POVIJEST JEZIKA

UPORABA TRIJU PISAMA I TRIJU JEZIKA JEZICI * PISMA

latinski latinica crkvenoslavenski glagoljica starohrvatski ćirilica

ZAPISI U KAMENU

LATINICA I LATINSKI JEZIK

Branimirov natpis, 9. st. – najstarija isprava jednog hrvatskog vladara

Trpimirova darovnica 9. st. – prvi put se spominje ime Hrvat

NASTAJE U 9. ST. AUTORI: ĆIRIL I METOD DVA TIPA GLAGOLJICE

OBLA UGLATA (HRVATSKA)

GLAGOLJSKA ABECEDA – AZBUKA

(az, buki, vjede, gljagoljon…)

KRČKI NATPIS

PLOMINSKI NATPIS

VALUNSKA PLOČA – svjedoči o trojezičnosti

Se zida Maj opat, Radonja, Rugota, Dobroslav

Staroslavenski (crkvenoslavenski, općeslavenski) PRVI SPOMENICI PISANI GLAGOLJICOM PISANI SU

MJEŠAVINOM STAROSLAVENSKOG I STAROHRVATSKOG JEZIKA

Najstariji tekstovi ostvareni su: kao zapisi u kamenu u rukopisu tiskani

BAŠĆANSKA PLOČA, 12. ST.

Uklesana u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku.

Darovnica kralja Zvonimira 13 redaka, 100 riječi Opat Držiha i Dobrovit Označava početak hrvatske književnosti Čuva se u HAZ-u

GLAGOLJICA U SLAVONIJI 12./13. st.(?) Brodski Drenovac i Lovčić , zapisi na zidu crkve

Vinodolski zakonik, 1288. – pravni dokument Istarski razvod, 1325. – pravni dokument Hrvojev misal – najljepša naša rukom pisana knjiga Misal kneza Novaka – predložak za naš Prvotisak

Vinodolski zakonik

1288., 17 str., 75 čl.jedan je od najstarijih pravnih Dokumenata

Normirao je baštinsko pravo i propisao kazne za krađe, uvrede, ozljede i ubojstva.

Istarski razvod

hrvacko ime (23 puta spomenuto), dežele pisarodigrao važnu ulogu u priključenju Istre Hrvatskoj

Glagoljski brevijar, Borgiano Illirico 6, 14. st.,Misal kneza Novaka, 1368.,Reimsko evanđelje, 1395., Brevijar Vida Omišljanina1396., Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, 1404.,Humski brevijar, 1442., Vrbnički I. misal, 1456., Dabarski brevijar, 1486.,Novljanski II. brevijar, 1495.,

Misal kneza Novaka

1368.knez Novak Disislavić, Krbavavrijednost - imanje osrednjeg plemićaČuva se u Bečkoj nacionalnoj knjižnici, smatra se da je to predložak za prvotisak

Reimski evanđelistar

1395. st.Prag, Carigrad, RheimsTexte du Sacre

(Krundibena knjiga),francuskih kraljevaLouis XIV.

1396., rađen za Roč u Istri

Nacionalna knjižnica u Beču (bivša Dvorska)

pergamena: 3 stada od 40 ovaca

1404., misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića

Topkapi Sarayi, Carigrad, 94 iluminacije, 380 inicijala

dospio iz Korvinove knjižnice iz Budima (pod Turcima)

1400-1410, područje Zadra, ili Like i Krbave

Thomas Phillips desserts of manuscripts Henrik Birnbaum Otto Sagner Verlag,

1977. Andrew Corin, UCLA

Berlinski misal (218 listova pergamene, 436 str., pisan 1402., za crkvu sv. Jurja Koprivskog na Zrmanji , dospio je u Zadar 1404. , zatim u Rim pa u Englesku, a 1882. u Berlin gdje se nalazi i danas pa se zove Berlinski misal. Bilo bi ga bolje zvati misal Bartola Krbavca jer se smatra da je on autor.

1442., Istra Metropolitana u

Zagrebu Humski grafiti i

Ročki abecedarij Humski grafiti, 12. st.

(kovača Martina…) “Zaman jezik flafoli

ako srce ne moli” (Barban)

1456. Inicijal župni ured u

Vrbniku izložen u

Dublinu 2000./01.

1462. 1 list u Princetonu, SAD Vrbnik - glagoljaški

gradić Blaž Baromić, lomljene

ligature Vrbnik (i Dobrinj)

spomenuti 1. siječnja 1100.g.

Juraj iz Slavonije, oko 1400., profesor na Sorboni u Parizu(ovaj list čuva se u Toursu u Francuskoj)

14. ST. Zakon i red sestara dominikanki – najstariji tekst Šibenska molitva (Gospina pohvala) – prvi

pjesnički tekst Lekcionar fra Bernadina Šibenčanina – prva naša

tiskan knjiga na latinici

Šibenska molitva (sredina XIV. st.)

Red i zakon (1345)

Autori su učenici Ćirila i Metoda

hrvatska ćirilica ili bosančica POVALJSKA LISTINA,

1184./1250. POLJIČKI STATUT

Poljički statut (1444)

Povaljska listina - najstariji spomenik pisan hrvatskom ćirilicom, posjedovna isprava benediktinskoga samostana Sv. Ivana u Povljima na Braču.Napisao ju je kanonik Ivan 1. 12. 1250. doznaje se iz same listine. Mješavinom narodnog i staroslavenskog jezika govori o političkim, društvenim, gospodarskim i kulturnim prilikama prostora i vremena u kojem je nastala.

.

J. Gutenberg, 1455.g.

40000 naslova - inkunabule, 260 gradova (Senj)

10 milijuna tiskanih primjeraka

1483. - prva hrvatska tiskana knjiga

Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483. prva naša tiskana knjiga,

tiskana samo 28 godina nakon Biblije

prve tiskare –Kosinj, Rijeka, Senj

Kosinjska dolina

Prvotisak, inkunabula

28 godina nakon Gutenberga

11 primjeraka: Vatikan, Moskva, Washington, Beč, Zagreb

MARKO MARULIĆJudita, 1501., 1521. tiskana u Veneciji

1530.-1531., Rijeka, Šimun Kožičić Benja,

biskup krbavsko -modruški, rođen u Zadru

napušta crkvenoslavenski hrv. redakcije, prelazi na hrvatski

5 knjiga, knižice od hrvacke zemle

Venecija (primjerci: Beč, New York, Oxford, Petrograd),

glagoljska azbuka, od az do jest-je

sricanje, bubati Molitva Nedilna

(Gospodnja), Zdravo Marie. Luksuzna i u europskim razmjerima

Bartol Kašić - prvi hrvatski gramatičar

Vrančić i Kašić udarili su temelje hrvatskom

jezikoslovlju.

Faust Vrančić, 1595., Šibenik     Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga,

talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga.

Bartol Kašić, 1604., Rim:

  Temelji ilirskoga/hrvatskoga jezika u dvije knjige (na latinskome jeziku

štokavski rječnik - Jakov Mikalja (dubrovački isusovac):

Blago jezika slovinskoga, 1649.  kajkavski rječnik - Ivan Belostenec latinsko-

hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik Gazofilacij

nema jedinstvenog književnoga jezika, u javnim ustanovama govori se latinski ili njemački

skupina mladih intelektualaca naziva se ilircima pa se i pokret naziva ilirski pokret, kasnije hrvatski narodni preporod

U Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.) predlaže uvođenje dijakritičkih znakova( č, ž, š…), tj. za svaki glas poseban znak

slovopisnu reformu izložio je i u

članku Pravopisz, 1835. (u Danici)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinzka, 1835. – tiskana starim pravopisom i kajkavskim narječjem, 1836. mijena ime u Danica ilirska – biva tiskana novim pravopisom i štokavskim narječjem

1835. godine u Danici tiskana je pjesma Antuna Mihanovića

   Grof Janko Drašković zastupa ideje iliraca u Saboru.

     1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put u Saboru održao govor na hrvatskome jeziku

     23. listopada 1847. hrvatski jezik postao je službenim jezikom

Vjekoslav

Babukić,

Požežanin

- ilirci su smatrali da se književni jezik Hrvata mora razvijati na štokavskoj osnovici jekavskog govora,

Pisci tog vremena: Petar Preradović

Stanko Vraz Ivan Mažuranić

Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja najvećega hrvatskog leksikografa 19. stoljeća - Bogoslava Šuleka. Šulek, podrijetlom Slovak, obogatio je hrvatsko nazivlje

1892. Ivan Broz objavljuje Hrvatski pravopis - prvi pravopis na fonološkom načelu (piši kako govoriš).

1898. Tomo Maretić objavljuje Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezika

1901. Ivan Broz i Franjo Iveković: Rječnik hrvatskoga jezika

Pravopis – određuje pravila pisanja, slova i znakova kojima se ta pravila ostvaruju.

Gramatika - opisan glasovni sustav, sastav i pravilna upotreba oblika riječi, pravilnost stvaranja rečenica i tekstova

Rječnik - sadrži riječi koje pripadaju književnom jeziku

Jezični savjetnik – obrađuju se književne dvojbe