Hrvatska pismenost tekla je na trima

pismima:

- latinici

- glagoljici

- irilici (hrvatska irilica bosanica)

- prvo hrvatsko

pismo- sastavio ju je Konstantin

iril u 9. st. za crkvene potrebe

- dva tipa: okrugla i uglata

(u Hrvatskoj) glagoljica

- glagoljska abeceda

zove se azbuka prema

nazivima prvih dvaju

slova az, buki.

- hrvatska irilica bosanica

GODINA: 1100.

PISMO: glagoljica

JEZIK: starohrvatski

PRONAENA: zaseok Jurandvor kraj Bake na otoku Krku u crkvici sv. Lucije

SADRAJ: kralj Zvonimir daruje zemljite crkvici sv. Lucije i navode se

svjedoci toga darivanja.

JEZINI DOKUMENT - prvi hrvatski cjeloviti tekst

POVIJESNI DOKUMENT spominje se ime kralja Zvonimira

PRAVNI DOKUMENT darovnica

IZGLED

- 13 redaka

- 100 rijei

- izgraena od kamena vapnenca

- ukraena ornamentikom

Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja opat

Driha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoj dane, svetoj Luciji. I

svjedoe mi Desimir, upan u Krbavi, Martin u Lici, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na

otoku. Tko to poree, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 evanelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje ivi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu sa svojih

devetero brae u dane knez Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijae u te dane samostan sv. Mikule u Otocu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.

TEKST

najstariji glagoljski, rukom

pisani, zakonski spomenik

1288. godina

starohrvatski jezik,

glagoljica

najstariji rukopisni

spomenik pisan

hrvatskom irilicom ili bosanicom

1250. godina

ili POHVALA GOSPI

oko 1347.

tekst pisan latinicom i

hrvatskim jezikom

knjige tiskane tijekom 15.

stoljea (do 16. stoljea)

prva hrvatska tiskana knjiga

MISAL PO ZAKONU RIMSKOG

DVORA 1483.

16. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

PRVI HRVATSKI RJENIK

1595.

Faust Vrani

Rjenik pet

najuglednijih

europskih jezika

- prvi hrvatski samostalni

tiskani rjenik

latinski, talijanski, njemaki, dalmatinski i ugarski

Najistaknutije mjesto u

hrvatskoj knjievnosti 16. st.

pripada Splianinu Marku

Maruliu.

Meu njegovim djelima istie

se spjev JUDITA iz 1501.

godine, napisan hrvatskim

jezikom.

Zato ga nazivamo ocem

hrvatske knjievnosti.

ostali knjievnici 16. st. -Marin Dri, Petar Hektorovi, Petar Zorani (prvi hrvatski roman Planine)

17. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

PRVA HRVATSKA

GRAMATIKA 1604.

Bartol Kai

Dvije knjige

osnova ilirskoga

jezika

- prva cjelovita gramatika

hrvatskoga jezika pisana

latinskim jezikom

OZALJSKI

KNJIEVNOJEZINI KRUG

PREDSTAVNICI - Petar

Zrinski, Katarina Zrinska,

Fran Krsto Frankopan

i Pavao Ritter Vitezovi

19. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

ILIRSKI POKRET HRVATSKI PREPOROD

- hrvatski knjievnici i znanstvenici nastoje odrediti knjievni jezik koji e

biti zajedniki svim Hrvatima uvjeti za taj jezik stvoreni su u etvrtom desetljeu 19. stoljea

- TOKAVTINA se odabire za

osnovicu zajednikog jezika zbog bogate tokavske knjievne batine

1830.NAJAVA REFORME PRAVOPISA

Ljudevit Gaj

KRATKA OSNOVA

HORVATSKO-

SLAVENSKOGA

PRAVOPISANJA

- nudi rjeenje slovopisnih

problema hrvatskoga jezika

1835.Ljudevit Gaj pokree

NOVINE HORVATSKE,

SLAVONSKE I

DALMATINSKE

i knjievni prilog

DANICA HORVATSKA,

SLAVONSKA I

DALMATINSKA

- kajkavsko narjeje i stari pravopis

1836.mijenja se naziv u

NOVINE ILIRSKE

i knjievni prilog

DANICA ILIRSKA

- tokavsko narjeje i novi pravopis

1847.Hrvatski sabor proglasio je

hrvatski jezik slubenim

jezikom.

KNJIEVNICI (ILIRCI)

Dimitrije Demeter

Ivan Maurani

Ivan Kukuljevi

Janko Drakovi

Antun Mihanovi

20. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

- nakon II. svjetskog rata jaaju pritisci s tenjom da se hrvatski jezik to vie posrbljuje

- vrhunac takva nastojanja bio je

1954.

NOVOSADSKI

DOGOVORna kojem je zakljueno da je "narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan

jezik", da se u nazivu jezika u

slubenoj upotrebi moraju isticati oba njegova dijela (hrvatski i srpski) te da

treba izgraditi zajedniki pravopis

1967.

DEKLARACIJA O

NAZIVU I

POLOAJU HRVATSKOGA

JEZIKA

-zahtijeva se potivanje ustavnoga propisa o jednakosti i

ravnopravnosti etiriju knjievnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga,

srpskoga i makedonskoga

- zahtijeva se dosljedna primjena

hrvatskoga knjievnog jezika u kolama, novinarstvu, javnom i politikom ivotu, na radiju i televiziji kad se god radi o

hrvatskom stanovnitvu

- Deklaracija je politiki osuena, ali je odbaen NOVOSADSKI DOGOVOR i zajedniki pravopis

- zakljueno je da hrvatskom jeziku odgovara jednoznani naziv HRVATSKI, bez obzira na slinost sa srpskim jezikom

- 1971. zabranjen pravopis Babi-Finka-Mogu

- 1972. tiskan u Londonu pa mu

otuda naziv Londonac