POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio drugi -

POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO DRUGI -

1

SADRŽAJ PREZENTACIJE 2

Definiranje faktora koji utječu na tečajne politike i režime Problemi klasifikacije tečajnih režima Brettonwoodski sustav – utjecaj Međunarodnog monetarnog

fonda na tečajne politike zemalja članica Strah od fluktuiranja – uzroci i posljedice Bipolar view hipoteza – uzroci i posljedice

CILJ PREDAVANJA Razumjeti mjesto i ulogu tečajnog režima u nacionalnom

gospodarstvu te analizirati faktore koji utječu na izbor Klasificirati tečajne režime i analizirati probleme koji se pri tome

javljaju te predložiti moguća rješenja Analizirati pojavu “straha od fluktuiranja” i “bipolar view”

hipotezu (osobito s aspekta globalne krize) Analizirati utjecaj politika Međunarodnog monetarnog fonda na

3

Na koji način definirati tečajnu politiku?

Pravilan odabir tečajnog režima nužan je preduvjet za ostvarenje dugoročnih ciljeva gospodarstva i njegov stabilan razvoj

Tijekom procesa odabira tečajnog režima postoji niz vanjskih i unutarnjih faktora različitog stupnja značaja koje treba uvažiti pri izboru određene tečajne opcije

Ne postoji jedinstvena metodologija koja bi nedvojbeno odgovorila na pitanje optimalnog izbora deviznog tečaja – zemlje sličnih osobina uspješno koriste različite

Izbor tečajnog režima utječe gospodarstvo na dva načina:

izravno (ublažava unutarnje šokove i šokove iz okruženja, posebno važno u debati fiksni vs. fluktuirajući režimi)

neizravno (kroz posredni utjecaj na ostale važne determinante rasta, kao što su investicije, međunarodna trgovina, razvoj financijskog sektora)

Niz je faktora koji će utjecati na izbor deviznog tečaja:

1. veličina i otvorenost zemlje

2. struktura vanjske trgovine

3. stupanj integracije u međunarodne financijske tijekove

4. stopa inflacije

5. makroekonomski pokazatelji i ciljevi gospodarstva konačni i indirektni ciljevi monetarne politike

6. stupanj liberalizacije tržišta kapitala

7. političke okolnosti – stupanj (stvarne) neovisnosti monetarne politike i nacionalne središnje banke

8. mogućnosti provođenja monetarne politike – financijski sustav, kanali monetarne transmisije …

5

Prema Babić, M., Babić, A.; “Međunarodna ekonomija”, MATE Zagreb 2000. (1-4)

Povijesno …(1) Zlatni standard – od druge polovice 19. stoljeća do

Prvog svjetskog rata Slobodno međunarodno kretanje kapitala što je olakšavalo

slobodu trgovine, Samoregulirajući sustav sa stabilnim cijenama – obzirom

probleme deficita zemlje rješavaju uvozom i izvozom zlata može rezultirati problemima u gospodarstvu

Nedovoljna količina zlata u odnosu prema rastućim potrebama svjetskog gospodarstva postaje ograničavajući faktor

Nakon Prvog svjetskog rata napuštaju se pravila standarda te mehanizam samouravnoteženja bilance plaćanja prestaje funkcionirati – zemlje uvode niz zaštitnih mjera

Narušava se paritetni tečaj za zlato i valute počinju plivati (razvija se teorija pariteta kupovne moći!)

6

Povijesno …(1I)

Nizom međunarodnih sporazuma pokušava se reformirati sustav zlatnog standarda i ponovno uspostaviti ravnoteža međunarodne trgovine i plaćanja

1944. godine u Bretton Woodsu osnovan je Međunarodni monetarni fond – zlatno – dolarski standard Vezani devizni tečajevi, devalvacija valute treba biti odobrena od

strane MMF-a Zbog deficita bilance plaćanja SAD-a (1960ih) dolazi do sve većeg

pritiska na zamjenu dolara za zlato – 1971. ukida se sustav dolara vezanog za zlato – prestanak funkcioniranja brettonwoodskog sustava

Počinje razdoblje čistog papirnatog novca i reguliranog deviznog tečaja – valute počinju fluktuirati, a međunarodni monetarni sustav je nestabilan – konkurentskim devalvacijama i višestrukim tečajevima zemlje pokušavaju ostvariti nacionalne ciljeve što dodatno destabilizira svjetsko gospodarstvo

7

Povijesno …(III)

Počinju rasprave o ispravnom vođenju tečajne politike te o uvođenju jedinstvene svjetske valute Predlagali su je već i Keynes i White na zasjedanju u

Bretton Woodsu Mundell – “intor”

U međuvremenu se svijet polarizira oko valutnih blokova – yen, dolar, euro …

8

ŠTO ZNAČI “DOBAR” IZBOR TEČAJNOG REŽIMA – i postoji li?

9

Ne postoji tečajni režim koji bi bio dobar izbor za sve zemlje, kao ni režim koji bi odgovarao jednoj zemlji u svakoj fazi razvoja njezinog gospodarskog ciklusa (Frankel, J. A.)

Tradicionalno, dva se razloga navode pri izboru fiksnog

režima: I. Teorija optimalnog valutnog područja kada su trgovinski i

strukturalno gospodarstva usklađena, vezivanje režima očekivan je korak koji će pozitivno utjecati na trgovinske i kapitalne tijekove

II. Režim fiksnog deviznog tečaja ujedno je i sidro monetarnoj politici Fleksibilniji režimi ograničavaju se mjerama državne

intervencije Režimi koji su kombinacija fiksnih i fluktuirajućih

podrazumijevaju kretanje tečaja unutar različitih zona ograničenja

Korištenje VIŠESTRUKIH deviznih tečajeva

Koriste se različiti tečajevi prema različitim trgovinskim partnerima/ sektorima na strani uvoza ili izvoza

Iako se smatraju potencijalno štetnima (i imaju lošu reputaciju konkurentskih politika između dva rata), mogu predstavljati sredstvo kojim će se utjecati na alokaciju resursa i (re)distribuciju dohotka u okvirima nacionalne ekonomije Primjerice, ukoliko se želi zaštititi sektor nacionalne industrije,

kao instrument može poslužiti i diferencirani tečaj za određenu vrstu dobara

U tom smislu su po učincima izjednačeni s fiskalnim instrumentima kao što su npr. carine i tarife

Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

10

Zbog čega postoji oprez prema višestrukim Zbog čega postoji oprez prema višestrukim tečajnim režimima i jesu li navedeni razlozi tečajnim režimima i jesu li navedeni razlozi prednost ili nedostatak prednost ili nedostatak

Izravno utječu na (re)alokaciju resursa u gospodarstvu, a mijenja se i kupovna moć novca prema različitim proizvodima/sektorima

Odluke o sektorima koji će imati povoljniji tretman donose se diskrecijskom odlukom nacionalnih vlasti – u negativnom scenariju moguć je politički, lobistički pritisak

U međunarodnoj trgovini smatra se kako narušavaju pravila tržišne konkurencije

Iako se nakon II svjetskog rata načelno ne odobravaju, a u okviru BW sustava su bili i ograničeni pravilima MMF-a, u praksi su korišteni razmjerno često

11

Primjerice, ukoliko razlikujemo tri sektora nacionalnog gospodarstva: A, B i C koji uvoze jednako dobro iz istog izvora, po jednakoj cijeni; a sektori su od različitog značaja za nacionalno gospodarstvo

Uvoznik A platit će najpovoljniju cijenu u terminima nacionalne valute, za istu razinu cijena u inozemstvu

(POTENCIJALNI) PROBLEMI: Utjecaj na kupovnu moć

plaća pojedinaca Razvoj industrijskog

sektora

12

Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

C

Utjecaj višestrukih tečajeva na uvoz

B

A

P

P*

PC

PB

PA

P*

KUPOVNA MOĆ PLAĆA Administrativnim reguliranjem cijena utječe se na

kupovnu moć stanovništva Moguće rješenje je zaštita dijela dobara od tečajnih

kretanja, ali u tom slučaju teret višestrukih tečajeva uglavnom snosi srednji sloj (dok su siromašniji slojevi zaštićeniji)

RAZVOJ INDUSTRIJSKOG SEKTORA Zaštita nacionalnog gospodarstva u suprotnosti je sa

zahtjevima za trgovinskim integracijama Zaštićeni sektori mogu poslovati s višim troškovima

što ih na dulji rok čini manje konkurentnima te se problem nedovoljno učinkovite proizvodnje ne rješava

Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

13

Utjecaj višestrukih tečajeva na izvoz

14

Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

E

PPW *

ME

P

P

ME

Cijena na svjetskom tržištu jednaka je

što, uz danu tržišnu razinu tečaja , domaćeg izvoznika (s razinom cijena ) čini manje konkurentnim

Stoga se izvoz odvija po povlaštenom tečaju

za koji vrijedi te poduzeće može

prodati po cijeni na svjetskom tržištu

*WP

ME

E

MEE

E

PPW *

E

P

P

P

Višestruke stope se na izvoz primjenjuju kod proizvođačkog sektora kao zaštitna mjera kako bi se održala konkurentnost

Također se višestruki tečajevi mogu primjenjivati ukoliko se želi spriječiti poduzeće da profitira od deprecijacije nacionalne valute – primjerice strane naftne kompanije koje izvoze prirodna dobra

15

KLASIFIKACIJA TEČAJNIH REŽIMA

16

“Nemoguće trojstvo”, u uvjetima liberaliziranih kretanja kapitala, sužava izbor na suverenu monetarnu politiku vs. stabilnost deviznog tečaja

Razlikujemo tri velike skupine tečajnih režima I. FIKSNE (VEZANE) TEČAJNE REŽIME II. INTERMEDIJARNE TEČAJNE REŽIME III. FLUKTUIRAJUĆE TEČAJNE REŽIME

FIKSNI TEČAJNI REŽIMI

17

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FIK

SN

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

Zasnivaju se na fiksnom i neopozivom vezivanju deviznog tečaja nacionalne valute za stranu valutu

Osobito popularni tijekom 1990ih Poboljšanje kredibiliteta ALI

administrativnim mjerama i uz odricanje od nacionalne monetarne politike središnja banka je marginalizirana, ne obavlja niz uobičajenih funkcija, monetarna politika je pasivna

FIKSNI TEČAJNI REŽIMI

18

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FIK

SN

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

PREDNOSTI REŽIMA

Stabiliziraju se kretanja deviznog tečaja nacionalne valute – snažnija vanjskotrgovinska razmjena potencijalno više stope gospodarskog rasta

Stabilizira se stopa inflacije, često na nižim razinama što značajno vraća povjerenje u sustav

Snižavaju se kamatne stope – kao posljedica stabiliziranja tečaja i stope inflacije pogoduje investicijama, ali i donosi opasnost od aprecijacije nacionalne valute

FIKSNI TEČAJNI REŽIMI

19

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FIK

SN

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

NEDOSTACI REŽIMA

Odricanje od kamatne stope i deviznog tečaja kao instrumenata utjecaja na nacionalno gospodarstvo

Male su mogućnosti obrane od vanjskih šokova (što potencijalno povećava opasnost od bankovnih i tečajnih kriza)

Strah od devalvacije može produbiti krize

FIKSNI TEČAJNI REŽIMI – kome se preporučaju kome se preporučaju

20

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FIK

SN

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

Zemlje s niskim povjerenjem u nacionalnu središnju banku i monetarnu politiku i koje imaju visoku razinu neslužbene dolarizacije

Zemlje koje su imale razmjerno neuspješnu monetarnu politiku tijekom prethodnog razdoblja te gubitak monetarnog suvereniteta za njih nije tako značajan

Zemlje koje žele postati dijelom širih integracijskih procesa (asimetrična monetarna unija)

Imaju značajnu razinu deviznih rezervi, stabilnu fiskalnu politiku te tržište rada koje je prilagodljivo (i može ublažiti utjecaj vanjskih šokova)

Zemlje koje su pod utjecajem međunarodnih tržišta kapitala (sukladno izboru nemogućeg trojstva)

Zašto koristiti …

Smanjuje nestabilnosti u realnom sektoru

Olakšava središnjoj baci uspostavljanje suvereniteta

Stabilnost štiti gospodarstvo od vanjskih šokova, iako zbog nedovoljnih instrumenata obrane može biti i obrnuto

Stvara se (umjetno) novčano tržište u okvirima nacionalnog gospodarstva

Ukoliko zemlja ne posjeduje dovoljnu razinu deviznih rezervi, ne može braniti (fiksni) tečajni režim

Teško je odrediti ispravnu ravnotežnu razinu tečaja, osobito ako su u tijeku reforme – u kasnijim fazama teško je mijenjati razinu tečaja, a da se ne naruši povjerenje u valutu

Ukoliko je fleksibilniji tečaj uspješan, tržišna kretanja će voditi ravnoteži te je utjecaj politike slabiji – nakon početnih špekulacija sustav se stabilizira

Fiksni devizni tečaj ZA

(Garber & Svensson) Fiksni devizni tečaj PROTIV

(Quirk, Cortes – Douglas)

21

INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI

22

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

INTER

MED

IJAR

NIH

TEČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

PREDNOSTI REŽIMA Kombiniraju prednosti fiksnog i fluktuirajućeg

režima – stabilnost i kredibilitet fiksnog tečajnog režima te prilagodljivost fluktuirajućih režima – ujedno izbjegavajući njihove nedostatke

Nazivaju se još i fiksni, ali prilagodljivi, zbog dopuštenog odstupanja koji je uključen u tečajnu politiku

Prilagođavanja tečaja u nizu režima iz ove skupine nisu unaprijed objavljena čime se izbjegavaju špekulativni učinci najave

INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI

23

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

INTER

MED

IJAR

NIH

TEČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

NEDOSTACI REŽIMA Upitna stvarna razina discipline vezane uz

pridržavanje pravila sustava U praksi se javljaju odstupanja od službeno

definirane politike - strah od fluktuiranja, ali i strah od vezivanja – režim je tada bliži jednoj od krajnjih opcija

Traju rasprave o tome je li bipolar view stajalište (kako će se zemlje trebati odlučiti za jedan od krajnjih režima) ispravno

Intermedijarni režimi su se nakon azijske krize smatrali osjetljivijima na krize, ali su tijekom globalne krize ponovno postali poželjan izbor zbog mogućnosti prilagodbe

INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI – kome se kome se preporučaju preporučaju

24

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

INTER

MED

IJAR

NIH

TEČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

Dobar su izbor za zemlje koje žele upravljati tečajnim kretanjima, ali nemaju preduvjete za uspješnost tečajne politike (npr. inflatorna povijest, nedovoljna razina vjerodostojnosti središnje banke, plitko financijsko tržište)

Iako se činilo kako nestaju, intermedijarni režimi zbog svoje mogućnosti prilagodbe predstavljaju dobar izbor za zemlje u krizi – potrebno je uzeti u obzir razliku de facto (objavljenih) i de iure (službenih) podataka o režimu

FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI

25

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FLU

KTU

IRA

JUĆ

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

Kretanja deviznog tečaja određuju se na tržištu, kretanjem ponude i potražnje, uz male intervencije središnje banke

Monetarna politika je aktivna, središnja banka je neovisna o vanjskim pritiscima

Značajno pitanje je određivanje ciljeva i instrumenata monetarne politike – je li bolja politika koju središnja banka vodi temeljem diskrecijskih ovlasti ili ju je bolje temeljiti na ranije objavljenim pravilima (npr. korištenje sidra) što ograničava tečajnu politiku

FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI

26

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FLU

KTU

IRA

JUĆ

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

PREDNOSTI REŽIMA

Aktivna i suverena monetarna politika - značajan preduvjet je neovisna i vjerodostojna središnja banka te njezino (ispravno) definiranje ciljeva

Kretanja deviznog tečaja mogu služiti kao automatski stabilizator – sustav je time razmjerno manje osjetljiv na vanjske šokove

FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI

27

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FLU

KTU

IRA

JUĆ

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

NEDOSTACI REŽIMA

Pravila sustava su manje izražena što može voditi zlouporabi diskrecijskih prava središnje banke

Slabije su mogućnosti utjecaja na tečaj što potencijalno ima negativne učinke na vanjskotrgovinsku razmjenu

Pitanje je koliko je monetarna politika doista suverena – kao posljedica pokušaja da se zadrži stabilnost može doći do ograničavanja raspona fluktuacije

Nužno je uskladiti monetarnu i fiskalnu politiku

FLUKTUIRAJUĆI REŽIMI – kome se mogu kome se mogu preporučiti preporučiti

28

OP

ĆE K

AR

AK

TER

ISTIK

E

FLU

KTU

IRA

JUĆ

IH T

EČ

AJN

IH R

EŽ

IMA

Zemlje koje mogu voditi aktivnu tečajnu politiku i upravljati tečajnim kretanjima, odnosno mogu dopustiti potpuno slobodno kretanje tečaja (formiranje ravnoteže pod utjecajem ponude i potražnje)

U praksi u čistom obliku praktički ni ne

postoje, tečajnim režimom se uvijek upravlja

PROBLEMI KLASIFIKACIJE TEČAJNIH REŽIMA

29

Problem nastaje kao posljedica sukobljenih ciljeva, kao i razlike između de facto i de iure korištenog režima stoga je teško odrediti stvarnu uspješnost pojedine politike

Umjesto službenih, većina institucija procjenjuje de facto korišteni tečajni režim – npr. MMF

Metodologija klasifikacije sustava deviznih tečajeva MMF (izvor: MMF, 2010.)

30

Proces tranzicije je bivšim centralno-planskim ekonomijama, između ostalog, (ponovno) donio monetarnu suverenost

Uskoro se pokazalo da vođenje monetarne i politike tečaja nije jednostavan zadatak (osobito s obzirom na ograničenja s kojima su se susretale) što je potaklo rasprave o ispravnom odabiru tečajne politike

Danas se zemlje središnje i istočne Europe nalaze na različitim razinama razvitka koji ne odražava uvijek početnu (tranzicijsku) poziciju – koliki je utjecaj pri tome imala tečajna politika?

31

TEČAJNE POLITIKE (BIVŠIH) CENTRALNO-PLANSKIH/TRANZICIJSKIH

ZEMALJA

32

(Neki) problemi deviznih tečajeva zemalja u tranziciji

Naslijeđeni, ali i niz novih problema u oblasti realnog i financijskog sektora – potreba za brzim “hvatanjem priključka” te problemi koji su iz tog procesa proizašli

ograničeni instrumenti utjecaja na makroekonomska kretanja

kontroverzna uloga Međunarodnog monetarnog fonda Pitanje korištenja nominalne varijable kao sidra –

prednosti i nedostaci korištenja pojedinih varijabli

33

Koliko monetarno – tečajna politika malog otvorenog gospodarstva kratke povijesti monetarne suverenosti uopće može biti uspješna u uvjetima globalizacije?

Održavanje stabilnosti valute? Izbor u okviru nemogućeg trojstva

Je li moguće vođenje neovisne, proaktivne politike? Kakav je stvarni suverenitet središnje banke?

Zadaci tečajne politike:

Osigurati stabilnost i konkurentnost gospodarstva uz uvjet ispunjavanja kriterija iz Maastrichta

Niža razina produktivnosti u non-tradable sektoru i pritisak na plaće iz produktivnijeg, tradable sektora (BS učinak) aprecijacijski trendovi realnog deviznog tečaja gubitak izvozne konkurentnosti deficit u bilanci plaćanja

Ulazak stranog kapitala u pojedine sektore kao posljedica mogu se javiti (povremeni) inflatorni pritisci povezani s pritjecanjem novca od privatizacije

Opasnost od nestabilnih kapitalnih tijekova (snažni priljevi, nagli prestanak pritjecanja kapitala u slučaju krize..)

34

35

Suvremeni trendovi u oblasti središnjeg bankarstva koji su također značajno utjecali na tranzicijske (tečajne) politike:

Globalizacija svjetskih financijskih tržišta Produbljivanje financijskih tržišta Financijske inovacije Liberalizacija i deregulacija financijskih tijekova

Izvor: EBRD, Regional Economic Prospects, 11/2013., prema podacima nacionalnih vlasti

36

Tekući račun, % BDP prethodne godine

Q2/13 (romb)-Q3/12 (stupac)

Realni BDP, godišnja promjena, %

Q2/13 (stupac)-Q2/12 (romb)

Stopa nezaposlenosti,%

posljednji dostupni podaci (stupac)isto razdoblje prethodne godine (romb)

Utjecaj financijske krize na tranzicijske zemlje, odabrani pokazatelji za 2013. godinu

STRAH OD FLUKTUIRANJA

37

Pojava straha od fluktuiranja (fear of floating) nastaje kao posljedica

Nedostatka povjerenja u postojeći sustav i rad

njegovih institucija Značajnog utjecaja tečajnih kretanja na domaću

razinu cijena – stoga se fluktuacije tečaja nastoje izbjeći te se ne koriste sve mogućnosti koje su na raspolaganju

Korištenja politike ciljanja inflacije koja razdvaja cilj stabilnosti tečaja od ostalih ciljeva monetarne politike

“BIPOLAR VIEW” HIPOTEZA

38

Mogu li intermedijarni tečajni režimi, koji se nalaze između fiksnih i fluktuirajućih tečajnih režima, biti održivi na dulji rok?

Nakon kriza tijekom 1990ih prevladavalo je mišljenje kako su oni na dulji rok neodrživi

Tijekom globalne financijske krize od 2007. ponovno se spominju kao dobri izbori, primarno zbog svoje prilagodljivosti