PRIMJENA PČELA KOD OPRAŠIVANJA RAZLIČITIH KULTIVIRANOG BILJA S POSEBNIM OSVRTOM NA VOĆARSTVO

PRIMJENA PČELA KOD OPRAŠIVANJA RAZLIČITIH

KULTIVIRANOG BILJA S POSEBNIM OSVRTOM NA VOĆARSTVO

v.pred.mr. sc. Ivica Šnajder

Cvijet

• Cvijet je generativni organ biljaka cvjetnica (Magnoliophyta). Cvijet sadrži generativne organe biljke, a jedna od funkcija mu je da proizvodi sjeme. Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta se mogu razviti i u plod.

Dijelovi cvijeta:bitni:

tučakprašnici

nebitni:laticelapovinektar

Oprašivanje

• Oprašivanje je prenošenje cvjetnog ili peludnog praha s prašnika na stigmu (njušku) tučka. Oprašivati mogu kukci, čovjek, vjetar.

Pelud

• Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama. Pelud se sastoji od mnoštva polenskih zrnaca.

Oplodnja

• Oplodnja je spajanje muške i ženske spolne stanice.

oplodnja cvijeta animacija.avi

oplodnja cvijeta.avi

Sjeme

• Sjeme je nosilac života. Predstavlja mladu biljku u latentnom stanju, a obavijeno je sjemenom

ljuskom i opskrbljeno rezervnim tvarima. Sjeme služi za razmnožavanje biljaka.

Građa sjemena

• Sjeme se sastoji od: – embrija, – endosperma i– sjemene ljuske

Iz sjemena nastaje nova biljka

Plod

• Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.

• Usplođe se često se sastoji od tri sloja• Vanjski sloj ili eksokarp (grč. egzo = izvan)• Srednji sloj ili mezokarp (grč. mesos = sredina)• Unutarnji sloj ili endokarp (grč. endonym = iznutra)

1. ljuska, kožica; 2. sjemenka u mesu; 3. razraslo cvjetište; 4. ocvijeće (čaška sastavljena od lapova); 5. peteljka

Građa ploda koštuničavog voća 1. peteljka; 2. kora; 3. meso; 4. sjemenka; 5. koštica

Podjela kultiviranog (poljoprivrednog bilja

• Kultivirano bilje su biljke koje se uzgajaju radi proizvodnje hrane i mogu se podijeliti:– Ratarske kulture– Krmne kulture– Voćne kulture– Povrtne kulture– Vinova loza

• SJEMENARSTVO

Udaljenost košnica od voćnjaka u direktnoj je vezi s prirodomDa li je tako i kod nas u Hrvatskoj?

Südtiroler Imkerbund, 1997

Produktivnost pčelinje zajednice ovisno

o udaljenosti pašeUdaljenost pčelinjaka od

paše (u km)Srednji prinosi meda po

zajednici (u kg) %

0,80 14,80 100,00

1,60 10,60 71,60

2,40 9,70 65,20

3,20 8,20 55,40

4,80 6,30 42,60

6,40 2,40 16,20

Kakva je korist za poljoprivrednika, a kakva za pčelara?

• U poljoprivrednoj proizvodnji pčelar dobiva samo 20 % direktne koristi od pčela (med, matična mliječ, cvjetni prah, propolis, matice, pčelinje zajednice)

• Poljoprivrednik ima 80 % koristi od pčela, odnosno oprašivanja

Samooplodne stranooplodne

voćne vrste

samooplodne• Autofertilne voćne vrste su

one voćne vrste čiji polen jedne sorte može oploditi tu istu voćnu vrst– Jedan dio sorti šljiva– višnje

stranooplodne• Autosterilne voćne vrste su

one voćne vrste čiji polen jedne sorte ne može oploditi istu sortu– Jedan dio sorti šljiva– Jabuka– Kruška– Lijeska– Orah

Broj sjemenki u plodu jabuke i

njihov udio izražen u % Broj sjemenki po plodu

Varijanta A Varijanta B

3 košnice po ha

bez pčela do 500 m

012345

7.515.52330186

41.542123.510

Mantinger,1998

Smanjeni broj sjemenki u plodu <5, utječe na krupnoću, a dolazi i do deformiranja ploda.

Regulacija rodnosti voćnjaka

• Primjena hormona i gnojiva za oplodnju • Primjena hormona za opadanje plodova• Besjemene voćne vrste (sorte) i vinova loza• Monosorni nasadi voćnih vrsta koje su

autosterilne (jabuka)

Oprašivači

Solitarne pčele roda Osmia

Pčela medarica Bumbar

Pčela rezačica Megachilla rotundata

Dnevni broj posjeta cvjetovima

Pčela medarica 2000-3000

Bumbar 4500-5600

Solitarne pčele(Osmia, Andrena)

Anthophora

5600

8800

PITANJA?

HVALA NA PAŽNJI