Predsjednik Crne Gore, i predsjednikSavjeta za odbranu, Filip Vujanović iministar odbrane Boro Vučinić posje-tili su kasarnu „Milovan Šaranović“ uDanilovgradu, u koj -

viću i Vučiniću jepredstavljeno naoružanje te elitne jedi-nice, a predsjednik i ministar su obišli ilokaciju Rsojevići, na koj će biti po-dignuta stambena zgrada za pripadnikeVojske. Vujanović je ocijenio da su

-

tajedinica obavezuju državu da nastavi saadekvatnom materijalnom podrškom,s krajnjim ciljem da se stvore uslovi daVojska Crne Gore što prije uđe uNATO. Prema ocjeni Vujanovića, Vojs-ka, na tom pravcu, realizuje niz kvali-tetnihorganizacionihpoduhvat

Šef države je ocijenio da će uključenje

oj je smještena Brigada za specijalne operacije VojskeCrne Gore. Vujano

oj

nabavljena oprema i naoružanje i osposobljavanje Centra za obuku vojnika„vrlo respektabilni poduhvati“. Jedandio naoružanja Brigade za specijalneoperacije je po standardimaNATO.

Predsjednik je tom prilikom rekao darezultati koje je postigla pomenu

a.

Crne Gore NATO imati veliki značajza bezbjednost Crne Gore, ali će doni-jeti i političke efekte i ekonomske ko-risti.

Vujanović je kazao da ga raduje gradnjastanova za pripadnike Vojske, što je zanjene pripadnike i njihove porodicenajbolji način da se poboljša njihovmaterijalni položaj.

Ministar Vučinić je poručio da stanoveza Vojsku treba izgraditi u što kraćemroku. Podizanje stambene zgrade naRsojevićima počeće uskoro. Vučinić jekazao da pripad

Vojska Crne Gore je vojska sa tradi-cijom i trebalo bi da njen dignitet budeunaprijeđen, rekao jeministar.

GradonačelnikDanilovgradaBranislavĐuranović izrazio je zadovoljstvočinjenicom da

tarCrneGore. Lokalna samoupravaće, po njegovim riječima, pomoći drža-vi u stvaranjuuslova za što bolje životneuslovepripadnikaVojskeCrneGore.

I.Despotović

u

nici Vojske Crne Goretreba da osjete njen ugled u društvu.

taj grad postaje vojnicen

Događaj mjeseca

Vujanović i Vučinić u vojnoj kasarni

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsci

IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:

Vjun 2 5

, ijana Turkovi

20

008. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović, Zorica

Radović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo,Mihailo Danilović T

Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375

pr@mod.cg.yuwww.vlada.cg.yu/odbrana

Jovana Tomaševića 29MOUSE STUDIO, Podgorica // 5000

ć

SADRŽAJDOGAĐAJ MJESECA

DR STEFANI BABST, POMOĆNIKGENERALNOG SEKRETARA NATO ZA JAVNUDIPLOMATIJU

APSURDNA PRIČA O MILITARIZMU

ČA

..........................................................

Članstvo u NATO osiguranje od rizika V. Latković

.......... 6Ilija Despotović

......................................................................... 8mr Mehmedin Tahirović

.................. 0

................................................................ 2Mihailo Danilović

............................... 5Mihailo Danilović

................................... 19

............................................... 1

....... ............. 2apetan Saša Jovanović

Olivera Đukanović

...Ilija Despotović

3

1

1

1

Širok spektar zadatakapotpukovnik Marinko M. Slomo

2

2k

26

INTERVJU:

KOMENTAR:

EVROATLANTSKO PARTNERSTVO KAO ŠIRI OBLIKSARADNJE

IZORUŽANIHSNAGASUSJEDNIHZEMALJA

CRNOGORSKI KADETI NA SVJETSKIMAKADEMIJAMA

UMISIJUSAMOSA JAKOMPSIHOM

PREDSTAVLJAMO: BAZA ZA OBUKU I PODRŠKU

ŠVEDSKI MODEL PARTNERSTVA

AKTUELNOSTI IZ VOJSKE

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRA

OD NARODNIH HALJINA DO MODERNE UNIFORME

...................................................................

pukovnik Hamza Višća

......... 7

INTERVJU JUREKOMŠIĆPUKOVNIKUPENZIJI

4

Iskustva BiH u mirovnim misijama -

1

: 42

IZ SVIJETA VOJNE TEHNIKE“GLOCK” novi pištolj specijalnih jedinica Vojske Crne Gorepotpukovnik Marinko M. Slomo

........................................... 20

..............

............

PARTNER 3

Dr Babst, injenica je da g ani Crne

Gore nemaju dovoljno informacija o

misiji i uloziNATO-a i, što jenajvažnije,

procesu transformacije kroz koji pro

lazi. Stoga, šta bi bio Vaš odgovor uko

liko biVas anin Podgorice pitao šta

jemisijaNATO?

Koliko je bitna javna diplomatija za

funkcionisanje i razumijevanje uloge

NATO-audrž

č rađ

-

-

građ

avamačlanicama?

Sjevernoatlantski savez - NATO, kao voj-

no-politička organizacija u kojoj 26 razli-

čitih zemalja dijele iste vrijednos pred-

stavljameđ posve-

ćenu zemalja č

bno, ali takođe i doprinosi oč -

iječ je o političkoj misiji ima

političkimandat

ako reći, vojna sredstva.

-

-

ić ili djevojka koji sjede u Pod-

gorici, na internetu su i imaju pristup

različitim informacija

građ

imaju pravo da traže blagovre-

mene, tačne i pouzdane informacije

-

građane

zemalja č politikama, ulo-

gama, misijama i operacijama našeg sa-

veza, već i da olakšamo javnu i političku

diskusiju

rezultat ima političku legitimnost. I to

važi za svaku državu članicu, za svaku

vladu, za svakuorganizaciju

ti,

unarodnu organizaciju

odbrani lanica, ukoliko je

to potre u

vanjumira i stabilnosti. Dakle, prije svega

r , to jeste

i nju dopunjavaju,mogu

t

Svakamultilateralna organizacija, pa tako

i NATO funkcioniše, u globalnoj me

dijskoj sredini koja se veoma brzo mije

nja. Mlad

ma širom svijeta,

isto kao i ani svake druge države u

svijetu,

. To je

misija Odjeljenja za javnu diplomatiju

NATO (Public Diplomacy Division), ko

jeg ja predstavljam.Naš posao je, ne samo

da objasnimo i obavijestimo

lanica NATO o

o Savezu koja, na kraju, kao

.Apsolutno je

4 PARTNER

Dr Stefani Babst

Dr Stefani Babst, pomoćnik generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju

Stabilan Avganistan - manje rizika za sve

Intervju

...”Prema mom mišljenju, najvažniji razlog zašto smo u

Avganistanu jeste da pokušamo da spriječimo širenje terorizma

i nestabilnosti”...

...”Dakle, tražite osiguravajuću firmu ili klub koji vam nudi

najbolju uslugu i mislim da je i za Crnu Goru to NATO”...

Kako biste objasnili zašto je bitno dacrnogorski vojnici idu u Avganistan itamobranenašubezbjednost?

Možete li nam nešt uzemaljapodršci

Ni ganistan

zato što nam je nedostajalo ideja gdje da

od ga

nistansku vladu zato što in,

branimo našu nacionalnu bezbjednost.

Borci Al Kaide i talibani

avganistanskim

r kih mreža ši

rom svijeta, koje napadaju ne samo mete

u Vašingtonu, i u evropskim grado

vima. Dakle, prema mom mišljenju, naj

važniji razlog zašto smo u Avganistanu

jeste d

Jasno je da NATO operacije imaju žrtve

sa obije strane i to nije popularno. Ljudi

nam esto postavljaju pitanje zašto smo u

Avganistanu i postavljaju to pitanje na još

tamo

zaista ginu i bivaju ranjeni, tako da je

istina da ne postoji operacija bez rizika.

utim, mislim da su naše vlade i

parlamenti odobrili izmještanje trupa i,

naravno, oni su veoma pažljivo odmjerili

taj rizik kako bi preuzeli jednu vojnu

obavezu sa kojom možemo i dalje

. Dak e biti sve

dok naši parlamenti i naše vlade, ali i

dobar dio javnosti, vjeruju da je ono što

jesmo odlučili da odemo u Av

emo. Odlučili smo da podržimo av -

, i na taj nač

su obučavani u

kampovima i to je omo-

gućilo stvaranje te oristič -

već -

-

a pokušamo da spriječimo širenje

terorizma inestabilnosti.

č

dramatičniji način zato što vojnici

Međ

politički da živimo le, tako ć

o reći o iskustvčlanica NATO kada je riječ ograđana mirovnim operaci-

jamaNATO?

radimo u Avganistanu korisno za našu

sopstvenu bezbjednost. Smatram

ake tamo i koji su poslali

svoje sinove tamo.Dodala bih i

, s obzirom na to da sam i sama dio

toga jer je

iz

Avganistana. Bio je tamo sedam mjeseci,

a je neko

vašuAvganistanu.

To je pitanje koje ne

zaista ne shvatam u potpu

nosti šta misle pod tim. Z

,

bezbjedniji. Jednostavno,

da vas pokrade. Danas, bezbjed

nosni rizici, prijetnje i ljudi koji nas

izazivaju, sukobljavaju se sa nama i sa

, multinacionalni

Dakle, traž u firmu

ili klub koji vam nudi najbolju uslugu i

mislimda je i zaCrnuGoru toNATO.

Imamo dvije bitne stvari. Na prvom

mjestunaš prioritet jeAvganistan

o komunikaciji

, i uAvganistanumoramo

da se bavimo tim pitanjem. Puno smo

uložili da bismo bolje objasnili našoj

javnosti zašto smo u Avganista

da

samo

za nekoliko mjeseci,

o 60. godišnjic

djeljenje za javn

rnomGorom.

da

možemo da pogledamo u oči onima koji

imaju svoje rođ

nešto vrlo

lično

moj suprug više puta učestvo-

vao uNATOoperacijama i tek se vratio

takoda lično znamkako je tokad

mogu logički da

obrazložim -

vuči kao da ste

dio osiguravajuće firme. Ako ste dio osi-

guravajuće firme plaćate mjesečno rate

jer ste procijenili da ste na taj način

neće vam se

dogoditi da vam neki lopov upadne u

kuću i -

načinomnakoji živimo. Sve tomožeda se

riješi samo na jedan

način. ite osiguravajuć

, kada je

riječ u državama člani-

cama ali takođe

nu. I cilj

broj dva. Počeli smo intenzivno radi-

mo na pružanju podrške i pripremi slje-

dećeg samita. To je sljedeće godine,

tako da ćemo početi

da slavim u NATO. To je

takođe veliki posao zaO u

diplomatiju i veliki događaj i unaprijed

se radujemo što ćemo ga podijeliti sa

C

VidakLatković

Č čuti u domaće čl

povećalo

-

esto možemo oj javnostistavove da bi naš anstvo u NATO

rizik od terorizma za CrnuGoru, kao malu državu. Šta mislite otome?

I na kraju, koji su prioriteti javne diplomatijeNATO?

neophodno da postoji

, te tome daje

mosvoj doprinos.

Davala sam puno

nih odgovora, ali bih tu dodala još

nešto, recimo, malo provokativnije. Uko

liko pogledate trendove javnogmnjenja

,

gra ana opada i iz tog

razloga, svakako

azloga zašto ljudi manje podrža

vaju NATO nego ranije. To možda ima

veze sa ratom u Iraku ili pak sa pret

postavkom da je NATO ivo vojna

organizacija osnovana samo zbog

Varšavskog pakta, pa sada kada je on

nestao postavlja se pitanje zašto bi NATO

više postojao. M utim, za mene je

najvažnije objašnjenje i to je, vjerovatno i

najteže objašnjenje, a to je da zapravo

ljudi ne shvataju

sopstvene bezbjednosti i NATO

posebno kada imamo u vidu da je bezb

jednost u 2008. godini jedna globalizo

vanija forma bezbjednosti uje

i prijetnje koje iduuz to.

dovoljno poli-

tičke podrške i legitimiteta -

, tako da kažem, zva-

nič

-

u

državama članicama NATO možete

primjetiti da u mnogim državama čla-

nicama podrška đ

, možete naći jedan broj

dobrih r -

-

isključ

eđ

vezu između svoje

. Ne vide

tu vezu, a to je vrlo bitno pitanje, šta

NATO radi za moju ličnu bezbjednost,

-

-

, koja uključ

Na koji objaana

lanicama, ali i u zemljama partnerima Alijanse,

kim odlukama i misijamaorganizacije?

U vezi sa tim je i moje naredno pitanje.

način biste snili, ponekad,nedovoljnu podršku građ u zem-ljama č -

kada je riječ o određe-nim politič

PARTNER 5

Intervju

najmanju ruku, apsurd, glupost. Prijesvega, militarizam

nom izdanju. Suviše mala (i„nejaka“) Crna Gora, u prvom re

CrnaGora!?

Ministrov

, ranije ili kasnije. Zato su zemlje,

To da se Crna Gora brani „daleko odsvojih granica“,

a regionalni kontekst, dužna da

imira

, istorijski, uvijek sevezao za moćne zemlje, nekad Pruskuili Japan, pa noviju Njemačku. Ima idanas vojnih režima, ali teško bi segdje mogao prepoznati militarizam uklasič

du,fizički, po svojim veličinama, nemožebiti militaristička zemlja. Iza svakogmilitarizma, suštinski, kriju se osva-jački planovi, račun tuđih teritorija. Akud je to krenula „militaristička“

„militarizam“ samo je utome da se ukaže na savremene bezb-jednosne izazove, na činjenicu da jeovaj naš svijet, u globalnom smislu,toliko čvrsto uvezan u jednu cjelinu,da nestabilnost u bilo kom dijelu utičena većinu, ili na sve zemlje. Manje ilivišedanas više nego ikad, upućene jednanadrugu.Morajudameđusobno sara-đuju, da se, prije svega, solidarišu predzajedničkim bezbjednosnim izazo-vima i opasnostima.

prema tome, značisamo da je naša država, kao članicaUN i drugih međunarodnih organi-zacija i asocijacija, a, posebno, s obzi-rom n ,u skladu sa svojim realnim moguć-nostima (ništa više), pruži doprinosočuvanju stabilnost i suprotstav-ljanju raznim opasnostima, prije sve-ga, terorističkim, ali i drugim. Valjdaje svakome jasno da naša „odbranadaleko od granica“ nema nikakve veze

uvjerenja koje ljudi budu izgradili,slušajući argumente i „za“ i „protiv“.

Druga antiNATO poruka saopštena jesa prizvukom dramatičnog upozo-renja, s ciljem da se domaća javnostprepadne. A od čega? Od „bauka“ kojise pošiljaocima te poruke pričinio kao„militarizam“. Pričinio? Prije će biti dase ovdje radi o inerciji politikantskogkomentarisanja svega i svačega u ovomdruštvu. e dolazi do jeftinih flos-kula, na osnovu neprimjerenih pore-đenja, kojima se pokušava uključitialarm na uzbunu društva. Čitamo o„militarizmu“ u Crnoj Gori ovo:„logika militarizma uzima novi zalet ipenje se na neslućene, izuzetno opasnevisine“. Navodno, „zloslutno zvuči“izjavaministra odbrane da se, u današ-njimuslovima,CrnaGorabrani dalekood njenih granica. Taj „militarizam“ jenjegovog „izumitelja“ podsjetio nadevedesete godine.

-politika

intenzivnog naoružavanja i pripre-manja vojnih snaga za agresivni,osvajački rat. Ili, politika ustrojstva iorganizacije države i njenih institucijau skladu sa jačanjem oružanih snaga.Pa, prevlast vojske nad civilnim orga-nima vlasti. U jednoj, starijoj, enciklo-pediji piše da je militarizam „državnisistem u kojem vojnički stalež ima pre-vlast u državnoj upravi i uživa mnogapreimućstva i specijalne privilegije“.Ima li šta od toga u Crnoj Gori? Nekasvakoodgovori samza sebe.

Tako s

Da vidimo, prvo, šta piše u enciklopedijama. Militarizam je

Dakle, „crnogorski militarizam“ je, u

Koliko do juče, slušali smo žalopojkuda nema javne debate o članstvu CrneGore u NATO. Sada, kada je raspravasve bogatija, sa istih adresa stižu nove,neosnovane, optužbe. Jedni prigo-varaju da se javna rasprava „fingira“, adrugi da se Crna Gora „militarizuje“.Radi dobronamjerne javnosti, onihkoji bi mogli biti zbunjeni ovimkvalifikacijama, valja prokomen-tarisati jedno i drugo. Zar je „fin-giranje“ rasprave ako je već organi-zovano nekoliko panel di

i na njihmože da dođe ko želi, ako prisutnimogu da pitaju i da iznose svojemišljenje, kao što je i bilo, recimo, natribinama na podgoričkom Pravnomfakultetu i u Bijelom Polju, takođe, natamošnjem fakultetu?

Uostalom, i bez toga, protivnicičlanstva u NATO, gotovo svako-dnevno, oglašavaju se, medijski i nadrugi način, svojim stavovima. To jedostupno javnosti. Nije li i to učešće ujavnoj raspravi? Svakako, debata će jošdugo trajati. I biće prilike da se iskažu i„natovci“ i „protivnatovci“. A „običansvijet“ će sabirati, pa kad dođe vrjemeodlučivanja, prelomiće na osnovu

skusija, akosu one potpuno otvorene

Na tribinu uPodgorici došli su i predstavnici onestranke koja tvrdi da je javna raspravao NATO „fingirana“. Bili su vrloprepoznatljivi. Obukli su se u majicesa svojim porukama protiv NATO.Dijelili su i svoje propagandnematerijale. I sve to na tribini na kojoj jebio i ministar odbrane. Postavljali su ipitanja, diskutovali. Ministar im jekrajnje korektnoodgovarao.

6 PARTNER

Komentar

Apsurdna priča o militarizmu

konstruktivnu ulogu. To su joj priznali

gotovo svi susjedi, Evropska unija i

SAD.

ad je riječ o zemljama iz kojih

Crnoj Gori dolazi podrška, mogli

bismo primijetiti i jednu nelogičnost u

javnim istupima kritičara crnogors-

kog opredjeljenja za članstvo u

NATO-u.

epartmenta, dođe neka

primjedba na račun refor skih

procesa u Crnoj Gori, onda se i ov-

dašnji antinatovci veoma rado pozi-

vaju na te ocjene. Kao da su potpuno

tačne i bez pogovora, uvijek, relevant-

ne, jer su američke. Ali potpuno se

drugačije odnose prema njihovim

ocjenama o prednostima članstva u

NATO-u. Naši domaći „antimilita-

risti“ , dakle, istovremeno, ponašaju se

i kao „proamerikanci“ i kao „anti-

amerikanci“.Kako imkadodgovara.

IlijaDespotović

A k

Naime, kad, recimo, iz SAD,

od neke organizacije, ili, na primjer,

od Stejt D

m

sa onim stavom nekih zemalja da se

njihovi interesi brane bilo gdje u

svijetu. To je filozofija tih zemalja,

proizašla na osnovu njihove veličine,

moći i njihovog osjećaja sopstvene

odgovornosti.

Iz NATO-a nas uvjeravaju, a zemlje,

nove članice, nam tvrde da se sve

odluke u toj alijansi donose opštim

konsenzusom.

e institucionalne i procedu-

ralne mogućnosti da se suprotstavi

nekoj odluci NATO-a. To je posebno

važno za male zemlje. One nikada do

sada nijesu imale takav status u

međunarodnoj zajednici. Male zemlje

su, konačno, stekle status partnera

velikih zemalja, čak, velesila. I to je

bitnonova, kvalitativna, činjenica.

ju „antimilitaristi“, da

Svaka zemlja ima vrlo

precizn

Pominje se i uloga Crne Gore, kao

„nestvrstane, slobodne zemlje, van

blokovskih podjela“, koja bi, navodno,

trebalo da bude „most koji spaja, a ne

razdvaja“. Crna Gora bi, kako to

interpretira

„kroz politiku neutralnosti“ ublažava

„američko-ruske razdore“. U najma-

nju ruku, veoma p

Usput rečeno, do

juče su se sprdali „nesvrstanosti“ bivše,

Titove, Jugoslavije. Sad hoće „nes -

ru! Ruku na srce, up-

ravo zbog činjenice da je naša zemlja

teritorijalno i brojem stanovnika,

mala, naše članstvo (u NATO-u ili

gdje drugo) ne može biti praćeno ne-

kim velikim anganžmanom naše dr-

žave, ne može presudno uticati na

strateškeodlukeu svijet

Ali, ne treba ni potcjenjivati naše

članstvo. Crna Gora neće nigdje, i ni-

kome, služiti za dekor. To joj, prije

svega, ne priliči istorijski. Bila je ,

nekad, još i manja i slabija, ali je i tada

bila relevantan međunarodni faktor. U

tom smislu, Crna Gora se dokazala i u

naše vrijeme. Možda bi već sada region

Balkana bio drug čiji, nestabilniji, pri-

je svega, da Crna Gora, osobito pos-

ljednjih godina, nije imala veoma

retenciozno za

malenu Crnu Goru.

vrs

tanu“ Crnu Go

u.

a

PARTNER 7

Komentar

Evroatlantsko partnerstvo

kao širi oblik saradnjeNa osnivačkom Samitu saveznika u Bri

selu 1994. godine, zaključeno je da se suš

tina

zahtijeva razvoj prak

tičnog radnog odnosa između poje

dinih zemalja ,

koji je prilagođen njihovim specifičnim

potre i mogućnos

tima.

daje opšti politički i bezbjednosni

okvir za multilateralne i bilateralne od

nose NATO učesnica u Part

n On okuplja na jednom

mjestu NATO članice i partnere. Sve čla

nice Partnerstva zamir su ujedno i članice

U široj javnosti često se poistoveću

sa

radnja NATO-a sa zemaljama nečlanica

ma zasnovana je na nizu aktivnosti i

me razvijenih u EAPC i PzM

dva komplementarna stuba koji zajedno

čineEuroatlantskopartnerstvo.

-

-

NATO programa Partnerstvo za mir

(PzM) i saradnje na višenacionalnom

nivou zasniva na redovnim dogovorima i

planiranim aktivnostima saradnje, s ci-

ljem izgradnje otvorenosti i povjerenja

širom euroatlanske regije. Na bilate-

ralnom nivou se -

, kako -

partnera tako i sa NATO

bama, okolnostima -

S druge strane, Euroatlantski partnerski

savjet

-

-a i zemalja -

erstvu za mir.

-

Euroatlantskog partnerskog savjeta.

Trenutno ima 49 zemalja u Multilate-

ralnom forumu za redovan dijalog, kon-

sultacije i donošenje svih važnihodluka.

je

program PzM s Euroatlantskim part-

nerstvom, koje predstavlja širok opseg

saradnje u euroatlantskoj regiji. Euro-

atlantski partnerski savjet (EAPC) i

NATO program PzM su mehanizmi

Euroatlantskog partnerstva. Dakle, -

-

hanizama,

Savjet NATO-Rusija

Saradnja Rusije i NATO form

1991. godine, na prvom sastanku

Sjevernoatlantskog savjeta za

rizu

i

bezbjednosnoj saradnji

pred-

stavlja opredjeljenje NATO i Rusije da za-

jedno grade trajni mir u euroatlantskom

regionu.

Uspješna saradnja NATO i Rusije -

-

-

-

-

, nakonbombardovanja SRJ

od straneNATO.Nakon na ruskoj

podmorniciKursk

11. septembra 2001. godine, Ru-

sija je otvorila svoj vazdušni prostor za

potrebe vojnih operacija protivTalibanau

Avganista

Misija Rusije

alno je

počela

saradnju.

Naime, tokom trajanja tog sastanka,

Sovjetski savez je prestao da postoji.

Nekoliko godina kasnije, 1994. godine,

Rusija se uključila u program Partnerstvo

zamir, a već 1996. godine ruski vojnici bili

su angažovani u Bosni i Hercegovini, uz

vojnike Alijanse, u mirovnoj operaciji

IFOR, pod vođstvom NATO. Sljedeći

značajan korak ka uspostavljanju prisnije

saradnje NATO sa Rusijom, učinjen je u

Pa 1997. godine, kada je potpisan

Osnivački akt o uzajamnim odnosima,

između NATO i

Ruske federacije. Osnivački akt

naro

čito je došla do izražaja u primjeni Dej

tonskog mirovnog sporazuma i stabiliza

ciji prilika u Bosni i Hercegovini i okon

čavanju kosovske krize prilikom formi

ranjaKFOR-a

nesreće

2000. godine,NATOje

ponudio pomoć u spasavanju posade. S

druge strane, nakon terorističkih napada

na SAD

nu, stavljajući na raspolaganje

obavještajne podatke kao podršku borbi

protiv terorizma.Osim toga,

pri NATO uspostavljena je u martu 1998.

godine, a u februaru 2001. godine, NATO

je otvorio svoju Kancelariju za informa-

cije uMoskvi. Tokom2003. godine uspos-

tavljena je i direktna specijalna telefo

eneralnog sek-

retaraNATOiministraodbraneRusije.

Danas, Savjet NATO-Rusija okuplja

Savjet se

redovno sastaje na nivou ambasadora,

kao i ministara spoljnih poslova i od-

brane, a po potrebi i na nivou šefova

država ili vlada.

1991. godine, kada se Ukrajina pridružila

Sjevernoatlantskom savjetu za saradnju,

odmah po sticanju nezavisnosti, nakon

raspada Sovjetskog saveza. Ukrajina je

prva od država iz Zajednice nezavisnih

država (ZND) koja se pridružila prog-

ramu Partnerstvo za mir 1994. godine.

potpisana je u Madridu

1997. godine. U skladu sa poveljom,

uspostavljena je Komisija NATO-Ukra-

jina. Sastaje se redovno na nivou amba-

sadora i vojnih predstavnika, a povre-

meno, na nivou ministara spoljnih pos-

lova i odbrane, kao i na nivou šefova

država i vlada.

Ukrajina je otvorila svoju diplomatsku

misiju pri NATO 1997. godine. S

-

nska

linija između kancelarija G

26

država članica NATO i Rusiju.

Saradnja NATO i Ukrajine započeta je

Povelja o posebnom partnerstvu između

NATO i Ukrajine

druge

strane,NATOjeotvorio svoj Informativni

i dokumentacioni centar u Kijevu 1997.

godine, čija je uloga da obavještava ukra

NATO-Ukrajina

CG u PzM

8 PARTNER

jinsku javnost o aktivnostima Alijanse,

podstiče debatu o evroatlanstkoj integra

ciji i promoviše sveobuhvatnu saradnju

NATO saUkrajinom. Takođe, u Kijevu

Pored učešća u operaciji IFOR/SFOR u

Bosni i Hercegovini, Ukrajina je dala i

doprinos tokom raspoređivanja

Ukrajina je, takođe,

otvorila svoj vazdušni prostor za prelet

aviona angažovanih u okviru operacije

vođenih

Poljskom, u jednom od sektora među

narodnih stabilizacionih snaga u Irak

svoju

podršku NATO antiterorističkoj opera

-

je

1999. godine otvorena i NATO kancela-

rija za vezu.

trupa

KFOR-a na Kosovu.

ISAFuAvganistanu.Angažovala je i 1600

pripadnika svoje vojske, kao dio

multinacionalnih snaga, pred

-

u.

Još 2005. godine, ponudila je

-

ciji u Mediteranu .

Danas, Ukrajina učestvuje u ovoj ope

raciji sa korvetom

uključi i jednu fregatu.

da se nekoliko država Južne

Evrope na Sredozemlju graniči sa

nekoliko Afričkih država i da je bezbjed

nost cijele Evrope usko povezana sa

sigurnošću i stabilnošću na mediterans

kom području, NATO je 1994. godine

započeo novi dijalog sa pet

„Aktivno nastojanje“

-

„Ternopil“ i „Lutsk“.

Osim toga, Ukrajina je predvidjela da

tokom 2008. godine, u operaciju „Ak-

tivnonastojanje“

Ukrajina je od 2005. godine u Intenzi-

viranomdijalogu saNATO.

Obzirom

-

-

država u juž-

nom dijelu Sredozemlja, prvo sa:

Egiptom, Izraelom, Mauritanijom, Maro-

NATO-Mediteranski dijalog

kom i Tunisom, a potom i sa Jordanom

1995.Godine.

Mediteranskom dijalogu.

-

rse-

lonski proces) i OEBS-a (Mediteranska

inicijativa). Paralelno sa razvijanjem

Mediteranskog dijaloga i NATO, 1995.

godine

administracija, Sirija, Tunis i Turska) pot-

pisale su Barselonskudeklaraciju, s ciljem

izgradnje partnerstva na tri nivoa : poli-

tike i bezbjednosti, ekonomije i finansija i

socijalno-kulturnoj sferi.

Istambulska inicijativa -

-

-

-

-

, prije svega,

-

vajt iUjedinjeni arapski emirati.

mrMehmedin

Kasnije 2000. godine i Alžir

se priključio

Mediteranski dijalog nadopunjuje posto

jeće inicijative Evropske unije (Ba

15 država članica EU i 12 država

Sredozemlja (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan,

Kipar, Liban, Malta, Maroko, Palestinska

za saradnju po

krenuta je na NATO samitu u Istanbulu

2004. godine, kao posebna, ali komple

mentarna inicijativa u odnosu naMedite

ranski dijalog, s ciljemda doprinese dugo

ročnoj stabilnosti u širem regionu Bliskog

Istoka. Poziv za saradnju u okviru Istam

bulske inicijative, upućen je

državama iz Zalivskog savjeta za saradnju

koji čine: Katar, Bahrein, Kuvajt, Oman,

Saudijska Arabija i Ujedinjeni arapski

Emirati. Do danas, u Istambulsku inicija

tivu za saradnju su se uključili Bahrein,

Katar,Ku

Tahirović

NATO-Istanbulska inicijativa

PARTNER 9

CG u PzM

Iskustva BiH

Oružane snage u Bosni i Hercegovini, još

iz vremena kad su bile dvije entitetske

vojske (Vojska Federacije i Vojska Repub

like Srpske) imale su

Ujedinjenih nacija. Od 2001.

godine u UNMEE (UN misiji u Etiopiji i

Eritreji) nalazi se od 5 do 9 oficira u

jednogodišnjemmandatu.Radi se omisiji

UN koja ima zadatak da nadgleda raz

dvajanje snaga ove dvije zemlje. Dvije

godine kasnije BiH je poslala voj

(MONUC). Do sada je u ulo

pripadnika OS

BiH.

(10 000 pripadnika),

mobilne i u operacijama podrške miru

upotrebljive OS. Vojnom strategijom je

.

Doda li se tome podatak da od 2005.

godine u BiH djeluje Trening centar za

operacije podrške miru, koji je prošle

godine verificiran od strane Alijanse kao

NATO/PfP centar, onda je sasvim jasno

-

vojne posmatrače u

misijama

-

ne pos-

matrače u Kongo, takođe u sastavu UN

misije zi voj-

nog posmatrača bilo 83

Danas BiH ima jedne Oružane snage, sa

jasno definisanom strukturom i misijom,

a na listi osnovnih zadataka prvo mjesto

zauzima „učešće u kolektivnoj sigurnosti

uključujući i operacije podrške miru“

(Zakon o odbrani BiH , član 4). U tom

smislu su i dizajnirane OS Bosne i Her-

cegovine, kao male

predviđeno da se pješadijski sastavi, te

vojnopolicijski, vojnoobavještajni i inži-

njerijski sastavi mogu nesmetano slati u

operacije podrškemiru

opredjeljenje Bosne i Hercegovine da od

konzumenta postane kontribjutor mira i

sigurnosti, kakou regionu, tako i u svijetu.

Odlazak Jedinice za uništavanje neeks

plodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) u

Irak 2005. godinemože se posmatrati kao

dio procesa reformeOružanih snaga.O

ovih je

dinstvenih Oružanih snaga Bosne i Her

cegovine. Ne samona obuci u c

religijs

kih, kulturni

-

va

jedinica je bila prva zajednička jedinica

Bošnjaka, Hrvata i Srba u Bosni i Herce-

govini, a iskustva u njenoj pripremi i dje-

lovanju su itekako pozitivno uticala na

ukupni proces uspostavljanja n -

-

entrima za

obuku u BiH, već u Iraku se pokazalo da

novi kolektivi mogu funkcionisati na

principima poštivanja standardnih i ope-

rativnih procedura uz uvažavanje -

h, tradicijskih i svih drugih

individualnih razlika i/ili sličnosti. Jedi-

nica u operaciji Koalicijskih snaga u Iraku

broji 36 tehničara za uništavanje NUS-a

(naime svi od komandira do vozača ili

bolničara su morali proći kurs za tehni-

čara) i tri oficira za vezu, jedan je u Bag-

dadu a dva su u Centralnoj komandi

Američkih snaga (USCENTCOM) na

Tampi (Florida).

Iako je iskustvo Bosanaca iHercegovaca u

operacijama podrške miru skoromno,

nema sumnje da je vrijemeda se sagledaju

identificirane i naučene lekcije i da se

ugrade u planove obuke i pripreme novih

kontingenata. Očito je da Bosna i Herce-

Iz oružanih snaga susjednih zemalja

10 PARTNER

u mirovnim misijamaVojni i Eritreji još od 2001. godine. Prva jedinica u Iraku

uništavaneeksplodiranaubojna sredstva.Regionalnipristup ima šansu.Razmišljati

o regionalnimjedinicamaumisijamamira

posmatrači u Etiopiji

Piše pukovnik , Ministarstvo odbrane BiH: Hamza Višća

govina ne namjerava odustati od učešća u

operacijama podrške miru, te da zbog

pozitivne uloge međunarodnih snaga u

poslijeratnoj stabilizaciji i napretku BiH

osjeća obavezu da međunarodnoj za-

jednici uzvrati kvalitetnim doprinosom

miruu svijetu.

Zajednički štab Oru anih snaga BiH

nema problema sa dobrovoljcima za

učešćeuoperacijamavan zemlje, te danas

ima puno više oficira, podoficira i voj-

nika međunarod-

nomokruženjunego što je topotrebnona

trenutnom nivou učešća u operacijama

podrške miru. Iako Zakon o upućivanju

predviđa odlazak u misiju po naređenj

-

okazuju da su osnovna i specijalis-

tička obuka jedinice bile izuzetno kva-

litetne, jer do sada nije bilo , a

jasno je da se greškeu rukovanju s eksplo-

zivom skupo plaćaju. Prve kontingente

EOD tehničara osposobljavali su instruk-

tori iz SAD, a danas B

-

ju

ž

, osposobljenih za rad u

u,

interes prevazilazi potrebe, pa u tom

smislu nije bilo prisile. Postakcijske ana

lize p

„greške“

iH ima vlastiti tim

instruktora, sertificiranih u SAD, ovlaš

PARTNER 11

tenih da ocjenjuju i s

nik-major za radu inter

nacionalnim štabovima, te

,

n mješavina iskustva sa

akademskim znanjem stvara nove bolje

generacije BiH oficira. I ne samo BiH

oficira. N

Barem dvije aktivnosti ovog Centra

su u ponudi Evroatlantskog rad

PRIME.

Na nekim od

ertificiraju znanje

novih tehničara.

Trening centar za operacije podrške miru

u Sarajevu do sada je obučio preko 200

oficira činaporuč -

se njihovo

angažovanje u mirovnim operacijama

pokazalo vrlo uspješnim. U cilju preno-

šenja naučenih lekcija na nove generacije

znatan broj njih je po povratku iz ope-

racije podrške miru angažovan u Centru.

Na taj nači

aime, ovaj Centar je otvoren i za

oficire oružanih snaga svih zemalja

članicaNATO ili ProgramaPartnerstvo za

mir.

nog

programa i mogu se naći na Ovaj

Centar namjerava narednih godina

ojačati svoj regionalni karakter kroz

uključivanje predavača i štabnog osoblja

susjednih zemalja, jednako kao i kroz

povećanje broja polaznika kurseva iz

regiona. aktivnosti ovog

Centra već su učestvovali i predstavnici

OS Crne Gore, kao i drugih zemalja

zapadnog Balkana. I činjenica da sus-

jedne zemlje, bez obzira na stepen iskust-

va imaju relativnomale kontingente, a da

je njihovo ukrupnjavanje zahtjev novih

operacija i izazova, upućuje nas na pot-

rebu sagledavanja mogućeg uspostav-

ljanja regionalnog kontingenta u nekim

od op cija za koje svi imamo interes.

Logistička podrška takvog kontingenta,

strateški transport i kvalitetniji doprinos

su svakako respektabilan iz

Iskustvo BIH u operacijama podrške

miru može se smatrati skromnim, ali

itekako značajnim, jer Bosanci i Herce-

govci su od predmeta djelovanja među-

narodnih snaga postali dio tih istih snaga

koji danas pružaju toliko potreban mir

širom svijeta. BiH se namjerava

zaustaviti na ovome, prvi istinski izazov u

narednom periodu je učešće u nekoj od

NATO-vođenih operacija. Kvalitetan i

respektabilan doprinos u takvim opera-

cijama otvorit će, sasvim sigurno, toliko

željena vrata za punopravno članstvo, a

Bosna

era

azov.

ne

iHercegovina to istinski želi.

Iz oružanih snaga susjednih zemalja

Savo Mirko

Dragomir

putuje u Anapolis, u Beo

grad, a uAtinu.

školo

vanje na elitnim vo

i ujedno

prvi državljanin nezavisne Crne Gore

koji je dobio stipendiju Vlade Sjedinjenih

Am

“ ast mi je i zadovoljstvo što sam, stica

jem okolnosti, prvi crnogorski pitomac

koji e se školovati na USNA. Biti prete a

podrazumjeva veliku odgovornost, što

-

Tri različite destinacije, a isti cilj -

jnim akademijama i

budućnost vezana zaVojskuCrneGore.

prvi je crnogorski pito-

mac koji će se školovati na prestižnoj Po-

morskoj akademiji u Anapolisu

eričkihDržava.

Č -

ć č

Savo Franović

12 PARTNER

ŠKOLOVANJE BUDUĆIH STARJEŠINA CRNOGORSKE VOJSKE U ELITNIM VOJNIM AKADEMIJAMA

Crnogorski kadeti na svjetskim akademijamazna i da treba opravdati o ekivanja, kako

našeg Ministarstava odbrane, tako i ame

ri kog partnera, s obzirom na stipendiju

koju mi je dodjelila ameri ka vlada

etvrti razred gimnazije i maturski ispit

Savo je polagao u SAD, gdje je boravio po

osnovu me udržavne kulturne razmjene.

Student je druge godine Pravnog fakul

teta, a prijavio se na konkurs Ministarstva

inostranih poslova za poha anje vojnih

akademija SAD.

Na osnovu Pravilnika jednog od najelitni

jih univerziteta na svijetu, Pomorske Aka

č č

-

č

č ”, rekao

je Franović za “Partner”, par dana prije

nego jeotputovaouSAD.

Č

đ

-

đ

-

-

demije SAD, stranim kandidatima nije

ponu ena mogu nost ostanka i angažo

vanja u oružanim snagama SAD, ve su u

obavezi da se vrateudomicilnu zemlju.

obrazo

vanja na takvoj Akademiji predstavlja ost

varenje nekih dje a kih snova i o eki

vanja.

“No sam prijem na Akademiju je tek prvi

korak u etvorogodišnjem školovanju, ko

je ne e biti nimalo lako. Svakako, da u sve

od sebe da uspješno okon am zapo eto i

nadam se da e, u me uvremenu, biti jos

mojih vršnjaka koji e iskoristiti priliku

koju sam i jadobio”, rekao je on.

đ ć -

ć

Franović tvrdi da mu mogućnost -

-

č č č -

č -

ć ć

č č

ć đ

ć

Tema

PARTNER 13

Na pitanje zašto baš vojni poziv,Franović kratko odgovara: “Č

-

č

-

-

-č

č -

đ đ

-ć

-

ć--

-č

ast,hrabrost i predanost”.

“Krilatica, postulat, za svakog pitomca, a sigurno i svakog mladogovjeka.

Osim toga, na mene je uticala itradicija, vaspitanje, okruženje… Mislim da je u Crnoj Gori,zemlji sa takvom istorijom i tradicijom, vojska i vojni poziv,kaostruka i zanimanje, nekada bilonešto sasvim normalno i prestižno. Nema dje aka u Crnoj Gorikoji nije porastao uz pri e o nekom od ratova koji su se vodili naovim prostorima. Nema djeteta uCrnoj Gori kome neko u najbližojfamiliji nije u prošlosti vojevao.Meni je pra ed bio Solunac, a edprvoborac. Otac je bio strijelac,državni reprezentativac, što je imoj mladji brat, tako da se o oružju u ku i dosta govorilo. Sve touticalo je da se od malena zainteresujem za vojsku i uniformu.Kada se pojavila ova mogu nostdileme nije bilo. Sigurno sebi nikada ne bih oprostio da nisam pokušao, bez obzira na ishod. Ipak,kada nešto želite i za to se maksimalno angažujete, obi no iuspijete”, obrazložio je dodatnoSavo.

ČAST, HRABROST I PREDANOSTAnapolis prvi američki grad

Anapolis je prijestonica američ e savezne države Merilend i jedan je odstubova američ

ono što privlačičetiri miliona

e svakog dana oko podneva može da se vidičetiri hiljade stu

Anapolis je prvi američki grad

kke kolonijalne istorije. Grad godišnje zaradi milijardu i

800 miliona dolara od turizma, a njegovi predstavnici tvrde da je to zbogposjedovanja sofisticiranosti starog svijeta, te da je to

turista svake godine.

Posjetioci dolaze i da bi kupovali, uživali u restoranima i obilazili Vojnupomorsku akademiju, gdj

denata,koji marširaju u formacijama.

i njegova Skupština je najstarija zgrada uAmerici, koja je i dan danas u upotrebi.

Franović je prije odlaska bio gost kodameričkog ambasadora u Crnoj Gori Ro-derika Mura, koji mu je uručio sertifikato stipendiji.

č -

ć

--

č

om Savovog odlaska i u Minis-tarstvu odbrane upriličen je prijem, gdjese sastao sa ministrom Borom Vučini-ćem. Franović kaže da je bio počastovanpozivom iz kabineta ministra odbrane, alida je prije sastanka bio „ đ

č č

ćč -

g. Vučinić-

Franović je naglasio da jeđ

č ćč

On je kazao da su njegova iskustva saosobljem iz ameri ke ambasade u Podgorici više nego povoljna, te da posebnuzahvalnost duguje Mileni Filipovi na“maksimalnom angažmanu i podršci”koju mu je pružila.

“Susret sa g. Murom je svakako nešto posebno. Ono što plijeni je njegova neposrednost i srda nost, a ambasador je i sambio pred upisom na USNA.

Povod

pomalo uzbu eni nervozan”.

“Znate, nijesam estito zakora io ni naAkademiju, a kamoli u vojnu službu, ave me prima ministar odbrane zajednosa svojim saradnicima. U srda nom razgovoru je iznio opredjeljenja ipotrebe Vojske Crne Gore koje su sadržane u Strategiji odbrane i naglasio da jeorjentacija ka NATO i SAD strateškoopredjeljenje u izboru partnera na poljuodbrane naše zemlje.

bio prijatnoiznena en kada je, tokom razgovora,saznao da je g. Vu ini vrlo obavješten ostrelja kom sportu.

“Mislim da je bio predsjednik Strelja kogsaveza Jugoslavije, a lanovi moje porodice su bivši i aktuelni strijelci. Na kraju,ministar mi je poželio sretan put i izraziozadovoljstvo što Crna Gora ima svogpredstavnika na prestižnoj pomorskojakademiji. U svoje i ime moje porodicezahvalio sam se svima iz Ministarstvaodbrane koji su mi od po etka pružalipomo i podršku u initi sve da uspješno završim akademiju,vratim se u Crnu Goru, gdje u asno ipošteno da služim

. Onje Vojnu gimnaziju završio u Beogradu i

čč -

čć . Obećao sam da ću č -

ć č”, rekao je Franović.

će uskoro početi dauči grčki jezik, koji će, svakako, u potpu-nosti savladati u narednih šest godinakoliko će trajati njegovo školovanje naAkademiji kopnene vojske u Grčkoj

Dragomir Dačević

kaže da ga za tu ustanovu vezuju samolijepe uspomene.

„Školovanje etiri godine i

i

je trajalo č nemogu reći da je bilo lako. Međutim uzdosta truda, sada shvatam da se isplatilavolja da će mi znanje stečeno na tojinstituciji itekako koristiti u budućoj,nadam se, uspješnoj karijeri”, kazao jeDačević.

Tema

Dragomir Dačević

14 PARTNER

Ono što je karakteristi no za pripremu i polaganje testova nije samo njihova težina nego i, realno, jako kratak rok za pripreme koji sam ja imaozajedno sa ostalim našim kandidatima.Naime, za SAT test, koji polažusvi potencijalni studenti na svimuniverzitetimauSAD,dabi se upisali na fakultet, imao sam samo 15 dana.Ono štomi je pomoglodapostignempreko1600poena, a to je više odameri kog prošlogodišnjeg prosjeka, svakako je velika pomo ljudi izInternacionalnog Akademskog

Centra, uBeogradu,na elu saElizabetChung.

Treba dodati i skor na TOEFL testu koji je bio preko 100 poena kao iuspješan skor na CFA testu, koji se ti e opšte psiho-fizi ke spremnosti,intervjua sa predstavnicima ameri ke Ambasade itd. Od velikog zna ajaza moje znanje engleskog jezika je i moj boravak i završavanje etvrtograzreda gimnazije u SADputemstudentske razmjene.Ono štone smijemozaboraviti i vrlodobar uspjeh u gimnaz

enonadvije godinePravnog fakulteta.

Želim da istaknem,a to je najvažnije,da se budu i kadeti iz Crne Gore nesmijuplašiti testova ili intervjua i sl.Naime,ukolikoneko želi da se upišenaUSNA ili Vest Point mora po eti pripreme na vrijeme! Jednostavno,mnogo toga je na internetu, osoblje koj ambasadi u Podgorici jefenomenalno,u smislu da pomognu, upute, podstaknu, podrže itd.Ukoliko ima potencijalnih kandidata u Crnoj Gori, a ima ih sigurno,morajupo eti da se spremaju impro itajuovaj lanak.

č ---

-

---

č -ć

č

č čč č

č

je odličan iji kao i iskustvo i znanjesteč

ć

ču američ

č č č č

Osvojio više od 1600 poena

Prisjećajući se gimnazijskih dana, on jerekao da je bio smješten u internatu, te dani on, niti njegovekolegenijesuupočetkunosili

ć

se u školi, čini mi se, nijerazlikovala od ostalih gimnazija, ali jezato bio veomavisok. Tada me je to mučilo, sada mi jedragoda je bilo tako”, rekao je on.

Dačević pojašnjava da u se tokom prvegodine obučavali u plivanju, a

-

mogao, naprimjer, naučiti stra jezik ili pak naučitiplesati…”, kazao je on.

Dačević naglašava da kod njega nije bilodileme kada mu je iz Ministarstva odb-rane ponuđenoda se dalje školuje za inte-reseCrneGore.

“Nijesam znao da ću ići u Grčku. To samsaznao kasnije. Ali, znao sam da uspjehnajmanje mora biti vrlodobar te

je, takođe, Vojnu gim-naziju završio u Beogradu, a u istomgradu će nastaviti dalje školovanje dopovratka u Crnu Goru.

nastavi sa doškolovavanjem, jer tamo

uniforme.

“Uniforme smo obukli na kraju tre egodine, kada smo imali vojnu obuku.Atmosfera

kriterijum ocjenjivanja

stokom

drugeu skijanju.

“Bili smo na Kopaoniku…U okviru nastave bilo je veoma mnogo interesantnihstvari, raznih kurseva i sekcija. Svako je, uzavisnosti od interesovanja,

ni

damoram imati najbolju ocjenu iz znanjaengleskog jezika”, pojasnio je on.

On je smatrao dabi za njega bilo najbolje da u Beogradu

Mirko Tomić

može steći najviše

-najiskrenije bih preporučio svima

Akademiju da se odluče za Beograd.S senećepokajati

”, tvrdiTomić.

On je rekao da je već sa 13 godina “znaosvo u budućnost”, odnosno da će njegovživotni put biti vezan zavojsku.

-

i najbolje znanje izdomenavojske.

“To je jedna od perspektivnijih akademija ikoji požele da upišu Vojnu gimnaziju ili

igurno , jer je to jednaodboljih školauokruženju

j

“Uvijek sam volio vojsku, vojnu disciplinu i sve što ide uz to. Ne umijem daobjasnim, ali sebe samvidiouuniformi.

U sedmom razredu osnovne škole

ugledao sam konkurs za vojnu gimnaziju

i

ore.

“

Specijalnim jedinicama. Više

godina se bavim karateom, planinare

njem i

Mihai

tako jepočelo…”,prisjeća seTomić.

Tomić ne krije da sebe, nakon završetka

Akademije, vidi u Specijalnim jedinica-

maVojskeCrneG

Ne znam šta će biti, ali najviše bih volio

da radim u

-

još nekim borilačkim vještina-

ma… Mislim da bih se tu najbolje uklo-

pio”, kazao jeTomić.

loDanilović

Tema

Savo Franović

Mirko Tomić

Skup vojnih psihologa u Podgorici

U misiju samo sa jakom psihomM

nedavno

bezbjedonosne rizike i izazove. Skup jeorganizovan

užanihsnaga Bosne i Hercegovine, Slovenije,Hrvatske iNATO.

aktivnosti moraju biti dominantne u segmentima zaštite

entalno zdravlje i psihička sposobnostprofesionalnih vojnika osnovni su pred-uslovi borbene spremnosti svih oružanihsnaga - ocijenjeno je na Regionalnomskupu vojnih psihologa, uPodgorici.

Na dvodnevnom skupu u organizacijiMinistarstva odbrane Crne Gore zaklju-čeno je da vojna psihologija sve više trebada se bavi mogućnostima i sposobnos-tima snalaženja u složenim i stresnimsituacijama koje prate mnoge savremene

sa ciljem razmjene iskustavau sferi psihološke pripreme profesional-nih pripadnika vojske koji se angažuju umeđunarodnim misijama. Osim psiho-loga iz jedinica Vojske Crne Gore, učest-vovali su i njihove kolege iz or

Pomoćnikministra odbrane za ljudske re-

surse naveo je da novisistem crnogorske odbrane, pokrenut na-kon obnavljanja nezavisnosti, podrazu-mijeva drugačiju ulogu psihologa, a da te

-psihofizičkog integriteta

Rajko Novićević

njenihpripadnika.

Neophodna je psihološka priprema za

složenije zadatke, posebno za učešće u

mirovnim misijama i razvijanje otpor-

nosti na psihofizička opterećenja i isku-

šenja, u kojima se vojnici mogu naći zbog

učešća u otklanjanju izazova i prijetnji po

bezbjednost e Novićević na otva-

ranju skupa.On je naglasio da je vrhunska

obučenost “savremenog vojnika profesi-

onalca” nužan, ali ne i dovoljan uslov za

nje Pored

potrebnog znanja, izuzetno su važne

osobine ličnosti, posebno emocionalne

dimenzije i otpornost na psihičke stre-

sove, konflikte i frustracije koji su brojni u

savremenim opasnostima je

Novićević

vojnih psihologa

zemalja regiona preraste u tradiocionalni

oblik saradnje stručnjaka

Predstavnik Generalštaba Vojske Crne

Gore, pukovnik

-

”

”, kazao j

govu profesionalnu efikasnost. ”

”, rekao

.

On je poželio da skup

togprofila.

tvrdi da

savremeno doba podrazumjeva integ

ralan i otvoren odnos društva i vojske -

vojske kroz koju se prelamaju osnovna

kretanjaudruštvu.

Čedo Marinović

On je objasnio da d

„je

alci koji su i operatori i rukovaocisloženevojne tehnike i sistema“.

„Komandno osoblje sve više koristi složena elektronska sredstva za prikupljanje ianalizu podataka. Zbog toga se danas sveviše govori o visoko izraženom kognitivnom i emocionalnom, odnosno

.'razumnegranice

“

.

Vojni psiholozi posebno apostrofirajuadekvatan psihološki profil vojnika

.

Anksioznost, nesanica, problemi sa ishranom, samo su manji problemi sa kojima se s

vadesetprvi vijek nepodrazumjeva masovne armije i velikafizička naprezanja vojnika, jer vojnatehnika usavršena do tog stepena da ve-ćinu dejstava izvode visoko obučeni pro-fesion

-

-psihič-

kom naprezanju profesionalaca, te se sveviše insistira na kvalitetu ljudskog faktora,a ne na brojnosti-naravno u okvirima tzv

', kazao jeMarinović.

Upravo vojna psihologija, pored drugihnaučnih disciplina, treba sve više da sebavi čovjekovimmogućnostima i sposob-nostima snalaženja u složenim i stresnimsituacijama koje najčešće i prate mnogesavremene bjezbedonosne rizike i iza-zove. Zato sementalnomzdravlju i uopšteprevenciji mentalnih poremećaja profe-sionalnih pripadnika daje veliki značaj”,rekao jeMarinović

, kadagovore o učešću u međunarodnim sna-gama

--

uočavaju vojnici tokom višemje-sečnog odsustva od kuće i uobičajenihdnevnih zaduženjaumatičnoj jedinici.

15 PARTNER

Pzato tvrdi da je odabir

Ona naglašava da u Sloveniji više nije nasnazi regulativa da je odlazak u misijedobrovoljan, te da

Posao psihologa koji su angažovani napripr

umijeva prolazak kroz poseban„emocinalni ciklus“.

siholog u slovenačkoj vojsciadekvatnog

profila vojnika koji će ići u misije, ali ipsihološka priprema, jedan od najvažnijih činilaca za uspješno učestvovanje umeđunarodnimoperacijama.

psiholozi itekako ima-ju posla da obezbjede dobru procjenuoko toga da li se u misije upućuje „sta-bilnaosoba“.

emi pripadnika vojske za učestvova-nje u međunarodnim operacijama pod-raz

“Važno je da se radi sa njima, da se otvoreneke stvari, da im se predoči šta moguočekivati, ne samo u vojničkom smislu.Koliko kod pripadnika vojske u misiji,

Petra Res

man

-

-

tako i sa njihovim porodicama, od koje surazdvojeni duži period“, ka -

, psiholog u američkoj vojsci, većviše od deceniju radi na pripremi vojnika injihovih porodica za odlazak u misije, aposljednjih godina je više angažovan upružanju pomoći onima koji se vraćaju sajednogodišenjeg mandata u međunarod-nimborbenimoperacijama.

jako važno da se vojniku upripremnom periodu obezbjedi što višeinformacija, šta ga sve može očekivati umisiji, i kako da se izbori sa problemima ipotencijalnimopasnostima.

MihajloDanilović

zala je Resmanova.

On tvrdi da je

Jefri Hil

PARTNER 16

POVRATAK U „NORMALU“

Hil kaže da od dobrih informacija dovnim zadacima popovratku izmisije“.

k

“Povratak bi treb

o.

ašzazvati probleme adaptacije“,

smatraResmanova.

zavisi i „brzina vraćanja re

Govoreći o periodu po povrat u iz misije, i mogućim problemima, Hil kaže da je„sve individualno, i nemapravila“.

alo da bude radostan događaj, vraćaju se iz misije živi i zdravi, alinekada ne bude baš tako. Neki vojnici imaju problema sa adaptacijom, povratkomnaprijašnji život, ranije dnevne aktvnosti. I familija se nekakonauči da živi sa timdasu oni odsutni. Onda je potrebno da prođe neko vrijeme da se ti pripadnici vojskenaviknu i na p rodicu i na uobičajene zadatke. To traje od nekoiliko nedjelja donekolikomjeseci, da se stvari isprave“, kažeResman

“Brzina vraćanja u „normalan“ život zavisi i od toga sa kojimmotivom i pod kakvimuslovima su otišli. Ako je motiv bio profesionalni izazov i materijalna dobit, to će ivećina ostvariti. Ali ako su otišli zbog nekih ner čišćenih okolnosti, problema ukući, to će ih sve sačekati kad se vrate, i onda dodatno i

MOBILNI DA ILI NE?

Činjenica da je vojnicima omogućenredovan ili povremeni kontakt saporodicom, može dodatno stvoritiproblem i uticati na njegovu anga-žovanost umisiji.

lefon u misijidobra stvar, jer održavaju redovnokomunikaciju sa porodicom, to mo-že biti itekako uzrok trauma. Reci-mo, kada im jave da im dijete bo-lesno, ili kod kuće postoje neki drugiproblemi. To semnogo teže podnosikada ste hiljadama kilometaradaleko od kuće, u vojnoj bazi, ili uborbenim dejstvima. Takva vijestmože da izazove traumu“, kazala jeResmanova.

I njen američki kolega je saglasan daredovan kontak sa porodicom, koli-ko god da ima prednosti, čestomožeda izazoveprobleme.

elefonski poziv i emailuzmemiri, posebno ako se radi oproblemima kod kuće, a oni ne mo-gu da utiču na njih. Na drugoj strani,

--

„Koliko je mobilni te

- Nakada ih t

taj telefonski poziv može da uznemiri i porodicu, koja je itekako zabrinuta za vojnika. Posebno ako su uzoni nekih opasnih dejstava“, smatraHil.

Baza za obuku i podršku

Širok spektar zadatakaStremljenja Crne Gore ka evroatlants-kim integracijama i u skladu sa tim gra-đenje takvog sistema odbrane koji ćeobezbijediti ravnopravno i oučešće crnogorskih vojnika u svimaktivnostima međunarodne zajednice,a posebno u operacijama podrške miruu svijetu, iskazala su potrebu da se uorganizaciji Vojske Crne Gore formirajedinica koja će se, izmeđuostalih aktiv-nosti,

formiranaje Baza za obuku i podršku, čija je os-novna namjena osposobljavanje i obra-zovanje pripadnika VojskeBaza pruža logističku podršku jedini-cama Vojske Crne Gore, obezbjeđujefunkcionisanje sistema veza i pružame-dicinsku pomoć profesionalnim pri-padnicima Vojske.

Bazu zaobuku i podršku organizacijski čine:Centar za obuku, Logistički centar,Centar medicinske pomoći i Centarstacionarnihveza.

,efikasn

težišno baviti i obukom njenihprofesionalnihpripadnika.

U skladu sa tim zahtjevima,

. Pored toga,

Zbog širokogspektra zadataka koje izvršava,

Komandant Baze za obuku i podršku,pukovnik ,

naglasio je da je obuka vojnika po ugovoru i ostalih profesionalnih pripadnika, kroz realizaciju kurseva i drugeoblike osposobljavanja, prioritetan zadatak Baze. I je obuka pripadnikaVojske zanjegauvijek izazov.

Centar zaobukukoncipiran tako da realizuje obuku (teorijsku u) sa vojnicimadobrovoljcima i vojnicima po ugovoru, realizuje i razvija kurseve za potrebe vojske iorganizuje i izvodi

ultinacionalnimmirovnimoperacijama.

KomandantCentra za obuku, pukovnik, naglašavada je težišteu

Rifet Kosovac

Centar za obuku

Željko Žegarac

koji se tokomvišedecenijske vojničke karijere naj-češće bavio obukom pripadnika Vojske,

--

-stiče da -

Govoreći o obuci, kao najvažnijem seg-mentu u stvaranju savremenog i vr-hunski osposoboljenog vojnika, pukov-nik Kosovac se osvrće na

, koji je po njegovim riječima-

i praktičn --

obuku pripadnikavojske za učešće u m

dosadašnjem radu, pored obuke vojnika po ugovoru,

imaVojskeCrne Gore. Zadaci u, kaže Žegarac,realizovani uz angažovanje iinstruktora iz inostranstva.

ja je namijenjena za planiranje, organizaciju i realizaciju opšte osnovne obuke sa vojnicima po ugovoru i vojnicimadobrovoljcima za potrebe Vojske CrneGore.

U to smo se i uvjerili. Polaznike petogkursa opšte osnovne obuke vojnika pougovoru zatekli sm

pokazati da li sumladi vojnici po ugovoru spremni daistinski i postanu profesionalci. Provjerije prisustvovao i glavni podoficirVojskeCrne Gore, stariji vodnik Vladan KojiNjegov je zadatak

Major

-bilo na kursiranju i

realizaciji značajnog broja seminara samladimoficirima i podoficir

sdomaćih

Kada je riječ o obuci vojnika po ugo-voru, pravo mjesto za sagledavanje re-alizacije ovog zadatka je četa za obuku,ko -

-

o sa instruktorimana završnoj provjeri fizičkih sposob-nosti, čiji će rezultati

ć.da obezbijedi da se

najbolji podoficiri instruktori iz svihjedinica Vojske Crne Gore angažujuupravo ovdje gdje se istinski „pečezanat“ i „prave“ vojnici.

, komandir čete zaobuku, iskusni planer, organizator i

Obuka vojnika po ugovoru

Igor Knežević

17 PARTNER

Predstavljamo

Rifet Kosovac

realizator treninga vojnika, naglašavada je četa mjesto gdje novoprimljenivojnici po ugovoru, koji prethodno ni-

-To predstavlja odlično pola-

zište za dalje napredovanj

cilj stvaranje pouzdanog, fizičkispremnog i vrlo motivisanog vojnika,koji pos

ona bojnom polju i funkcionisao kaočlan tima ili posade

bzirom na značaj zadatka koji izvr-šava i rezultate koje je četa postiglaosposobljavajući preko 150 vojnika pougovoru, koji ni

cija,majorKnežević izražavazadovoljstvo

kadrom koji realizuje tre-ninge, ali i nadu da će i u perspektiviovo biti mjesto za najbolje instruktoreVojske Crne Gore, koji će biti u prilicida uz sada već stvorene -

---

Novi model obuke, koji se razmatra i

jesu služili vojni rok, savladavaju kursopšte osnovne obuke, koji traje 45 radnih dana.

e i trening, jerobuka sene završavaovimkursom.

Dakle, ovo predstavlja osnovnu obukukoja je jedinstvena za sve specijalnosti iima za

jeduje kvalitete potrebne zaborbu i osnovne vještine da bi preživi

.

S o

jesu služili vojni rok, upet genera

i postignutim rezultatimau obuci i

, optimalne uslove smještaja vojnikaukasarni uDanilovgradu, i obuku realizuju sa najsavremenijom opremom koja semože nabaviti i time „proizvedu“ najspremnijevojnikenaovimprostorima.

Model obuke

koji će uskoro biti usvojen vodi ka tome

da obuka mora postati selektivna u

smislu da vojnik po ugovoru poslije dva

mjeseca osnovne obuke u Centru za

obuku, ukoliko ne pokaže zadovolja-

vajuće rezultate, nemože ostati u Vojsci.

„Samo na taj način možemo dobiti na

kvalitetu. Ne smijemo se zadovoljavati

kvantitetom i pošto-poto popunjavati

jedinice. Kvalitet nam mora biti priori-

tetan“, zaključujepukovnikŽegarac.

posebno i sa pono-

som ističe

angažovan je odli-

čan profesor engleskog jezika, Sanja

Pejović, koja je bila nosilac realizacije

velikog broja početnih kurseva -

-

-

-

unomCentra sa

još dva profesora engleskog jezika znat-

no su povećani kapaciteti kursiranja, a

o ćedoprinijeti i kvalitetu.

će -

međunarodnim operacijama

podrške miru, a u saradnji sa zemljama

članica

-

ealizaciju tog zadatka i očekuje

Obuka oficira i podoficira

Misije

Pukovnik Žegarac

da je Centar nosilac i veoma

uspješan realizator jednog od težišnih

zadataka Vojske u ovomperiodu, a to su

kursevi stranih jezika sa pripadnicima

Vojske.

U Centru za obuku

engles

kog jezika sa profesionalnim pripadni

cima Vojske. Veoma uspješno se anga

žovala i kao prevodilac prilikom posjeta

stranih delegacija Vojsci Crne Gore.

Tokom svog angažovanja završila je i

kurs usavršavanja jezika u SAD u traja

nju od šest mjeseci. Pop

t

Centar za obuku u svom sastavu ima i

Podcentar za mirovne misije koji je

namijenjen za organizovanje, planiranje

i realizacijuobuke, kurseva i seminara sa

pripadnicima VCG, koji se angažo

vati u

ma Partnerstva za mir i NATO.

Pukovnik Žegarac naglašava da se

pripadnici jedinice intenzivno pripre

maju za r

da će se instruktori za realizaciju obuke

obezbijediti upućivanjem naših oficira

na obuku u inostranstvo, ali i angažo-

vanjem stranih instruktora u speci-

jalističkomosposobljavanju.

PukovnikŽegarac ističe da ć najavljeneorganizacijske promjene Centra, kojimje predviđeno da Centar za obuku budemanji, ali funkcionalniji i u potpunostispreman za obuku i trening pripadnikaVojske za angažovanje u mirovnimmisijama, to moći postati samo ako seangažuju sve strukture na njegovoj iz-gradnji i opremanju, jer će se u njemu

Perspektiva

e

PARTNER 18

Predstavljamo

pripremati ljudi za izvšavanje veomaodgovornihdržavnihposlova.

„Uprkos značajnim rezultatima Centarza obuku je samo dio onoga što želimoda on bude. Intenzivno radimo na tomeda proširimo spektar kurseva i moguć-nosti njihove uspješne realizacije. „Pro-izvodnja“ kvalitetnog podoficirskogkadra, koji je nosilac obuke i treninga usvim vojskama, od najsposobnijih, naj-istaknutijih i najobrazovanijih vojnikapo ugovoru mora postati naše težište, aob -uka oficira i podoficira naša perspektiva“, naglasio je na kraju komandantBaze zaobuku i podršku, pukovnikRifetKosovac.

MarinkoM.Slomo

Igor Knežević

Željko Žegarac

Rajan Hendrikson razmatra kako Švedska na najbolji načinkoristi neutralnost i partnerstvo sa Alijansom

Švedski model partnerstvaŠvedska već 170 godina u svojoj spoljnojpolitici ima kurs neutralne države. Sve jepočelo s kraljem Karlom XIV Johanompočetkom19. vijeka, kada zemlja prestajeda koristi vojskuu međunarodnimsuko-bima. Od 1814. godine Švedska nije rato-vala.

Iako je zvanično bila neutralna tokomhladnog rata, istorijske analize švedskevlade iz devedesetih godina dvadesetogvijeka naglašavaju bliske veze Stokholmas više NATO članica. Skoro od samogosnivanja NATO-a švedski zvaničnici suvjerovali da će u slučaju vojnog napadaimati bezbjednosne garancije nekih odzemalja članica Alijanse, tako da je u tomsmislu Švedska teško mogla da se nazoveneutralnom zemljom. Ova skandinavskazemlja, takođe, ima dugu tradiciju tihesaradnje s NATO saveznicima okozajedničkih bezbjednosnih pitanja.Pored tih sporazuma Švedska je znala dane može da ignoriše svoje odbrambene ivojne potrebe i da joj treba profesionalnai moderna vojska sposobna za odbranuzemlje. Danas, modernizacija vojske iulaganja u odbranu stvorila sumoderne idobro opremljene oružane snage. U tospadaju i moderni transportni i borbeniavioni, kao i petnaest vojnih jedinicaosposobljenih za učešće u međunarod-nim misijama. Takođe, kontinuiranoulaganje u modernizaciju aviona JAS-39gripen kako bi bio interoperabilan sNATOvazdušnim snagama, čini Švedskusve kompatibilnijom državom partne-rom. Zbog toga su i NATO i Švedskavidjeli velike potencijalne koristi od mo-menta kad je Alijansa najavila kreiranjeprograma Partnerstvo za mir 1994. go-

PARTNER 19

dine. Švedska je gotovo odmah postalačlanica tog programa. Aranžmani uokviru programa Partnerstvo za mir pru-žaju Švedskoj odnos širokog spektra saAlijansom, uključujući aktivnosti poputzajedničkih misija obuke za međunarod-ne misije i učešće u programuNATO-a začišćenje mina u Albaniji i Srbiji. Godine1997. Švedska je postala i član Savjetaevroatlantskog partnerstva EAPC (Euro-AtlanticPartnershipCouncil)

Danas je Švedska jedna od najpouzdanijihdržava partnera NATO-a. U septembru2007. godine Švedska je kao vodeća zemljau Timu za obnovu područja PRT (Provin-cial Reconstruction Team) pri misiji ISAFu Avganistanu pod komandom NATO-aangažovala 260 vojnika. Na Kosovu, uAlijansinojmisiji KFOR Švedska ima oko300 vojnika. Švedski vojnici ne učestvujusamo u NATO operacijama. Oko 240 voj-nikaučestvuje umisijamaUjedinjenihna-cija u Liberiji kao i 70 vojnika u misijiEvropskeunije uBosni iHercegovini.

Tokom 2003. godine bila je to jedna odvodećih zemalja koje su poslale specijalnesnage umisiju EUuDemokratskuRepub-liku Kongo, i tako pomogla u rešavanjuhumanitarne krize. Švedska oprema svojeoružane snage da budu još profesionalnijei još više osposobljene za razmijštanje,prateći tako vojnu transformaciju NATO-a. Taj cilj Stokholom je naveo i u svojimodbrambenim rezolucijama iz 2004. i2005. godine. Švedska je takođe ostalaaktivna u misijama obuke za novofor-mirane NATO snage za reagovanje NRF(NATOResponse Force). Tokom protekledecenije, Stokholm je počeo sve više dasarađuje s NATO članicama na Baltiku,

pomažući im u transformaciji oružanihsnaga i sistema odbrane, istovremeno ja-čajući zajedničke vazduhoplovne i po-morske aktivnosti sa svojimNATOsusje-dom Norveškom. Iako Švedska ostajevojno nesvrstana, ona je u praktičnomsmislu sve samo ne neutralna, kad je riječo NATO-u. Aktivnosti Stokholma u Av-ganistanu, na Kosovu u NATO misijamaobuke i modernizaciji snaga govore daŠvedska ima i političku volju i vojne spo-sobnosti da bude izvoznik bezbjednostiza zemlje saveznice iz NATO-a. Poredtoga,vodeća uloga Švedske u Timu zaobnovu područja PRT u Mazari Šarifu uAvganistanu kao i uKFOR-u pokazuje daStokholom u poslovima međunarodnihodnosa koristi i vojna i tradicionalnadiplomatska sredstva. Nordijska borbenagrupa namnogonačina predstavlja izvrs-tan primjer švedske spoljne i bezbjed-nosnepolitike.Ona znači imultilateralnusaradnju, modernizaciju odbrane, zajed-nički rad s dvije zemlje članiceNATO-a, aistovremeno pruža i stepen nezavisnostiu odnosu na Evropsku uniju i NATO. Umnogo čemu,švedski odnosi s Alijansomsu jedinstveni. Taj odnos, takođe, poka-zuje da i u situaciji kada domaća javnostne podržava u potpunosti članstvo uSjevernoatlantskom savezu, postoje na-čini na koji države članice Savjeta evro-atlantskog partnerstva i Partnerstva zamir mogu da pruže značajan doprinosbezbjednosnimciljevimaAlijanse.

-je profesor političkih nauka na Uni-

verzitetu Istočni IlinojEvroatlantskabezbednost

Priredila: ZoricaRadović

Rajan S. Hendrikson (Ryan C. Hendrickson)

Globus

“GLOCK”, pištolj koji je Ministarstvo

odbrane Crne Gore obezbijedilo za pri

padnike specijalnih jedinica, u svijetu

oružja slovi kao jedan od najrespe ta

bilnijihpištolja dostupnihna tržištu.

Osnovna “Glockova” konstrukcija - aust

rijski pištolj “Glock”

i

merskih pištolja sa pojednostavljenim

mehanizmom za okidanje i danas je,

poslije niz godina eksploatacije, jedno od

najcijenjenijih vojno-policijskih oružja

uopšte. Karakterišu ga precizna izrada,

mali broj ukupnih dijelova, ekstremno

kvalitetna i otporna zaštita od korozije,

izuzetno veliki radni vijek (preko 100.000

metaka), veliki kapacitet, dobra preciz

nost i

“Glock” se, u jednoj od varijanti, proiz

vodi u kalibru 9x19mm, sa kapacitetom

okvira od 17 metaka i dužinom cijevi

114mm. Bez okvira je težak 625 grama, a

sa napunjenim okvirom oko 900 grama.

Ukupne je dužine 186mm, visine 138

mm,dokmu je širina30mm.

-

k -

-

17 (vojna oznakaM-

80), rodonačelnik svih modernih pol -

-

već legendarnapouzdanost.

-

20 PARTNER

GLOCK -novi pištolj specijalnih jedinica

Vojske Crne GoreMaterijali izrade

Izdržljiv na sve uslove

Mala težina pištolja postignuta je

upotrebom materijala Polymer, od k

86%, uz sposobnost pri

rodne apsorpcije udara koji se javlja prili

kom dejstva. Pored toga još jedna

ta, koje je najviše izlo

ženo prirodnim uticajima i uticaju

okviri su

od polimera, a sa zadnje strane su

malim numerisanim otvorima radi

lakše kontrole broja metaka u okviru.

cijev, navlaka,

povratna opruga,

su

U okviru testiranja kvaliteta, GLOCK je

, gdje je nadmašio sve NATO stan

darde trajnosti i otpornosti.

Tokom ispitivanja zamrzavan je, zagrija

van u vreloj pijesak i

mulj, izložen uticaju morske vode, bacan

iz vazduhoplova, gažen vozilima, te izlo

žen korozivnoj kontaminaciji kakva vlada

u uslovima nuklearno-hemijsko-biološ

kog ratovanja,

dejstva pod vodom. Usprkos upotrebi u

ekstremnim uslovima, GLOCK je funkci

onisao besprijekorno, bez i jednog zabi

lježenog zastoja koji bi se mogao pripisati

kvalitetu materijala ili njegovoj konstruk

ciji.

oga

je izrađeno kućište pištolja. U odnosu na

kućišta izrađena od čelika, kućište odpoli-

mera je lakše čak -

-

zna-

čajna karakteristika je nemogućnost

korodiranja kućiš -

ljuds-

kog znoja. Uz kućište, i izrađeni

ozna-

čeni

Za

razliku od kućišta i okvira,

kao i neki sitni dijelovi

mehanizma za okidanje izrađeni od

čelika.

prošao najteže moguće testove NATO sa-

veza -

-

vodi, provlačen kroz

-

-

uz obveznu mogućnost

-

-

-

Sistem k enja

Prednosti

oč

GLOCK pištolji ne posjeduju spoljne

što ih nemaju.

Oni nezavisne

koji ih tokom .

GLOCK je napravljen sa idejom nošenja

metka u cijevi,

,

, deaktiviriti sve sisteme

Pištolji GLOCK

GLOCK pištolji

imaju u odnosu na konkurenciju, dok su

d tradicionalnim shvata

njem pištolja (konstrukcija i materijali), u

stvari samo nedovoljno edukovana grupa

koja nikako ne može prihvatiti GLOCK

kaonešto revolucionarno i avangardno.

GLOCK

i "SAFE

ACTION" sistem okidanja koji ne spada

niu jedando sada .

MarinkoM.Slomo

po-

luge kočnice, ne znači da

posjeduju tri međusobno

kočnice koje pištolj čine potpuno sigur-

nim. Sve tri kočnice povezane su sa obara-

čem povlačenjaoslobađa

jer da bismo otkočili pištolj

i izvršili opaljenje potrebno je samo po-

vući obarač koji će

kočenja.

su od svoje pojave na

tržištu među stručnjacima izazivali sup-

rotne reakcije. Jedni su odmah uočili nap-

redne mogućnosti koje

rugi, opterećeni -

Jedna od svakako najvećih vrlina

pištolja je njegov danas već poznat

postojeći sistem

Svijet vojne tehnike

V.D. načelnika Generalštaba VCG posjetio SADNa poziv komandanta Biroa N

je

predvodio vršilac dužnosti na

je od 07.

do 12. juna

m Mejn, koji se

odnose na sagledavanje rasta uloge i odgovornosti

komandnihoficira i glavnihpodoficira.

rao o realizaciji aktivnosti Strateškog

partnerskog programa. Ocijenjeno je da su

dosadašnje

ca savremenimnaoružanjem.

širenje saradnje

Crne Gore i u drugim oblastima.

.

acionalne garde

američke države Mejn general-majora John W.

Libbya, delegacija Vojske Crne Gore koju

čelnika Generalštaba

viceadmiral Dragan Samardžić, boravila

u američkim saveznimdržavamaMejn i

Vermont.

Cilj posjete bila je realizacija sadržaja iz Plana

bilateralne vojne saradnje sa SAD i Državnog

partnerskog programa sa državo

U okviru posjete, viceadmiral Samardžić, obišao je

glavni štab Nacionalne Garde države Mejn, gdje je

sa komandantom generalom Džonom Libijem,

razgova

aktivnosti uspješno realizovane, te da

postoji mogućnosti za dalje unapređenje saradnje,

prije svega u obuci, pripremi jedinica za misije, kao

i uopremanju jedini

Viceadmiral Samardžić susreo se i sa guvernerom

države Mejn Džonom Baldacijem, koji je izrazio

interesovanje za pro između Mejna

i Guverner

Baldaci najavio je posjetu Crnoj Gori početkom

jeseni

PARTNER 21

Aktuelnosti iz Vojske

Načelnik štaba Obalske straže KraljevineNorveške u posjeti VCG

Na osnovu Plana bilateralne vojne saradnje, od 11. do13.juna

balske straže Kraljevine NorveškeJon Roar Bakke, s ciljem ostvarivanja saradnje i iskustavauorganizovanju i funkcionisanjuobalske straže.

orske sigurnosti i Uprave policije(Plovna jedinicaMUP).

e MUP-a, kao i staniceUpravepomorske sigurnostiDobre vode.

, Mornaričku bazu Vojske Crne Gore posjetioje načelnik štaba O

-

Gostima je, u Komandi Mornaričke baze, predstav-ljena namjena, sastav i mogućnostima Mornaričkebaze, Uprave pom

Nakon prezentacija upriličen je obilazak brodovaMornaričke baze i Plovne jedinic -

Gospodina Bakkea primio je i vršilac dužnosti načel-nikaGeneralštabaVojskeCrneGore viceadmiralDra-ganSamarđžić.

Oficiri VCG na pomorskoj vježbi ADRION LIVEX 08 u Hrvatskoj

Pet oficira Mornaričke baze Vojske Crne Gore, koje je predvodio kape-tan

fregate Jusuf Jonuz, učestvovali su na pomorskoj vježbi ADRION LIVEX 08

koja je, u organizaci , održana u

rejonuostrvaVis, Lastovo iKorčula.

Crnogorski oficiri učestvovali su na vježbi u svojstvu vojnih posmatrača, na

hrvatskim brodovima, a učesnici vježbe bili su vojni predstavnici zemalja

Jadransko-jonske inicijative.

ADRION LIVEX 08 bila je treća vježba na kojoj učestvuju pripadnici

oružanih snaga Albanije, Hrvatske, Grčke, Slovenije i Crne Gore,

obraćajapoNATOstandardima.

ji hrvatske Ratne mornarice, krajem maja

a imala je

za cilj uvježbavanje postupaka traganja i spasavanja na moru, manevrisanja,

komunikacije i kontrolepomorskog sa

Viceadmiral Dragan Samardžić naKonferenciji u SofijiVršilac dužnosti načelnika Generalštaba Vojske

Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić, na

poziv komandanta Biroa Nacionalne garde

Sjedinjenih Američkih Država generala Stivena

Blama, učestvovao je na Konferenciji državnih

partnerskih programa Nacionalne garde SAD i

zemalja Jugoistočne Evrope, koja je održana u

Sofiji

e razmjena iskustava

načelnika g zemalja Jugoistočne

Evrope i komandanata nacionalnih gardi SAD,

koje sa tim zemljama imaju potpisan Državni

partnerski program.

Na Konferenciji su učestvovali predstavnici

Bugarske, Crne Gore, Albanije, Bosne i

Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Makedonije

.

Cilj konferencije bila j

eneralštabova

,

Rumunije, Srbije i Slovenije, kao i predstavnici

nacionalnih gardi država Alabama, Kolorado,

Mejn, Merilend, Minesota, Njudžersi, Ohajo,

Tenesi iVermont.

Osvanuo je novi dan u Liberiji. Još jednavelika nepoznanica ispred nas. Niko odnas nije siguran šta n

gledam na sat, 7:im uniformu i razmišljam

kakvime izazovi danaso .

Izlazim napolje, jutro je

. Odlazim u kancelariju, uda

as čeka u narednih24 sata. Ustajem, 30časova, oblač

čekuju

predivno, sun-

čano i toplo -

22 PARTNER

Pripadnik Vojske Crne Gore, kapetan Saša Jovanović, opisuje svoj radni dan u Liberiji

Kokoška kao poklon selaljenu oko 2 kilometra.

U kancelariji

io posla i svako ga završava bez

ikakvogpogovora.

od kuće gdje živimo

već osjećam miris kafe koju

priprema jedan od mojih kolega iz Parag-

vaja. Uz jutarnju kafu, pravimo dogovor

ko danas ide u patrolu, ko je dežurni oficir

itd. Nakon jutarnje kafe svako od nas zna

svoj d

Mogu reći da žive kao jednaveća porodica. Svako odnas je spremandapomogne drugu u nevolji, ne pitajući šta,kako i zašto!

ama, Lofa oblast, na tromeđ Libe-rija-Sijera Leone-Gvineja i da broji 12 čla-nova iz različitih zemalja (Paragvaj, USA,El Salvador, Pakistan, Togo, Gana, Nige-rija, Etiopija, Montenegro, Bangladeš,Moldavija iRumunija).

-epši zadatak za svakog voj-

nog posmatrača u misiji. Svako od nas seunaprijed raduje novoj patroli, jer je toodlična prilika da se upoznaju novi pred-jeli Liberije, koja je stvarno predivna zem-lja. Osim toga tokom svake patrole imamopriliku da naučimo nešto novo o načinu

ili je možda bolje reći -

--

Posle 6 dugih sati vožnje i uz pomoćGPS imape, ali i ''ća-ća'' kompasa stižemo ujedno malo selo sa nekih 20 kuća, koje sunapravljenje od blata, trave, granja istabala i sa oko150 stanovnika.

itate šta je to ''ća-ća'' kompas!? Sigurnoste čuli za s ''Kartučitaj, a seljaka pitaj.'' E, to vam je ''ća-ća''kompas. Bez obzira što imamo svu mo-guću opremu, ponekad je ipak nemogućenaći neko selo koje se nalazi negdjeduboko u džungli, bez pomoći lokalnogstanovništva da namizađu u susret i da nam pomognu, ako je

u timu svi

?

Želio bih da napomenem da je moj timsmješten u sjevernom dijelu zemlje, seloVoindž i

Dogovorili smo se da jedan major izPakistana i ja idemo u patrolu. To je najteži, ali i najlj

života, , preživljavanjaLiberijaca.

Tokom patrole možete vidjeti predivneplanine, koje su prekrivene gustom šumom, rijeke, jezera, džunglu koja je prepunadivljih i opasnih životinja.

Ptaru narodnu izreku

. Uvijek su spremni

Dnevnik vojnog posmatrača

potrebno.

U slučaju da on

uobičajenog pozdravljanja i

dobrodošlice biramo neko zgodnomjes-

to, ako je moguće da bude u hladu, jer je

već prošlo podne i temperatura je prešla

40 stepeni.

ojom pravimo in-

tervju, ali i pokušavamo da dodjemo do

informacija koje su zanas značajne.

-

ece trče okolo, pokušavajući

da uhvate jednu kokošku. Pomislio sam

da hoće sebi da pripreme ručak

-

nastupilo je

slikanje koje je za lokalno stanovništvo

uvijek veliki događaj, jer sumnogi odnjih

prvi put imali priliku da vide digitalni

fotoaparat, ali i sebe na fotografijama.

Kada smo završili slikanje i pripremali se

da pođemo, prišao mi je

. Onako iznenađen, u

prvom trenutku nijesam znao kako da

reagujem. Pomislio sam da hoće da mi

proda kokošku, i bez obzira što nijesam

znao šta sa njomda radim, ne želeći da ga

uvrijedim, uzeo sam novč atim.

Međutim,u tomtrenutkuvidi

pogled čovjeka

o i pitao o čemu se

radi, a on mi je odgovorio da sam želeći

da

-

-

Po pristizanju u selo tražimo ''Town

chief ''-a, tj. šefa sela. nije

u selu, onda tražimonjegovog zamjenika,

jer nam samo oni mogu dati validne

informacje kojenas interesuju.

Nakon

,

U intervjuu koristimo ''patrol form'' u

kome ima oko 30 pitanja koja moramo

postaviti osobi sa k

Tokom intervjua primjetio sam da neko

liko žena i dj

. Kada

smo završili intervju, obišli selo i vidjeli

kako ti ljudi žive, kroz neformalni raz

govor sa svim mještanima,

šef sela i pružio

mi je onu kokošku

anik da pl

o samu isto

vrijeme i zbunjen i ljut ,

koji je samo prije nekoliko sekundi bio

izuzetnoprijatan inasmijan.

Odmah sam se izvini

,

platim njihov poklon, nanio uvredu

njemu i njegovom selu. Objasnio sammu

da ja to nijesam znao, da mi je žao zbog

toga i dami to nije bila namjera. Onme je

posmatrao nekoliko sekundi i onda se

njegovo liceponovo razvuklouosmjeh.

Nakon toga sam, iz džepa izvadio neko

liko dolara i dao djeci koja su bila svuda

oko nas. To su svi u selu prihvatili sa odu

ševljenjem. Tada sam shvatio da su ovi

ljudi iako stvarno veoma siromašni i jed

va se bore da prežive, u stvari ljudi veli

kog, otvorenog i iskrenog srca. Nakon

ponovnog pozdravljanja moj kolega i ja

smo ušli u auto i krenuli nazad, u naš tim.

Na otprilike pola puta do našeg tima u

Voindžami, ponovo nas je zate

as. To je trajalo

nekih sat vr

tavili smo put i nakon desetak

minutakiša je potpunoprestala.

I

je

io puta koji je skoro potpuno

uništ

se u

blatu odmah

u

blatu. Moj kolega i ja smo ne z

jemomalo od

muke, a malo i iz inata

ije ovoga.

-

-

klo još

jedno iznenađenje. Odjednom je bez

ikakvih prethodnih najava počela da

pada nenormalno jaka kiša, tako da smo

morali da parkiramo auto pored puta i

sačekamo da prođe tal

emena. Kada je kiša počela da

slabi, nas

znenađeni nastavili smo put, ne znajući

šta sve možemo očekivati na putu do

tima. Ni smo dugo čekali na novo izne-

nađenje. Nakon nekih 20 kilometara, na-

išli smo na d

en od prethodne kiše, ali i par kami-

ona koji su tuda prošli. Jedan od njih nije

imao sreće i ostao je zaglavljen u blatu,

skorona sredini puta.

Probajući da zaobiđemo taj kamion i da

nastavimo put ''kući'', zaglavili smo

na početku te dionice.

Točkovi našeg ''NISSAN PATROL''-a, na

naše iznenađenje bukvalno su nestali

najući šta

da radimo, počeli da se smi

, misleći šta će nas

snaći posl Na našu sreću, tada

su iz šume izašli nekolicina muškaraca

koji su se vraćali sa rad

ispod auta i počeli da

kopaju i izvlače blato ispod našeg auta. Ta

''akcij 40-tak mi-

nuta, nakon čega smo mi m -

uz

obrazloženje da smomi njihovi spasioci i

prijatelji. Nas dvojica smo ponovo bili

iznenađeni ljubaznošću i predusretlji-

vošću tih lj

sati provedenih u pat-

roli konačno smo se vratili tim. Naše

kolege su odmah pritrčale da nam po-

mognu, ali i da nam pripreme kafu, koja

nam je bila više nego potrebna, posl

-

-

Proveli smo još jedan sat sa našim dru-

garima u dobrom razgovoru i šali, nakon

čega smo otišli u svoje sobe na zasluženi

odmor.Kada sam legaoukrevet, ponoć je

već prošla. Pomislio sam na moju sup-

rugu i dvije ćerkice čekaju da se vra-

tim kući iz daleke Liberije. Sa tommišlju,

da se vratim živ i zdrav, utonuo sam u

miran san, ne znajući štame čeka sjutra u

jednoj divljoj, ali u i

ova u šumi.

Odmah su prišli da nam pomognu.

Bukvalno, legli su

a spašavanja'' trajala je

ogli da nas

tavimo put bez problema. Kada smo

izvukli auto iz blata, pokušali smo da im

platimo za njihov trud. Odbili su,

udi.

Nakon više od 14

u

ije

stvarnoduge inapornepatrole.

Nakon dobre kafe, pripremili smo izvješ

taj i ažurirali bazu podataka, koji su oba

veznideoposlanakon svakepatrole.

koje

sto vrijeme divnoj

zemlji Liberiji.

PARTNER 23

Dnevnik vojnog posmatrača

Evoatlantske integracije postale su,

ako je suditi po medijskim izvješta

jima, veoma eksploatisana tema.

Laička i stručna mišljenja čuju se

svuda, počev od okruglih stolova,

seminara, kafića, prijateljskih i poro

dičnih okupljanja i izlazaka,

m Komšićem.

Interesovao nas je više vo ni aspekt

Pukovnik Komšić

započeo 1971.

Bio je to dug

period u kojem je prošao i naučio

mnogo toga i „ispekao” zanat.

„Druga su onda bila vremena, ali i

tada se mnogo radilo i učilo. Sada je

sve drugačije. Prije svega, ne treba

zaboraviti da vojni rok nije više oba

veza, već stvar pojedinačnog izbora

poziva i profesije. U vojsku je nekad

morao ići i stolar i akademski

-

-

do sa-

opštenja sa sjednica radnih tijela

Vlade.

Jedni kažu da se sve zna, drugi pak da

nema dovoljno informacija. Ponaj-

manje ima kazivanja onih, koji bi po

prirodi stvari, na tu temu imali što da

kažu.

Stoga smo razgovarali sa pukov-

nikom u penziji Juro

j

boljitka, mana, posledica tog pro-

cesa.

je, po završetku

Akademije kopnene vojske, karijeru

godine u kasarni u

Danilovgradu, u kojoj je bio do 1992.

godine, potom u Komandi vojnog

okruga Podgorica.

-

24 PARTNER

Hoću - nećuIntervju- Jure Komšić pukovnik penziji

građanin. Danas se to ne mora. Volja

odlučuje, ali ono što se mora je edu

kacija da bi se taj posao naučio”, k

On smatra da se danas nude znatno

bolji uslovi za postizanje cilja jednog

mladog čovjeka, koji je u vojničkom

pozivu vidio mogućnost ličnog i

profesionalnog iskaza. Kaže da neće

reći ništa novo, ako ustvrdi da je izu

zetan izazov uspješno školovanje, sa

vladavanje novih tehnika i tehno

logija, korišćenje modernog naoru

žanja, učenje savremenih sistema

komunikacije i komandovanja

je i

činjenica da se može postati ravno

pravan dio velikog društva nacija

jedino tako može časno,

pošten

”, naglašava Komšić.

Na pitanje da li Crna Gora treba da

bude članica NATO-a ili ne, on kaže

da treba jasno kazati sljedeće:

“NATO-u ne treba Crna G

neće bacati pare na nepotrebne vojne

-

aže

pukovnik.

-

-

-

-

, te pri-

mjena svega toga u praksi.“ I sve to uz

širom otvorena vrata solidne zarade,

rješenje stambenog pitanja i još mno-

go benefita. Ništa manje izazovna

-

,

koje su svoje vojske dovele do izu-

zetnog nivoa osposobljenosti i op-

remljenosti. Crnogorski vojnik, oficir

- svejedno,

o i predano štititi sopstvenu

državu

ora, ali

Crnoj Gori treba NATO”.

Zar može biti štete od toga što država

resurse? Kome smeta ako se nalazimo

pod zaštitom sile koja okuplja mnoge

moćne države? Zašto bi maloj Crnoj

Gori bilo loše ako se nađe u tom

društvu? Je li grijeh ako se naši vojnici

školuju u prestižnim svjetskim voj

ni

Komšić smatra da na takva

pitanja, i oni koji ih zagovaraju, ne

maju valjan odgovor.

“Sadašnje mogućnosti naše vojske

možda ne izgledaju idealno, ali se

potencijali sigurno mogu tako oka

rakterisati”, podvlači on.

se dotičemo i ostalih

tema koje se potežu u javnosti. Na

pitanje da li je realno očekivati da će i,

-

m centrima ili po njihovim stan-

dardima?

-

-

U razgovoru

U duštvu Velikih

Jure Komšić

NATO podizati baze u Crnoj Gori,

on kaže:” Ja to zovemmanipulacijom

laičke javnosti.

i da jesu čuo sam

mnogo ubjed

Tema broj dva bile su misije. Pukov

nik Komšić učešće u njima smatra

najprestižnijim statusom koji vojno

lice može ostvariti u karijeri.

Tamo idu oni koji su

svoj poziv doveli gotovo do savr

šenstva. Kad se odlučite da budete

dio bilo kojeg tima, koji može biti

raspoređen na bilo kojoj tački Pla

nete gdje je ugrožen mir, prethodno

morate biti osposobljeni za sve što taj

zadatak podrazumijeva, počev od

razgovora na stranom jeziku, do zna

nja iz usko-stručnih vojnih oblasti.

Zar nije čast imati i iskoristiti takvu

mogućnost”, on. Čudi se da se u

ta pitanja upliću političari o

tome samo vojnik može odlučivati.

Pita se zašto sprječavati mladog čov

jeka, koji je donio odluku da zarad

sopstveno

Pukovnik nema dilemu ni kada je

riječ o tzv. tezama oko duplih aršina

NATO i UN misija. Naglašava da se

multinacionalne snage upućuju na

krizna žarišta pod mandatomUjedi

njenih nacija, čemu prethode usvo

jene rezolucije Savjeta bezbjednosti

UN-a.

iz njegove sfere, govorili

smo i o ekonomskim koristima mo

Crnoj Gori baze ni-

jesu potrebne, a

ljiviju argumentaciju-

NATO to svakako smatra neuput-

nim troškom na teritoriji koju zauzi-

ma regionzapadnog Balkana”.

-

“U mi-

sije, u kojima zastupate svoju zemlju

ne ide bilo ko.

-

-

-

kaže

, i kaže da

-

g i interesa države, bude

dio svjetske elite.

-

-

Mada nije

-

gućeg članstva Crne Gore u NATO.

Jure Komšić i na tu temu ima

Pitali smo ga šta bi,

kao benefit članstva, naveo, recimo,

jednom proizvođaču krompira iz

Trebaljeva.

Ako bih tom čovjeku morao

objasniti koja je njegova korist, ne

bih se m

očigledno. Ako on proizvodi

krompir, to je njegova roba. Ako

proizvede više nego što je to pot

rebno Crnoj Gori, zar nije njegova

korist da ga, po dobroj cijeni, zasi

gurno može prodati na p na

kojoj trguju zemlje članice NATO ili

EU? To je sigurno tržište. Istomislim

kada je riječ o ribaru iz Krašića

inte-

resantan pristup.

Dobili smo zanimljiv od-

govor. „

nogo promišljao. To je pre-

poznatljivo,mada još uvijek nije pot-

puno

-

-

ijaci

, na

primjer. Njemu je potrebno da za to

što je ulovio ima kupca. Siguran ku-

pac je garant njegovog opstanka. I

etokoristi”.

„Ako govorimo o sjeveruCrneGore,

situacija je još bolja. Tamo, koliko

znam, postoje tri fabrike koje pro-

izvode vojnu opremu. Njihova roba

seprodaje u zemljamazakoje radnici

koji

i. I ne treba da znaju. Ono što je

potrebnoda imaju

-

-

? Ljudismo i ne treba da se klasifikujemo potomeda li nosimo ili neuniforme.

vojnik uvijek prije izazivalijepu nego ružnuemociju.

u njima rade možda nijesu ni

čul

u vidu je činjenica

da za robom koju proizvode postoji

tražnja. To je garant posla i primanja

za veliki broj članova njihovih poro

dica”, navodiKomšić.

Takođe, on ne vidi razlog za bojazanda bi prisustvo vojnika u jeku turističkih sezona mogao imati loš uticajna tu privredu.Kaže da je vojnik, bilou garnizonu ili na plaži, samo čovjek- nečiji sin, otac, brat, muž,momak...Zašto bi, on kao takav, ružio slikuneke turističke destinacije

Nakraju, pri čemumu lice ozari osmjeh,ističe da

Na kraju razgovora penzionisanogpukovnika Juru Komšića pitali smoda li bi svom sinu preporučio dakrene očevim stopama. Odgovor jebiokratak, vojnički -Da.

OliveraĐukanović

PARTNER 25

U duštvu Velikih

Pripadnici Vojske Crne Gore trebalo biove godine da budu obučeni u noveuniforme, što će svakako, biti najvidljivijidoživljaj njene posebnosti. Vojska će se

ojih pret-hodnica - JNA, zatim, Vojske Jugoslavije,pa Srbije i Crne Gore. Biće to modernauniforma, ujedno i praktična i odgova-rajuća za savremeni stajling vojnika,podoficira i oficira. Potpuna jednoobraz-nost oficirskih uniformi, prema knjizi„Crnogorska vojska organizacija i uni-forme“, postignuta je tek 1904. godine.Krajem prethodne godine, komandantstojeće vojske brigadir Janko Vukotićizdao je naredbu da „svi oficiri naručenovo odijelo, po novom propisu“. Oficirisu bili dužni da odjevni komplet plate po77 kruna. Uniforme su, najvjerovatnije,izrađeneuvojnoj radionici naCetinju.

Godine 1895. Ministarstvo vojnodonijelo je akt pod nazivom „Predlogvojničke uniforme“

iformi su i dalje predviđeniopanci, a za parade i svečane izlaske„crevlje s vezama“.

Uniforme za vojne „školarce“ uradio jepodgorički terzija Marko Pejanović.Sašio je 63 kompleta „vojničkih haljina“.Za pitomce pravoslavne vjere, na primjer,„kapicu sa crnomderavijom“ i inicijalimacrnogorskog knjaza Nikole Petrovića, aza muhamedance fes. Zanimljivo je da jefes bio u upotrebi i ranije, u nošnji Crno-goraca, sve do kraja vladavine knjazaDanila.

Vojne uniforme su šili, uglavnom, do-maći majstori, na Cetinju, u Podgorici iKotoru. Neki dijelovi uniforme, na prim-jer kaiševi, obuća, ili pojedini detalji,naručivani su od majstora i fabrika uBeču, Trstu, Rusiji i Francuskoj. Uvrijeme između balkanskih i Prvogsvjetskog rata, kada je trebalo obnovitizalihe vojnih uniformi, izrada vojničkihuniformi je naručena od radionice RadaMihailovićauBeogradu.

U vrijeme Prvog svjetskog rata, CrnaGora je od francuske vlade poručila45000 vojnih uniformi. Iz Pariza je,međutim, stigao odgovor da isporuka

tako i vizuelno odvojiti od sv

. Bila je propisanauniforma „za proste vojnike i podoficire“.U ratnoj un

26 PARTNER

Od narodnih haljina do moderne uniformenije moguća, a u zamjenu Crnoj Gori jeponuđeno 100 000 metara štofa. -

porukadauCrnojGorinema toliko zanatlija da od ponuđenogštofa sašiju uniforme. Pariz, ipak, odlučujeda pošalje uniforme, ali je u isporukamabilo i polovnih odijela koje su nosilifrancuski vatrogasci. Iz Francuske su bileisporučene i vojničke cipele, ali pošto subilemalihbrojeva, ostale suneiskorišćene.

I Rusija je učestvovala u uniformizacijicrnogorske vojske, nastojeći da i na tajnačin ostvari svoj politički uticaj ubalkanskoj državi. Ruski vojni ataše naCetinju, pukovnik Potapov, je želio danametne tipični ruski kroj. Doveo je uCrnu Goru na desetine krojača. Kada suknjaz Nikola i brigadir Janko Vukotićvidjeli grupu oficira obučenih u uniformepo ruskoj „mustri“, nije im se to dopalo. A

Sa Cetinja uPariz otišla je

tome se najviše usprotivila kćer knjazaNikole princeza Ksenija, prigovorom daće ruske uniforme „unakaraditi našestasite momke“. I tako su ruski modeliuniformiodbačeni.

Inače, neka vrsta uniformizacije u CrnojGori počela je još od Njegoša. Već tada suse senatori počeli izdvajati po nekimdijelovima odjeće od drugog svijeta. SamNjegoš je to među prvima učinio. Osobe-no

Sam proces uniformizacije odlično poka-zuje razvoj crnogorske vojske, ali pružainformacije i o društvenim i politič

oj Gori, kao i određenimpolitič

Despotović

sti u odijevanju trebalo je da pokažustatusni položaj.

kimprilikama u Crn

kim uticajima sa strane na kretanjau toj državi.

Ilija

Feljton

Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređenovrijeme,

1)UČetivojnepolicije

a)upješadiji

2)UBataljonuzapočasti

a)upješadiji (gardista)

3)ULakojpješadijskojbrigad

a)upješadijib)uartiljerijic)uARJPVOd)u inžinjerijie)usaobraćajnojslužbi

4)UBrigadizaspecijalneoperacije

a)upješadijib)uvezic)u inžinjerijid)uABH-odbranie)upomorstvuf)umornaričkotehničkojslužbig)usaobraćajnojslužbih)usanitetskojslužbi

5)UMornaričkojbazi

a)upomorstvub)umornaričkotehničkojslužbic)u intendantskojslužbid)usaobraćajnojslužbi

-

i

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica,Nikšić):zadužnosti:

(mjesto službovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):zadužnosti:

(mjesto službovanjaBar,Kumbor):zadužnosti:

Opštiuslovizaprijem:

Posebniuslovizaprijem:

Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:

Prava iobavezezavrijemeslužbepougovoru:

Načinpodnošenjamolbe:

Molbesedostavljaju jedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.

-da jezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),-da imapropisanustručnuspremu,-danijeosuđivanzakrivičnod elonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanje šestmeseci,-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnod elozakoje segoniposlužbenojdužnosti,

-da imazavršenunajmanje srednjuškolu (III ili IV stepen),-danije stariji od28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,-kandidatkoji konkurišezavozačamora imatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,-prednost imajukandidati koji suodslužili vojni rok,- zagardiste -dasuvisinepreko180cm.

-autobiografija,- izvod izmatičneknjige rođenih,-uvjerenjeodržavljanstvu,-ovjerenakopija svedočanstva-diplomeozavršenoj školi,-potvrdada jeodslužiovojni rok,-ovjerena fotokopijavojničkeknjižice,-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupak idanijeosuđivan,-ovjerenakopijavozačkedozvole (akokonkurišezavozačam/v),-ovjerenakopija ličnekarte, tačnaadresa ibroj telefona.

Ugovor sezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbioplatama;godišnji odmorpremaUredbiogodišnjimodmorima iodsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.

- zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,- zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,- zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.

Kandidatekoji ispunjavajuusloveoglasa, komisija zaprijemupućujenaocjenuzdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskihmjesta.Nepotpunemolbenećese razmatrati zaprijemuslužbu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteniupropisanomroku.Zakandidatekojibudu izabrani zaprijem,određuje seprobni rad, radiprovjereosposobljenostizadužnost zakoju seprimajuuslužbu,u trajanjuod3(tri)mjeseca.

jj

v --

j

PARTNER 27

Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore

MISTARSTVO ODBRANE i

GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE

O G L A Š A V A J U

Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređenovrijeme,

1)UČetivojnepolicije

a)upješadiji

2)UBataljonuzapočasti

a)upješadiji (gardista)

3)ULakojpješadijskojbrigad

a)upješadijib)uartiljerijic)uARJPVOd)u inžinjerijie)usaobraćajnojslužbi

4)UBrigadizaspecijalneoperacije

a)upješadijib)uvezic)u inžinjerijid)uABH-odbranie)upomorstvuf)umornaričkotehničkojslužbig)usaobraćajnojslužbih)usanitetskojslužbi

5)UMornaričkojbazi

a)upomorstvub)umornaričkotehničkojslužbic)u intendantskojslužbid)usaobraćajnojslužbi

-

i

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica,Nikšić):zadužnosti:

(mjesto službovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):zadužnosti:

(mjesto službovanjaBar,Kumbor):zadužnosti:

Opštiuslovizaprijem:

Posebniuslovizaprijem:

Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:

Prava iobavezezavrijemeslužbepougovoru:

Načinpodnošenjamolbe:

Molbesedostavljaju jedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.

-da jezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),-da imapropisanustručnuspremu,-danijeosuđivanzakrivičnod elonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanje šestmeseci,-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnod elozakoje segoniposlužbenojdužnosti,

-da imazavršenunajmanje srednjuškolu (III ili IV stepen),-danije stariji od28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,-kandidatkoji konkurišezavozačamora imatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,-prednost imajukandidati koji suodslužili vojni rok,- zagardiste -dasuvisinepreko180cm.

-autobiografija,- izvod izmatičneknjige rođenih,-uvjerenjeodržavljanstvu,-ovjerenakopija svedočanstva-diplomeozavršenoj školi,-potvrdada jeodslužiovojni rok,-ovjerena fotokopijavojničkeknjižice,-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupak idanijeosuđivan,-ovjerenakopijavozačkedozvole (akokonkurišezavozačam/v),-ovjerenakopija ličnekarte, tačnaadresa ibroj telefona.

Ugovor sezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbioplatama;godišnji odmorpremaUredbiogodišnjimodmorima iodsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.

- zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,- zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,- zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.

Kandidatekoji ispunjavajuusloveoglasa, komisija zaprijemupućujenaocjenuzdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskihmjesta.Nepotpunemolbenećese razmatrati zaprijemuslužbu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteniupropisanomroku.Zakandidatekojibudu izabrani zaprijem,određuje seprobni rad, radiprovjereosposobljenostizadužnost zakoju seprimajuuslužbu,u trajanjuod3(tri)mjeseca.

jj

v --

j

PARTNER 27

Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore

MISTARSTVO ODBRANE i

GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE

O G L A Š A V A J U