PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

Pamćenje i vrste pamćenja Zaboravljanje

Poremećaji pamćenja Ispitivanje pamćenja

Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija

Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja

Senzorno pamćenje

Kratkoročno pamćenje

Dugoročno pamćenje

Pažnja DosjećanjePonavljanje, Kodiranje

Pronalaženje

Senzorno pamćenje

Vidno senzorno pamćenje = ikoničko pamćenje • Prolazna vizualna slika – od 200 do 500 ms• Primjer: krug cigarete

Slušno senzorno pamćenje = ehoičko pamćenje • 2 do 4 sekunde • Riječ koju čujemo još “zvoni u uhu”

Funkcije kratkoročnog pamćenja

1. Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadržavamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi • Primjer

2. Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je što uspješnije pohranili

3. Iz dugoročnog pamćenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkoročno

Kapacitet kratkoročnog pamćenja

7 ± 2 čestice

Radno pamćenje

Kad nešto “radimo” s informacijomOčuvano radno pamćenje vrlo je važno u govoruPrimjer: pamćenje brojeva unazad

Model radnog pamćenja (Baddeley i sur. 1983)

Vidno-prostorna

petlja

Fonološka petlja

Centralni izvršitelj

• Prečeoni (prefrontalni) korteks

Procesi

pažnje

Izvršni Izvršni

procesiprocesi

Procesi pamćenjaProcesi pamćenja

Selektivna pažnja

Podijeljena pažnja

Alternirajuća pažnja

Održavanje pažnje

Radno pamćenje

Prospektivno pamćenje

Svjesnost

Izvršni deficiti - radna memorija

ADHD – poremećaj pažnje/ hiperaktivni poremećajCerebralna paralizaKao posljedica CVI, tumoraAlzheimerovaParkinsonova bolestMultipla sklerozaSchRazvojni koordinacijski poremećaji

Dugoročno pamćenje

Ima praktički neograničeni kapacitetMnoge informacije ostaju cijeli životDobro je organiziranoPri dosjećanju vrlo su važni znakovi za dosjećanjeVažna smislena organizacija

Vrste dugoročnog pamćenja

Prema informacijama:• Motoričko & verbalno

Prema modalitetu:• Vidno• Slušno• Dodirno• Njušno• Okusno

Perceptivno dugoročno pamćenje (Baddeley, 1982): okusi, mirisi, zvukovi, dodiri, vibracije• Uvjet za uspješno prepoznavanje

oblika

Automatsko pamćenje & pamćenje koje zahtijeva napor

1. Informacije se pamte automatski (npr. gdje se što nalazi i kuda se krećemo; primjer “Treći put idemo na piće”);

ne možemo ga “isključiti”, otporan na stres, umor, bolest, raspoloženje

2. Potreban značajan napor i aktivacija pažnje (npr. učenje anatomije, učenje pravila stranog jezika!)

Vrste dugoročnog pamćenja

Proceduralno & deklarativno

Proceduralno = kako? nešto učiniti (vještine i navike)

Deklarativno pamćenje = znanje činjenica

Epizodičko Semantičko

Vrste dugoročnog pamćenja

Epizodičko pamćenje

Pamćenje vlastitog iskustva • “Epizode”, događaji, objekti, ljudi• Kada i gdje?• Može se lokalizirati u vremenu i

prostoru• Izvor informacija: osobno iskustvo

Autobiografsko pamćenje – značajni autobiografski događaji

Semantičko pamćenje

Općenita naučena znanja i činjenice o svijetu Informacije organizirane u sheme ili kategorije• Jezik - pamćenje značenja riječi i pojmova,

gramatičkih pravila • Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog

iskustava ili generalizacije naučene od drugih

• Pronalaženje informacija se odvija automatski

Prospektivno & retrospektivno

1. Pamćenje onog što se treba tek napraviti, pamćenje namjera, značajno za cilju usmjereno ponašanje

2. Pamćenje prošlih događaja

Vrste dugoročnog pamćenja

Blic pamćenje

“Flashbulb memory”Vezano uz istaknute događaje u našim životimaPotpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje

Vratimo se na ispremiješane rečenice …

O zaboravljanju …

Postoje li ljudi koji ništa ne zaboravljaju?

Dob i pamćenje

Pamćenje i kontekst

Poremećaji pamćenja

Hipomnezija = smanjena mogućnost pamćenjaHipermnezijaParmnezije = lažna sjećanja • “Deja vu”

Slučaj A.J.

41godišnja administrativna tajnicaIzuzetno autobiografsko pamćenje

Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.

Slučaj A.J.

Prosječne inteligencijeNeujednačen neuropsihološki profil • Iznadprosječne sposobnosti• Deficiti

Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.

Poremećaji pamćenja

Što su amnezije?

Amnezija na filmovima

http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990

Amnezije = gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje• Razlikovati psihogeno uvjetovane

amnezije od organski uvjetovanih

Anterogradna amnezija

= nemogućnost dosjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozgaBolesnici nesposobni za učenje i imaju deficite u recentnom pamćenju Normalno se dosjećaju informacija koje su pohranjene u dugoročno pamćenje prije pojave amnezije

Najpoznatiji slučaj: pacijent H.M.

Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa)Sjećao se davnih događajaKratkoročno pamćenje očuvano (opseg pamćenja brojeva = 6)

Iznadprosječne rezultate na testu inteligencije

Nije mogao stvarati nova dugoročna pamćenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljenoČitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju …Pola sata nakon ručka nije se sjećao što je jeo"Svaki je dan za sebe, štogod me je razveselilo ili rastužilo“Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja

28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija

medijalni temporalni režanj uključen u pamćenje hipokampus uključen u pamćenje kratkoročno pamćenje očuvano – mehanizmi

uskladištenja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja su različiti

njegov specifični problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoročnog u dugoročno pamćenje

amnestički pacijent se ne sjeća prijašnjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamćenje), ali poboljšanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamćenje)

Retrogradna amnezija

= Gubitak dosjećanja događaja prije oštećenja mozga Često se događa kod različitih povreda glave Obično je kratka (do 30 minuta)No može biti i godinama unazad

Amnestički sindrom

Posljedica organskog oštećenja mozgaDjelomični gubitak starog pamćenja, i gotovo potpuna nemogućnost upamćivanja novih informacija - teško oštećenje Konfabulacije

Teže kraniocerebralne ozljede, najčešće i subkortikalne lezije, frontalni sindrom

PTA uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i točno

PTA u korelaciji s trajnim fizičkim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao

Posttraumatska amnezija

Oštećenja kratkoročnog pamćenja

Korsakovljev sindrom – kod kroničnih alkoholičara, nedostatak vitamina B te kod tumora mozga• Oštećenje limbičkog sustava

Huntingtonova bolest – nekontrolirani pokreti, hipotonija, kasnije i kognitivne funkcije

Alzheimerova bolest

Oštećenje epizodičkog pamćenja, kasnije i semantičkog pamćenja

Na svim razinama mogu biti problemi:• usvajanja (enkodiranja)

• dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog režnja

• zadržavanja• hipokampus, medijalni temporalni režnjevi

(anoksija temporalna oštećenja, encefalitis-herpes, AD)

• dozivanja informacija• frontalni režanj

Nakon oštećenja mozga, često očuvano semantičko pamćenje, i to staro, ali pacijenti imaju slabu sposobnost proširivanja i stvaranja novog znanja zbog oštećenja epizodičkog pamćenja

Nedeklarativno pamćenje

Pacijenti s teškim oštećenjem pamćenja općenito – imaju djelomično očuvanu mogućnost učenja

ali uz puno ponavljanja mogu naučiti ali se ne mogu sjetiti situacije ponavljanja uče kroz nedeklarativne sustave

Smetnje pamćenja prema vrsti informacija

Oštećenje lijeve hemisfere verbalni materijal

Oštećenje desne hemisfere neverbalni materijal

Smetnje pamćenja prema sadržaju

Verbalno pamćenje: brojevi, priče, rečenice, liste riječiVidno: likoviProstorno: prostorni odnosi

Područja važna za pamćenje

Ispitivanje pamćenja

Kako se ispituje?Koje vrste pamćenja se ispituju?Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamćenje?

Vjerojatnost dosjećanja

najveća za stvarne objekte, paslike objekata ime konkretnog objekta, tek na kraju apstraktni pojam

Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utječu na pamćenje i učenje?

Smetnje pažnje i koncentracijeSenzorna afazija – loši rezultati na zadacima verbalnog pamćenjaSmetnje vidne percepcije – vidno pamćenje

Test

Rivermead Behavioural Memory Test (RBMT) – Rivermead bihevioralni test pamćenja

Galveston Orientation & Amesia Test (GOAT)• by Harvey Levin, Ph.D., Vincent M. O'Donnell, M.A., &

Robert G. Grossman, M.D.

Question ErrorScore Notes

What is your name? -2 _____ Must give both first name and surname.

When were you born? -4 _____ Must give day, month, and year.

Where do you live? -4 _____ Town is sufficient.

Where are you now:    

     (a) City -5 _____ Must give actual town.

     (b) Building -5 _____Usually in hospital or rehab center.  Actual name

necessary.

When were you admitted to this hospital?

-5 _____ Date.

How did you get here? -5 _____ Mode of transport.

What is the first event you can remember after the injury?

-5 _____ Any plausible event is sufficient (record answer)

Can you give some detail? -5 _____ Must give relevant detail.

Can you describe the last event you can recall before the accident?

-5 _____ Any plausible event is sufficient (record answer)

What time is it now? -5 _____ -1 for each half-hour error.

What day of the week is it? -3 _____ -1 for each day error.

What day of the month is it? (i.e. the date)

-5 _____ -1 for each day error.

What is the month?-15

____

-5 for each month error.

What is the year?-30

____

-10 for each year error.

Total Error:    

Total Actual Score = (100 - total error) = 100 - _____ =

  Can be a negative number.

76-100 = Normal / 66-75 = Borderline / <66 = Impaired