View
235
Download
8
Category
Preview:
DESCRIPTION
Vujanović je kazao da ga raduje gradnja stanova za pripadnike Vojske, što je za njene pripadnike i njihove porodice najbolji način da se poboljša njihov materijalni položaj. Ministar Vučinić je poručio da stanove za Vojsku treba izgraditi u što kraćem roku. Podizanje stambene zgrade na Rsojevićima počeće uskoro. Vučinić je kazao da pripad ......................................................................... 8 mr Mehmedin Tahirović .................. 0 Događaj mjeseca u oj
Citation preview
Predsjednik Crne Gore, i predsjednikSavjeta za odbranu, Filip Vujanović iministar odbrane Boro Vučinić posje-tili su kasarnu „Milovan Šaranović“ uDanilovgradu, u koj -
viću i Vučiniću jepredstavljeno naoružanje te elitne jedi-nice, a predsjednik i ministar su obišli ilokaciju Rsojevići, na koj će biti po-dignuta stambena zgrada za pripadnikeVojske. Vujanović je ocijenio da su
-
tajedinica obavezuju državu da nastavi saadekvatnom materijalnom podrškom,s krajnjim ciljem da se stvore uslovi daVojska Crne Gore što prije uđe uNATO. Prema ocjeni Vujanovića, Vojs-ka, na tom pravcu, realizuje niz kvali-tetnihorganizacionihpoduhvat
Šef države je ocijenio da će uključenje
oj je smještena Brigada za specijalne operacije VojskeCrne Gore. Vujano
oj
nabavljena oprema i naoružanje i osposobljavanje Centra za obuku vojnika„vrlo respektabilni poduhvati“. Jedandio naoružanja Brigade za specijalneoperacije je po standardimaNATO.
Predsjednik je tom prilikom rekao darezultati koje je postigla pomenu
a.
Crne Gore NATO imati veliki značajza bezbjednost Crne Gore, ali će doni-jeti i političke efekte i ekonomske ko-risti.
Vujanović je kazao da ga raduje gradnjastanova za pripadnike Vojske, što je zanjene pripadnike i njihove porodicenajbolji način da se poboljša njihovmaterijalni položaj.
Ministar Vučinić je poručio da stanoveza Vojsku treba izgraditi u što kraćemroku. Podizanje stambene zgrade naRsojevićima počeće uskoro. Vučinić jekazao da pripad
Vojska Crne Gore je vojska sa tradi-cijom i trebalo bi da njen dignitet budeunaprijeđen, rekao jeministar.
GradonačelnikDanilovgradaBranislavĐuranović izrazio je zadovoljstvočinjenicom da
tarCrneGore. Lokalna samoupravaće, po njegovim riječima, pomoći drža-vi u stvaranjuuslova za što bolje životneuslovepripadnikaVojskeCrneGore.
I.Despotović
u
nici Vojske Crne Goretreba da osjete njen ugled u društvu.
taj grad postaje vojnicen
Događaj mjeseca
Vujanović i Vučinić u vojnoj kasarni
IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsci
IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:
TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:
Vjun 2 5
, ijana Turkovi
20
008. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore
mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović, Zorica
Radović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo,Mihailo Danilović T
Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375
pr@mod.cg.yuwww.vlada.cg.yu/odbrana
Jovana Tomaševića 29MOUSE STUDIO, Podgorica // 5000
ć
SADRŽAJDOGAĐAJ MJESECA
DR STEFANI BABST, POMOĆNIKGENERALNOG SEKRETARA NATO ZA JAVNUDIPLOMATIJU
APSURDNA PRIČA O MILITARIZMU
ČA
..........................................................
Članstvo u NATO osiguranje od rizika V. Latković
.......... 6Ilija Despotović
......................................................................... 8mr Mehmedin Tahirović
.................. 0
................................................................ 2Mihailo Danilović
............................... 5Mihailo Danilović
................................... 19
............................................... 1
....... ............. 2apetan Saša Jovanović
Olivera Đukanović
...Ilija Despotović
3
1
1
1
Širok spektar zadatakapotpukovnik Marinko M. Slomo
2
2k
26
INTERVJU:
KOMENTAR:
EVROATLANTSKO PARTNERSTVO KAO ŠIRI OBLIKSARADNJE
IZORUŽANIHSNAGASUSJEDNIHZEMALJA
CRNOGORSKI KADETI NA SVJETSKIMAKADEMIJAMA
UMISIJUSAMOSA JAKOMPSIHOM
PREDSTAVLJAMO: BAZA ZA OBUKU I PODRŠKU
ŠVEDSKI MODEL PARTNERSTVA
AKTUELNOSTI IZ VOJSKE
DNEVNIKVOJNOGPOSMATRA
OD NARODNIH HALJINA DO MODERNE UNIFORME
...................................................................
pukovnik Hamza Višća
......... 7
INTERVJU JUREKOMŠIĆPUKOVNIKUPENZIJI
4
Iskustva BiH u mirovnim misijama -
1
: 42
IZ SVIJETA VOJNE TEHNIKE“GLOCK” novi pištolj specijalnih jedinica Vojske Crne Gorepotpukovnik Marinko M. Slomo
........................................... 20
..............
............
PARTNER 3
Dr Babst, injenica je da g ani Crne
Gore nemaju dovoljno informacija o
misiji i uloziNATO-a i, što jenajvažnije,
procesu transformacije kroz koji pro
lazi. Stoga, šta bi bio Vaš odgovor uko
liko biVas anin Podgorice pitao šta
jemisijaNATO?
Koliko je bitna javna diplomatija za
funkcionisanje i razumijevanje uloge
NATO-audrž
č rađ
-
-
građ
avamačlanicama?
Sjevernoatlantski savez - NATO, kao voj-
no-politička organizacija u kojoj 26 razli-
čitih zemalja dijele iste vrijednos pred-
stavljameđ posve-
ćenu zemalja č
bno, ali takođe i doprinosi oč -
iječ je o političkoj misiji ima
političkimandat
ako reći, vojna sredstva.
-
-
ić ili djevojka koji sjede u Pod-
gorici, na internetu su i imaju pristup
različitim informacija
građ
imaju pravo da traže blagovre-
mene, tačne i pouzdane informacije
-
građane
zemalja č politikama, ulo-
gama, misijama i operacijama našeg sa-
veza, već i da olakšamo javnu i političku
diskusiju
rezultat ima političku legitimnost. I to
važi za svaku državu članicu, za svaku
vladu, za svakuorganizaciju
ti,
unarodnu organizaciju
odbrani lanica, ukoliko je
to potre u
vanjumira i stabilnosti. Dakle, prije svega
r , to jeste
i nju dopunjavaju,mogu
t
Svakamultilateralna organizacija, pa tako
i NATO funkcioniše, u globalnoj me
dijskoj sredini koja se veoma brzo mije
nja. Mlad
ma širom svijeta,
isto kao i ani svake druge države u
svijetu,
. To je
misija Odjeljenja za javnu diplomatiju
NATO (Public Diplomacy Division), ko
jeg ja predstavljam.Naš posao je, ne samo
da objasnimo i obavijestimo
lanica NATO o
o Savezu koja, na kraju, kao
.Apsolutno je
4 PARTNER
Dr Stefani Babst
Dr Stefani Babst, pomoćnik generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju
Stabilan Avganistan - manje rizika za sve
Intervju
...”Prema mom mišljenju, najvažniji razlog zašto smo u
Avganistanu jeste da pokušamo da spriječimo širenje terorizma
i nestabilnosti”...
...”Dakle, tražite osiguravajuću firmu ili klub koji vam nudi
najbolju uslugu i mislim da je i za Crnu Goru to NATO”...
Kako biste objasnili zašto je bitno dacrnogorski vojnici idu u Avganistan itamobranenašubezbjednost?
Možete li nam nešt uzemaljapodršci
Ni ganistan
zato što nam je nedostajalo ideja gdje da
od ga
nistansku vladu zato što in,
branimo našu nacionalnu bezbjednost.
Borci Al Kaide i talibani
avganistanskim
r kih mreža ši
rom svijeta, koje napadaju ne samo mete
u Vašingtonu, i u evropskim grado
vima. Dakle, prema mom mišljenju, naj
važniji razlog zašto smo u Avganistanu
jeste d
Jasno je da NATO operacije imaju žrtve
sa obije strane i to nije popularno. Ljudi
nam esto postavljaju pitanje zašto smo u
Avganistanu i postavljaju to pitanje na još
tamo
zaista ginu i bivaju ranjeni, tako da je
istina da ne postoji operacija bez rizika.
utim, mislim da su naše vlade i
parlamenti odobrili izmještanje trupa i,
naravno, oni su veoma pažljivo odmjerili
taj rizik kako bi preuzeli jednu vojnu
obavezu sa kojom možemo i dalje
. Dak e biti sve
dok naši parlamenti i naše vlade, ali i
dobar dio javnosti, vjeruju da je ono što
jesmo odlučili da odemo u Av
emo. Odlučili smo da podržimo av -
, i na taj nač
su obučavani u
kampovima i to je omo-
gućilo stvaranje te oristič -
već -
-
a pokušamo da spriječimo širenje
terorizma inestabilnosti.
č
dramatičniji način zato što vojnici
Međ
politički da živimo le, tako ć
o reći o iskustvčlanica NATO kada je riječ ograđana mirovnim operaci-
jamaNATO?
radimo u Avganistanu korisno za našu
sopstvenu bezbjednost. Smatram
ake tamo i koji su poslali
svoje sinove tamo.Dodala bih i
, s obzirom na to da sam i sama dio
toga jer je
iz
Avganistana. Bio je tamo sedam mjeseci,
a je neko
vašuAvganistanu.
To je pitanje koje ne
zaista ne shvatam u potpu
nosti šta misle pod tim. Z
,
bezbjedniji. Jednostavno,
da vas pokrade. Danas, bezbjed
nosni rizici, prijetnje i ljudi koji nas
izazivaju, sukobljavaju se sa nama i sa
, multinacionalni
Dakle, traž u firmu
ili klub koji vam nudi najbolju uslugu i
mislimda je i zaCrnuGoru toNATO.
Imamo dvije bitne stvari. Na prvom
mjestunaš prioritet jeAvganistan
o komunikaciji
, i uAvganistanumoramo
da se bavimo tim pitanjem. Puno smo
uložili da bismo bolje objasnili našoj
javnosti zašto smo u Avganista
da
samo
za nekoliko mjeseci,
o 60. godišnjic
djeljenje za javn
rnomGorom.
da
možemo da pogledamo u oči onima koji
imaju svoje rođ
nešto vrlo
lično
moj suprug više puta učestvo-
vao uNATOoperacijama i tek se vratio
takoda lično znamkako je tokad
mogu logički da
obrazložim -
vuči kao da ste
dio osiguravajuće firme. Ako ste dio osi-
guravajuće firme plaćate mjesečno rate
jer ste procijenili da ste na taj način
neće vam se
dogoditi da vam neki lopov upadne u
kuću i -
načinomnakoji živimo. Sve tomožeda se
riješi samo na jedan
način. ite osiguravajuć
, kada je
riječ u državama člani-
cama ali takođe
nu. I cilj
broj dva. Počeli smo intenzivno radi-
mo na pružanju podrške i pripremi slje-
dećeg samita. To je sljedeće godine,
tako da ćemo početi
da slavim u NATO. To je
takođe veliki posao zaO u
diplomatiju i veliki događaj i unaprijed
se radujemo što ćemo ga podijeliti sa
C
VidakLatković
Č čuti u domaće čl
povećalo
-
esto možemo oj javnostistavove da bi naš anstvo u NATO
rizik od terorizma za CrnuGoru, kao malu državu. Šta mislite otome?
I na kraju, koji su prioriteti javne diplomatijeNATO?
neophodno da postoji
, te tome daje
mosvoj doprinos.
Davala sam puno
nih odgovora, ali bih tu dodala još
nešto, recimo, malo provokativnije. Uko
liko pogledate trendove javnogmnjenja
,
gra ana opada i iz tog
razloga, svakako
azloga zašto ljudi manje podrža
vaju NATO nego ranije. To možda ima
veze sa ratom u Iraku ili pak sa pret
postavkom da je NATO ivo vojna
organizacija osnovana samo zbog
Varšavskog pakta, pa sada kada je on
nestao postavlja se pitanje zašto bi NATO
više postojao. M utim, za mene je
najvažnije objašnjenje i to je, vjerovatno i
najteže objašnjenje, a to je da zapravo
ljudi ne shvataju
sopstvene bezbjednosti i NATO
posebno kada imamo u vidu da je bezb
jednost u 2008. godini jedna globalizo
vanija forma bezbjednosti uje
i prijetnje koje iduuz to.
dovoljno poli-
tičke podrške i legitimiteta -
, tako da kažem, zva-
nič
-
u
državama članicama NATO možete
primjetiti da u mnogim državama čla-
nicama podrška đ
, možete naći jedan broj
dobrih r -
-
isključ
eđ
vezu između svoje
. Ne vide
tu vezu, a to je vrlo bitno pitanje, šta
NATO radi za moju ličnu bezbjednost,
-
-
, koja uključ
Na koji objaana
lanicama, ali i u zemljama partnerima Alijanse,
kim odlukama i misijamaorganizacije?
U vezi sa tim je i moje naredno pitanje.
način biste snili, ponekad,nedovoljnu podršku građ u zem-ljama č -
kada je riječ o određe-nim politič
PARTNER 5
Intervju
najmanju ruku, apsurd, glupost. Prijesvega, militarizam
nom izdanju. Suviše mala (i„nejaka“) Crna Gora, u prvom re
CrnaGora!?
Ministrov
, ranije ili kasnije. Zato su zemlje,
To da se Crna Gora brani „daleko odsvojih granica“,
a regionalni kontekst, dužna da
imira
, istorijski, uvijek sevezao za moćne zemlje, nekad Pruskuili Japan, pa noviju Njemačku. Ima idanas vojnih režima, ali teško bi segdje mogao prepoznati militarizam uklasič
du,fizički, po svojim veličinama, nemožebiti militaristička zemlja. Iza svakogmilitarizma, suštinski, kriju se osva-jački planovi, račun tuđih teritorija. Akud je to krenula „militaristička“
„militarizam“ samo je utome da se ukaže na savremene bezb-jednosne izazove, na činjenicu da jeovaj naš svijet, u globalnom smislu,toliko čvrsto uvezan u jednu cjelinu,da nestabilnost u bilo kom dijelu utičena većinu, ili na sve zemlje. Manje ilivišedanas više nego ikad, upućene jednanadrugu.Morajudameđusobno sara-đuju, da se, prije svega, solidarišu predzajedničkim bezbjednosnim izazo-vima i opasnostima.
prema tome, značisamo da je naša država, kao članicaUN i drugih međunarodnih organi-zacija i asocijacija, a, posebno, s obzi-rom n ,u skladu sa svojim realnim moguć-nostima (ništa više), pruži doprinosočuvanju stabilnost i suprotstav-ljanju raznim opasnostima, prije sve-ga, terorističkim, ali i drugim. Valjdaje svakome jasno da naša „odbranadaleko od granica“ nema nikakve veze
uvjerenja koje ljudi budu izgradili,slušajući argumente i „za“ i „protiv“.
Druga antiNATO poruka saopštena jesa prizvukom dramatičnog upozo-renja, s ciljem da se domaća javnostprepadne. A od čega? Od „bauka“ kojise pošiljaocima te poruke pričinio kao„militarizam“. Pričinio? Prije će biti dase ovdje radi o inerciji politikantskogkomentarisanja svega i svačega u ovomdruštvu. e dolazi do jeftinih flos-kula, na osnovu neprimjerenih pore-đenja, kojima se pokušava uključitialarm na uzbunu društva. Čitamo o„militarizmu“ u Crnoj Gori ovo:„logika militarizma uzima novi zalet ipenje se na neslućene, izuzetno opasnevisine“. Navodno, „zloslutno zvuči“izjavaministra odbrane da se, u današ-njimuslovima,CrnaGorabrani dalekood njenih granica. Taj „militarizam“ jenjegovog „izumitelja“ podsjetio nadevedesete godine.
-politika
intenzivnog naoružavanja i pripre-manja vojnih snaga za agresivni,osvajački rat. Ili, politika ustrojstva iorganizacije države i njenih institucijau skladu sa jačanjem oružanih snaga.Pa, prevlast vojske nad civilnim orga-nima vlasti. U jednoj, starijoj, enciklo-pediji piše da je militarizam „državnisistem u kojem vojnički stalež ima pre-vlast u državnoj upravi i uživa mnogapreimućstva i specijalne privilegije“.Ima li šta od toga u Crnoj Gori? Nekasvakoodgovori samza sebe.
Tako s
Da vidimo, prvo, šta piše u enciklopedijama. Militarizam je
Dakle, „crnogorski militarizam“ je, u
Koliko do juče, slušali smo žalopojkuda nema javne debate o članstvu CrneGore u NATO. Sada, kada je raspravasve bogatija, sa istih adresa stižu nove,neosnovane, optužbe. Jedni prigo-varaju da se javna rasprava „fingira“, adrugi da se Crna Gora „militarizuje“.Radi dobronamjerne javnosti, onihkoji bi mogli biti zbunjeni ovimkvalifikacijama, valja prokomen-tarisati jedno i drugo. Zar je „fin-giranje“ rasprave ako je već organi-zovano nekoliko panel di
i na njihmože da dođe ko želi, ako prisutnimogu da pitaju i da iznose svojemišljenje, kao što je i bilo, recimo, natribinama na podgoričkom Pravnomfakultetu i u Bijelom Polju, takođe, natamošnjem fakultetu?
Uostalom, i bez toga, protivnicičlanstva u NATO, gotovo svako-dnevno, oglašavaju se, medijski i nadrugi način, svojim stavovima. To jedostupno javnosti. Nije li i to učešće ujavnoj raspravi? Svakako, debata će jošdugo trajati. I biće prilike da se iskažu i„natovci“ i „protivnatovci“. A „običansvijet“ će sabirati, pa kad dođe vrjemeodlučivanja, prelomiće na osnovu
skusija, akosu one potpuno otvorene
Na tribinu uPodgorici došli su i predstavnici onestranke koja tvrdi da je javna raspravao NATO „fingirana“. Bili su vrloprepoznatljivi. Obukli su se u majicesa svojim porukama protiv NATO.Dijelili su i svoje propagandnematerijale. I sve to na tribini na kojoj jebio i ministar odbrane. Postavljali su ipitanja, diskutovali. Ministar im jekrajnje korektnoodgovarao.
6 PARTNER
Komentar
Apsurdna priča o militarizmu
konstruktivnu ulogu. To su joj priznali
gotovo svi susjedi, Evropska unija i
SAD.
ad je riječ o zemljama iz kojih
Crnoj Gori dolazi podrška, mogli
bismo primijetiti i jednu nelogičnost u
javnim istupima kritičara crnogors-
kog opredjeljenja za članstvo u
NATO-u.
epartmenta, dođe neka
primjedba na račun refor skih
procesa u Crnoj Gori, onda se i ov-
dašnji antinatovci veoma rado pozi-
vaju na te ocjene. Kao da su potpuno
tačne i bez pogovora, uvijek, relevant-
ne, jer su američke. Ali potpuno se
drugačije odnose prema njihovim
ocjenama o prednostima članstva u
NATO-u. Naši domaći „antimilita-
risti“ , dakle, istovremeno, ponašaju se
i kao „proamerikanci“ i kao „anti-
amerikanci“.Kako imkadodgovara.
IlijaDespotović
A k
Naime, kad, recimo, iz SAD,
od neke organizacije, ili, na primjer,
od Stejt D
m
sa onim stavom nekih zemalja da se
njihovi interesi brane bilo gdje u
svijetu. To je filozofija tih zemalja,
proizašla na osnovu njihove veličine,
moći i njihovog osjećaja sopstvene
odgovornosti.
Iz NATO-a nas uvjeravaju, a zemlje,
nove članice, nam tvrde da se sve
odluke u toj alijansi donose opštim
konsenzusom.
e institucionalne i procedu-
ralne mogućnosti da se suprotstavi
nekoj odluci NATO-a. To je posebno
važno za male zemlje. One nikada do
sada nijesu imale takav status u
međunarodnoj zajednici. Male zemlje
su, konačno, stekle status partnera
velikih zemalja, čak, velesila. I to je
bitnonova, kvalitativna, činjenica.
ju „antimilitaristi“, da
Svaka zemlja ima vrlo
precizn
Pominje se i uloga Crne Gore, kao
„nestvrstane, slobodne zemlje, van
blokovskih podjela“, koja bi, navodno,
trebalo da bude „most koji spaja, a ne
razdvaja“. Crna Gora bi, kako to
interpretira
„kroz politiku neutralnosti“ ublažava
„američko-ruske razdore“. U najma-
nju ruku, veoma p
Usput rečeno, do
juče su se sprdali „nesvrstanosti“ bivše,
Titove, Jugoslavije. Sad hoće „nes -
ru! Ruku na srce, up-
ravo zbog činjenice da je naša zemlja
teritorijalno i brojem stanovnika,
mala, naše članstvo (u NATO-u ili
gdje drugo) ne može biti praćeno ne-
kim velikim anganžmanom naše dr-
žave, ne može presudno uticati na
strateškeodlukeu svijet
Ali, ne treba ni potcjenjivati naše
članstvo. Crna Gora neće nigdje, i ni-
kome, služiti za dekor. To joj, prije
svega, ne priliči istorijski. Bila je ,
nekad, još i manja i slabija, ali je i tada
bila relevantan međunarodni faktor. U
tom smislu, Crna Gora se dokazala i u
naše vrijeme. Možda bi već sada region
Balkana bio drug čiji, nestabilniji, pri-
je svega, da Crna Gora, osobito pos-
ljednjih godina, nije imala veoma
retenciozno za
malenu Crnu Goru.
vrs
tanu“ Crnu Go
u.
a
PARTNER 7
Komentar
Evroatlantsko partnerstvo
kao širi oblik saradnjeNa osnivačkom Samitu saveznika u Bri
selu 1994. godine, zaključeno je da se suš
tina
zahtijeva razvoj prak
tičnog radnog odnosa između poje
dinih zemalja ,
koji je prilagođen njihovim specifičnim
potre i mogućnos
tima.
daje opšti politički i bezbjednosni
okvir za multilateralne i bilateralne od
nose NATO učesnica u Part
n On okuplja na jednom
mjestu NATO članice i partnere. Sve čla
nice Partnerstva zamir su ujedno i članice
U široj javnosti često se poistoveću
sa
radnja NATO-a sa zemaljama nečlanica
ma zasnovana je na nizu aktivnosti i
me razvijenih u EAPC i PzM
dva komplementarna stuba koji zajedno
čineEuroatlantskopartnerstvo.
-
-
NATO programa Partnerstvo za mir
(PzM) i saradnje na višenacionalnom
nivou zasniva na redovnim dogovorima i
planiranim aktivnostima saradnje, s ci-
ljem izgradnje otvorenosti i povjerenja
širom euroatlanske regije. Na bilate-
ralnom nivou se -
, kako -
partnera tako i sa NATO
bama, okolnostima -
S druge strane, Euroatlantski partnerski
savjet
-
-a i zemalja -
erstvu za mir.
-
Euroatlantskog partnerskog savjeta.
Trenutno ima 49 zemalja u Multilate-
ralnom forumu za redovan dijalog, kon-
sultacije i donošenje svih važnihodluka.
je
program PzM s Euroatlantskim part-
nerstvom, koje predstavlja širok opseg
saradnje u euroatlantskoj regiji. Euro-
atlantski partnerski savjet (EAPC) i
NATO program PzM su mehanizmi
Euroatlantskog partnerstva. Dakle, -
-
hanizama,
Savjet NATO-Rusija
Saradnja Rusije i NATO form
1991. godine, na prvom sastanku
Sjevernoatlantskog savjeta za
rizu
i
bezbjednosnoj saradnji
pred-
stavlja opredjeljenje NATO i Rusije da za-
jedno grade trajni mir u euroatlantskom
regionu.
Uspješna saradnja NATO i Rusije -
-
-
-
-
, nakonbombardovanja SRJ
od straneNATO.Nakon na ruskoj
podmorniciKursk
11. septembra 2001. godine, Ru-
sija je otvorila svoj vazdušni prostor za
potrebe vojnih operacija protivTalibanau
Avganista
Misija Rusije
alno je
počela
saradnju.
Naime, tokom trajanja tog sastanka,
Sovjetski savez je prestao da postoji.
Nekoliko godina kasnije, 1994. godine,
Rusija se uključila u program Partnerstvo
zamir, a već 1996. godine ruski vojnici bili
su angažovani u Bosni i Hercegovini, uz
vojnike Alijanse, u mirovnoj operaciji
IFOR, pod vođstvom NATO. Sljedeći
značajan korak ka uspostavljanju prisnije
saradnje NATO sa Rusijom, učinjen je u
Pa 1997. godine, kada je potpisan
Osnivački akt o uzajamnim odnosima,
između NATO i
Ruske federacije. Osnivački akt
naro
čito je došla do izražaja u primjeni Dej
tonskog mirovnog sporazuma i stabiliza
ciji prilika u Bosni i Hercegovini i okon
čavanju kosovske krize prilikom formi
ranjaKFOR-a
nesreće
2000. godine,NATOje
ponudio pomoć u spasavanju posade. S
druge strane, nakon terorističkih napada
na SAD
nu, stavljajući na raspolaganje
obavještajne podatke kao podršku borbi
protiv terorizma.Osim toga,
pri NATO uspostavljena je u martu 1998.
godine, a u februaru 2001. godine, NATO
je otvorio svoju Kancelariju za informa-
cije uMoskvi. Tokom2003. godine uspos-
tavljena je i direktna specijalna telefo
eneralnog sek-
retaraNATOiministraodbraneRusije.
Danas, Savjet NATO-Rusija okuplja
Savjet se
redovno sastaje na nivou ambasadora,
kao i ministara spoljnih poslova i od-
brane, a po potrebi i na nivou šefova
država ili vlada.
1991. godine, kada se Ukrajina pridružila
Sjevernoatlantskom savjetu za saradnju,
odmah po sticanju nezavisnosti, nakon
raspada Sovjetskog saveza. Ukrajina je
prva od država iz Zajednice nezavisnih
država (ZND) koja se pridružila prog-
ramu Partnerstvo za mir 1994. godine.
potpisana je u Madridu
1997. godine. U skladu sa poveljom,
uspostavljena je Komisija NATO-Ukra-
jina. Sastaje se redovno na nivou amba-
sadora i vojnih predstavnika, a povre-
meno, na nivou ministara spoljnih pos-
lova i odbrane, kao i na nivou šefova
država i vlada.
Ukrajina je otvorila svoju diplomatsku
misiju pri NATO 1997. godine. S
-
nska
linija između kancelarija G
26
država članica NATO i Rusiju.
Saradnja NATO i Ukrajine započeta je
Povelja o posebnom partnerstvu između
NATO i Ukrajine
druge
strane,NATOjeotvorio svoj Informativni
i dokumentacioni centar u Kijevu 1997.
godine, čija je uloga da obavještava ukra
NATO-Ukrajina
CG u PzM
8 PARTNER
jinsku javnost o aktivnostima Alijanse,
podstiče debatu o evroatlanstkoj integra
ciji i promoviše sveobuhvatnu saradnju
NATO saUkrajinom. Takođe, u Kijevu
Pored učešća u operaciji IFOR/SFOR u
Bosni i Hercegovini, Ukrajina je dala i
doprinos tokom raspoređivanja
Ukrajina je, takođe,
otvorila svoj vazdušni prostor za prelet
aviona angažovanih u okviru operacije
vođenih
Poljskom, u jednom od sektora među
narodnih stabilizacionih snaga u Irak
svoju
podršku NATO antiterorističkoj opera
-
je
1999. godine otvorena i NATO kancela-
rija za vezu.
trupa
KFOR-a na Kosovu.
ISAFuAvganistanu.Angažovala je i 1600
pripadnika svoje vojske, kao dio
multinacionalnih snaga, pred
-
u.
Još 2005. godine, ponudila je
-
ciji u Mediteranu .
Danas, Ukrajina učestvuje u ovoj ope
raciji sa korvetom
uključi i jednu fregatu.
da se nekoliko država Južne
Evrope na Sredozemlju graniči sa
nekoliko Afričkih država i da je bezbjed
nost cijele Evrope usko povezana sa
sigurnošću i stabilnošću na mediterans
kom području, NATO je 1994. godine
započeo novi dijalog sa pet
„Aktivno nastojanje“
-
„Ternopil“ i „Lutsk“.
Osim toga, Ukrajina je predvidjela da
tokom 2008. godine, u operaciju „Ak-
tivnonastojanje“
Ukrajina je od 2005. godine u Intenzi-
viranomdijalogu saNATO.
Obzirom
-
-
država u juž-
nom dijelu Sredozemlja, prvo sa:
Egiptom, Izraelom, Mauritanijom, Maro-
NATO-Mediteranski dijalog
kom i Tunisom, a potom i sa Jordanom
1995.Godine.
Mediteranskom dijalogu.
-
rse-
lonski proces) i OEBS-a (Mediteranska
inicijativa). Paralelno sa razvijanjem
Mediteranskog dijaloga i NATO, 1995.
godine
administracija, Sirija, Tunis i Turska) pot-
pisale su Barselonskudeklaraciju, s ciljem
izgradnje partnerstva na tri nivoa : poli-
tike i bezbjednosti, ekonomije i finansija i
socijalno-kulturnoj sferi.
Istambulska inicijativa -
-
-
-
-
, prije svega,
-
vajt iUjedinjeni arapski emirati.
mrMehmedin
Kasnije 2000. godine i Alžir
se priključio
Mediteranski dijalog nadopunjuje posto
jeće inicijative Evropske unije (Ba
15 država članica EU i 12 država
Sredozemlja (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan,
Kipar, Liban, Malta, Maroko, Palestinska
za saradnju po
krenuta je na NATO samitu u Istanbulu
2004. godine, kao posebna, ali komple
mentarna inicijativa u odnosu naMedite
ranski dijalog, s ciljemda doprinese dugo
ročnoj stabilnosti u širem regionu Bliskog
Istoka. Poziv za saradnju u okviru Istam
bulske inicijative, upućen je
državama iz Zalivskog savjeta za saradnju
koji čine: Katar, Bahrein, Kuvajt, Oman,
Saudijska Arabija i Ujedinjeni arapski
Emirati. Do danas, u Istambulsku inicija
tivu za saradnju su se uključili Bahrein,
Katar,Ku
Tahirović
NATO-Istanbulska inicijativa
PARTNER 9
CG u PzM
Iskustva BiH
Oružane snage u Bosni i Hercegovini, još
iz vremena kad su bile dvije entitetske
vojske (Vojska Federacije i Vojska Repub
like Srpske) imale su
Ujedinjenih nacija. Od 2001.
godine u UNMEE (UN misiji u Etiopiji i
Eritreji) nalazi se od 5 do 9 oficira u
jednogodišnjemmandatu.Radi se omisiji
UN koja ima zadatak da nadgleda raz
dvajanje snaga ove dvije zemlje. Dvije
godine kasnije BiH je poslala voj
(MONUC). Do sada je u ulo
pripadnika OS
BiH.
(10 000 pripadnika),
mobilne i u operacijama podrške miru
upotrebljive OS. Vojnom strategijom je
.
Doda li se tome podatak da od 2005.
godine u BiH djeluje Trening centar za
operacije podrške miru, koji je prošle
godine verificiran od strane Alijanse kao
NATO/PfP centar, onda je sasvim jasno
-
vojne posmatrače u
misijama
-
ne pos-
matrače u Kongo, takođe u sastavu UN
misije zi voj-
nog posmatrača bilo 83
Danas BiH ima jedne Oružane snage, sa
jasno definisanom strukturom i misijom,
a na listi osnovnih zadataka prvo mjesto
zauzima „učešće u kolektivnoj sigurnosti
uključujući i operacije podrške miru“
(Zakon o odbrani BiH , član 4). U tom
smislu su i dizajnirane OS Bosne i Her-
cegovine, kao male
predviđeno da se pješadijski sastavi, te
vojnopolicijski, vojnoobavještajni i inži-
njerijski sastavi mogu nesmetano slati u
operacije podrškemiru
opredjeljenje Bosne i Hercegovine da od
konzumenta postane kontribjutor mira i
sigurnosti, kakou regionu, tako i u svijetu.
Odlazak Jedinice za uništavanje neeks
plodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) u
Irak 2005. godinemože se posmatrati kao
dio procesa reformeOružanih snaga.O
ovih je
dinstvenih Oružanih snaga Bosne i Her
cegovine. Ne samona obuci u c
religijs
kih, kulturni
-
va
jedinica je bila prva zajednička jedinica
Bošnjaka, Hrvata i Srba u Bosni i Herce-
govini, a iskustva u njenoj pripremi i dje-
lovanju su itekako pozitivno uticala na
ukupni proces uspostavljanja n -
-
entrima za
obuku u BiH, već u Iraku se pokazalo da
novi kolektivi mogu funkcionisati na
principima poštivanja standardnih i ope-
rativnih procedura uz uvažavanje -
h, tradicijskih i svih drugih
individualnih razlika i/ili sličnosti. Jedi-
nica u operaciji Koalicijskih snaga u Iraku
broji 36 tehničara za uništavanje NUS-a
(naime svi od komandira do vozača ili
bolničara su morali proći kurs za tehni-
čara) i tri oficira za vezu, jedan je u Bag-
dadu a dva su u Centralnoj komandi
Američkih snaga (USCENTCOM) na
Tampi (Florida).
Iako je iskustvo Bosanaca iHercegovaca u
operacijama podrške miru skoromno,
nema sumnje da je vrijemeda se sagledaju
identificirane i naučene lekcije i da se
ugrade u planove obuke i pripreme novih
kontingenata. Očito je da Bosna i Herce-
Iz oružanih snaga susjednih zemalja
10 PARTNER
u mirovnim misijamaVojni i Eritreji još od 2001. godine. Prva jedinica u Iraku
uništavaneeksplodiranaubojna sredstva.Regionalnipristup ima šansu.Razmišljati
o regionalnimjedinicamaumisijamamira
posmatrači u Etiopiji
Piše pukovnik , Ministarstvo odbrane BiH: Hamza Višća
govina ne namjerava odustati od učešća u
operacijama podrške miru, te da zbog
pozitivne uloge međunarodnih snaga u
poslijeratnoj stabilizaciji i napretku BiH
osjeća obavezu da međunarodnoj za-
jednici uzvrati kvalitetnim doprinosom
miruu svijetu.
Zajednički štab Oru anih snaga BiH
nema problema sa dobrovoljcima za
učešćeuoperacijamavan zemlje, te danas
ima puno više oficira, podoficira i voj-
nika međunarod-
nomokruženjunego što je topotrebnona
trenutnom nivou učešća u operacijama
podrške miru. Iako Zakon o upućivanju
predviđa odlazak u misiju po naređenj
-
okazuju da su osnovna i specijalis-
tička obuka jedinice bile izuzetno kva-
litetne, jer do sada nije bilo , a
jasno je da se greškeu rukovanju s eksplo-
zivom skupo plaćaju. Prve kontingente
EOD tehničara osposobljavali su instruk-
tori iz SAD, a danas B
-
ju
ž
, osposobljenih za rad u
u,
interes prevazilazi potrebe, pa u tom
smislu nije bilo prisile. Postakcijske ana
lize p
„greške“
iH ima vlastiti tim
instruktora, sertificiranih u SAD, ovlaš
PARTNER 11
tenih da ocjenjuju i s
nik-major za radu inter
nacionalnim štabovima, te
,
n mješavina iskustva sa
akademskim znanjem stvara nove bolje
generacije BiH oficira. I ne samo BiH
oficira. N
Barem dvije aktivnosti ovog Centra
su u ponudi Evroatlantskog rad
PRIME.
Na nekim od
ertificiraju znanje
novih tehničara.
Trening centar za operacije podrške miru
u Sarajevu do sada je obučio preko 200
oficira činaporuč -
se njihovo
angažovanje u mirovnim operacijama
pokazalo vrlo uspješnim. U cilju preno-
šenja naučenih lekcija na nove generacije
znatan broj njih je po povratku iz ope-
racije podrške miru angažovan u Centru.
Na taj nači
aime, ovaj Centar je otvoren i za
oficire oružanih snaga svih zemalja
članicaNATO ili ProgramaPartnerstvo za
mir.
nog
programa i mogu se naći na Ovaj
Centar namjerava narednih godina
ojačati svoj regionalni karakter kroz
uključivanje predavača i štabnog osoblja
susjednih zemalja, jednako kao i kroz
povećanje broja polaznika kurseva iz
regiona. aktivnosti ovog
Centra već su učestvovali i predstavnici
OS Crne Gore, kao i drugih zemalja
zapadnog Balkana. I činjenica da sus-
jedne zemlje, bez obzira na stepen iskust-
va imaju relativnomale kontingente, a da
je njihovo ukrupnjavanje zahtjev novih
operacija i izazova, upućuje nas na pot-
rebu sagledavanja mogućeg uspostav-
ljanja regionalnog kontingenta u nekim
od op cija za koje svi imamo interes.
Logistička podrška takvog kontingenta,
strateški transport i kvalitetniji doprinos
su svakako respektabilan iz
Iskustvo BIH u operacijama podrške
miru može se smatrati skromnim, ali
itekako značajnim, jer Bosanci i Herce-
govci su od predmeta djelovanja među-
narodnih snaga postali dio tih istih snaga
koji danas pružaju toliko potreban mir
širom svijeta. BiH se namjerava
zaustaviti na ovome, prvi istinski izazov u
narednom periodu je učešće u nekoj od
NATO-vođenih operacija. Kvalitetan i
respektabilan doprinos u takvim opera-
cijama otvorit će, sasvim sigurno, toliko
željena vrata za punopravno članstvo, a
Bosna
era
azov.
ne
iHercegovina to istinski želi.
Iz oružanih snaga susjednih zemalja
Savo Mirko
Dragomir
putuje u Anapolis, u Beo
grad, a uAtinu.
školo
vanje na elitnim vo
i ujedno
prvi državljanin nezavisne Crne Gore
koji je dobio stipendiju Vlade Sjedinjenih
Am
“ ast mi je i zadovoljstvo što sam, stica
jem okolnosti, prvi crnogorski pitomac
koji e se školovati na USNA. Biti prete a
podrazumjeva veliku odgovornost, što
-
Tri različite destinacije, a isti cilj -
jnim akademijama i
budućnost vezana zaVojskuCrneGore.
prvi je crnogorski pito-
mac koji će se školovati na prestižnoj Po-
morskoj akademiji u Anapolisu
eričkihDržava.
Č -
ć č
Savo Franović
12 PARTNER
ŠKOLOVANJE BUDUĆIH STARJEŠINA CRNOGORSKE VOJSKE U ELITNIM VOJNIM AKADEMIJAMA
Crnogorski kadeti na svjetskim akademijamazna i da treba opravdati o ekivanja, kako
našeg Ministarstava odbrane, tako i ame
ri kog partnera, s obzirom na stipendiju
koju mi je dodjelila ameri ka vlada
etvrti razred gimnazije i maturski ispit
Savo je polagao u SAD, gdje je boravio po
osnovu me udržavne kulturne razmjene.
Student je druge godine Pravnog fakul
teta, a prijavio se na konkurs Ministarstva
inostranih poslova za poha anje vojnih
akademija SAD.
Na osnovu Pravilnika jednog od najelitni
jih univerziteta na svijetu, Pomorske Aka
č č
-
č
č ”, rekao
je Franović za “Partner”, par dana prije
nego jeotputovaouSAD.
Č
đ
-
đ
-
-
demije SAD, stranim kandidatima nije
ponu ena mogu nost ostanka i angažo
vanja u oružanim snagama SAD, ve su u
obavezi da se vrateudomicilnu zemlju.
obrazo
vanja na takvoj Akademiji predstavlja ost
varenje nekih dje a kih snova i o eki
vanja.
“No sam prijem na Akademiju je tek prvi
korak u etvorogodišnjem školovanju, ko
je ne e biti nimalo lako. Svakako, da u sve
od sebe da uspješno okon am zapo eto i
nadam se da e, u me uvremenu, biti jos
mojih vršnjaka koji e iskoristiti priliku
koju sam i jadobio”, rekao je on.
đ ć -
ć
Franović tvrdi da mu mogućnost -
-
č č č -
č -
ć ć
č č
ć đ
ć
Tema
PARTNER 13
Na pitanje zašto baš vojni poziv,Franović kratko odgovara: “Č
-
č
-
-
-č
č -
đ đ
-ć
-
ć--
-č
ast,hrabrost i predanost”.
“Krilatica, postulat, za svakog pitomca, a sigurno i svakog mladogovjeka.
Osim toga, na mene je uticala itradicija, vaspitanje, okruženje… Mislim da je u Crnoj Gori,zemlji sa takvom istorijom i tradicijom, vojska i vojni poziv,kaostruka i zanimanje, nekada bilonešto sasvim normalno i prestižno. Nema dje aka u Crnoj Gorikoji nije porastao uz pri e o nekom od ratova koji su se vodili naovim prostorima. Nema djeteta uCrnoj Gori kome neko u najbližojfamiliji nije u prošlosti vojevao.Meni je pra ed bio Solunac, a edprvoborac. Otac je bio strijelac,državni reprezentativac, što je imoj mladji brat, tako da se o oružju u ku i dosta govorilo. Sve touticalo je da se od malena zainteresujem za vojsku i uniformu.Kada se pojavila ova mogu nostdileme nije bilo. Sigurno sebi nikada ne bih oprostio da nisam pokušao, bez obzira na ishod. Ipak,kada nešto želite i za to se maksimalno angažujete, obi no iuspijete”, obrazložio je dodatnoSavo.
ČAST, HRABROST I PREDANOSTAnapolis prvi američki grad
Anapolis je prijestonica američ e savezne države Merilend i jedan je odstubova američ
ono što privlačičetiri miliona
e svakog dana oko podneva može da se vidičetiri hiljade stu
Anapolis je prvi američki grad
kke kolonijalne istorije. Grad godišnje zaradi milijardu i
800 miliona dolara od turizma, a njegovi predstavnici tvrde da je to zbogposjedovanja sofisticiranosti starog svijeta, te da je to
turista svake godine.
Posjetioci dolaze i da bi kupovali, uživali u restoranima i obilazili Vojnupomorsku akademiju, gdj
denata,koji marširaju u formacijama.
i njegova Skupština je najstarija zgrada uAmerici, koja je i dan danas u upotrebi.
Franović je prije odlaska bio gost kodameričkog ambasadora u Crnoj Gori Ro-derika Mura, koji mu je uručio sertifikato stipendiji.
č -
ć
--
č
om Savovog odlaska i u Minis-tarstvu odbrane upriličen je prijem, gdjese sastao sa ministrom Borom Vučini-ćem. Franović kaže da je bio počastovanpozivom iz kabineta ministra odbrane, alida je prije sastanka bio „ đ
č č
ćč -
g. Vučinić-
Franović je naglasio da jeđ
č ćč
On je kazao da su njegova iskustva saosobljem iz ameri ke ambasade u Podgorici više nego povoljna, te da posebnuzahvalnost duguje Mileni Filipovi na“maksimalnom angažmanu i podršci”koju mu je pružila.
“Susret sa g. Murom je svakako nešto posebno. Ono što plijeni je njegova neposrednost i srda nost, a ambasador je i sambio pred upisom na USNA.
Povod
pomalo uzbu eni nervozan”.
“Znate, nijesam estito zakora io ni naAkademiju, a kamoli u vojnu službu, ave me prima ministar odbrane zajednosa svojim saradnicima. U srda nom razgovoru je iznio opredjeljenja ipotrebe Vojske Crne Gore koje su sadržane u Strategiji odbrane i naglasio da jeorjentacija ka NATO i SAD strateškoopredjeljenje u izboru partnera na poljuodbrane naše zemlje.
bio prijatnoiznena en kada je, tokom razgovora,saznao da je g. Vu ini vrlo obavješten ostrelja kom sportu.
“Mislim da je bio predsjednik Strelja kogsaveza Jugoslavije, a lanovi moje porodice su bivši i aktuelni strijelci. Na kraju,ministar mi je poželio sretan put i izraziozadovoljstvo što Crna Gora ima svogpredstavnika na prestižnoj pomorskojakademiji. U svoje i ime moje porodicezahvalio sam se svima iz Ministarstvaodbrane koji su mi od po etka pružalipomo i podršku u initi sve da uspješno završim akademiju,vratim se u Crnu Goru, gdje u asno ipošteno da služim
. Onje Vojnu gimnaziju završio u Beogradu i
čč -
čć . Obećao sam da ću č -
ć č”, rekao je Franović.
će uskoro početi dauči grčki jezik, koji će, svakako, u potpu-nosti savladati u narednih šest godinakoliko će trajati njegovo školovanje naAkademiji kopnene vojske u Grčkoj
Dragomir Dačević
kaže da ga za tu ustanovu vezuju samolijepe uspomene.
„Školovanje etiri godine i
i
je trajalo č nemogu reći da je bilo lako. Međutim uzdosta truda, sada shvatam da se isplatilavolja da će mi znanje stečeno na tojinstituciji itekako koristiti u budućoj,nadam se, uspješnoj karijeri”, kazao jeDačević.
Tema
Dragomir Dačević
14 PARTNER
Ono što je karakteristi no za pripremu i polaganje testova nije samo njihova težina nego i, realno, jako kratak rok za pripreme koji sam ja imaozajedno sa ostalim našim kandidatima.Naime, za SAT test, koji polažusvi potencijalni studenti na svimuniverzitetimauSAD,dabi se upisali na fakultet, imao sam samo 15 dana.Ono štomi je pomoglodapostignempreko1600poena, a to je više odameri kog prošlogodišnjeg prosjeka, svakako je velika pomo ljudi izInternacionalnog Akademskog
Centra, uBeogradu,na elu saElizabetChung.
Treba dodati i skor na TOEFL testu koji je bio preko 100 poena kao iuspješan skor na CFA testu, koji se ti e opšte psiho-fizi ke spremnosti,intervjua sa predstavnicima ameri ke Ambasade itd. Od velikog zna ajaza moje znanje engleskog jezika je i moj boravak i završavanje etvrtograzreda gimnazije u SADputemstudentske razmjene.Ono štone smijemozaboraviti i vrlodobar uspjeh u gimnaz
enonadvije godinePravnog fakulteta.
Želim da istaknem,a to je najvažnije,da se budu i kadeti iz Crne Gore nesmijuplašiti testova ili intervjua i sl.Naime,ukolikoneko želi da se upišenaUSNA ili Vest Point mora po eti pripreme na vrijeme! Jednostavno,mnogo toga je na internetu, osoblje koj ambasadi u Podgorici jefenomenalno,u smislu da pomognu, upute, podstaknu, podrže itd.Ukoliko ima potencijalnih kandidata u Crnoj Gori, a ima ih sigurno,morajupo eti da se spremaju impro itajuovaj lanak.
č ---
-
---
č -ć
č
č čč č
č
je odličan iji kao i iskustvo i znanjesteč
ć
ču američ
č č č č
Osvojio više od 1600 poena
Prisjećajući se gimnazijskih dana, on jerekao da je bio smješten u internatu, te dani on, niti njegovekolegenijesuupočetkunosili
ć
se u školi, čini mi se, nijerazlikovala od ostalih gimnazija, ali jezato bio veomavisok. Tada me je to mučilo, sada mi jedragoda je bilo tako”, rekao je on.
Dačević pojašnjava da u se tokom prvegodine obučavali u plivanju, a
-
mogao, naprimjer, naučiti stra jezik ili pak naučitiplesati…”, kazao je on.
Dačević naglašava da kod njega nije bilodileme kada mu je iz Ministarstva odb-rane ponuđenoda se dalje školuje za inte-reseCrneGore.
“Nijesam znao da ću ići u Grčku. To samsaznao kasnije. Ali, znao sam da uspjehnajmanje mora biti vrlodobar te
je, takođe, Vojnu gim-naziju završio u Beogradu, a u istomgradu će nastaviti dalje školovanje dopovratka u Crnu Goru.
nastavi sa doškolovavanjem, jer tamo
uniforme.
“Uniforme smo obukli na kraju tre egodine, kada smo imali vojnu obuku.Atmosfera
kriterijum ocjenjivanja
stokom
drugeu skijanju.
“Bili smo na Kopaoniku…U okviru nastave bilo je veoma mnogo interesantnihstvari, raznih kurseva i sekcija. Svako je, uzavisnosti od interesovanja,
ni
damoram imati najbolju ocjenu iz znanjaengleskog jezika”, pojasnio je on.
On je smatrao dabi za njega bilo najbolje da u Beogradu
Mirko Tomić
može steći najviše
-najiskrenije bih preporučio svima
Akademiju da se odluče za Beograd.S senećepokajati
”, tvrdiTomić.
On je rekao da je već sa 13 godina “znaosvo u budućnost”, odnosno da će njegovživotni put biti vezan zavojsku.
-
i najbolje znanje izdomenavojske.
“To je jedna od perspektivnijih akademija ikoji požele da upišu Vojnu gimnaziju ili
igurno , jer je to jednaodboljih školauokruženju
j
“Uvijek sam volio vojsku, vojnu disciplinu i sve što ide uz to. Ne umijem daobjasnim, ali sebe samvidiouuniformi.
U sedmom razredu osnovne škole
ugledao sam konkurs za vojnu gimnaziju
i
ore.
“
Specijalnim jedinicama. Više
godina se bavim karateom, planinare
njem i
Mihai
tako jepočelo…”,prisjeća seTomić.
Tomić ne krije da sebe, nakon završetka
Akademije, vidi u Specijalnim jedinica-
maVojskeCrneG
Ne znam šta će biti, ali najviše bih volio
da radim u
-
još nekim borilačkim vještina-
ma… Mislim da bih se tu najbolje uklo-
pio”, kazao jeTomić.
loDanilović
Tema
Savo Franović
Mirko Tomić
Skup vojnih psihologa u Podgorici
U misiju samo sa jakom psihomM
nedavno
bezbjedonosne rizike i izazove. Skup jeorganizovan
užanihsnaga Bosne i Hercegovine, Slovenije,Hrvatske iNATO.
aktivnosti moraju biti dominantne u segmentima zaštite
entalno zdravlje i psihička sposobnostprofesionalnih vojnika osnovni su pred-uslovi borbene spremnosti svih oružanihsnaga - ocijenjeno je na Regionalnomskupu vojnih psihologa, uPodgorici.
Na dvodnevnom skupu u organizacijiMinistarstva odbrane Crne Gore zaklju-čeno je da vojna psihologija sve više trebada se bavi mogućnostima i sposobnos-tima snalaženja u složenim i stresnimsituacijama koje prate mnoge savremene
sa ciljem razmjene iskustavau sferi psihološke pripreme profesional-nih pripadnika vojske koji se angažuju umeđunarodnim misijama. Osim psiho-loga iz jedinica Vojske Crne Gore, učest-vovali su i njihove kolege iz or
Pomoćnikministra odbrane za ljudske re-
surse naveo je da novisistem crnogorske odbrane, pokrenut na-kon obnavljanja nezavisnosti, podrazu-mijeva drugačiju ulogu psihologa, a da te
-psihofizičkog integriteta
Rajko Novićević
njenihpripadnika.
Neophodna je psihološka priprema za
složenije zadatke, posebno za učešće u
mirovnim misijama i razvijanje otpor-
nosti na psihofizička opterećenja i isku-
šenja, u kojima se vojnici mogu naći zbog
učešća u otklanjanju izazova i prijetnji po
bezbjednost e Novićević na otva-
ranju skupa.On je naglasio da je vrhunska
obučenost “savremenog vojnika profesi-
onalca” nužan, ali ne i dovoljan uslov za
nje Pored
potrebnog znanja, izuzetno su važne
osobine ličnosti, posebno emocionalne
dimenzije i otpornost na psihičke stre-
sove, konflikte i frustracije koji su brojni u
savremenim opasnostima je
Novićević
vojnih psihologa
zemalja regiona preraste u tradiocionalni
oblik saradnje stručnjaka
Predstavnik Generalštaba Vojske Crne
Gore, pukovnik
-
”
”, kazao j
govu profesionalnu efikasnost. ”
”, rekao
.
On je poželio da skup
togprofila.
tvrdi da
savremeno doba podrazumjeva integ
ralan i otvoren odnos društva i vojske -
vojske kroz koju se prelamaju osnovna
kretanjaudruštvu.
Čedo Marinović
On je objasnio da d
„je
alci koji su i operatori i rukovaocisloženevojne tehnike i sistema“.
„Komandno osoblje sve više koristi složena elektronska sredstva za prikupljanje ianalizu podataka. Zbog toga se danas sveviše govori o visoko izraženom kognitivnom i emocionalnom, odnosno
.'razumnegranice
“
.
Vojni psiholozi posebno apostrofirajuadekvatan psihološki profil vojnika
.
Anksioznost, nesanica, problemi sa ishranom, samo su manji problemi sa kojima se s
vadesetprvi vijek nepodrazumjeva masovne armije i velikafizička naprezanja vojnika, jer vojnatehnika usavršena do tog stepena da ve-ćinu dejstava izvode visoko obučeni pro-fesion
-
-psihič-
kom naprezanju profesionalaca, te se sveviše insistira na kvalitetu ljudskog faktora,a ne na brojnosti-naravno u okvirima tzv
', kazao jeMarinović.
Upravo vojna psihologija, pored drugihnaučnih disciplina, treba sve više da sebavi čovjekovimmogućnostima i sposob-nostima snalaženja u složenim i stresnimsituacijama koje najčešće i prate mnogesavremene bjezbedonosne rizike i iza-zove. Zato sementalnomzdravlju i uopšteprevenciji mentalnih poremećaja profe-sionalnih pripadnika daje veliki značaj”,rekao jeMarinović
, kadagovore o učešću u međunarodnim sna-gama
--
uočavaju vojnici tokom višemje-sečnog odsustva od kuće i uobičajenihdnevnih zaduženjaumatičnoj jedinici.
15 PARTNER
Pzato tvrdi da je odabir
Ona naglašava da u Sloveniji više nije nasnazi regulativa da je odlazak u misijedobrovoljan, te da
Posao psihologa koji su angažovani napripr
umijeva prolazak kroz poseban„emocinalni ciklus“.
siholog u slovenačkoj vojsciadekvatnog
profila vojnika koji će ići u misije, ali ipsihološka priprema, jedan od najvažnijih činilaca za uspješno učestvovanje umeđunarodnimoperacijama.
psiholozi itekako ima-ju posla da obezbjede dobru procjenuoko toga da li se u misije upućuje „sta-bilnaosoba“.
emi pripadnika vojske za učestvova-nje u međunarodnim operacijama pod-raz
“Važno je da se radi sa njima, da se otvoreneke stvari, da im se predoči šta moguočekivati, ne samo u vojničkom smislu.Koliko kod pripadnika vojske u misiji,
Petra Res
man
-
-
tako i sa njihovim porodicama, od koje surazdvojeni duži period“, ka -
, psiholog u američkoj vojsci, većviše od deceniju radi na pripremi vojnika injihovih porodica za odlazak u misije, aposljednjih godina je više angažovan upružanju pomoći onima koji se vraćaju sajednogodišenjeg mandata u međunarod-nimborbenimoperacijama.
jako važno da se vojniku upripremnom periodu obezbjedi što višeinformacija, šta ga sve može očekivati umisiji, i kako da se izbori sa problemima ipotencijalnimopasnostima.
MihajloDanilović
zala je Resmanova.
On tvrdi da je
Jefri Hil
PARTNER 16
POVRATAK U „NORMALU“
Hil kaže da od dobrih informacija dovnim zadacima popovratku izmisije“.
k
“Povratak bi treb
o.
ašzazvati probleme adaptacije“,
smatraResmanova.
zavisi i „brzina vraćanja re
Govoreći o periodu po povrat u iz misije, i mogućim problemima, Hil kaže da je„sve individualno, i nemapravila“.
alo da bude radostan događaj, vraćaju se iz misije živi i zdravi, alinekada ne bude baš tako. Neki vojnici imaju problema sa adaptacijom, povratkomnaprijašnji život, ranije dnevne aktvnosti. I familija se nekakonauči da živi sa timdasu oni odsutni. Onda je potrebno da prođe neko vrijeme da se ti pripadnici vojskenaviknu i na p rodicu i na uobičajene zadatke. To traje od nekoiliko nedjelja donekolikomjeseci, da se stvari isprave“, kažeResman
“Brzina vraćanja u „normalan“ život zavisi i od toga sa kojimmotivom i pod kakvimuslovima su otišli. Ako je motiv bio profesionalni izazov i materijalna dobit, to će ivećina ostvariti. Ali ako su otišli zbog nekih ner čišćenih okolnosti, problema ukući, to će ih sve sačekati kad se vrate, i onda dodatno i
MOBILNI DA ILI NE?
Činjenica da je vojnicima omogućenredovan ili povremeni kontakt saporodicom, može dodatno stvoritiproblem i uticati na njegovu anga-žovanost umisiji.
lefon u misijidobra stvar, jer održavaju redovnokomunikaciju sa porodicom, to mo-že biti itekako uzrok trauma. Reci-mo, kada im jave da im dijete bo-lesno, ili kod kuće postoje neki drugiproblemi. To semnogo teže podnosikada ste hiljadama kilometaradaleko od kuće, u vojnoj bazi, ili uborbenim dejstvima. Takva vijestmože da izazove traumu“, kazala jeResmanova.
I njen američki kolega je saglasan daredovan kontak sa porodicom, koli-ko god da ima prednosti, čestomožeda izazoveprobleme.
elefonski poziv i emailuzmemiri, posebno ako se radi oproblemima kod kuće, a oni ne mo-gu da utiču na njih. Na drugoj strani,
--
„Koliko je mobilni te
- Nakada ih t
taj telefonski poziv može da uznemiri i porodicu, koja je itekako zabrinuta za vojnika. Posebno ako su uzoni nekih opasnih dejstava“, smatraHil.
Baza za obuku i podršku
Širok spektar zadatakaStremljenja Crne Gore ka evroatlants-kim integracijama i u skladu sa tim gra-đenje takvog sistema odbrane koji ćeobezbijediti ravnopravno i oučešće crnogorskih vojnika u svimaktivnostima međunarodne zajednice,a posebno u operacijama podrške miruu svijetu, iskazala su potrebu da se uorganizaciji Vojske Crne Gore formirajedinica koja će se, izmeđuostalih aktiv-nosti,
formiranaje Baza za obuku i podršku, čija je os-novna namjena osposobljavanje i obra-zovanje pripadnika VojskeBaza pruža logističku podršku jedini-cama Vojske Crne Gore, obezbjeđujefunkcionisanje sistema veza i pružame-dicinsku pomoć profesionalnim pri-padnicima Vojske.
Bazu zaobuku i podršku organizacijski čine:Centar za obuku, Logistički centar,Centar medicinske pomoći i Centarstacionarnihveza.
,efikasn
težišno baviti i obukom njenihprofesionalnihpripadnika.
U skladu sa tim zahtjevima,
. Pored toga,
Zbog širokogspektra zadataka koje izvršava,
Komandant Baze za obuku i podršku,pukovnik ,
naglasio je da je obuka vojnika po ugovoru i ostalih profesionalnih pripadnika, kroz realizaciju kurseva i drugeoblike osposobljavanja, prioritetan zadatak Baze. I je obuka pripadnikaVojske zanjegauvijek izazov.
Centar zaobukukoncipiran tako da realizuje obuku (teorijsku u) sa vojnicimadobrovoljcima i vojnicima po ugovoru, realizuje i razvija kurseve za potrebe vojske iorganizuje i izvodi
ultinacionalnimmirovnimoperacijama.
KomandantCentra za obuku, pukovnik, naglašavada je težišteu
Rifet Kosovac
Centar za obuku
Željko Žegarac
koji se tokomvišedecenijske vojničke karijere naj-češće bavio obukom pripadnika Vojske,
--
-stiče da -
Govoreći o obuci, kao najvažnijem seg-mentu u stvaranju savremenog i vr-hunski osposoboljenog vojnika, pukov-nik Kosovac se osvrće na
, koji je po njegovim riječima-
i praktičn --
obuku pripadnikavojske za učešće u m
dosadašnjem radu, pored obuke vojnika po ugovoru,
imaVojskeCrne Gore. Zadaci u, kaže Žegarac,realizovani uz angažovanje iinstruktora iz inostranstva.
ja je namijenjena za planiranje, organizaciju i realizaciju opšte osnovne obuke sa vojnicima po ugovoru i vojnicimadobrovoljcima za potrebe Vojske CrneGore.
U to smo se i uvjerili. Polaznike petogkursa opšte osnovne obuke vojnika pougovoru zatekli sm
pokazati da li sumladi vojnici po ugovoru spremni daistinski i postanu profesionalci. Provjerije prisustvovao i glavni podoficirVojskeCrne Gore, stariji vodnik Vladan KojiNjegov je zadatak
Major
-bilo na kursiranju i
realizaciji značajnog broja seminara samladimoficirima i podoficir
sdomaćih
Kada je riječ o obuci vojnika po ugo-voru, pravo mjesto za sagledavanje re-alizacije ovog zadatka je četa za obuku,ko -
-
o sa instruktorimana završnoj provjeri fizičkih sposob-nosti, čiji će rezultati
ć.da obezbijedi da se
najbolji podoficiri instruktori iz svihjedinica Vojske Crne Gore angažujuupravo ovdje gdje se istinski „pečezanat“ i „prave“ vojnici.
, komandir čete zaobuku, iskusni planer, organizator i
Obuka vojnika po ugovoru
Igor Knežević
17 PARTNER
Predstavljamo
Rifet Kosovac
realizator treninga vojnika, naglašavada je četa mjesto gdje novoprimljenivojnici po ugovoru, koji prethodno ni-
-To predstavlja odlično pola-
zište za dalje napredovanj
cilj stvaranje pouzdanog, fizičkispremnog i vrlo motivisanog vojnika,koji pos
ona bojnom polju i funkcionisao kaočlan tima ili posade
bzirom na značaj zadatka koji izvr-šava i rezultate koje je četa postiglaosposobljavajući preko 150 vojnika pougovoru, koji ni
cija,majorKnežević izražavazadovoljstvo
kadrom koji realizuje tre-ninge, ali i nadu da će i u perspektiviovo biti mjesto za najbolje instruktoreVojske Crne Gore, koji će biti u prilicida uz sada već stvorene -
---
Novi model obuke, koji se razmatra i
jesu služili vojni rok, savladavaju kursopšte osnovne obuke, koji traje 45 radnih dana.
e i trening, jerobuka sene završavaovimkursom.
Dakle, ovo predstavlja osnovnu obukukoja je jedinstvena za sve specijalnosti iima za
jeduje kvalitete potrebne zaborbu i osnovne vještine da bi preživi
.
S o
jesu služili vojni rok, upet genera
i postignutim rezultatimau obuci i
, optimalne uslove smještaja vojnikaukasarni uDanilovgradu, i obuku realizuju sa najsavremenijom opremom koja semože nabaviti i time „proizvedu“ najspremnijevojnikenaovimprostorima.
Model obuke
koji će uskoro biti usvojen vodi ka tome
da obuka mora postati selektivna u
smislu da vojnik po ugovoru poslije dva
mjeseca osnovne obuke u Centru za
obuku, ukoliko ne pokaže zadovolja-
vajuće rezultate, nemože ostati u Vojsci.
„Samo na taj način možemo dobiti na
kvalitetu. Ne smijemo se zadovoljavati
kvantitetom i pošto-poto popunjavati
jedinice. Kvalitet nam mora biti priori-
tetan“, zaključujepukovnikŽegarac.
posebno i sa pono-
som ističe
angažovan je odli-
čan profesor engleskog jezika, Sanja
Pejović, koja je bila nosilac realizacije
velikog broja početnih kurseva -
-
-
-
unomCentra sa
još dva profesora engleskog jezika znat-
no su povećani kapaciteti kursiranja, a
o ćedoprinijeti i kvalitetu.
će -
međunarodnim operacijama
podrške miru, a u saradnji sa zemljama
članica
-
ealizaciju tog zadatka i očekuje
Obuka oficira i podoficira
Misije
Pukovnik Žegarac
da je Centar nosilac i veoma
uspješan realizator jednog od težišnih
zadataka Vojske u ovomperiodu, a to su
kursevi stranih jezika sa pripadnicima
Vojske.
U Centru za obuku
engles
kog jezika sa profesionalnim pripadni
cima Vojske. Veoma uspješno se anga
žovala i kao prevodilac prilikom posjeta
stranih delegacija Vojsci Crne Gore.
Tokom svog angažovanja završila je i
kurs usavršavanja jezika u SAD u traja
nju od šest mjeseci. Pop
t
Centar za obuku u svom sastavu ima i
Podcentar za mirovne misije koji je
namijenjen za organizovanje, planiranje
i realizacijuobuke, kurseva i seminara sa
pripadnicima VCG, koji se angažo
vati u
ma Partnerstva za mir i NATO.
Pukovnik Žegarac naglašava da se
pripadnici jedinice intenzivno pripre
maju za r
da će se instruktori za realizaciju obuke
obezbijediti upućivanjem naših oficira
na obuku u inostranstvo, ali i angažo-
vanjem stranih instruktora u speci-
jalističkomosposobljavanju.
PukovnikŽegarac ističe da ć najavljeneorganizacijske promjene Centra, kojimje predviđeno da Centar za obuku budemanji, ali funkcionalniji i u potpunostispreman za obuku i trening pripadnikaVojske za angažovanje u mirovnimmisijama, to moći postati samo ako seangažuju sve strukture na njegovoj iz-gradnji i opremanju, jer će se u njemu
Perspektiva
e
PARTNER 18
Predstavljamo
pripremati ljudi za izvšavanje veomaodgovornihdržavnihposlova.
„Uprkos značajnim rezultatima Centarza obuku je samo dio onoga što želimoda on bude. Intenzivno radimo na tomeda proširimo spektar kurseva i moguć-nosti njihove uspješne realizacije. „Pro-izvodnja“ kvalitetnog podoficirskogkadra, koji je nosilac obuke i treninga usvim vojskama, od najsposobnijih, naj-istaknutijih i najobrazovanijih vojnikapo ugovoru mora postati naše težište, aob -uka oficira i podoficira naša perspektiva“, naglasio je na kraju komandantBaze zaobuku i podršku, pukovnikRifetKosovac.
MarinkoM.Slomo
Igor Knežević
Željko Žegarac
Rajan Hendrikson razmatra kako Švedska na najbolji načinkoristi neutralnost i partnerstvo sa Alijansom
Švedski model partnerstvaŠvedska već 170 godina u svojoj spoljnojpolitici ima kurs neutralne države. Sve jepočelo s kraljem Karlom XIV Johanompočetkom19. vijeka, kada zemlja prestajeda koristi vojskuu međunarodnimsuko-bima. Od 1814. godine Švedska nije rato-vala.
Iako je zvanično bila neutralna tokomhladnog rata, istorijske analize švedskevlade iz devedesetih godina dvadesetogvijeka naglašavaju bliske veze Stokholmas više NATO članica. Skoro od samogosnivanja NATO-a švedski zvaničnici suvjerovali da će u slučaju vojnog napadaimati bezbjednosne garancije nekih odzemalja članica Alijanse, tako da je u tomsmislu Švedska teško mogla da se nazoveneutralnom zemljom. Ova skandinavskazemlja, takođe, ima dugu tradiciju tihesaradnje s NATO saveznicima okozajedničkih bezbjednosnih pitanja.Pored tih sporazuma Švedska je znala dane može da ignoriše svoje odbrambene ivojne potrebe i da joj treba profesionalnai moderna vojska sposobna za odbranuzemlje. Danas, modernizacija vojske iulaganja u odbranu stvorila sumoderne idobro opremljene oružane snage. U tospadaju i moderni transportni i borbeniavioni, kao i petnaest vojnih jedinicaosposobljenih za učešće u međunarod-nim misijama. Takođe, kontinuiranoulaganje u modernizaciju aviona JAS-39gripen kako bi bio interoperabilan sNATOvazdušnim snagama, čini Švedskusve kompatibilnijom državom partne-rom. Zbog toga su i NATO i Švedskavidjeli velike potencijalne koristi od mo-menta kad je Alijansa najavila kreiranjeprograma Partnerstvo za mir 1994. go-
PARTNER 19
dine. Švedska je gotovo odmah postalačlanica tog programa. Aranžmani uokviru programa Partnerstvo za mir pru-žaju Švedskoj odnos širokog spektra saAlijansom, uključujući aktivnosti poputzajedničkih misija obuke za međunarod-ne misije i učešće u programuNATO-a začišćenje mina u Albaniji i Srbiji. Godine1997. Švedska je postala i član Savjetaevroatlantskog partnerstva EAPC (Euro-AtlanticPartnershipCouncil)
Danas je Švedska jedna od najpouzdanijihdržava partnera NATO-a. U septembru2007. godine Švedska je kao vodeća zemljau Timu za obnovu područja PRT (Provin-cial Reconstruction Team) pri misiji ISAFu Avganistanu pod komandom NATO-aangažovala 260 vojnika. Na Kosovu, uAlijansinojmisiji KFOR Švedska ima oko300 vojnika. Švedski vojnici ne učestvujusamo u NATO operacijama. Oko 240 voj-nikaučestvuje umisijamaUjedinjenihna-cija u Liberiji kao i 70 vojnika u misijiEvropskeunije uBosni iHercegovini.
Tokom 2003. godine bila je to jedna odvodećih zemalja koje su poslale specijalnesnage umisiju EUuDemokratskuRepub-liku Kongo, i tako pomogla u rešavanjuhumanitarne krize. Švedska oprema svojeoružane snage da budu još profesionalnijei još više osposobljene za razmijštanje,prateći tako vojnu transformaciju NATO-a. Taj cilj Stokholom je naveo i u svojimodbrambenim rezolucijama iz 2004. i2005. godine. Švedska je takođe ostalaaktivna u misijama obuke za novofor-mirane NATO snage za reagovanje NRF(NATOResponse Force). Tokom protekledecenije, Stokholm je počeo sve više dasarađuje s NATO članicama na Baltiku,
pomažući im u transformaciji oružanihsnaga i sistema odbrane, istovremeno ja-čajući zajedničke vazduhoplovne i po-morske aktivnosti sa svojimNATOsusje-dom Norveškom. Iako Švedska ostajevojno nesvrstana, ona je u praktičnomsmislu sve samo ne neutralna, kad je riječo NATO-u. Aktivnosti Stokholma u Av-ganistanu, na Kosovu u NATO misijamaobuke i modernizaciji snaga govore daŠvedska ima i političku volju i vojne spo-sobnosti da bude izvoznik bezbjednostiza zemlje saveznice iz NATO-a. Poredtoga,vodeća uloga Švedske u Timu zaobnovu područja PRT u Mazari Šarifu uAvganistanu kao i uKFOR-u pokazuje daStokholom u poslovima međunarodnihodnosa koristi i vojna i tradicionalnadiplomatska sredstva. Nordijska borbenagrupa namnogonačina predstavlja izvrs-tan primjer švedske spoljne i bezbjed-nosnepolitike.Ona znači imultilateralnusaradnju, modernizaciju odbrane, zajed-nički rad s dvije zemlje članiceNATO-a, aistovremeno pruža i stepen nezavisnostiu odnosu na Evropsku uniju i NATO. Umnogo čemu,švedski odnosi s Alijansomsu jedinstveni. Taj odnos, takođe, poka-zuje da i u situaciji kada domaća javnostne podržava u potpunosti članstvo uSjevernoatlantskom savezu, postoje na-čini na koji države članice Savjeta evro-atlantskog partnerstva i Partnerstva zamir mogu da pruže značajan doprinosbezbjednosnimciljevimaAlijanse.
-je profesor političkih nauka na Uni-
verzitetu Istočni IlinojEvroatlantskabezbednost
Priredila: ZoricaRadović
Rajan S. Hendrikson (Ryan C. Hendrickson)
Globus
“GLOCK”, pištolj koji je Ministarstvo
odbrane Crne Gore obezbijedilo za pri
padnike specijalnih jedinica, u svijetu
oružja slovi kao jedan od najrespe ta
bilnijihpištolja dostupnihna tržištu.
Osnovna “Glockova” konstrukcija - aust
rijski pištolj “Glock”
i
merskih pištolja sa pojednostavljenim
mehanizmom za okidanje i danas je,
poslije niz godina eksploatacije, jedno od
najcijenjenijih vojno-policijskih oružja
uopšte. Karakterišu ga precizna izrada,
mali broj ukupnih dijelova, ekstremno
kvalitetna i otporna zaštita od korozije,
izuzetno veliki radni vijek (preko 100.000
metaka), veliki kapacitet, dobra preciz
nost i
“Glock” se, u jednoj od varijanti, proiz
vodi u kalibru 9x19mm, sa kapacitetom
okvira od 17 metaka i dužinom cijevi
114mm. Bez okvira je težak 625 grama, a
sa napunjenim okvirom oko 900 grama.
Ukupne je dužine 186mm, visine 138
mm,dokmu je širina30mm.
-
k -
-
17 (vojna oznakaM-
80), rodonačelnik svih modernih pol -
-
već legendarnapouzdanost.
-
20 PARTNER
GLOCK -novi pištolj specijalnih jedinica
Vojske Crne GoreMaterijali izrade
Izdržljiv na sve uslove
Mala težina pištolja postignuta je
upotrebom materijala Polymer, od k
86%, uz sposobnost pri
rodne apsorpcije udara koji se javlja prili
kom dejstva. Pored toga još jedna
ta, koje je najviše izlo
ženo prirodnim uticajima i uticaju
okviri su
od polimera, a sa zadnje strane su
malim numerisanim otvorima radi
lakše kontrole broja metaka u okviru.
cijev, navlaka,
povratna opruga,
su
U okviru testiranja kvaliteta, GLOCK je
, gdje je nadmašio sve NATO stan
darde trajnosti i otpornosti.
Tokom ispitivanja zamrzavan je, zagrija
van u vreloj pijesak i
mulj, izložen uticaju morske vode, bacan
iz vazduhoplova, gažen vozilima, te izlo
žen korozivnoj kontaminaciji kakva vlada
u uslovima nuklearno-hemijsko-biološ
kog ratovanja,
dejstva pod vodom. Usprkos upotrebi u
ekstremnim uslovima, GLOCK je funkci
onisao besprijekorno, bez i jednog zabi
lježenog zastoja koji bi se mogao pripisati
kvalitetu materijala ili njegovoj konstruk
ciji.
oga
je izrađeno kućište pištolja. U odnosu na
kućišta izrađena od čelika, kućište odpoli-
mera je lakše čak -
-
zna-
čajna karakteristika je nemogućnost
korodiranja kućiš -
ljuds-
kog znoja. Uz kućište, i izrađeni
ozna-
čeni
Za
razliku od kućišta i okvira,
kao i neki sitni dijelovi
mehanizma za okidanje izrađeni od
čelika.
prošao najteže moguće testove NATO sa-
veza -
-
vodi, provlačen kroz
-
-
uz obveznu mogućnost
-
-
-
Sistem k enja
Prednosti
oč
GLOCK pištolji ne posjeduju spoljne
što ih nemaju.
Oni nezavisne
koji ih tokom .
GLOCK je napravljen sa idejom nošenja
metka u cijevi,
,
, deaktiviriti sve sisteme
Pištolji GLOCK
GLOCK pištolji
imaju u odnosu na konkurenciju, dok su
d tradicionalnim shvata
njem pištolja (konstrukcija i materijali), u
stvari samo nedovoljno edukovana grupa
koja nikako ne može prihvatiti GLOCK
kaonešto revolucionarno i avangardno.
GLOCK
i "SAFE
ACTION" sistem okidanja koji ne spada
niu jedando sada .
MarinkoM.Slomo
po-
luge kočnice, ne znači da
posjeduju tri međusobno
kočnice koje pištolj čine potpuno sigur-
nim. Sve tri kočnice povezane su sa obara-
čem povlačenjaoslobađa
jer da bismo otkočili pištolj
i izvršili opaljenje potrebno je samo po-
vući obarač koji će
kočenja.
su od svoje pojave na
tržištu među stručnjacima izazivali sup-
rotne reakcije. Jedni su odmah uočili nap-
redne mogućnosti koje
rugi, opterećeni -
Jedna od svakako najvećih vrlina
pištolja je njegov danas već poznat
postojeći sistem
Svijet vojne tehnike
V.D. načelnika Generalštaba VCG posjetio SADNa poziv komandanta Biroa N
je
predvodio vršilac dužnosti na
je od 07.
do 12. juna
m Mejn, koji se
odnose na sagledavanje rasta uloge i odgovornosti
komandnihoficira i glavnihpodoficira.
rao o realizaciji aktivnosti Strateškog
partnerskog programa. Ocijenjeno je da su
dosadašnje
ca savremenimnaoružanjem.
širenje saradnje
Crne Gore i u drugim oblastima.
.
acionalne garde
američke države Mejn general-majora John W.
Libbya, delegacija Vojske Crne Gore koju
čelnika Generalštaba
viceadmiral Dragan Samardžić, boravila
u američkim saveznimdržavamaMejn i
Vermont.
Cilj posjete bila je realizacija sadržaja iz Plana
bilateralne vojne saradnje sa SAD i Državnog
partnerskog programa sa državo
U okviru posjete, viceadmiral Samardžić, obišao je
glavni štab Nacionalne Garde države Mejn, gdje je
sa komandantom generalom Džonom Libijem,
razgova
aktivnosti uspješno realizovane, te da
postoji mogućnosti za dalje unapređenje saradnje,
prije svega u obuci, pripremi jedinica za misije, kao
i uopremanju jedini
Viceadmiral Samardžić susreo se i sa guvernerom
države Mejn Džonom Baldacijem, koji je izrazio
interesovanje za pro između Mejna
i Guverner
Baldaci najavio je posjetu Crnoj Gori početkom
jeseni
PARTNER 21
Aktuelnosti iz Vojske
Načelnik štaba Obalske straže KraljevineNorveške u posjeti VCG
Na osnovu Plana bilateralne vojne saradnje, od 11. do13.juna
balske straže Kraljevine NorveškeJon Roar Bakke, s ciljem ostvarivanja saradnje i iskustavauorganizovanju i funkcionisanjuobalske straže.
orske sigurnosti i Uprave policije(Plovna jedinicaMUP).
e MUP-a, kao i staniceUpravepomorske sigurnostiDobre vode.
, Mornaričku bazu Vojske Crne Gore posjetioje načelnik štaba O
-
Gostima je, u Komandi Mornaričke baze, predstav-ljena namjena, sastav i mogućnostima Mornaričkebaze, Uprave pom
Nakon prezentacija upriličen je obilazak brodovaMornaričke baze i Plovne jedinic -
Gospodina Bakkea primio je i vršilac dužnosti načel-nikaGeneralštabaVojskeCrneGore viceadmiralDra-ganSamarđžić.
Oficiri VCG na pomorskoj vježbi ADRION LIVEX 08 u Hrvatskoj
Pet oficira Mornaričke baze Vojske Crne Gore, koje je predvodio kape-tan
fregate Jusuf Jonuz, učestvovali su na pomorskoj vježbi ADRION LIVEX 08
koja je, u organizaci , održana u
rejonuostrvaVis, Lastovo iKorčula.
Crnogorski oficiri učestvovali su na vježbi u svojstvu vojnih posmatrača, na
hrvatskim brodovima, a učesnici vježbe bili su vojni predstavnici zemalja
Jadransko-jonske inicijative.
ADRION LIVEX 08 bila je treća vježba na kojoj učestvuju pripadnici
oružanih snaga Albanije, Hrvatske, Grčke, Slovenije i Crne Gore,
obraćajapoNATOstandardima.
ji hrvatske Ratne mornarice, krajem maja
a imala je
za cilj uvježbavanje postupaka traganja i spasavanja na moru, manevrisanja,
komunikacije i kontrolepomorskog sa
Viceadmiral Dragan Samardžić naKonferenciji u SofijiVršilac dužnosti načelnika Generalštaba Vojske
Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić, na
poziv komandanta Biroa Nacionalne garde
Sjedinjenih Američkih Država generala Stivena
Blama, učestvovao je na Konferenciji državnih
partnerskih programa Nacionalne garde SAD i
zemalja Jugoistočne Evrope, koja je održana u
Sofiji
e razmjena iskustava
načelnika g zemalja Jugoistočne
Evrope i komandanata nacionalnih gardi SAD,
koje sa tim zemljama imaju potpisan Državni
partnerski program.
Na Konferenciji su učestvovali predstavnici
Bugarske, Crne Gore, Albanije, Bosne i
Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Makedonije
.
Cilj konferencije bila j
eneralštabova
,
Rumunije, Srbije i Slovenije, kao i predstavnici
nacionalnih gardi država Alabama, Kolorado,
Mejn, Merilend, Minesota, Njudžersi, Ohajo,
Tenesi iVermont.
Osvanuo je novi dan u Liberiji. Još jednavelika nepoznanica ispred nas. Niko odnas nije siguran šta n
gledam na sat, 7:im uniformu i razmišljam
kakvime izazovi danaso .
Izlazim napolje, jutro je
. Odlazim u kancelariju, uda
as čeka u narednih24 sata. Ustajem, 30časova, oblač
čekuju
predivno, sun-
čano i toplo -
22 PARTNER
Pripadnik Vojske Crne Gore, kapetan Saša Jovanović, opisuje svoj radni dan u Liberiji
Kokoška kao poklon selaljenu oko 2 kilometra.
U kancelariji
io posla i svako ga završava bez
ikakvogpogovora.
od kuće gdje živimo
već osjećam miris kafe koju
priprema jedan od mojih kolega iz Parag-
vaja. Uz jutarnju kafu, pravimo dogovor
ko danas ide u patrolu, ko je dežurni oficir
itd. Nakon jutarnje kafe svako od nas zna
svoj d
Mogu reći da žive kao jednaveća porodica. Svako odnas je spremandapomogne drugu u nevolji, ne pitajući šta,kako i zašto!
ama, Lofa oblast, na tromeđ Libe-rija-Sijera Leone-Gvineja i da broji 12 čla-nova iz različitih zemalja (Paragvaj, USA,El Salvador, Pakistan, Togo, Gana, Nige-rija, Etiopija, Montenegro, Bangladeš,Moldavija iRumunija).
-epši zadatak za svakog voj-
nog posmatrača u misiji. Svako od nas seunaprijed raduje novoj patroli, jer je toodlična prilika da se upoznaju novi pred-jeli Liberije, koja je stvarno predivna zem-lja. Osim toga tokom svake patrole imamopriliku da naučimo nešto novo o načinu
ili je možda bolje reći -
--
Posle 6 dugih sati vožnje i uz pomoćGPS imape, ali i ''ća-ća'' kompasa stižemo ujedno malo selo sa nekih 20 kuća, koje sunapravljenje od blata, trave, granja istabala i sa oko150 stanovnika.
itate šta je to ''ća-ća'' kompas!? Sigurnoste čuli za s ''Kartučitaj, a seljaka pitaj.'' E, to vam je ''ća-ća''kompas. Bez obzira što imamo svu mo-guću opremu, ponekad je ipak nemogućenaći neko selo koje se nalazi negdjeduboko u džungli, bez pomoći lokalnogstanovništva da namizađu u susret i da nam pomognu, ako je
u timu svi
?
Želio bih da napomenem da je moj timsmješten u sjevernom dijelu zemlje, seloVoindž i
Dogovorili smo se da jedan major izPakistana i ja idemo u patrolu. To je najteži, ali i najlj
života, , preživljavanjaLiberijaca.
Tokom patrole možete vidjeti predivneplanine, koje su prekrivene gustom šumom, rijeke, jezera, džunglu koja je prepunadivljih i opasnih životinja.
Ptaru narodnu izreku
. Uvijek su spremni
Dnevnik vojnog posmatrača
potrebno.
U slučaju da on
uobičajenog pozdravljanja i
dobrodošlice biramo neko zgodnomjes-
to, ako je moguće da bude u hladu, jer je
već prošlo podne i temperatura je prešla
40 stepeni.
ojom pravimo in-
tervju, ali i pokušavamo da dodjemo do
informacija koje su zanas značajne.
-
ece trče okolo, pokušavajući
da uhvate jednu kokošku. Pomislio sam
da hoće sebi da pripreme ručak
-
nastupilo je
slikanje koje je za lokalno stanovništvo
uvijek veliki događaj, jer sumnogi odnjih
prvi put imali priliku da vide digitalni
fotoaparat, ali i sebe na fotografijama.
Kada smo završili slikanje i pripremali se
da pođemo, prišao mi je
. Onako iznenađen, u
prvom trenutku nijesam znao kako da
reagujem. Pomislio sam da hoće da mi
proda kokošku, i bez obzira što nijesam
znao šta sa njomda radim, ne želeći da ga
uvrijedim, uzeo sam novč atim.
Međutim,u tomtrenutkuvidi
pogled čovjeka
o i pitao o čemu se
radi, a on mi je odgovorio da sam želeći
da
-
-
Po pristizanju u selo tražimo ''Town
chief ''-a, tj. šefa sela. nije
u selu, onda tražimonjegovog zamjenika,
jer nam samo oni mogu dati validne
informacje kojenas interesuju.
Nakon
,
U intervjuu koristimo ''patrol form'' u
kome ima oko 30 pitanja koja moramo
postaviti osobi sa k
Tokom intervjua primjetio sam da neko
liko žena i dj
. Kada
smo završili intervju, obišli selo i vidjeli
kako ti ljudi žive, kroz neformalni raz
govor sa svim mještanima,
šef sela i pružio
mi je onu kokošku
anik da pl
o samu isto
vrijeme i zbunjen i ljut ,
koji je samo prije nekoliko sekundi bio
izuzetnoprijatan inasmijan.
Odmah sam se izvini
,
platim njihov poklon, nanio uvredu
njemu i njegovom selu. Objasnio sammu
da ja to nijesam znao, da mi je žao zbog
toga i dami to nije bila namjera. Onme je
posmatrao nekoliko sekundi i onda se
njegovo liceponovo razvuklouosmjeh.
Nakon toga sam, iz džepa izvadio neko
liko dolara i dao djeci koja su bila svuda
oko nas. To su svi u selu prihvatili sa odu
ševljenjem. Tada sam shvatio da su ovi
ljudi iako stvarno veoma siromašni i jed
va se bore da prežive, u stvari ljudi veli
kog, otvorenog i iskrenog srca. Nakon
ponovnog pozdravljanja moj kolega i ja
smo ušli u auto i krenuli nazad, u naš tim.
Na otprilike pola puta do našeg tima u
Voindžami, ponovo nas je zate
as. To je trajalo
nekih sat vr
tavili smo put i nakon desetak
minutakiša je potpunoprestala.
I
je
io puta koji je skoro potpuno
uništ
se u
blatu odmah
u
blatu. Moj kolega i ja smo ne z
jemomalo od
muke, a malo i iz inata
ije ovoga.
-
-
klo još
jedno iznenađenje. Odjednom je bez
ikakvih prethodnih najava počela da
pada nenormalno jaka kiša, tako da smo
morali da parkiramo auto pored puta i
sačekamo da prođe tal
emena. Kada je kiša počela da
slabi, nas
znenađeni nastavili smo put, ne znajući
šta sve možemo očekivati na putu do
tima. Ni smo dugo čekali na novo izne-
nađenje. Nakon nekih 20 kilometara, na-
išli smo na d
en od prethodne kiše, ali i par kami-
ona koji su tuda prošli. Jedan od njih nije
imao sreće i ostao je zaglavljen u blatu,
skorona sredini puta.
Probajući da zaobiđemo taj kamion i da
nastavimo put ''kući'', zaglavili smo
na početku te dionice.
Točkovi našeg ''NISSAN PATROL''-a, na
naše iznenađenje bukvalno su nestali
najući šta
da radimo, počeli da se smi
, misleći šta će nas
snaći posl Na našu sreću, tada
su iz šume izašli nekolicina muškaraca
koji su se vraćali sa rad
ispod auta i počeli da
kopaju i izvlače blato ispod našeg auta. Ta
''akcij 40-tak mi-
nuta, nakon čega smo mi m -
uz
obrazloženje da smomi njihovi spasioci i
prijatelji. Nas dvojica smo ponovo bili
iznenađeni ljubaznošću i predusretlji-
vošću tih lj
sati provedenih u pat-
roli konačno smo se vratili tim. Naše
kolege su odmah pritrčale da nam po-
mognu, ali i da nam pripreme kafu, koja
nam je bila više nego potrebna, posl
-
-
Proveli smo još jedan sat sa našim dru-
garima u dobrom razgovoru i šali, nakon
čega smo otišli u svoje sobe na zasluženi
odmor.Kada sam legaoukrevet, ponoć je
već prošla. Pomislio sam na moju sup-
rugu i dvije ćerkice čekaju da se vra-
tim kući iz daleke Liberije. Sa tommišlju,
da se vratim živ i zdrav, utonuo sam u
miran san, ne znajući štame čeka sjutra u
jednoj divljoj, ali u i
ova u šumi.
Odmah su prišli da nam pomognu.
Bukvalno, legli su
a spašavanja'' trajala je
ogli da nas
tavimo put bez problema. Kada smo
izvukli auto iz blata, pokušali smo da im
platimo za njihov trud. Odbili su,
udi.
Nakon više od 14
u
ije
stvarnoduge inapornepatrole.
Nakon dobre kafe, pripremili smo izvješ
taj i ažurirali bazu podataka, koji su oba
veznideoposlanakon svakepatrole.
koje
sto vrijeme divnoj
zemlji Liberiji.
PARTNER 23
Dnevnik vojnog posmatrača
Evoatlantske integracije postale su,
ako je suditi po medijskim izvješta
jima, veoma eksploatisana tema.
Laička i stručna mišljenja čuju se
svuda, počev od okruglih stolova,
seminara, kafića, prijateljskih i poro
dičnih okupljanja i izlazaka,
m Komšićem.
Interesovao nas je više vo ni aspekt
Pukovnik Komšić
započeo 1971.
Bio je to dug
period u kojem je prošao i naučio
mnogo toga i „ispekao” zanat.
„Druga su onda bila vremena, ali i
tada se mnogo radilo i učilo. Sada je
sve drugačije. Prije svega, ne treba
zaboraviti da vojni rok nije više oba
veza, već stvar pojedinačnog izbora
poziva i profesije. U vojsku je nekad
morao ići i stolar i akademski
-
-
do sa-
opštenja sa sjednica radnih tijela
Vlade.
Jedni kažu da se sve zna, drugi pak da
nema dovoljno informacija. Ponaj-
manje ima kazivanja onih, koji bi po
prirodi stvari, na tu temu imali što da
kažu.
Stoga smo razgovarali sa pukov-
nikom u penziji Juro
j
boljitka, mana, posledica tog pro-
cesa.
je, po završetku
Akademije kopnene vojske, karijeru
godine u kasarni u
Danilovgradu, u kojoj je bio do 1992.
godine, potom u Komandi vojnog
okruga Podgorica.
-
24 PARTNER
Hoću - nećuIntervju- Jure Komšić pukovnik penziji
građanin. Danas se to ne mora. Volja
odlučuje, ali ono što se mora je edu
kacija da bi se taj posao naučio”, k
On smatra da se danas nude znatno
bolji uslovi za postizanje cilja jednog
mladog čovjeka, koji je u vojničkom
pozivu vidio mogućnost ličnog i
profesionalnog iskaza. Kaže da neće
reći ništa novo, ako ustvrdi da je izu
zetan izazov uspješno školovanje, sa
vladavanje novih tehnika i tehno
logija, korišćenje modernog naoru
žanja, učenje savremenih sistema
komunikacije i komandovanja
je i
činjenica da se može postati ravno
pravan dio velikog društva nacija
jedino tako može časno,
pošten
”, naglašava Komšić.
Na pitanje da li Crna Gora treba da
bude članica NATO-a ili ne, on kaže
da treba jasno kazati sljedeće:
“NATO-u ne treba Crna G
neće bacati pare na nepotrebne vojne
-
aže
pukovnik.
-
-
-
-
, te pri-
mjena svega toga u praksi.“ I sve to uz
širom otvorena vrata solidne zarade,
rješenje stambenog pitanja i još mno-
go benefita. Ništa manje izazovna
-
,
koje su svoje vojske dovele do izu-
zetnog nivoa osposobljenosti i op-
remljenosti. Crnogorski vojnik, oficir
- svejedno,
o i predano štititi sopstvenu
državu
ora, ali
Crnoj Gori treba NATO”.
Zar može biti štete od toga što država
resurse? Kome smeta ako se nalazimo
pod zaštitom sile koja okuplja mnoge
moćne države? Zašto bi maloj Crnoj
Gori bilo loše ako se nađe u tom
društvu? Je li grijeh ako se naši vojnici
školuju u prestižnim svjetskim voj
ni
Komšić smatra da na takva
pitanja, i oni koji ih zagovaraju, ne
maju valjan odgovor.
“Sadašnje mogućnosti naše vojske
možda ne izgledaju idealno, ali se
potencijali sigurno mogu tako oka
rakterisati”, podvlači on.
se dotičemo i ostalih
tema koje se potežu u javnosti. Na
pitanje da li je realno očekivati da će i,
-
m centrima ili po njihovim stan-
dardima?
-
-
U razgovoru
U duštvu Velikih
Jure Komšić
NATO podizati baze u Crnoj Gori,
on kaže:” Ja to zovemmanipulacijom
laičke javnosti.
i da jesu čuo sam
mnogo ubjed
Tema broj dva bile su misije. Pukov
nik Komšić učešće u njima smatra
najprestižnijim statusom koji vojno
lice može ostvariti u karijeri.
Tamo idu oni koji su
svoj poziv doveli gotovo do savr
šenstva. Kad se odlučite da budete
dio bilo kojeg tima, koji može biti
raspoređen na bilo kojoj tački Pla
nete gdje je ugrožen mir, prethodno
morate biti osposobljeni za sve što taj
zadatak podrazumijeva, počev od
razgovora na stranom jeziku, do zna
nja iz usko-stručnih vojnih oblasti.
Zar nije čast imati i iskoristiti takvu
mogućnost”, on. Čudi se da se u
ta pitanja upliću političari o
tome samo vojnik može odlučivati.
Pita se zašto sprječavati mladog čov
jeka, koji je donio odluku da zarad
sopstveno
Pukovnik nema dilemu ni kada je
riječ o tzv. tezama oko duplih aršina
NATO i UN misija. Naglašava da se
multinacionalne snage upućuju na
krizna žarišta pod mandatomUjedi
njenih nacija, čemu prethode usvo
jene rezolucije Savjeta bezbjednosti
UN-a.
iz njegove sfere, govorili
smo i o ekonomskim koristima mo
Crnoj Gori baze ni-
jesu potrebne, a
ljiviju argumentaciju-
NATO to svakako smatra neuput-
nim troškom na teritoriji koju zauzi-
ma regionzapadnog Balkana”.
-
“U mi-
sije, u kojima zastupate svoju zemlju
ne ide bilo ko.
-
-
-
kaže
, i kaže da
-
g i interesa države, bude
dio svjetske elite.
-
-
Mada nije
-
gućeg članstva Crne Gore u NATO.
Jure Komšić i na tu temu ima
Pitali smo ga šta bi,
kao benefit članstva, naveo, recimo,
jednom proizvođaču krompira iz
Trebaljeva.
Ako bih tom čovjeku morao
objasniti koja je njegova korist, ne
bih se m
očigledno. Ako on proizvodi
krompir, to je njegova roba. Ako
proizvede više nego što je to pot
rebno Crnoj Gori, zar nije njegova
korist da ga, po dobroj cijeni, zasi
gurno može prodati na p na
kojoj trguju zemlje članice NATO ili
EU? To je sigurno tržište. Istomislim
kada je riječ o ribaru iz Krašića
inte-
resantan pristup.
Dobili smo zanimljiv od-
govor. „
nogo promišljao. To je pre-
poznatljivo,mada još uvijek nije pot-
puno
-
-
ijaci
, na
primjer. Njemu je potrebno da za to
što je ulovio ima kupca. Siguran ku-
pac je garant njegovog opstanka. I
etokoristi”.
„Ako govorimo o sjeveruCrneGore,
situacija je još bolja. Tamo, koliko
znam, postoje tri fabrike koje pro-
izvode vojnu opremu. Njihova roba
seprodaje u zemljamazakoje radnici
koji
i. I ne treba da znaju. Ono što je
potrebnoda imaju
-
-
? Ljudismo i ne treba da se klasifikujemo potomeda li nosimo ili neuniforme.
vojnik uvijek prije izazivalijepu nego ružnuemociju.
u njima rade možda nijesu ni
čul
u vidu je činjenica
da za robom koju proizvode postoji
tražnja. To je garant posla i primanja
za veliki broj članova njihovih poro
dica”, navodiKomšić.
Takođe, on ne vidi razlog za bojazanda bi prisustvo vojnika u jeku turističkih sezona mogao imati loš uticajna tu privredu.Kaže da je vojnik, bilou garnizonu ili na plaži, samo čovjek- nečiji sin, otac, brat, muž,momak...Zašto bi, on kao takav, ružio slikuneke turističke destinacije
Nakraju, pri čemumu lice ozari osmjeh,ističe da
Na kraju razgovora penzionisanogpukovnika Juru Komšića pitali smoda li bi svom sinu preporučio dakrene očevim stopama. Odgovor jebiokratak, vojnički -Da.
OliveraĐukanović
PARTNER 25
U duštvu Velikih
Pripadnici Vojske Crne Gore trebalo biove godine da budu obučeni u noveuniforme, što će svakako, biti najvidljivijidoživljaj njene posebnosti. Vojska će se
ojih pret-hodnica - JNA, zatim, Vojske Jugoslavije,pa Srbije i Crne Gore. Biće to modernauniforma, ujedno i praktična i odgova-rajuća za savremeni stajling vojnika,podoficira i oficira. Potpuna jednoobraz-nost oficirskih uniformi, prema knjizi„Crnogorska vojska organizacija i uni-forme“, postignuta je tek 1904. godine.Krajem prethodne godine, komandantstojeće vojske brigadir Janko Vukotićizdao je naredbu da „svi oficiri naručenovo odijelo, po novom propisu“. Oficirisu bili dužni da odjevni komplet plate po77 kruna. Uniforme su, najvjerovatnije,izrađeneuvojnoj radionici naCetinju.
Godine 1895. Ministarstvo vojnodonijelo je akt pod nazivom „Predlogvojničke uniforme“
iformi su i dalje predviđeniopanci, a za parade i svečane izlaske„crevlje s vezama“.
Uniforme za vojne „školarce“ uradio jepodgorički terzija Marko Pejanović.Sašio je 63 kompleta „vojničkih haljina“.Za pitomce pravoslavne vjere, na primjer,„kapicu sa crnomderavijom“ i inicijalimacrnogorskog knjaza Nikole Petrovića, aza muhamedance fes. Zanimljivo je da jefes bio u upotrebi i ranije, u nošnji Crno-goraca, sve do kraja vladavine knjazaDanila.
Vojne uniforme su šili, uglavnom, do-maći majstori, na Cetinju, u Podgorici iKotoru. Neki dijelovi uniforme, na prim-jer kaiševi, obuća, ili pojedini detalji,naručivani su od majstora i fabrika uBeču, Trstu, Rusiji i Francuskoj. Uvrijeme između balkanskih i Prvogsvjetskog rata, kada je trebalo obnovitizalihe vojnih uniformi, izrada vojničkihuniformi je naručena od radionice RadaMihailovićauBeogradu.
U vrijeme Prvog svjetskog rata, CrnaGora je od francuske vlade poručila45000 vojnih uniformi. Iz Pariza je,međutim, stigao odgovor da isporuka
tako i vizuelno odvojiti od sv
. Bila je propisanauniforma „za proste vojnike i podoficire“.U ratnoj un
26 PARTNER
Od narodnih haljina do moderne uniformenije moguća, a u zamjenu Crnoj Gori jeponuđeno 100 000 metara štofa. -
porukadauCrnojGorinema toliko zanatlija da od ponuđenogštofa sašiju uniforme. Pariz, ipak, odlučujeda pošalje uniforme, ali je u isporukamabilo i polovnih odijela koje su nosilifrancuski vatrogasci. Iz Francuske su bileisporučene i vojničke cipele, ali pošto subilemalihbrojeva, ostale suneiskorišćene.
I Rusija je učestvovala u uniformizacijicrnogorske vojske, nastojeći da i na tajnačin ostvari svoj politički uticaj ubalkanskoj državi. Ruski vojni ataše naCetinju, pukovnik Potapov, je želio danametne tipični ruski kroj. Doveo je uCrnu Goru na desetine krojača. Kada suknjaz Nikola i brigadir Janko Vukotićvidjeli grupu oficira obučenih u uniformepo ruskoj „mustri“, nije im se to dopalo. A
Sa Cetinja uPariz otišla je
tome se najviše usprotivila kćer knjazaNikole princeza Ksenija, prigovorom daće ruske uniforme „unakaraditi našestasite momke“. I tako su ruski modeliuniformiodbačeni.
Inače, neka vrsta uniformizacije u CrnojGori počela je još od Njegoša. Već tada suse senatori počeli izdvajati po nekimdijelovima odjeće od drugog svijeta. SamNjegoš je to među prvima učinio. Osobe-no
Sam proces uniformizacije odlično poka-zuje razvoj crnogorske vojske, ali pružainformacije i o društvenim i politič
oj Gori, kao i određenimpolitič
Despotović
sti u odijevanju trebalo je da pokažustatusni položaj.
kimprilikama u Crn
kim uticajima sa strane na kretanjau toj državi.
Ilija
Feljton
Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređenovrijeme,
1)UČetivojnepolicije
a)upješadiji
2)UBataljonuzapočasti
a)upješadiji (gardista)
3)ULakojpješadijskojbrigad
a)upješadijib)uartiljerijic)uARJPVOd)u inžinjerijie)usaobraćajnojslužbi
4)UBrigadizaspecijalneoperacije
a)upješadijib)uvezic)u inžinjerijid)uABH-odbranie)upomorstvuf)umornaričkotehničkojslužbig)usaobraćajnojslužbih)usanitetskojslužbi
5)UMornaričkojbazi
a)upomorstvub)umornaričkotehničkojslužbic)u intendantskojslužbid)usaobraćajnojslužbi
-
i
(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:
(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:
(mjesto službovanjaPodgorica,Nikšić):zadužnosti:
(mjesto službovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):zadužnosti:
(mjesto službovanjaBar,Kumbor):zadužnosti:
Opštiuslovizaprijem:
Posebniuslovizaprijem:
Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:
Prava iobavezezavrijemeslužbepougovoru:
Načinpodnošenjamolbe:
Molbesedostavljaju jedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.
-da jezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),-da imapropisanustručnuspremu,-danijeosuđivanzakrivičnod elonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanje šestmeseci,-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnod elozakoje segoniposlužbenojdužnosti,
-da imazavršenunajmanje srednjuškolu (III ili IV stepen),-danije stariji od28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,-kandidatkoji konkurišezavozačamora imatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,-prednost imajukandidati koji suodslužili vojni rok,- zagardiste -dasuvisinepreko180cm.
-autobiografija,- izvod izmatičneknjige rođenih,-uvjerenjeodržavljanstvu,-ovjerenakopija svedočanstva-diplomeozavršenoj školi,-potvrdada jeodslužiovojni rok,-ovjerena fotokopijavojničkeknjižice,-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupak idanijeosuđivan,-ovjerenakopijavozačkedozvole (akokonkurišezavozačam/v),-ovjerenakopija ličnekarte, tačnaadresa ibroj telefona.
Ugovor sezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbioplatama;godišnji odmorpremaUredbiogodišnjimodmorima iodsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.
- zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,- zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,- zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.
Kandidatekoji ispunjavajuusloveoglasa, komisija zaprijemupućujenaocjenuzdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskihmjesta.Nepotpunemolbenećese razmatrati zaprijemuslužbu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteniupropisanomroku.Zakandidatekojibudu izabrani zaprijem,određuje seprobni rad, radiprovjereosposobljenostizadužnost zakoju seprimajuuslužbu,u trajanjuod3(tri)mjeseca.
jj
v --
j
PARTNER 27
Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore
MISTARSTVO ODBRANE i
GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE
O G L A Š A V A J U
Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređenovrijeme,
1)UČetivojnepolicije
a)upješadiji
2)UBataljonuzapočasti
a)upješadiji (gardista)
3)ULakojpješadijskojbrigad
a)upješadijib)uartiljerijic)uARJPVOd)u inžinjerijie)usaobraćajnojslužbi
4)UBrigadizaspecijalneoperacije
a)upješadijib)uvezic)u inžinjerijid)uABH-odbranie)upomorstvuf)umornaričkotehničkojslužbig)usaobraćajnojslužbih)usanitetskojslužbi
5)UMornaričkojbazi
a)upomorstvub)umornaričkotehničkojslužbic)u intendantskojslužbid)usaobraćajnojslužbi
-
i
(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:
(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:
(mjesto službovanjaPodgorica,Nikšić):zadužnosti:
(mjesto službovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):zadužnosti:
(mjesto službovanjaBar,Kumbor):zadužnosti:
Opštiuslovizaprijem:
Posebniuslovizaprijem:
Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:
Prava iobavezezavrijemeslužbepougovoru:
Načinpodnošenjamolbe:
Molbesedostavljaju jedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.
-da jezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),-da imapropisanustručnuspremu,-danijeosuđivanzakrivičnod elonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanje šestmeseci,-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnod elozakoje segoniposlužbenojdužnosti,
-da imazavršenunajmanje srednjuškolu (III ili IV stepen),-danije stariji od28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,-kandidatkoji konkurišezavozačamora imatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,-prednost imajukandidati koji suodslužili vojni rok,- zagardiste -dasuvisinepreko180cm.
-autobiografija,- izvod izmatičneknjige rođenih,-uvjerenjeodržavljanstvu,-ovjerenakopija svedočanstva-diplomeozavršenoj školi,-potvrdada jeodslužiovojni rok,-ovjerena fotokopijavojničkeknjižice,-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupak idanijeosuđivan,-ovjerenakopijavozačkedozvole (akokonkurišezavozačam/v),-ovjerenakopija ličnekarte, tačnaadresa ibroj telefona.
Ugovor sezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbioplatama;godišnji odmorpremaUredbiogodišnjimodmorima iodsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.
- zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,- zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,- zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.
Kandidatekoji ispunjavajuusloveoglasa, komisija zaprijemupućujenaocjenuzdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskihmjesta.Nepotpunemolbenećese razmatrati zaprijemuslužbu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteniupropisanomroku.Zakandidatekojibudu izabrani zaprijem,određuje seprobni rad, radiprovjereosposobljenostizadužnost zakoju seprimajuuslužbu,u trajanjuod3(tri)mjeseca.
jj
v --
j
PARTNER 27
Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore
MISTARSTVO ODBRANE i
GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE
O G L A Š A V A J U
Recommended