te se direktno sudario sa kamionom koji mu je dolazio ususretTrideset{estogodi{nji Dino Ali} iz @ivinica smrtno je stradao u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er ujutro dogodila na magistralnom putu Tuzla - Doboj, u mjestu Bistarac kod Lukavca, kada je audijem 80 udario u kamion skania. Ljekari lokalnog Doma zdravlja smrt Ali}a su konstatovali na mjestu udesa, dok je voza~ kamiona pro{ao bez ve}ih povreda. Kako nam je potvr|eno u Tu`ila{tvu TK-a, Ali} je, preti~u}i kamion u vlasni{tvu firme Mepas iz [irokog Brijega, pre{ao u lijevu traku te se direktno sudario sa kamionom koji mu je dolazio ususret. Kamion, koji je Ali} poku{ao da pretekne, zavr{io je u kanalu pored puta. Naime, voza~ je, najvjerovatnije, skrenuo udesno, kako bi Ali} izbjegao sudar sa skanijom.

Ju~er u zeni~kom naselju Jalija

Kombijem usmrtio pje{akinjuVoza~ je priveden u slu`bene prostorije policije radi uzimanja uzoraka krvi, kako bi se utvrdilo da li je bio pod dejstvom alkohola. Zeki}eva je `ivjela u blizini mjesta nesre}e, a krenula je u prodavnicu u koju je nekoliko minuta ranije ZIM-ov kombi dostavio robu. Mi. D.

Aida Zeki} (66) poginula je ju~er ujutro u udesu koji se dogodio u Ulici Jalimamov put u zeni~kom naselju Jalija. Nju je kombijem Zeni~ke industrije mlijeka - ZIM udario [. S. iz Zenice. Kombi se kretao unazad, te oborio `enu, a potom i pregazio. Zeki}eva je preminula na mjestu.

Sa mjesta udesa

Uvi|aj je na mjestu nesre}e, sa slu`benicima Policijske uprave Lukavac, obavio de`urni kantonalni tu`ilac, koji je naredio da se izvr{i obdukcija tijela nastradalog,

ali i uzmu uzorci krvi i urina voza~a kamiona skania, kako bi se utvrdilo da li je eventualno bio pod dejstvom alkohola.S. K.

OSLOBO\ENJE petak, 24. februar/velja~a 2012.

CRNA HRONIKAPolicija CJB-a Banja Luka u srijedu je privela tri osobe za kojima su raspisane potjernice. U Bosanskoj Gradi{ci uhap{en je Mihajlo Kalini} (26), kojem je banjalu~ki Osnovni sud odredio pritvor zbog kra|e. Zoran Ga{i} (40), kojem je pritvor odre|en zbog nano{enja te{kih povreda, prona|en je u Banjoj Luci, kao i Milan Marjanovi} (62), za kojim je na snazi bila centralna potjernica raspisana zbog kra|e. L. S.

13

Troje uhap{enih po potragama

Pozivi u pomo} otjerali napada~a

Maskirani razbojnik upao je u srijedu u trgovinu Sanja koja se nalazi u , banjalu~koj Ulici Starine Novaka, te prijete}i no`em, od radnice zatra`io da mu preda novac. Me|utim, uposlenica je po~ela dozivati pomo}, nakon ~ega je plja~ka{ istr~ao iz trgovine i pobjegao bez plijena u nepoznatom pravcu. Policija je izvr{ila uvi|aj, te traga za razbojnikom, potvr|eno je iz CJB-a Banja Luka.

Zijad Turkovi} o ure|ajima za ometanje signala

[titio sam seod ^avke i D`uveUz obja{njenje da je pokretni ometa~ signala dobio uz audi koji je nekada koristilo Predsjedni{tvo BiH, a drugi kupio, optu`eni za vo|enje zlo~ina~ke organizacije kazao da bi takav ure|aj, ~ije posjedovanje gra|anima nije dozvoljeno, opet nabavio?!- Pokretni ometa~ signala za mobitele dobio sam prilikom kupovine blindiranog audija, koji je nekada pripadao Predsjedni{tvu BiH, rekao je ju~er u Sudu BiH na nastavku su|enja za nekoliko monstruoznih ubistava i druga te{ka krivi~na djela prvooptu`eni Zijad Turkovi}. elektrotehnike Remzije Gu{i}a, kojeg je dr`avni tu`ilac ^avka ispi ti vao o ka ra kte ris ti ka ma ure|aja oduzetih od Turkovi}a. Gu{i} je rekao da se prenosni ometa~ signala mo`e puniti u automobilu, a nije isklju~io mogu}nost da je takvo ne{to mogu}e i sa fiksnim ometa~em. - Ovi ure|aji mogu ometati signale opsega 800, 1.800 i 1.900 megaherca. Ure|aji koje jo{ zovemo d`ameri (jammer), zapravo generi{u {um koji ometa signal mobitela u zatvorenoj prostoriji, ali i izvan nje. Drugim rije~ima, niti vas neko mo`e nazvati na mobitel niti vi ikoga mo`ete zvati. Njegovo posjedovanje obi~nim gra|anima nije dozvoljeno, pojasnio je Gu{i}. Vje{tak protivpo`arne za{tite Muris Dizdar, koji je vje{ta~io audi Q7, koji je, kako se navodi u optu`nici, zapaljen nakon {to je iskori{ten za plja~ku dva i po mi li ona KM iz Car go-cen traTurkovi} i advokat Fahrija Karkin na ju~era{njem pretresu

[ta je sa prijavom?Turkovi} je ju~er Sudsko vije}e Suda BiH, kojim predsjedava sudija Izo Tanki}, upitao {ta je s njegovom krivi~nom prijavom koju je zbog navodnog uzimanja mita od 30.000 eura uputio protiv ^avke. Me|utim, upu}en je da se o tom konsultuje sa svojim advokatom Fahrijom Karkinom. centra Sarajevskog aerodroma. Njegov zadatak je bio da utvrdi da li jedan od plja~ka{a u desnoj ruci dr`i klju~. - Nisam uspio da dobijem odgovor da li spomenuti plja~ka{ u ruci dr`i ne{to, rekao je odgovaraju}i na pitanja tu`ioca ^avke. {ke struke i uposlenik MUP-a KS-a, izja vio je da je vje {ta~enjem potvr|eno da potpis na ugovorima o prometu vrijednosnih papira pripada Nijazu Zuli}u. U optu`nici se, podsje}amo, navodi da su optu`eni u predmetu Turkovi} Muamer Zahitovi}, Hilmija Ma{ovi}, te Turkovi} i Mithat Zahitovi} tra`ili od Zuli}a da na ime Muamera Zahitovi}a prepi{e 12,17 posto dionica fabrike Klju~. U optu`nici se navodi i da su to u~inili upu}uju}i mu verbalne prijetnje i pokazuju}i mu pi{tolje zataknute za pojas. Katana je kazao da je vje{ta~enjem utvr|eno da sva ~etiri potpisa pripadaju Zuli}u. Ju~er je dovr{eno ispitivanje D`emala Hod`i}a, voza~a na Me|unarodnom aerodromu Sarajevo i svjedoka plja~ke. Hod`i} je ponovio da su plja~ka{i u{li u Cargo-centar i zatra`ili {efa, nakon ~ega ih je do Nijaza Zubana, tada{njeg direktora Cargo-centra i sada{njeg optu`enika u ovom predmetu, odvela Emina Vuki~evi}. Hod`i} je dodao kako je shvatio da je rije~ o plja~ki tek kada je vidio da se vre}e s novcem ubacuju u d`ip.Dk. O.

Vizit-kartice- Taj drugi, fiksni ometa~ kupio sam kako me ne bi prislu{kivali vrsni haker tu`ilac Oleg ^avka i Almir D`uvo (direktor Obavje{tajno-sigurnosne agencije, op.a). I opet }u ga kupiti da me ne bi prislu{kivali, dodao je Turkovi} i objasnio da se fiksni ometa~i signala koriste i u pozori{tima ili drugim zatvorenim prostorima kako ljudima koji su zaboravili isklju~iti mobitele oni ne bi zvonili. Prvooptu`eni je ovo rekao tokom saslu{anja vje{taka elektrotehni~ke struke dipl. in`enjera

Svjedok Sabahudin Maka{

U zapaljenom audiju, kori{tenom u plja~ki, na|ene ~etiri automatske pu{ke

Me|unarodnog aerodroma Sarajevo 5. decembra 2007. godine, za {ta se terete Turkovi} i ostali, kazao je kako je to vozilo u potpunosti izgorjelo. - Audi se nalazio u biv{oj kasarni Ned`ari}i, a forenzi~ari su u njemu prona{li i ~etiri duge cijevi - automatske pu{ke. Jedna duga cijev je bila u gepeku, a tri u drugom dijelu vozila. U gepeku smo prona{li i vizit-kartice na ime Jasmin Bahto (od kojeg je auto otet, op.a). One nisu izgorjele jer vjerovatno nije bilo dovoljno kisika za plamen. Utvrdio sam da je vozilo posuto zapaljivom te~no{}u iznutra i izvana i onda zapaljeno upotrebom otvorenog plamena, kazao je Dizdar. Elmedin Kobiljak, svjedokstru~na osoba i uposlenik FUP-a na mjestu informati~ara,