Upload
bisa
View
66
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio drugi -. SADRŽAJ PREZENTACIJE. Definiranje faktora koji utječu na tečajne politike i režime Problemi klasifikacije tečajnih režima Brettonwoodski sustav – utjecaj Međunarodnog monetarnog fonda na tečajne politike zemalja članica - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO DRUGI -
1
SADRŽAJ PREZENTACIJE 2
Definiranje faktora koji utječu na tečajne politike i režime Problemi klasifikacije tečajnih režima Brettonwoodski sustav – utjecaj Međunarodnog monetarnog
fonda na tečajne politike zemalja članica Strah od fluktuiranja – uzroci i posljedice Bipolar view hipoteza – uzroci i posljedice
CILJ PREDAVANJA Razumjeti mjesto i ulogu tečajnog režima u nacionalnom
gospodarstvu te analizirati faktore koji utječu na izbor Klasificirati tečajne režime i analizirati probleme koji se pri tome
javljaju te predložiti moguća rješenja Analizirati pojavu “straha od fluktuiranja” i “bipolar view”
hipotezu (osobito s aspekta globalne krize) Analizirati utjecaj politika Međunarodnog monetarnog fonda na
3
Na koji način definirati tečajnu politiku?
Pravilan odabir tečajnog režima nužan je preduvjet za ostvarenje dugoročnih ciljeva gospodarstva i njegov stabilan razvoj
Tijekom procesa odabira tečajnog režima postoji niz vanjskih i unutarnjih faktora različitog stupnja značaja koje treba uvažiti pri izboru određene tečajne opcije
Ne postoji jedinstvena metodologija koja bi nedvojbeno odgovorila na pitanje optimalnog izbora deviznog tečaja – zemlje sličnih osobina uspješno koriste različite
Izbor tečajnog režima utječe gospodarstvo na dva načina:
izravno (ublažava unutarnje šokove i šokove iz okruženja, posebno važno u debati fiksni vs. fluktuirajući režimi)
neizravno (kroz posredni utjecaj na ostale važne determinante rasta, kao što su investicije, međunarodna trgovina, razvoj financijskog sektora)
Niz je faktora koji će utjecati na izbor deviznog tečaja:
1. veličina i otvorenost zemlje
2. struktura vanjske trgovine
3. stupanj integracije u međunarodne financijske tijekove
4. stopa inflacije
5. makroekonomski pokazatelji i ciljevi gospodarstva konačni i indirektni ciljevi monetarne politike
6. stupanj liberalizacije tržišta kapitala
7. političke okolnosti – stupanj (stvarne) neovisnosti monetarne politike i nacionalne središnje banke
8. mogućnosti provođenja monetarne politike – financijski sustav, kanali monetarne transmisije …
5
Prema Babić, M., Babić, A.; “Međunarodna ekonomija”, MATE Zagreb 2000. (1-4)
Povijesno …(1) Zlatni standard – od druge polovice 19. stoljeća do
Prvog svjetskog rata Slobodno međunarodno kretanje kapitala što je olakšavalo
slobodu trgovine, Samoregulirajući sustav sa stabilnim cijenama – obzirom
probleme deficita zemlje rješavaju uvozom i izvozom zlata može rezultirati problemima u gospodarstvu
Nedovoljna količina zlata u odnosu prema rastućim potrebama svjetskog gospodarstva postaje ograničavajući faktor
Nakon Prvog svjetskog rata napuštaju se pravila standarda te mehanizam samouravnoteženja bilance plaćanja prestaje funkcionirati – zemlje uvode niz zaštitnih mjera
Narušava se paritetni tečaj za zlato i valute počinju plivati (razvija se teorija pariteta kupovne moći!)
6
Povijesno …(1I)
Nizom međunarodnih sporazuma pokušava se reformirati sustav zlatnog standarda i ponovno uspostaviti ravnoteža međunarodne trgovine i plaćanja
1944. godine u Bretton Woodsu osnovan je Međunarodni monetarni fond – zlatno – dolarski standard Vezani devizni tečajevi, devalvacija valute treba biti odobrena od
strane MMF-a Zbog deficita bilance plaćanja SAD-a (1960ih) dolazi do sve većeg
pritiska na zamjenu dolara za zlato – 1971. ukida se sustav dolara vezanog za zlato – prestanak funkcioniranja brettonwoodskog sustava
Počinje razdoblje čistog papirnatog novca i reguliranog deviznog tečaja – valute počinju fluktuirati, a međunarodni monetarni sustav je nestabilan – konkurentskim devalvacijama i višestrukim tečajevima zemlje pokušavaju ostvariti nacionalne ciljeve što dodatno destabilizira svjetsko gospodarstvo
7
Povijesno …(III)
Počinju rasprave o ispravnom vođenju tečajne politike te o uvođenju jedinstvene svjetske valute Predlagali su je već i Keynes i White na zasjedanju u
Bretton Woodsu Mundell – “intor”
U međuvremenu se svijet polarizira oko valutnih blokova – yen, dolar, euro …
8
ŠTO ZNAČI “DOBAR” IZBOR TEČAJNOG REŽIMA – i postoji li?
9
Ne postoji tečajni režim koji bi bio dobar izbor za sve zemlje, kao ni režim koji bi odgovarao jednoj zemlji u svakoj fazi razvoja njezinog gospodarskog ciklusa (Frankel, J. A.)
Tradicionalno, dva se razloga navode pri izboru fiksnog
režima: I. Teorija optimalnog valutnog područja kada su trgovinski i
strukturalno gospodarstva usklađena, vezivanje režima očekivan je korak koji će pozitivno utjecati na trgovinske i kapitalne tijekove
II. Režim fiksnog deviznog tečaja ujedno je i sidro monetarnoj politici Fleksibilniji režimi ograničavaju se mjerama državne
intervencije Režimi koji su kombinacija fiksnih i fluktuirajućih
podrazumijevaju kretanje tečaja unutar različitih zona ograničenja
Korištenje VIŠESTRUKIH deviznih tečajeva
Koriste se različiti tečajevi prema različitim trgovinskim partnerima/ sektorima na strani uvoza ili izvoza
Iako se smatraju potencijalno štetnima (i imaju lošu reputaciju konkurentskih politika između dva rata), mogu predstavljati sredstvo kojim će se utjecati na alokaciju resursa i (re)distribuciju dohotka u okvirima nacionalne ekonomije Primjerice, ukoliko se želi zaštititi sektor nacionalne industrije,
kao instrument može poslužiti i diferencirani tečaj za određenu vrstu dobara
U tom smislu su po učincima izjednačeni s fiskalnim instrumentima kao što su npr. carine i tarife
Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.
10
Zbog čega postoji oprez prema višestrukim Zbog čega postoji oprez prema višestrukim tečajnim režimima i jesu li navedeni razlozi tečajnim režimima i jesu li navedeni razlozi prednost ili nedostatak prednost ili nedostatak
Izravno utječu na (re)alokaciju resursa u gospodarstvu, a mijenja se i kupovna moć novca prema različitim proizvodima/sektorima
Odluke o sektorima koji će imati povoljniji tretman donose se diskrecijskom odlukom nacionalnih vlasti – u negativnom scenariju moguć je politički, lobistički pritisak
U međunarodnoj trgovini smatra se kako narušavaju pravila tržišne konkurencije
Iako se nakon II svjetskog rata načelno ne odobravaju, a u okviru BW sustava su bili i ograničeni pravilima MMF-a, u praksi su korišteni razmjerno često
11
Primjerice, ukoliko razlikujemo tri sektora nacionalnog gospodarstva: A, B i C koji uvoze jednako dobro iz istog izvora, po jednakoj cijeni; a sektori su od različitog značaja za nacionalno gospodarstvo
Uvoznik A platit će najpovoljniju cijenu u terminima nacionalne valute, za istu razinu cijena u inozemstvu
(POTENCIJALNI) PROBLEMI: Utjecaj na kupovnu moć
plaća pojedinaca Razvoj industrijskog
sektora
12
Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.
C
Utjecaj višestrukih tečajeva na uvoz
B
A
P
P*
PC
PB
PA
P*
KUPOVNA MOĆ PLAĆA Administrativnim reguliranjem cijena utječe se na
kupovnu moć stanovništva Moguće rješenje je zaštita dijela dobara od tečajnih
kretanja, ali u tom slučaju teret višestrukih tečajeva uglavnom snosi srednji sloj (dok su siromašniji slojevi zaštićeniji)
RAZVOJ INDUSTRIJSKOG SEKTORA Zaštita nacionalnog gospodarstva u suprotnosti je sa
zahtjevima za trgovinskim integracijama Zaštićeni sektori mogu poslovati s višim troškovima
što ih na dulji rok čini manje konkurentnima te se problem nedovoljno učinkovite proizvodnje ne rješava
Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.
13
Utjecaj višestrukih tečajeva na izvoz
14
Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.
E
PPW *
ME
P
P
ME
Cijena na svjetskom tržištu jednaka je
što, uz danu tržišnu razinu tečaja , domaćeg izvoznika (s razinom cijena ) čini manje konkurentnim
Stoga se izvoz odvija po povlaštenom tečaju
za koji vrijedi te poduzeće može
prodati po cijeni na svjetskom tržištu
*WP
ME
E
MEE
E
PPW *
E
P
P
P
Višestruke stope se na izvoz primjenjuju kod proizvođačkog sektora kao zaštitna mjera kako bi se održala konkurentnost
Također se višestruki tečajevi mogu primjenjivati ukoliko se želi spriječiti poduzeće da profitira od deprecijacije nacionalne valute – primjerice strane naftne kompanije koje izvoze prirodna dobra
15
KLASIFIKACIJA TEČAJNIH REŽIMA
16
“Nemoguće trojstvo”, u uvjetima liberaliziranih kretanja kapitala, sužava izbor na suverenu monetarnu politiku vs. stabilnost deviznog tečaja
Razlikujemo tri velike skupine tečajnih režima I. FIKSNE (VEZANE) TEČAJNE REŽIME II. INTERMEDIJARNE TEČAJNE REŽIME III. FLUKTUIRAJUĆE TEČAJNE REŽIME
FIKSNI TEČAJNI REŽIMI
17
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FIK
SN
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
Zasnivaju se na fiksnom i neopozivom vezivanju deviznog tečaja nacionalne valute za stranu valutu
Osobito popularni tijekom 1990ih Poboljšanje kredibiliteta ALI
administrativnim mjerama i uz odricanje od nacionalne monetarne politike središnja banka je marginalizirana, ne obavlja niz uobičajenih funkcija, monetarna politika je pasivna
FIKSNI TEČAJNI REŽIMI
18
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FIK
SN
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
PREDNOSTI REŽIMA
Stabiliziraju se kretanja deviznog tečaja nacionalne valute – snažnija vanjskotrgovinska razmjena potencijalno više stope gospodarskog rasta
Stabilizira se stopa inflacije, često na nižim razinama što značajno vraća povjerenje u sustav
Snižavaju se kamatne stope – kao posljedica stabiliziranja tečaja i stope inflacije pogoduje investicijama, ali i donosi opasnost od aprecijacije nacionalne valute
FIKSNI TEČAJNI REŽIMI
19
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FIK
SN
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
NEDOSTACI REŽIMA
Odricanje od kamatne stope i deviznog tečaja kao instrumenata utjecaja na nacionalno gospodarstvo
Male su mogućnosti obrane od vanjskih šokova (što potencijalno povećava opasnost od bankovnih i tečajnih kriza)
Strah od devalvacije može produbiti krize
FIKSNI TEČAJNI REŽIMI – kome se preporučaju kome se preporučaju
20
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FIK
SN
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
Zemlje s niskim povjerenjem u nacionalnu središnju banku i monetarnu politiku i koje imaju visoku razinu neslužbene dolarizacije
Zemlje koje su imale razmjerno neuspješnu monetarnu politiku tijekom prethodnog razdoblja te gubitak monetarnog suvereniteta za njih nije tako značajan
Zemlje koje žele postati dijelom širih integracijskih procesa (asimetrična monetarna unija)
Imaju značajnu razinu deviznih rezervi, stabilnu fiskalnu politiku te tržište rada koje je prilagodljivo (i može ublažiti utjecaj vanjskih šokova)
Zemlje koje su pod utjecajem međunarodnih tržišta kapitala (sukladno izboru nemogućeg trojstva)
Zašto koristiti …
Smanjuje nestabilnosti u realnom sektoru
Olakšava središnjoj baci uspostavljanje suvereniteta
Stabilnost štiti gospodarstvo od vanjskih šokova, iako zbog nedovoljnih instrumenata obrane može biti i obrnuto
Stvara se (umjetno) novčano tržište u okvirima nacionalnog gospodarstva
Ukoliko zemlja ne posjeduje dovoljnu razinu deviznih rezervi, ne može braniti (fiksni) tečajni režim
Teško je odrediti ispravnu ravnotežnu razinu tečaja, osobito ako su u tijeku reforme – u kasnijim fazama teško je mijenjati razinu tečaja, a da se ne naruši povjerenje u valutu
Ukoliko je fleksibilniji tečaj uspješan, tržišna kretanja će voditi ravnoteži te je utjecaj politike slabiji – nakon početnih špekulacija sustav se stabilizira
Fiksni devizni tečaj ZA
(Garber & Svensson) Fiksni devizni tečaj PROTIV
(Quirk, Cortes – Douglas)
21
INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI
22
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
INTER
MED
IJAR
NIH
TEČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
PREDNOSTI REŽIMA Kombiniraju prednosti fiksnog i fluktuirajućeg
režima – stabilnost i kredibilitet fiksnog tečajnog režima te prilagodljivost fluktuirajućih režima – ujedno izbjegavajući njihove nedostatke
Nazivaju se još i fiksni, ali prilagodljivi, zbog dopuštenog odstupanja koji je uključen u tečajnu politiku
Prilagođavanja tečaja u nizu režima iz ove skupine nisu unaprijed objavljena čime se izbjegavaju špekulativni učinci najave
INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI
23
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
INTER
MED
IJAR
NIH
TEČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
NEDOSTACI REŽIMA Upitna stvarna razina discipline vezane uz
pridržavanje pravila sustava U praksi se javljaju odstupanja od službeno
definirane politike - strah od fluktuiranja, ali i strah od vezivanja – režim je tada bliži jednoj od krajnjih opcija
Traju rasprave o tome je li bipolar view stajalište (kako će se zemlje trebati odlučiti za jedan od krajnjih režima) ispravno
Intermedijarni režimi su se nakon azijske krize smatrali osjetljivijima na krize, ali su tijekom globalne krize ponovno postali poželjan izbor zbog mogućnosti prilagodbe
INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI – kome se kome se preporučaju preporučaju
24
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
INTER
MED
IJAR
NIH
TEČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
Dobar su izbor za zemlje koje žele upravljati tečajnim kretanjima, ali nemaju preduvjete za uspješnost tečajne politike (npr. inflatorna povijest, nedovoljna razina vjerodostojnosti središnje banke, plitko financijsko tržište)
Iako se činilo kako nestaju, intermedijarni režimi zbog svoje mogućnosti prilagodbe predstavljaju dobar izbor za zemlje u krizi – potrebno je uzeti u obzir razliku de facto (objavljenih) i de iure (službenih) podataka o režimu
FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI
25
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FLU
KTU
IRA
JUĆ
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
Kretanja deviznog tečaja određuju se na tržištu, kretanjem ponude i potražnje, uz male intervencije središnje banke
Monetarna politika je aktivna, središnja banka je neovisna o vanjskim pritiscima
Značajno pitanje je određivanje ciljeva i instrumenata monetarne politike – je li bolja politika koju središnja banka vodi temeljem diskrecijskih ovlasti ili ju je bolje temeljiti na ranije objavljenim pravilima (npr. korištenje sidra) što ograničava tečajnu politiku
FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI
26
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FLU
KTU
IRA
JUĆ
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
PREDNOSTI REŽIMA
Aktivna i suverena monetarna politika - značajan preduvjet je neovisna i vjerodostojna središnja banka te njezino (ispravno) definiranje ciljeva
Kretanja deviznog tečaja mogu služiti kao automatski stabilizator – sustav je time razmjerno manje osjetljiv na vanjske šokove
FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI
27
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FLU
KTU
IRA
JUĆ
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
NEDOSTACI REŽIMA
Pravila sustava su manje izražena što može voditi zlouporabi diskrecijskih prava središnje banke
Slabije su mogućnosti utjecaja na tečaj što potencijalno ima negativne učinke na vanjskotrgovinsku razmjenu
Pitanje je koliko je monetarna politika doista suverena – kao posljedica pokušaja da se zadrži stabilnost može doći do ograničavanja raspona fluktuacije
Nužno je uskladiti monetarnu i fiskalnu politiku
FLUKTUIRAJUĆI REŽIMI – kome se mogu kome se mogu preporučiti preporučiti
28
OP
ĆE K
AR
AK
TER
ISTIK
E
FLU
KTU
IRA
JUĆ
IH T
EČ
AJN
IH R
EŽ
IMA
Zemlje koje mogu voditi aktivnu tečajnu politiku i upravljati tečajnim kretanjima, odnosno mogu dopustiti potpuno slobodno kretanje tečaja (formiranje ravnoteže pod utjecajem ponude i potražnje)
U praksi u čistom obliku praktički ni ne
postoje, tečajnim režimom se uvijek upravlja
PROBLEMI KLASIFIKACIJE TEČAJNIH REŽIMA
29
Problem nastaje kao posljedica sukobljenih ciljeva, kao i razlike između de facto i de iure korištenog režima stoga je teško odrediti stvarnu uspješnost pojedine politike
Umjesto službenih, većina institucija procjenjuje de facto korišteni tečajni režim – npr. MMF
Metodologija klasifikacije sustava deviznih tečajeva MMF (izvor: MMF, 2010.)
30
Proces tranzicije je bivšim centralno-planskim ekonomijama, između ostalog, (ponovno) donio monetarnu suverenost
Uskoro se pokazalo da vođenje monetarne i politike tečaja nije jednostavan zadatak (osobito s obzirom na ograničenja s kojima su se susretale) što je potaklo rasprave o ispravnom odabiru tečajne politike
Danas se zemlje središnje i istočne Europe nalaze na različitim razinama razvitka koji ne odražava uvijek početnu (tranzicijsku) poziciju – koliki je utjecaj pri tome imala tečajna politika?
31
TEČAJNE POLITIKE (BIVŠIH) CENTRALNO-PLANSKIH/TRANZICIJSKIH
ZEMALJA
32
(Neki) problemi deviznih tečajeva zemalja u tranziciji
Naslijeđeni, ali i niz novih problema u oblasti realnog i financijskog sektora – potreba za brzim “hvatanjem priključka” te problemi koji su iz tog procesa proizašli
ograničeni instrumenti utjecaja na makroekonomska kretanja
kontroverzna uloga Međunarodnog monetarnog fonda Pitanje korištenja nominalne varijable kao sidra –
prednosti i nedostaci korištenja pojedinih varijabli
33
Koliko monetarno – tečajna politika malog otvorenog gospodarstva kratke povijesti monetarne suverenosti uopće može biti uspješna u uvjetima globalizacije?
Održavanje stabilnosti valute? Izbor u okviru nemogućeg trojstva
Je li moguće vođenje neovisne, proaktivne politike? Kakav je stvarni suverenitet središnje banke?
Zadaci tečajne politike:
Osigurati stabilnost i konkurentnost gospodarstva uz uvjet ispunjavanja kriterija iz Maastrichta
Niža razina produktivnosti u non-tradable sektoru i pritisak na plaće iz produktivnijeg, tradable sektora (BS učinak) aprecijacijski trendovi realnog deviznog tečaja gubitak izvozne konkurentnosti deficit u bilanci plaćanja
Ulazak stranog kapitala u pojedine sektore kao posljedica mogu se javiti (povremeni) inflatorni pritisci povezani s pritjecanjem novca od privatizacije
Opasnost od nestabilnih kapitalnih tijekova (snažni priljevi, nagli prestanak pritjecanja kapitala u slučaju krize..)
34
35
Suvremeni trendovi u oblasti središnjeg bankarstva koji su također značajno utjecali na tranzicijske (tečajne) politike:
Globalizacija svjetskih financijskih tržišta Produbljivanje financijskih tržišta Financijske inovacije Liberalizacija i deregulacija financijskih tijekova
Izvor: EBRD, Regional Economic Prospects, 11/2013., prema podacima nacionalnih vlasti
36
Tekući račun, % BDP prethodne godine
Q2/13 (romb)-Q3/12 (stupac)
Realni BDP, godišnja promjena, %
Q2/13 (stupac)-Q2/12 (romb)
Stopa nezaposlenosti,%
posljednji dostupni podaci (stupac)isto razdoblje prethodne godine (romb)
Utjecaj financijske krize na tranzicijske zemlje, odabrani pokazatelji za 2013. godinu
STRAH OD FLUKTUIRANJA
37
Pojava straha od fluktuiranja (fear of floating) nastaje kao posljedica
Nedostatka povjerenja u postojeći sustav i rad
njegovih institucija Značajnog utjecaja tečajnih kretanja na domaću
razinu cijena – stoga se fluktuacije tečaja nastoje izbjeći te se ne koriste sve mogućnosti koje su na raspolaganju
Korištenja politike ciljanja inflacije koja razdvaja cilj stabilnosti tečaja od ostalih ciljeva monetarne politike
“BIPOLAR VIEW” HIPOTEZA
38
Mogu li intermedijarni tečajni režimi, koji se nalaze između fiksnih i fluktuirajućih tečajnih režima, biti održivi na dulji rok?
Nakon kriza tijekom 1990ih prevladavalo je mišljenje kako su oni na dulji rok neodrživi
Tijekom globalne financijske krize od 2007. ponovno se spominju kao dobri izbori, primarno zbog svoje prilagodljivosti