View
3
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
prvi salon arhitekture 2013 1
katalog
PRVICRNOGORSKI
SALON ARHITEKTURECETINJE
21. decembar 2013 – 31. januar 2014Crnogorska galerija umjetnosti
„Miodrag Dado Ðuric’“
4
IMPRESUM
Katalog izložbePrvog crnogorskog salona arhitekutre21.12.2013 – 31.01.2014. godine Galerij a „Dado Đurić“,Prij estonica Cetinje
izdavači:Inženjerska komora Crne Gore-Strukovna komora arhitekataSavez arhiteka Crne Gore
za izdavače:Ljubo Dušanov Stij epčević, arh.Nebojša Adžić, arh.
urednica kataloga:Jelena Tatar
lektor i korektor:???????????
grafičko oblikovanje:Nikola Latković
logo salona:Nikola Simanić
web dizajn:Aleksandar Šestović
fotografije:SACG
štampa:???????
tiraž:1000 komada
ISBN ????????
prvi salon arhitekture 2013 5
sadržaj
6
Prij estonicaCetinje
Ministarstvo kultureCrne Gore
pokrovitelji salona
Narodni muzejCrne Gore
7
Prvi crnogorski salonarhitekture otvoren je 21. decembra 2013. godine u galerij i “Dado Đurić” na Cetinju. Orga-
nizatori Salona su Savez arhitekata Crne Gore i Inženjerska komora Crne Gore - Strukovna komora arhitekata.Inicij ativu za organizacij u Salona je dao Upravni odbor Saveza arhitekata Crne Gore, koji je ujedno predstavljao i Savjet salona.Na Salonu je izloženo oko 120 projekata, u sedam kategorij a, i to: realizacij e, projekti, enterij er, istraživanje i eksperiment, publikacij e, konkursni i student-ski radovi.Slogan salona je "Okruženje je bitno" kojim smo htjeli da skrenemo pažnju na kompleksnost same arhitektonske profesij e i da naglasimo da se arhitektura ne može posmatrati izvan konteksta života, bilo kroz politku, ekonomij u, sociolo-gij u ili neki drugi segment društva, koji u zavisnosti od okolnosti manje ili više uslovljavaju stvaranje arhitekture i njeno trajanje.Žiri Salona su bili uvažene i cij enjene kolege i to: Andjelka Badnjar Gojnić iz Crne Gore, Ana Dana Beroš iz Hrvatske, Vladan Djokić iz Srbij e i Matevž Čelik iz Slove-nij e. Članovi žirij a su ugledni arhitekte iz regiona bivše Jugoslavij e, koji se osim projektantskog rada bave i teorij om, tako da smo formirali tim koji je sagledao kvalitet radova iz više različitih uglova profesij e.Punu podršku u organizacij i Prvog Salona su dali Prij estonice Cetinje, Ministar-stvo kulture i Narodni muzej Crne Gore. Gradonačelnik Prij estonice gospodin Aleksandar Bogdanović je i simbolično otvorio Salon. Cetinje je naša prij estoni-ca kulture, zbog čega smo smatrali da treba da bude i mjesto održavanja Prvog crnogorskog salona arhitekture. Uz podršku nekoliko renomiranih sponzora, velikog broja prij atelja i ljubitelja arhitekture stvoreni su uslovi da se ispiše još jedna stranica bogate istorij e Crne Gore.Prvi crnogorski Salon arhitekture je pokazao da arhitektonska scena u Crnoj Gori postoji, da je raznolika i da ima šta da se vidi, kao i da ima smisla ulagati i boriti se za očuvanje zatečenih vrij ednosti, jer i prostor Crne Gore to zaslužuje.Nadamo se da će sledeći Salon biti korak više u pravcu stvaranja kvalitetnij eg kri-tičko-teorij skog sagledavanja arhitektonskog stvaralaštva na našim prostorima.
Nebojša Adžić, arh.
8 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 9
kategorij a
REALIZACIJ A
10 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 11
Atlas Capital CenterPodgoricaMladen Krekić, Goran Andrejin2008 / 2013
12 prvi salon arhitekture 2013
Bazar, Zelena pij acai šoping centarPodgoricaSlavica Dopuđa (Čelebić)2011 / 2011-12
prvi salon arhitekture 2013 13
Dječji vrtić i jasliceBij elo PoljeRifat Alihodžić (Arhing Inženjering)2011 / 2013
14 prvi salon arhitekture 2013
Gasalhana, Bij elo PoljeRifat Alihodžić (Arhing Inženjering)2006 / 2009
prvi salon arhitekture 2013 15
Poslovno-skladišni objekat "Glosarij ", PodgoricaMiljan Joković (Arterij a Studio)2010 / 2010
16 prvi salon arhitekture 2013
Biblioteka "Radosav Ljumović"PodgoricaPavle Popović2007 / 2011
prvi salon arhitekture 2013 17
Gradski parlamentPodgoricaPavle Popović2006 / 2013
18 prvi salon arhitekture 2013
CALIMS, PodgoricaRifat Alihodžić (Arhing Inženjering)2011 / 2013
prvi salon arhitekture 2013 19
NeckomSrđan Tadić, Grozdana Šišović, Dejan Milanović2010 / 2011
20 prvi salon arhitekture 2013
Okamenjavanje, Herceg Noviprojekat djelimične restauracij e,rehabilitacij e tipologij e i rekonstrukcij e objektaMletačke bolnice / Austrougarske kasarneSrđan Marlović2006-09 / 2007-12
prvi salon arhitekture 2013 21
Otvoreni bazen JadranHerceg NoviVeljko Radulović (Studio Grad)2009 / 2012
22 prvi salon arhitekture 2013
Poslovni centar "Tip Top", BarVasilij e Milunović, Stevan Žutić, Nebojša Milošević (Basketing)2011 / 2012
prvi salon arhitekture 2013 23
Poslovni objekat Cerovo, BarLela Redžepagić 2009 / 2010-12
24 prvi salon arhitekture 2013
Poslovno stambeni objekatUlcinjFuad Mavrić2009 / 2011
prvi salon arhitekture 2013 25
Uređenje terena Sportskedvorane "Topolica", BarNebojša Milošević (Basketing)2009 / 2009
26 prvi salon arhitekture 2013
Šetalište u Prčnju, KotorIvan Milošević (AIM)2012 / 2013
prvi salon arhitekture 2013 27
Sklonište za planinareMarko Radonjić, Iva Petković2011 / 2012
28 prvi salon arhitekture 2013
Stambeni objekat, BarFuad Mavrić2010 / 2010
prvi salon arhitekture 2013 29
Stambeno-poslovniobjekat, PodgoricaDragan i Julij ana Vuković(Green House)2011 / 2013
30 prvi salon arhitekture 2013
Stambeno-turistički objekatVeliki Pij esakFuad Mavrić2011 / 2012
prvi salon arhitekture 2013 31
Trg od mozaikaBij elo PoljeEma Alihodžić Jašarović2012 / 2013
32 prvi salon arhitekture 2013
Turistička marina, Porto Montenegro, TivatMladen Krekić2009-10 / 2010
prvi salon arhitekture 2013 33
Vila StašILI????Glavni projekat Jahting kluba Krašići, Opština TivatSonja Radović (Studio Synthesis)2011 / 2014
34 prvi salon arhitekture 2013
Urbana vila, SavinaVeljko Radulović(Studio Grad)2009 / 2010
prvi salon arhitekture 2013 35
VikendicaNacionalni park, ŽabljakVeselin Radulović (Ing Invest)2010 / 2011
36 prvi salon arhitekture 2013
Vila La Tout, CetinjeMladen Krekić i Goran Andrejin2012 / 2012-13
prvi salon arhitekture 2013 37
kategorij a
PROJEKAT
38 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 39
Centar za posjetioce NP Prokletij e, GusinjeTatjana Rajić (Expeditio)2013
40 prvi salon arhitekture 2013
Idejni projekatGlavne autobuskestanice IgaloVeljko Radulović (Studio Grad)2010
prvi salon arhitekture 2013 41
H-House, stanovanje, RisanNikola Novaković (Enforma) 2012
Gaudi hotel, MeljineHerceg NoviFilip Aleksić2013
prvi salon arhitekture 2013 43
Glavni projekat Jahting kluba Krašići, TivatSonja Radović (Studio Synthesis)2013
44 prvi salon arhitekture 2013
Glavni projekat porodične vile Mandragora,Orahovac, Kotor Sonja Radović (Studio Synthesis)2013
prvi salon arhitekture 2013 45
Individualno stanovanjeu Staroj varoši, PodgoricaIvan Milošević (AIM)2013
46 prvi salon arhitekture 2013
Izmjene i dopune urbanističkogprojekta Stara varoš, Podgorica Zorana Milošević (Montecep)2012
prvi salon arhitekture 2013 47
Kuća socij alnog dij alogaposlovni objekat, PodgoricaNikodin Žižić2013
48 prvi salon arhitekture 2013
Lungomare Đuraševići /Lungomare Krašići Sonja Radović (Studio Synthesis)2011
prvi salon arhitekture 2013 49
Marevita village, Luštica, stambeni kompleksNikola Novaković (Enforma) 2012
50 prvi salon arhitekture 2013
Ministarstvo unutrašnjih poslovaPodgoricaVeselin Radulović (Ing Invest)2012
prvi salon arhitekture 2013 51
Muzički centar Crne Gore,Državni protokol i Crnogorska kinotekaPodgoricaGoran Radović, Aleksandar Radojević2008
52 prvi salon arhitekture 2013
Porodična stambena zgradaHerceg NoviRanko Kovačević2011
prvi salon arhitekture 2013 53
Porodična vilaKolašinSonja Radović (Studio Synthesis)2013 / 2014
54 prvi salon arhitekture 2013
Poslovni objekat Luke KotorOgnjen Đurović (Montecep)2011
prvi salon arhitekture 2013 55
Rekonstrukcij a gradske rive Pine, TivatSonja Radović (Studio Synthesis)2012 / 2014
56 prvi salon arhitekture 2013
Rekonstrukcij a obalnog šetališta i rive u PetrovcuBranislav Gregović (Studio Grad)2009
prvi salon arhitekture 2013 57
Restoran na Crnomjezeru, ŽabljakNebojša Adžić2011
58 prvi salon arhitekture 2013
Stambeni objekatsa djelatnostimaPodgoricaGoran Radović2013
prvi salon arhitekture 2013 59
Stambeno-turističkikompleks, ŽabljakNikodin Žižić2012
60 prvi salon arhitekture 2013
Stambeno-turistički objekat, UlcinjFuad Mavrić2012 / 2013
prvi salon arhitekture 2013 61
Stambeno-turističko naselje, BarFuad Mavrić2011
62 prvi salon arhitekture 2013
Turističko naseljekompleksa "Islandview resort"TivatTamara Petrović (Montecep)2011
prvi salon arhitekture 2013 63
Urbanistički projekat grada PerastaZorana Milošević (Montecep)2011
64 prvi salon arhitekture 2013
Višeporodični stambeniobjekat Z-houseSonja Radović (Studio Synthesis)2013
prvi salon arhitekture 2013 65
Zgrada tri fakulteta(Farmaceutski fakultet, Fakultet političkihnauka i Institut za strane jezike)Nebojša Adžić, Goran Radović2009
66 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 67
kategorij a
ENTERIJ ER
68 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 69
Caff e & Wine bar "Forest"NikšićMiljan Joković (Arterij a Studio)2010 / 2011
70 prvi salon arhitekture 2013
Crush, vine station, TivatDij ana Vučinić i Marij a Ičević00000000000
prvi salon arhitekture 2013 71
Enterij er galerij e u ReževićimaRifat Alihodžić i Lazar Pejović(Arhing Inženjering)2013 / 2013
72 prvi salon arhitekture 2013
Enterij er SO Herceg NoviVeljko Radulović (Studio Grad)2007 / 2008
prvi salon arhitekture 2013 73
Enterij er turističkeagencij e "R tours" BudvaDragutin Dubljević2011 / 2011
74 prvi salon arhitekture 2013
Enterij er zdravstveneustanove "Milmedika", PodgoricaDij ana Vučinić i Marij a Ičević2012 / 2012
prvi salon arhitekture 2013 75
Frizerski salon UlcinjFuad Mavrić2012 / 2013
76 prvi salon arhitekture 2013
Istocni foaje KIC 18. septembarNikšićBranko Todorović2010 / 2013
prvi salon arhitekture 2013 77
Kafe-bar UlcinjFuad Mavrić2012 / 2013
78 prvi salon arhitekture 2013
Porodični stan, PodgoricaJulij ana Vuković (Greenhouse)2010 / 2011
prvi salon arhitekture 2013 79
Rekonstrukcij a enterij era Osnovnog suda, PodgoricaIvan Milošević (AIM)i Marko Stjepčević2012 / 2012
80 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 81
kategorij a
EKSPERIMENT
82 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 83
Friendly passageVladimir Bojković2013
84 prvi salon arhitekture 2013
Kotor Art Kotor APSSDij ana Vučinić2011-13 / 2011-13
prvi salon arhitekture 2013 85
Oživljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima- KotorTatjana Rajić (Expeditio)2011-13
86 prvi salon arhitekture 2013
AbstractPrekretnica za istraživanje se fokusira na defi nisanju modela za Održivu transformacij u waterfront-a u Crnoj Gori kako bi se crnogorska obala integrisala i kontekstualizirala sa basenom Mediterana i povratio i otkrio njen lokalni identitet. Mari-ne, luke i rij ečni gradovi mogu se smatrati laboratorij ama za proces urbane obnove u smislu stanovanja, prevoza, javnih prostora i kvaliteta životne sredine. Cilj istraživanja će se fokusirati na njihov nastanak, transformacij e i mogućnosti da se regeneriše u održivom ključu, od scenarij a transformacij a i razvojnih strategij a, do aktivnosti i smjernica za projektovanje kao mogući model urbanog razvoja i transformacij e životne sredine. Nakon proučavanja međunarodne scene o ovoj temi, istraživanje će se fokusirati na tri studij e slučaja iz stvarnog urbanog razvoja water front -a u Crnoj Gori, koje su trenutno u procesu transformacij e. Izbor studij a slučaja će biti identifi kovan na međunarodnom nivou, u skladu sa glavnim 'sastoj-cima' za održivi suživot između luka i gradova, a za trajni uspjeh u procesima regeneracij e waterfront-a. Sada, proširena i razvij ena u globalnim dimenzij ama, uključujući i velike gradove, ali i srednje i male gradove na svim geografskim širinama i na svim kontinentima, regeneracij a waterfront-a je u mnogim slučajevima polazište za obnovu i samog grada, kao i njegovo preseljenje u međunarodni kontekst.
Prema odrzivoj transformacij i waterfrontana Mediteran I u Crnoj GoriSonja Radović Jelovac2011-13
prvi salon arhitekture 2013 87
Vertikala kulture, BeogradMarij a Proročić
88 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 89
kategorij a
PUBLIKACIJ A
90 prvi salon arhitekture 2013
Arhitektura Cetinja od XV v.do II svjetskog rataGoran Radović (jedna publikacij a)2012
prvi salon arhitekture 2013 91
„U strukturi starih urbanih cjelina primorskogpojasa Crne Gore, Herceg Novi predstavljanajmladju srednjovjekovnu gradsku aglomeraciju.U postojećoj stručnoj literaturi ovaj prostor je bionedovoljno stručno tretiran, obično u sklopu studijai monografija, koje za cilj nijesu imale, primarno,njegovu preciznu i sveobuhvatnu prezentaciju. Togizuzetno kompleksnog i suptilnog poduhvataprihvatio se Boris Ilijanić preko monografskihpublikacija : već objavljene – „ Urbana geneza,retifikacija starih planova, Herceg Novi – Starigrad„ i najnovije – „ Herceg Novi – Gornji grad,Urbana geneza i reurbanizacija „.
Prezentujući urbanu genezu i reurbanizacijuH. Novog – Gornji grad, popularno prozvanimŠpanjola, B. Ilijanić rezultate svojih istraživanja iproučavanja demonstrira preko tri logičkikoncipirane osnov ne cjeline : I. Osnovni motivi,problematika i ideje ; II. Urbani razvoj krozrektifikaciju starih planova ; III. Predlozi mjera irevitalizacija u postojećem urbanom miljeu. Svetekstove prati obimna foto, grafička i arhitektonskadokumentacija, pomoću koje se na jasan i naučnovalidan način potkrepljuju izrečene teze. Kako jeriječ o kompleksnoj problematici od autora se,svakako, zahtijevalo, pored osnovnog stručnogznanja iz oblasti arhitekture, i poznavanje nizadrugih naučnih disciplina. Prosto je dostojno svakepohvale Ilijanićevo tretiranje materije, u okviruteme, iz oblasti arhivistike, istorije, istorijeumjetnosti, arheologije, etnologije, istorijearhitekture i urbanizma, zaštite kulturnih dobara idr. Nesumnjivo, riječ je o vrsnom poznavaocu iistraživaču arhitektonskog naslijeđa, upornom ipedantnom profesionalcu, koji prezentirajućirezultate svojih istraživanja koristi jasan jezičkisistem, prikladan kako naučnim krugovima tako inajširoj čitalačkoj publici. Stvarajući, mišljenja sam,jednu od kapitalnih monografija posvećenuarhitektonskoj kulturnoj baštini, Boris Ilijanić nizizvanrednih sopstvenih opservacija potkrepljujenizom relevantnih arhivskih i istorijskih izvora, kaoi korišćenjem informacija preko upotrebljive stručneliterature.“
------------------------------------------------------
„Sumirajući kratak kritički osvrt naIlijanićevu monografiju posvećenu Gornjem gradu– Španjoli, bez ikakve dileme, slobodan samzaključiti da je riječ o realizaciji kapitalnog naučnogprojekta – podjednako važnog kako za proučavanjestare arhitekture domicilne sredine, tako i zaistočnu obalu Jadrana pa i Mediteran u cjelini.“
Dr.Aleksandar Čilikov, ist. umj.
Gornji grad "Španjola" Herceg Novi - Geneza i reurbanizacij aBoris Ilij anić2010-12
92 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 93
kategorij a
KONKURS
94 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 95
Busan Opera HouseVladimir Ivanović2011
96 prvi salon arhitekture 2013
Džamij a u PrištiniArhing Inženjering2013
prvi salon arhitekture 2013 97
Hotel Jadran UlcinjFuad Mavrić2011
98 prvi salon arhitekture 2013
Urnbanisticko-arhitektonsko rješenjeTrga umjetnika na CetinjuMarko Radonjić, Iva Petković2011
prvi salon arhitekture 2013 99
Muzička škola, Bij elo PoljeVeljko Radulović (Studio Grad)2010
100 prvi salon arhitekture 2013
Mogren Gardenturistički rizort, BudvaSadar + Vuga & DVARP2012
prvi salon arhitekture 2013 101
Sportski centar UlcinjFuad Mavrić2010
102 prvi salon arhitekture 2013
Stambeno-poslovnikompleks, TivatArhing Inženjering 2011
prvi salon arhitekture 2013 103
Urnbanisticko-arhitektonsko rješenjeTrga umjetnika na CetinjuVuk Čvoro, Miloš Ostojić, Raspopović Davor2011
104 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 105
kategorij a
STUDENTI
106 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 107
Ecocity ŠavnikMiloš Gačević2012
108 prvi salon arhitekture 2013
Fabrika mesnih proizvodaAndrea Pajković2012/13
prvi salon arhitekture 2013 109
Fabrika tekstilne industrij eTamara Marović2012/13
110 prvi salon arhitekture 2013
Hotel Fjord turističko-ugostiteljski objekat, KotorMaja Šćekić2013
prvi salon arhitekture 2013 111
Hotelski kompleksna Malom ratnom ostrvu, BeogradDušan Dopuđa2013
112 prvi salon arhitekture 2013
Idejno rJešenje AFPGIvana Perović2011/12
prvi salon arhitekture 2013 113
Idejno rJešenje AFPGAndrea Pajković2011/12
114 prvi salon arhitekture 2013
Idejno rješenje Gradskog pozorištaAna Dobrašinović2013
prvi salon arhitekture 2013 115
Idejno rješenje AFAna Dobrašinović2012
116 prvi salon arhitekture 2013
Idejno rješenjeMuzeja slikarstva i vajarstvaNađa Radulović2013
prvi salon arhitekture 2013 117
studenti:Ivana FilipovićAleksandra Novićević Marij a KneževićMilica FatićEna MihailovićĐorđe MrdakTij ana ĐurovićDubravka Šušić
Marij a ĆaćićNevena Mij uškovićMiloš GačevićAndrea PajkovićBojana JoksovićGavrilo VukovićAna RaičevićMilan Radulović
predmetni nastavici:Prof. Aleksandar Rado-jević Habilit.diaDoc. dr Veljko Radulo-vić dia
saradnici u nastavi:Sanja Paunović diaMSc Ema Alihodžić diaMr Milena Nikolić diaMr Tatjana BurzanovićMr Loreana Simić Mla-đenović
Interpolacij a - BokeškaArhitektonski fakultet u Podgorici2013
118 prvi salon arhitekture 2013
Interpolacij a - BokeškaGavrilo Vuković2013
prvi salon arhitekture 2013 119
Interpolacij a - BokeškaMiloš Gačević2013
120 prvi salon arhitekture 2013
Interpolacij a - BokeškaAndrea Pajković2013
prvi salon arhitekture 2013 121
Interpolacij a - BokeškaHajtnik Srđana2013
122 prvi salon arhitekture 2013
Kuća PopovićaDij ana Kovačević, Dušan Ivanović,Ivana Daković, Ivan Pićurić,Jelena Loncović, Selma Hasanović2011
prvi salon arhitekture 2013 123
Muzej istorij eI etnografi je Crne GoreKatarina Vujisić2013
124 prvi salon arhitekture 2013
Muzej savremene umjetnostiKatarina Čarapić2012/13
prvi salon arhitekture 2013 125
Muzej savremene umjetnosti, PodgoricaMarij a Ćaćić2013
126 prvi salon arhitekture 2013
Objekat kolektivnog stanovanjaIvana Perović2012
prvi salon arhitekture 2013 127
Olimpij ski bazen, UlcinjNevena Mij ušković2013
128 prvi salon arhitekture 2013
Osnovna školaKatarina Čarapić2012
prvi salon arhitekture 2013 129
Osnovna školaGojko Mitrović2010/11
130 prvi salon arhitekture 2013
Osnovna škola "Branko Božović"Dušan Đurović2012/13
prvi salon arhitekture 2013 131
Planinski hotel na ŽabljakuKatarina Vujisić2012
132 prvi salon arhitekture 2013
Planinsko odmaralište ŽabljakAnja Marković2012
prvi salon arhitekture 2013 133
Poslovno- stambeni objekatJelena Loncović2012
134 prvi salon arhitekture 2013
Pozorište, Savski amfi tetar, BeogradDušan Dopuđa2012
prvi salon arhitekture 2013 135
Prodajni štand, BečNikola Joksimović2012/13
136 prvi salon arhitekture 2013
Sintezni projekatBiljana Janjušević2012
prvi salon arhitekture 2013 137
Sintezni projekat - Muzej Miloš Gačević2013
138 prvi salon arhitekture 2013
Sintezni projekat - Muzej savremeneumjetnosti u PodgoriciGavrilo Vuković2013
prvi salon arhitekture 2013 139
Sintezni projekat IV Projekat pozorištaHajtnik Srđana
140 prvi salon arhitekture 2013
Škola umjetnostiJelena Đurđenović
prvi salon arhitekture 2013 141
Sportska dvorana, PodgoricaMiroslav Đurišić2013
142 prvi salon arhitekture 2013
Sportska hala, BeraneGojko Mitrović2012/13
prvi salon arhitekture 2013 143
Stambena zgradaLazar Šuković2012/13
144 prvi salon arhitekture 2013
Stambeni objekatKsenij a Radović2011
prvi salon arhitekture 2013 145
Stambeni objekatPetra Ilij ević2012
146 prvi salon arhitekture 2013
Stambeno-poslovno objekatIvan Pićurić2012
prvi salon arhitekture 2013 147
Studij a objekta, Gimnazij a "Slobodan Škerović"Vildan Musović
148 prvi salon arhitekture 2013
Vila RogamiTamara Marović2010/11
prvi salon arhitekture 2013 149
Zatvoreni bazen, KotorAnja Marković2012/13
150 prvi salon arhitekture 2013
NAG
prvi salon arhitekture 2013 151
GRADE!
152 prvi salon arhitekture 2013
žiAna Dana Beroš
Diplomirala je cum laude na Arhitektonskom fakultetu Sveučili-šta u Zagrebu 2007. godine. Tij ekom studij a dobitnica je Deka-nove nagrade i Rektorove nagrade, a stručnu praksu stjecala je u Finskoj, Brazilu i Hrvatskoj. Suosnivačica je neprofi tne grupe ARCHIsquad - odreda za arhitekturu savjesti koja se bavi tema-tikom društveno osjetljive arhitekture, te voditeljica njezinih edukativnih projekata poput višegodišnjeg ciklusa predavanja Izvan fokusa: Arhitektura davanja na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te projekta besplatnih arhitektonskih savjetovališta građana pod nazivom hitnaArhitektura. Radila je kao projek-tantica i voditeljica kreativnog odjela arhitektonskog studij a Dva plus u Zagrebu (2007-2011) s kojim uspješno sudjeluje na hrvatskim i međunarodnim natječajima. Među nagradama, u Dva plus autorskom timu, izdvaja Posebno priznanje na Shi-nkenchiku Residential Design Competition u Japanu 2009. Voditeljica je međunarodnog programa Think Space, ciklusa konceptualnih arhitektonskih natječaja u Društvu arhitekata Zagreba (2010-2013), te kokustosica izložbe Think Space: The Competitive Hypothesis u njujorškoj galerij i Storefront for Art and Architecture, a 2013. postaje članicom njegovog međunarodnog programskog odbora. Autorica je mnogih izložbenih postava, među kojima je zadnji za izložbu o eksperimentalnoj hrvatskoj fotografi ji Nulta točka značenja u Cameri Austrij i, Kunsthaus u Grazu u 2013. Urednica je časopisa Oris od 2007. godine, a od 2013. članica Savjeta uredništva. Kustosica je na 14. Venecij an-skom bij enalu arhitektu-re, u međunarodnoj sku-pnoj izložbi Monditalia, kao dij ela ukupne izložbe Fundamentals selektora Rema Koolhaasa, 2014. Kao mlada arhitektica koja pokazuje izniman talent te obećava kontinuiran kre-ativni rad, nominirana je za nagradu Wheelwright Prize koju dodjeljuje Har-vard University's Gradua-te School of Design GSD, u iznosu 100.000,00 $.
Anđelka Badnjar Gojnić
Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2008 godine. U periodu od 2007 do 2010 radi kao arhitekta u nekoli-ko regionalno pozicioniranih arhitektonskih praksi. Nezavisno učestvuje na arhitektonskim konkursima gdje osvaja nagra-de i priznanja. Izlaže na Venecij anskom bij enalu, salonima, izložbama i konferencij ama o arhitekturi. Bavi se teoretsko-istraživačkim radom pri Barcelona Institute of Architecture u svojstvu asistenta na predmetu Istorij a i teorij a arhitekture, nakon magistarskih studij a akreditovanih od strane Univer-sitat Politecnica de Catalunia i Universitat Pompeu Fabra.U periodu od 2008 do 2010 radi kao saradnik u nastavi na Ar-hitektonskom fakultetu Podgorica.
prvi salon arhitekture 2013 153
riMatevž Čelik
Matevž Čelik je arhitekt, arhitektonski istra-živač i pisac. Godine 2002. bio je suosni-vač „Trajekt“ , Institut za kulturu prostora u Ljubljani. Sarađivao je u magazinu Oris u Zagrebu, a objavio je i knjigu „Nova ar-hitektura u Slovenij i“ 2007. godine. Od 2010. je direktor muzeja arhitekture i di-zajna u Ljubljani. Pod njegovim vodstvom MAO je pokrenuo novi program rasprava i izložbi poput „Živa arhitektura“, „Otvoreni depo“ , „Projektovanje Republiku“ i „Pod zajedničkim krovom“.
dr Vladan Đokić
je redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Vladan Djokić (1963) je, nakon završenih studij a na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1988), magistrirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Južne Kalifornij e (University of Southern California, School of Architecture) u Los Anđelesu (1991) i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1998). Gostujući je profesor na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Banja Luci i Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Profesionalno angažovanja usmereno je na urbanističko projektovanje i planiranje i urbanu morfologij u. Kao ekspert za urbanističko planiranje, bio je angažovan od strane UNDP-a na projektu Obuke kadrova u opštinama Južne Srbij e (2002-2003); GTZ – Nemačke organizacij e za tehničku saradnju na projektu Reforme katastra nepokretnosti u Srbij i (2002-2006) i FAO na izradi Strategij e komasacij e u Republici Srbij i, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva (2006-2007). Objavio je više knjiga i publikacij a: Urbana morfologij a: grad i gradski trg (2004), Primorski grad u tranzicij i (2005, sa Milić, V. A.), Prestonica Be-ograd (2006, sa Milić, V. A.), Urbana tipologij a: gradski trg u Srbij i (2009), Teorij a arhitekture i urbanizma (2010, sa Bojanić, P.), Misliti grad (2011, sa Bojanić, P.), Dij alozi sa arhitektama (2011, sa Bojanić, P.), Arhitektura kao gest (2012, sa Boja-nić, P.). Od osnivanja 2009. godine, glavni je i odgovorni urednik međunarodnog naučnog časopisa iz oblasti arhitekture i urbanizma Serbian Architectural Journal (SAJ). Dobitnik je brojnih nagrada na međunarodnim arhitektonsko-urbanističkim konkursima i priznanja u praksi. Izlagao je na međunarodnim izložbama: Serbia New Eff orts / Srbij a – Novi napori, 10. međunarodna izložba arhitekture, Veneci-janski bij enale, Venecij a, Italij a, 2006; The Urban Reconstruction of the Danube Coastal Side In Central Belgrade Area, ECTP konferencij a i izložba, Dablin, Irska, 2008. Od 2012. godine Dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.
154 prvi salon arhitekture 2013
Obrazloženje žirija:
Grand prix Prvog crnogorskog Salona arhitekture dodeljen je arhitektama Branislavu Gregoviću, Đorđu Gregoviću i Veljku Raduloviću za sveobuhvatan doprinos arhitekturi Crne Gore u više različitih kategorij a. Nagrada je priznanje za aktivno i posvećeno djelovanje u oblasti arhitekture i urbanizma u proteklih nekoliko godina.
Trojica arhitekata okupljenih oko studij a „Grad“ u svojoj profesionalnoj karij eri suočavaju se sa različitim zahtjevima u arhi-tekturi, bilo da je to arhitektonsko oblikovanje, uređenje enterij era, ili urbanističko projekovanje. Njihova široka angažova-nost inicirala je da sa svojim projektima i realizacij ama konkurišu za čak tri kategorij e nagrada Salona. U svim kategorij ama u kojima su učestvovali izdvojili su se kvalitetom svog rada i originalnošću arhitektonskog izraza, koji nij e često prisutan u arhitektonskoj praksi naših prostora.
U projektu otvorenog bazena Jadran u Herceg Novom, vode se jasnom funkcionalnošću samog objekta sa bazenom, ali se i trude da ne naruše postojeću pozadinu šetališta i pogled na grad. To čine time što preuzimaju obrise obale Herceg Novog, čime preslikavaju ono poznato i uobičajeno na novo, dok stari pravac šetališta proširuju, kako bi grad obuhvatio i prisvojio novi objekat na vodi.
Vješto uklapanje novih struktura u postojeće gradsko tkivo uočljivo je kod projekta rekonstrukcij e obalnog šetališta i rive u Petrovcu, gdje arhitekti pažljivo koriste postojeće poteze šetališta i priobalja, akcentuju ga u određenim tačkama i oblažu fi nim, jednostavnim kamenom. Na taj način, uspostavljaju kontakt sa korisnicima, kojima izlazak grada na more i dalje budi osećaj poznatog i bliskog, ali odiše mnogo većom prij atnošću i obnavlja prisnost vode i kopna.
Autori su se za kamen, kao osnovni graditeljski element podneblja, koji ukazuje na tradicij u i pripadnost, odlučili i prilikom uređenja enterij era Skupštine opštine Herceg Novi. Oni su vrlo uspješno stari kameni zid interpretirali i uveli u novu sredi-nu, bez suvišnih i nepotrebnih detalja, već jasno i efektno.
Arhitektura trojice arhitekata, braće Gregović i Radulovića, odiše sigurnošću, čistinom i velikom preciznošću u korišćenju materij ala, oblika i poteza. Ova originalna arhitektonska dela svjedoče o izuzetnom talentu i na pravi način pokazuju kako se savremena arhitektura stvara i traje u specifi čnim uslovima, sa jakom tradicij om i izrazitim mentalitetom. Potpuno je iz-vjesno da stvaralaštvo trojice nagrađenih autora prevazilazi nacionalne okvire i da je njihova arhitektura u rangu najboljih ostvarenja u regionu.
NagradaGRAND PRIX
Studio Grad, Projekti >>>
prvi salon arhitekture 2013 155
Otvoreni bazen JadranHerceg Novi
Enterij erSO Herceg Novi
Rekonstrukcij a obalnog šetalištai rive u Petrovcu
156 prvi salon arhitekture 2013
Obrazloženje žirija:
Projekat restauracij e bivše Austrougarske kasarne i Mletačke bolnice arhitekte Srdjana Marlovića Žiri je ocij enio kao rarite-tan primjer realizacij e ne samo među učesnicima Salona, već i na nivou savremene arhitektonske produkcij e u Crnoj Gori. Naime, autor bira koncept kojim djeluje na više nivoa: arhitektonski i urbanistički, odnoseći se prema kulturno-istorij skom značaju ne isključivo predmetnog objekta, već i tipologij e prisutne u istorij skom razvoju Starog grada u Herceg Novom. Pri-mat koji je dat restauracij i i rekonstrukcij i objekta koji je po svom opštem fi zičkom stanju i stepenu očuvanosti mogao biti i relativno uspješno interpretiran kroz savremen autorski pristup, ocjenjuje se kao značajan na nivou urbane percepcij e Starog grada kao cjeline. Doprinoseći jačanju njegovog prostornog identiteta, objekat funkcioniše kao vezivni element ne samo na nivou okolne fi zičke strukture – opisano pojmom okamenjavanje – već i na nivou memorij e lokalnog stanovništva koje objekat vezuje za djelimično iščezli identitet i tipologij u.
Mišljenja smo da je u ovom slučaju izbor restauracij e i rekonstrukcij e tipologij e kao projektantskog koncepta više od puko primjerenog i blago neutralanog odgovora na zadatak. Staviše, ovakav koncept je čak i donekle avangardan u odnosu na kontekst crnogorske arhitektonske scene i stanje starih urbanih cjelina. Služiti se tipologij om urbanog nasleđa i sredstvima rekonstrukcij e i restauracij e u cilju savremenog doprinosa djelimično degradiranoj slici grada, metod je koji u sebi sadrži subverzivan element i zrelost autorskog pristupa. U tom smislu, lucidan izbor projektantskog koncepta, čini ovaj slučaj čak i naglašeno modernim u odnosu na konvencionalna sredstva arhitektonskog dizajna i trenutne estetike. Izbjegavanjem tren-da, ovakav izbor promoviše disciplinu arhitekture kao intelektualnu kategorij u, čij i protagonist djeluje prij e svega kritički i sa razumij evanjem konteksta na više kulturoloških nivoa. Staviše, pomenuti izbor možemo shvatiti i kritički u odnosu na sveukupnu komercij alnu produkcij u i promocij u arhitekture kao sredstva za formiranje poželjne propagandne estetike. Mo-žemo ga shvatiti i kritički u odnosu na pozicij u arhitekte kao protagonista koji istu estetiku stavlja u prostornu konstelacij u isključivo orjentisanu ka profi tu, reklami i dizajnu izdividualnog objekta. Vjerujemo da su manifestacij e poput Salona arhi-tekture mogućnost za formiranje nezavisnog prostora za kritiku sa ciljem podrške konceptima koji - uprkos diktatu masovnog turizma, tržišne ekonomij e i medij a - promišljaju arhitekturu na gradotvoran, kulturno angažovan i dugoročno održiv način.
Predmetna realizacij a posebno je relevantna budući da se odnosi na tretman urbane strukture u crnogorskom primorskom pojasu i da time dodatno podleže građevinskom pritisku, ali i aktuelizuje temu tretmana starih gradova. Smatrajući da je objekat donekle marginalizovan i relativno nepoznat u stručnoj javnosti, njegovim izdvajanjem željeli smo i skrenuti pažnju na pomenutu problematiku za koju smatramo da je od opšteg značaja kako za crnogorsku arhitektonsku scenu, tako i za potencij alne razvojne pravce koji se odnose na urbano nasleđe.
NagradaREALIZACIJ A
Okamenjavanje, Herceg Novi >>>
prvi salon arhitekture 2013 157
Osim evidentne kompleksnosti u autorskom pristupu, realizacij u arhitekte Srđana Marlovića karakteriše i specifi čan me-todološki pristup procesu projektovanja u svim njegovim fazama. Naime, autor reaguje in situ, u direktnom kontaktu sa dinamikom istraživanja objekta stvarajući tako hibrid prvobitnih konceptualnih smjernica, projekta i rezultata radova na iskopavanju. Prezentacij a realizacij e propraćena je detaljnim tekstualnim obrazloženjem primij enjene metodologij e koja stvalja u prisan odnos arhitektu, lokacij u i sam proces građenja. Time ona dodatno promoviše kompleksnost arhitekton-ske realizacij e koja se u savremenoj arhitektonskoj praksi otuđuje od samog procesa projektovanja. Određeni primarni i djelimično zanatski odnos graditelja i kuće, transformacij a objekta koja se dešava, kao i istraživački odnos prema lokacij i i okruženju koji se u ovakvom procesu razvij a, drugi su važan princip koji izdvaja ovu realizacij u.
Mišljenja smo da je stepen transformacij e - od istorij skog i tipološkog nasleđa do ruiniranog i devastiranog objekta koji ne podleže strogim pravilima zaštite i očuvanja - dao autoru prostor za iscrpnu analizu i istraživanje kako specifi čnih ka-rakteristika samog objekta tako i za rekonstrukcij u generale tipologij e. Isti prostor iskorišćen je na provokativan, kritičan i višeslojan način koji fi nalno dugoročno doprinosi kvalitetu urbane cjeline Starog grada u Herceg Novom. Sa izborom meto-dologij e i projektantskog koncepta pomenuta realizacij a ne radi sa isključivo arhitektonskim dizajnom konkretnog objekta, već uvezuje okolne fi zičke i istorij ske elemente zapravo ističući samom kućom problematiku okruženja.
158 prvi salon arhitekture 2013
Obrazloženje žirija:
Žirij a je ocenila, da je projekt ureditve javne sprehajalne poti ob morju v Đuraševićih, način delovanja v prostoru, ki odgo-varja na problematiko sodobne produkcij e prostora. Z izostrenim občutkom načrtovana infrastruktura je način, kako v ce-loto povezati različne prostore, tako tiste ki že obstajajo kot tiste, ki se danes intenzivno ter agresivno načrtujejo in gradij o na privlačni in lepi črnogorski obali.
Lungomare ponuja doživetje različnih prostorov, ki soobstajajo v Boki Kotorski: naravne in zgodovinske prostore, prostore bivanja in turizma, prostore rekreacij e in sprostitve. Skozi vsakdanje doživetje, z omogočanjem gibanja po teh prostorih, kakovosti narave in zgodovine prostora prenaša v zavest sodobnosti. Vizij a projekta je splejati ljudi skozi najlepše ambien-te v Boki Kotorski. Njegova kakovost je v obravnavi raznolikih situacij na obali s specifi čnim novim profi liranjem: v naselju je pot geometrična in kamnita ter v prostor vnaša nov red in pravilnost. V naravnem prostoru je pot zavita, mehka, lesena, prilagojena naravi, pokrajini in terenu. Nanjo se pripenjajo različni elementi urbane infrastrukture: pomoli, amfi teatri za posedanje, plitvi bazeni za otroške kopalce. Na ta način lungomare utrjuje in varuje obstoječe prostore pred nadaljnjo raz-gradnjo, obenem pa ustvarja nove prostore.
V abstraktnem prostoru sodobnega turizma urejene poti predstavljajo hrbtenice, ki premoščajo razpoke, ki z novo produk-cij o prostora nastajajo v naravnem in zgodovinskem prostoru. To so po eni stani razpoke med enotami prostora, ki so javne in zasebne, skrite in izpostavljene, skromne in elitne. Po drugi srani gre za razpoke med strokami, ki običajno težij o k temu, da bi obravnavale vsaka svoj del prostora, elektro inženirji razsvetljavo, komunalni inženirji smetnjake, cestarji tlakovanje. Projekt za Lungomare v Đuraševićih premošča razpoke v prostoru in strokovno teži k integralni obravnavi prostora. V tem smislu predstavlja način obravnave priobalnega prostora, po katerem kliče sedanjost in je potreben za zdrav prostorski razvoj v prihodnosti.
NagradaPROJEKAT
Lungomare Đuraševići >>>
prvi salon arhitekture 2013 159
160 prvi salon arhitekture 2013
Obrazloženje žirija:
Projekt rekonstrukcij e enterij era Osnovnog suda u Podgorici autora Ivana Miloševića i Marka Stjepčevića Žiri je ocij enio iz-vrsnim primjerom crnogorske realizacij e usklađene s “duhom vremena”, odnosno savremenim svjetskim stremljenjima u arhitekturi, te dodij elio nagradu Salona u kategorij i Enterij era.
Nasuprot estetiziranom asketizmu kasnog kapitalizma, te pomodarskoj verzij i stava “manje je više” koja je uslij edila nakon početka ekonomske recesij e, projekat rekonstrukcij e Osnovnog suda pokazuje mogućnost repriziranja koncepta “manje” kao radikalne alternative, kao prvi korak prema analitičkom pristupu projektovanju kao arhitektonskoj interpretacij i druš-tvenog stanja.
Za razliku od apsolutne prostorne redukcij e, autori rekonstrukcij e Osnovnog suda u Podgorici zastupaju društveno angažo-vanij i pristup, pokušavajući preći tradicionalne granice arhitekture. U trenutnoj krizi, prilika je i izazov činiti “više s manje”. Iz toga razloga “manje je više” nij e više samo estetski princip, već začetak ideologij e nečega novoga, gdje ekonomij a šted-nje nij e samo strategij a projektovanja, već ekonomski imperativ.
Gradeći unutar postojećih standarda i uslova, autori ih smatraju tek izazovom pri stvaranju nove arhitektonske kompleksnosti unutar kritičkog ispitivanja stvarnosti.Vraćajući se čistoj prostornosti, vođeni snagom materij ala i graditeljskih elemenata, autori rekonstrukcij e enterij era Osnovnog suda stvaraju tako konkretnu i gotovo uznemirujuću prisutnost izgrađenog - pri tome transformišući minimalističku dogmu “manje je više” u savremenu parafrazu “manje je dovoljno”.
NagradaENTERIJ ER
Rekonstrukcij a enterij era Osnovnog suda, Podgorica >>>
prvi salon arhitekture 2013 161
162 prvi salon arhitekture 2013
Obrazloženje žirija:
Projekt ljetne škole Kotor Art Kotor APSS (Kotor Architectural Prison Summer School), autorica Dij ane Vučinići Marij e Ičević, Žiri je izdvojio za nagradu Salona u zajedničkoj kategorij i Istraživanje, eksperiment i publikacij a zbog posebnog doprinosa u stvaranju međunarodne platforme koja generiše kritičko, a time i kreativno mišljenje sposobno za stvaranje novih vrij ed-nosti arhitektonske discipline u Crnoj Gori.
Posebnost ljetne škole Kotor Art Kotor APSS leži u konceptu uvođenja nove pedagogij e na ovim prostorima, prema kojoj arhitektonska edukacij a teži razvoju konceptualnih, analitičkih projekata koji izazivaju konvencionalne i ustaljenje arhitek-tonske prakse, te teže razvoju alata i metoda projektovanja koji se oslanjaju na iscrpno istraživanje arhitektonske istorij e i teorij e, kao i savremene urbane problematike.
Kako same autorice kažu, fokus ovog istraživačkog projekta je na unapređenju gradskih ambij enata i urbanih sistema u crnogorskim primorskim gradovima. Projekat se bavi pojmom “mjesta” u širem urbanom kontekstu, te njegovom transfor-macij om pod uticajima zahtjeva slobodnog tržišta i nekontrolirane izgradnje turističkih apartmana u priobalju. Žiri upravo u ovome vidi potencij al razvoja projekta ljetne škole Kotor Art Kotor APSS kao nosioca otvorenog transdisciplinarnog di-jaloga o kreiranju ukupnog nacionalnog turističkog prostora, o primorskim gradovima kao sistemima koji uzimaju u obzir temeljne vrij ednosti identiteta zajednice, a koji ne razmatra turizam kao jedinu činjenicu kulture i ekonomij e u Crnoj Gori.Žiri je mišljenja kako istraživačka, eksperimentalna arhitektura i publicistika koja je prati nij e područje arhitektonske disci-pline koje postoji izvan “graditeljske stvarnosti”, te da je smisao svakog obrazovnog procesa razviti sposobnost kritičkog mišljenja koje omogućuje stvaralački čin. Nadalje, arhitektura jeste praksa činjenja, i zato je potrebno “vaspitanje svij esti” o odgovornosti za vlastiti čin, pogotovo inicij alni, intelektualni. Arhitektura mora biti kritička i spoznajna praksa sposobna artikulisati prostorna i društvena pitanja iz sagledavanja drugačij eg od očekivanog. Na taj se način stvaraju novi pojmovi, čak možemo reći nova estetika misaonog i izgrađenog pejzaža koja je pak neodvojiva od etike, i koja katalizira promjene postojećeg stanja uvodeći nove standarde javnog diskursa.
NagradaISTRAŽIVANJE,EKSPERIMENTI PUBLIKACIJ A
apss 2012/13, Kotor >>>
prvi salon arhitekture 2013 163
164 prvi salon arhitekture 2013
Aleksandar Jović završio je Arhitektonski fakultet Univer-ziteta u Beogradu, 2002. Zapo-slen je u Centru za planiranje urbanog razvoja u Beogradu, u svojstvu projektanta. Radi na
poslovima arhitektonskog i urbanističkog projekto-vanja. Član je Inženjerske komore Srbij e.
Amela Kurmemović završila je osnovne studij e na Arhitek-tonskom fakultetu u Podgorici 2009. Postdiplomske studij e završila je na istom fakultetu 2010, smjer projektantski. Za-
poslena u projektantskom birou “Archistudio”, kao arhitekta od decembra 2010.
Anja Ivanović diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Podgorici 2009, a godinu kasnij e počinje sa radom u kompanij i “Čelebić” kao pripravnik na gradilištu
objekta Uprave policij e u Podgorici. Od 2010. go-dine pa sve do danas angažovana je na poslovima tehničke pripreme, tendera, projektovanja i izvođe-nja. Učestvovala je i u realizacij i logističkog centra “Montenomaks” u Danilovgradu, šoping centra i pij ace “Bazar “ u Podgorici, a trenutno učestvuje na izvođenju kompleksa poslovno-komercij alnih objekata “Bar Kod “ u Podgorici.
Bojan Đonović završio je osnovne studij e na Arhitek-tonskom fakultetu u Podgorici 2008. godine. Specij alističke studij e - odsjek projektanstki, završio je na istom fakultetu
2009. godine. Zaposlen je u projektantskom birou “m-projekt” od 2012. godine.
Boris Ilijanić diplomirao je 1977. na Univerzitetu u Sarajevu na Arhitektonsko - urbanistič-kom fakultetu, a na Sveučilištu u Zagrebu završio je postdi-plomske studij e - Prostorno planiranje. Magistrirao je iz
oblasti “Urbanizam i prostorno planiranje” kod profesora Bruna Milića i Jerka Marasovića. Struč-ni i državni ispit položio 1979. godine u Sarajevu, kod profesora Ivana Taubmana. Na Univerzitetu u Sarajevu 2012. odbranio je doktorsku disertacij u iz oblasti “Arhitektura i urbanizam”, kod profesora Amira Pašića. Uvjerenjem Ministarstva kulture Crne Gore stiče zvanje višeg konzervatora u oblasti za-štite arh. spomenika kulture. Nakon diplomiranja permanentno radi na projektovanju kao odgovorni projektant u oblasti arhitektonskog projektovanja, idejnih koncepata i glavnih projekata, voditelj je različitih ekipa i timova na radovima istraživanja urbanog razvoja gradova.
Branislav Gregović osnovne studij e završio je na Arhitek-tonskom fakultetu Univerzite-ta u Beogradu 2000. godine. Suosnivač je arhitektonsko-urbanističke prakse Studio
GRAD. Vodeći je i odgovorni projetkant u mnogo-brojnim projektima i realizacij ama ovog studij a. Bio je pomoćnik ministra za urbanizam u periodu od 2009. do 2011. Član je “Urban Land Institute” iz Londona od 2011.
Branko Todorović diplomi-rao je na GAF-u, Univerzitet u Prištini, 2000. godine. Radio je u Inkoplanu u Podgorici, JU Institut za razvoj i istraživanja ZNR u Podgorici, a danas je
aktivan u fi rmi MajaArt u Podgorici, čij i je vlasnik.
Dejan Milanović ??????Realzicajie - neckom
Dijana Vučinić je arhitektica koja vodi vlastitu arhitektonsku praksu DVARP sa adresom u Podgorici, koja svoj rad temelji na istraživanjima i analizama u oblastima arhitekture i plani-
ranja prostora, socij ologij e, zaštite životne sredine, i graditeljskog nasljeđa. DVARP stvara arhitekturu koja se prilagođava čovjeku, prirodi i konceptu savramene, interaktivne gradske sredine. Misij a DVARP-a je prepoznatljiv kvalitet, nove strukture i prostori koji otkrivaju kompleksne procese fi -nalnog odgovora. Polazna tačka u radu DVARP-a je odlučnost profesionalaca mlađe generacij e da unaprij edi rezultate arhitektonske prakse tako što će u svojim projektima primij eniti znanja stečena u inostranstvu i kod nas. Osim projektovanjem DVARP se bavi i organizovanjem arhitektonskih radionica i istraživačkih projekata koji analiziraju probleme javnih i privatnih prostora. Ove radioni-ce prethode detaljnij im projektima arhitekture i urbanizma, a služe kao ”think tank” koji bi trebao da defi niše moguće koncepte projekta. Osnivač je i Kotor APSS-a, ljetnje škole arhitekture koja se tradicionalno održava, kao najznačajnij i segment, festivala Kotor Art.
Dragan Vuković diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Skoplju, postdiplomske studi-je - Upravljanje projektima u građevinarstvu, završio je na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Kao pripravnik radio
je u Agroekonomskom institutu u Podgorici, kasnij e dolazi na mjesto direktora Zavoda za inženjering i projektovanje. Od 1994. dolazi na mjesto izvrš-nog direktora “Green House”, Podgorica. Sekretar je Društva arhitekata Podgorice, član Nadzornog odbora Saveza arhitekata Crne Gore, član Izvrnog odbora Strukovne komore arhitekata Crne Gore, član Inženjerske komore Crne Gore…
biografi jeizlagača
prvi salon arhitekture 2013 165
Dragutin Dubljević diplo-mirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Osnivač je i izvršni direktor fi rme Lamar. Autor je velikog broja objekata, enterij era, sajamskih izložbi i dizajnerskih instalacij a. Dušan Dopuđa bio je đak ge-neracij e podgoričke Građevin-ske škole 2008. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2013. godine, u klasi profesora Mi-
odraga Mirkovića. Dvij e godine je radio u nastavi - na pet predmeta.
Džanan Mavrić završio je osnovne studij e na Arhitek-tonskom fakultetu u Podgorici školske 2009. Postdiplomske studij e završio je na istom fa-kultetu 2010, smjer projek-tanstki. Zaposljen u projek-tantskom birou “Archistudio”,
kao arhitekta od 2011.
Đorđe Gregović osnovne stu-dij e završio na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogra-du, 2001. godine. Suosnivač je arhitektonsko-urbanističke prakse Studio GRAD. Vodeći je i odgovorni projetkant u mno-gobrojnim projektima i reali-
zacij ama ovog studij a. Bio je odgovorni projektant u preduzeću KOOLING doo, Beograd, u periodu od 2005. do 2007.
Elvira R. Muzurović zvanje inžinjera arhitekture stekla na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 2006. godine. Ma-gistarski rad odbranila 2008. godine na temu “Socij alno stanovanje mladih ljudi”, uz projekat: “Multi-funkcionalni
centar za mlade u Bij elom Polju.Zaposlena je u projektantskom birou “ARHINGinze-njering”, kao arhitekta od 2008. godine.
Ema Alihodžić osnovne i spe-cij alističke studij e arhitektu-re završila je na Arhitekton-skom fakultetu u Podgorici, gdje je 2012. magistrirala na temu Kretanje u repernom si-stemu grada kao princip or-
jentacij e. Od 2009. radi kao saradnik u nastavi na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Kao dio tima, dobitnik je nekoliko međunarodnih nagrada na arhitektonsko-urbanističkim konkursima. Bila je član crnogorskog tima na XII Bij enalu arhitekture u Venecij i 2010. Predsjednica je NVO Društvo mladih arhitekata Bij elog Polja.
Expeditio je nevladina organizacij a čij a je misij a podsticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu kroz djelovanje u oblasti održive arhitek-ture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog društva. Expeditio je osnovan 1997. godi-ne. Sjedište organizacij e je u Kotoru, a podružnice u Podgorici i Beogradu.
Filip Aleksić završio je Arhi-tektonski fakultet u Podgorici 2008. Radio je u arhitekton-skom birou “Inkoplan” kao projektant i saradnik od 2005. do 2011. Od 2009. radi kao honorarni saradnik na Arhi-
tektonskom fakultetu u Podgorici. Od 2011. do 2013. zaposlen je kao sekretar u Sekretarij atu za urbanizam na Cetinju. U decembru 2013. osnovao je arhitektonski studio FAADU.
Fuad Mavrić diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1979. U periodu od 1979.god. do kraja 1984. radio je u R.O. za obnovu i izgradnju Opštine Ulcinj na
poslovima urbanizma, projektovanja i nadzora. U periodu od kraja 1984. do 1991. radio je u SIZ-u za nauku i kulture Opštine Ulcinj na vođenju teh-ničkog dij ela investicij a na obnovi Starog grada u Ulcinju i obnovi svih kulturno-istorij skih spomeni-ka. U periodu od 1991. do 1994. radio je u Fondu za kulturu Opštine Ulcinj, a u istom periodu vodio je privatni projektni biro ProArt. Radio je u predu-
zeću za projektovanje i inženjering Artes u Ulcinju kao zamjenik direktora i odgovorni projektant, u birou za projektovanje i inženjering Arhing u Ul-cinju, a od 2002. radi u Birou za projektovanje i inženjering Archi Studio u Ulcinju kao direktor i odgovorni projektant.
Goran Andrejin diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2005. U periodu od 1999. do 2006. sarađuje sa mnogobrojnim arhitektonskim studij ima i grupama kao osni-
vač, saradnik i dio arhitektonskog tima bazirajući svoj rad na konstantnom istraživanju, formi i akcij i, kombinujući različite pristupe i tehnike. Učesnik je više domaćih i stranih izložbi arhitekture i digi-talne umjetnosti, kao i dobitnik brojnih piznanja za svoj rad. Godine 2006. započinje saradnju sa arhitektonskim studij om businessART Montene-gro, a 2009. postaje partner i vodeći projektant u pomenutom studij u.
Goran Radović je diplomirani inženjer arhitekture, doktor tehničkih nauka iz oblasti arhi-tekture i urbanizma. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 1987. Magistrirao je
2000. na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu na smjeru AOP - stanovanje, a na istom fakultetu je i doktorirao 2003. Na Univerzitetu Crne Gore radi od 2002. godine na Građevinskom fakultetu u Pod-gorici, a od 2006. na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. U zvanje vanrednog profesora izabran je 2010. Gostujući je profesor na Arhitektonskom fakultetu Univerzuiteta u Beogradu od 2008. go-dine, a od 2003. godine predaje na Fakultetu za turizam i hotelij erstvo u Kotoru. Od 2004. do kraja 2006. godine bio je dekan Fakulteta za turizam i hotelij erstvo u Kotoru. Od marta 2007. godine je izabran kao prvi dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. Bio je član Strukovnog vij eća Senata Univerziteta Crne Gore i član Senata Univerziteta Crne Gore, od januara 2005. godine do aprila 2013. godine. Kao istaknuti naučni radnik bio je član nekoliko naučnih odbora na naučnim skupovima i član uređivačkih odbora. U dosadašnjoj profe-sionalnoj karij eri uradio je, kao autor i odgovorni projektant, preko 120 arhitektonskih projekata,
166 prvi salon arhitekture 2013
oko 30 projekata individualnih porodičnih stam-benih kuća i 12 projekata poslovnih enterij era koji su izvedeni. Autor je nekoliko stručnih i naučnih radova u međunarodnim časopisima, učestvovao je na većem broju naučnih i stručnih kongresa, seminara i skupova u zemlji i inostranstvu. Član je strukovnih organizacij a: Saveza Arhitekata Crne Gore, Inženjerske Komore Crne Gore i Evropske Aso-cij acij e Arhitektonske Edukacij e (EAAE).
Gordana Rovčanin osnovne i specij alističke studij e završila je na Arhitektonskom fakul-tetu u Podgorici 2010, smjer projektantski. Trenutno je na postiplomskom magistarskom studij skom programu. Zaposle-
na je u projektantskom birou “ARHINGinženjering”, kao arhitekta od oktobra 2010. godine.
Grozdana Šišović ???Realizacije - neckom
Imer Franca diplomirao je 2010. godine na Arhitekton-skom fakultetu u Podgorici i stekao zvanje spec.sci.arh. Od maja 2010. godine do februara 2012. godine radio je kao arhi-tekta u projektantskom birou
“ARHINGinženjering” u Bij elom Polju, a trenutno je zaposlen u bjelopoljskoj Direkcij i javnih radova.
Irfan Ramčilović diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajavu 2006.Tokom 2006. radio je kao pro-jektant u predstavništvu fi rme Interlux u Sarajevu. Od 2007.
počinje da radi u kompanij i “Čelebić”, gdje radi i danas. Učestvovao je u raznim projektima na pozicij i vodećeg i odgovornog projektanta ili kao projektant saradnik. Neki od najznačajnih izvedenih objeka-ta na kojima je radio kao projektant ili kao nadzor na izgranji objekata su poslovna zgrada “Cebos” u Sarajevu, zgrada Uprave policij e u Podgorici, Ben-
zinska pumpa CMC sa tehničkim pregledom vozila u Podgorici, stambeni objekti u City kvartu, Distribu-tivni centar “Čelebić”, kao i TC “Bazar” u Podgorici.
Iva Petković nakon uspješnih studij a arhitekture u Podgori-ci, koristi insotrane razmjene i prakse u lokalnim biroima. Dvij e godine asistira na pred-metu Teorij a oblika i prostora
na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Angažuje se na polju fotografi je i urbanih istraživanja. Do-bitnica je stipendij e Barselona - Institute of Archi-tecture na kojem je magistrirala 2011.
Ivan Milošević je diplomirao 2008. na Arhitektonskom fa-kultetu u Podgorici, gdje na-stavlja sa postdiplomskim studij iama. Paralelno se bavi arhitektonskim konkursima sa
zapaženim uspjehom. Početkom 2012. u Podgorici otvara samostalnu praksu pod nazivom AIM studio. Koristeći se savremenim izrazom, a oslanjajući se na tradicionalne motive i lokalni kontekst, kroz svoj rad u AIM studiu utiče na stvaranje memorij e mjesta i brendiranje prostora. Pažljivom analizom prostornih i programskih parametara dolazi do originalnih i integralnih rješenja, jednostavnih i elegantnih odgovora na često kompleksne zahtjeve.
Ivana Rajković diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2006. Učestvovala na mnogobrojnim međunarodnim arhitektonskim konkursima i izložbama. Godine 2011. u
saradnji sa arh. Nevenkom Rajković osvojila treću nagradu na međunarodnom konkursu - Arhitektonsko rješenje Paviljona Crne Gore za Expo u Milanu 2015.
Jasmina Salković osnovne i specij alističke studij e završila je na Arhitektonskom fakul-tetu u Podgorici 2010, smjer projektantski. Trenutno je na postiplomskom magistarskom
studij skom programu. Zaposlena u projektantskom birou “ARHINGinženjering”, kao arhitekta od ok-tobra 2010. godine.
Jelena Vešović diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2007. Iste godine počinje rad u kom-panij i “Čelebić” gdje nakon pet godina rada na projektima
dolazi na pozicij u project managera u projektnom birou, na čij em mjestu je i danas. Za to vrij eme uče-stvovala je na brojnim projektima kako u samom projektovanju, tako i u realizacij i. Učestvovala je u realizacij i apartmanskog naselja u Tivtu, objekata “Maxi”u Kotoru i Igalu, stambenih objekata u City kvartu . Neki od glavnih projekata koje je radila su otvoreni sportski tereni u Donjoj Gorici, poslovno-komercij alni objekat L3, poslovni objekat Uprave policij e, poslovni objekat “Montenomaks C&L” i “Bazar” u Podgorici.
Julijana Vuković diplomirala je na Arhitektonskom fakul-tetu u Skoplju 1983. Vodeći je projektant u preduzeću “Green House” u Podgorici, a član je Društva arhitekata Danilovgrada, Društva arhi-
tekata Podgorice, Saveza arhitekata Crne Gore i Inženjerske komore Crne Gore.
Lazar Pejović diplomirao je i magistrirao iz oblasti grafi -ke i fotografi je. Izlagao je fo-tografi je i instalacij e na više grupnih i samostalnih izlož-bi u regionu i Evropi. Radio
je kao glavni urednik i urednik fotografi je u više izdavačkih projekata iz oblasti umjetnosti, kultur-nog nasljeđa i turizma. Stalno je angažovan kao profesor fotografi je na Fakultetu likovnih umjet-nosti na Cetinju.
Lela Redžepagić završila je Arhitektonski fakultet u Beo-gradu 2006.godine. Počinje sa radom u Beogradu, zatim prelazi u Podgoricu gdje stiče iskustvo radeći u lokalnim projektnim biroima. Nakon
sticanja licence 2009. zapošljava se u AE Studio. Angažovana je na lokalnim i internacionalnim projektima.
prvi salon arhitekture 2013 167
Maja Simonović??? Samo fotka nema biografi je
Marija Proročić osnovne stu-dij e arhitekture završila je na Arhitekstonskom fakultetu u Beogradu gdje je 2013. stekla i Master diplomu. Učestvovala je na na Internacionalnoj radi-
onici RIBA “Polyport”, Beograd, 2013 (In Between City Beograd, Bukurešt, London), Studentskom kampu u Senjskom rudniku, 2012. - Revitalizacij a industrij skog naselja Senjski rudnik, podržano od strane EU, na Danima Orisa, na seminarima i predavanjima u okviru Beogradske internacionalne Nedjelje arhitekture…
Marija Šurbatović? Samo fotka nema biografi je
Marko Radonjić završio je studij e arhitekture na Arhitek-tonskom fakultetu u Podgori-ci, a kao apsolvent asistirao je dvij e godine na predmetu Teorij a arhitekture - oblik i pro-
stor. Tokom studij a arhitekture počinje da istražuje i razvij a pokret. Kao član baletske trupe Ballo na-stupa u više koreo drama i predstava.
Marko Stjepčević diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici 2009, trenutno po-hađa postdiplomske studij e na istom fakultetu. Angažovan je kao spoljni saradnik u nastavi na Arhitektonskom fakultetu
u Podgorici, Univerzitet Crne Gore, i kao gostujući predavač na Politehnici u Podgorici, Univerzitet Donja Gorica. Piše za Pogled, časopis Inženjer-
ske komore Crne Gore. Dobitnik je više nagrada i priznanja na arhitektonskim konkursima, što kao autor, što kao ravnopravni član grupe autora. Tu se izdvajaju druga nagrada na konkursu Lukovića barake u Tivtu, prva nagrada na anketnom konkur-su za uređenje terena brda Šipčanik, Plantaže, kao član autorskog tima, druga nagrada za Evropsku kuću šaha u Meljinama, kao član autorskog tima, prva nagrada za rekonstrukcij u i dogradnju zgrade Opštine Herceg Novi, kao član autorskog tima...
Miljan Joković završio je Arhi-tektonski fakultet u Beogradu. Nakon sticanja radnog iskustva kroz rad u privatnoj fi rmi i radu na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici u svojstvu asistenta
(na predmetima Arhitektonska analiza 1 i 2 , Vizueli-zacij a i modeli 1 i 2 , Enterij er 1,2 i 3, i Arhitektonska sinteza ), sredinom 2008. godine pokreće sopstve-nu privatnu arhitektonsku praksu – fi rmu “arterij a studio” u kome sada sa timom mladih ljudi radi u svojstvu izvršnog direktora i vodećeg projektanta.
Miroslava Petrović Balub-džić diplomirala je 1981. i ma-gistrirala 2010. na Arhitekton-skom fakultetu u Beogradu. Bavi se projektovanjem i te-orij skim istraživanjem.
Dobitnica je 28 nagrada na domaćim i međuna-rodnim arhitektonskim konkursima, od kojih je 12 prvih nagrada, samostalno i u timovima. Dobitnica je više nagrada i priznanja od kojih i Veliku nagradu XIX Salona arhitekture u Beogradu 1994, Nagradu ULUPUDS-a na Sajmu građevinarstva 1996, Drugu nagrada na Urbanističkom salonu u Nišu 1999, Na-gradu ULUPUDS-a za 2001. godinu, Prvu nagradu na sajmu investicij a 2006, Nagrada Salona arhi-tekture u Beogradu 2007. i 2012, Nagrada A.Šaletić na Majskoj izložbi 2013. Autor je 10 realizovanih objekata i više urbanističkih planova. Učestvovala je na domaćim i stranim naučnim sku-povima, komferencij ama i radionicama. Imala je samostalnu izložbu “Predeli arhitekture” u Beo-gradu, 2006. Osnivač je projektnog biroa Landarh 2006. godine. U ULUPUDS-u od 2001. ima status slobodnog umjetnika.
Mirza Mulić diplomirao je 2011. godine na Arhitekton-skom fakultetu u Podgorici, na projektantskom smjeru. Od januara 2013. godine za-poslen u fi rmi “ARHING inže-
njering” Bij elo Polje na mjestu arhitekte.
Mladen Krekić diplomirao je 1990. na Arhitektonskom fakul-tetu u Beogradu, a potom na Arhitektonskom fakultetu Poli-tecnico u Milanu, Italij a. Godine 1994. završava specij alizacij u
“Projektovanje turističkih marina” na Arhitekton-skom fakultetu u Milanu, a od 1990. sarađuje sa projektantskim studij om Viola Associati u Milanu. Od 1994. do 2002. partner je i glavni i odgovorni projektant u Viola ingegneri e architetti associaa-ti, Milano. Od 2002. osnivač je internacionalnog studij a arhitekture businessART, koji je operativan u Italij i (Milano), Crnoj Gori (Podgorica), Hrvatskoj (Rij eka) i Kalifornij i (San Francisko). Njegovi najvažnij i projekti su hoteli i tursitički kompleksi, turističke marine, aerodromi, biznis centri na ekskluzivnim lokacij ama širom Evrope. Član je Komore arhite-kata Milana od 1988, Hrvatske komore arhitekata i Komore arhitekata Crne Gore.
Nikodin Žižić? Ima samo fotka nema biografi je?
Nikola Novaković zvanje di-plomiranog inženjera arhitek-ture, a zatim i Master diplomu stekao je 2004. godine na Ar-hitektonskom fakultetu u No-vom Sadu. U periodu od 2004.
do 2006. radio je na projektovanju i izvođenju stambeno-poslovnih objekata u Novom Sadu, a u okviru fi rme Enterij er Janković na projektova-nju i izvođenju enterij era u zemlji i inostranstvu. Godine 2006. osniva preduzeće Enforma u Koto-ru, koje je projektovalo i realizovalo veliki broj projekata raznih tipologij a.
168 prvi salon arhitekture 2013
Nebojša Adžić diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1999. Radio je u fi rmi “Lisina” Nikšić, na Arhitekton-skom fakultetu u Podgorici, sop-stvenom birou “Arhitektonika”,
a sada je zaposlen u Opštini Nikšić, kao sekretar za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Nebojša Milošević diplomi-rao je 1980. na Unierzitetu u Sarajevu, na Arhitektonsko-ur-banističkom fakultetu. Direktor je fi rme “Basketing” doo, Bar.
Ognjen Đurović završio je Ar-hitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu,1985.Zaposlen u Centru za planiranje urbanog razvoja u Beogradu, u svojstvu zamjenika direktora.
Radi na poslovima arhitektonskog i urbanističkog projektovanja. Član je Inženjerske komore Crne Gore i Inženjerske komore Srbij e.
Pavle Popović diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1963. Specij ali-stičke studij e u oblasti urba-nizma Detaljni i strukturalni plan, Pariz 1970, Urbanistički
centri, Beograd 1977. Studij ski je boravio u Rimu 1986/87. Radio je u Urbanističkom zavodu za ur-banizam i projektovanje Crne Gore, u Projektnom birou Rogaška Slatina, Slovenij a, u Opštinskom zavodu za urbanizam - Podgorica, bio je direktor i projektant arhitektonskog biroa Korint projekt Podgorica. Od 2011. je penzionisan ali se i dalje aktivno bavi projektovanjem. Dobitnik je značaj-nog broja prvih nagrada na anonimnim i pozvanim konkursima za arhitektonska rješenja od kojih su neka realizovana. Dobitnik dvij e Borbine nagrade za najbolje ostvarenje arhitekata Crne Gore, kao i pohvale Birajmo najbolje za 2001. za razvoj tu-rizma u Podgorici. Član je Saveza arhitekata Crne Gore, počasni član Inžinjerske komore Crne Gore, Udruženja arhitekata - Arhitektonski forum Srbij e i Crne Gore, Beograd. Važnij i projekti koje je reali-zovao su Opštinska zgrada u Žabljaku, Dječij i vrtić
Humci u Nikšiću (Borbina nagrada 1975), Tehnički fakultet u Podgorici, koautor (Borbina nagrada 1977), Elekto-mašinski i Metalurški fakultet u Podgorici, Građevinski fakultet u Podgorici, Poslovna zgrada Aluminij skog kombinata u Podgorici...
Radovan Radoman specij a-lističke studij e arhitekture je završio 2009. na Arhitekton-skom fakultetu u Podgorici. Od aprila 2011. je zaposlen u arhitektonskom studij u Enfor-
ma. Ranij e je bio angažovan kao honorarni saradnik na Građevinskom fakultetu u Pogorici, kao i u više arhitektonskih biroa.
Ranko Kovačević???
Rifat Alihodžić diplomirao je na Arhitektonskom fakul-tetu u Sarajevu, magistrirao je u Beogradu, a doktorirao u Novom Sadu. Zaposlen na Arhitektonskom fakultetu u
Podgorici. Vlasnik je projektnog biroa “ARHINGinže-nejring” osnovanog 1990. godine. Bavi se stručnim, naučnim i pedagoškim radom. Realizovao preko stotunu objekata, od čega četiri prema konkursnim rješenjima. Dobitnik republičke nagrade Borba za 1990. godinu. Dobitnik nagrade “Milorad Macura” Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbij e, Beograd 2006. Dobitnik je III nagrade na međunarodnom salonu urbanizma u Nišu 2011. Predstavljao Crnu Goru na: Venecij anskom Bij enalu arhitekture 2010. godine, za nagradu Mis van der Rohe 2011. Bio je komesar Cnogorske postavke na Venecij anskom bij enalu 2012. Učešće za Aga Khan Award for Ar-chitecture 2010. godine. Autor jedne knjige i više naučnih radova. Član je Akademij e inženjerskih nauka Crne Gore.
Sadar+ Vuga osnovali su Jurij Sadar i Boštjan Vuga u Ljubljani 1996. godine. Tokom posljednjih pet-naest godina njihova praksa je usmjerena ka otvo-renom, inovativnom i integralnom arhitektonskom
projektovanju i urbanističkom planiranju. Kance-larij a se prij e svega vodi potragom za kvalitetom, uz jako uvjerenje da unaprij eđivanje arhitektonske produkcij e doprinosi našem blagostanju i generi-še osjetljiv i odgovoran razvoj fi zičkog konteksta u kojem živimo, širi našu maštu i podstiče naša čula. Portfolio izvedenih radova kreće se od ino-vativnog urbanističkog planiranja do skulpture u javnom prostoru, od interaktivnih novih struktura do intervencij a unutar postojećih stariij h. Projek-tovanje Sadar + Vuga usmjereno je ka proširenju životnog prostora u stambenim zgradama i zavisi od kulture i klime datog mjesta. Unutrašnje prosto-re oni oblikuju tako da odgovaraju subjektivnom ukusu i željama klij enta.
Slavica Dopuđa diplomirala je na Arhitektonskom fakul-tetu Univerziteta u Sarajavu 1987. Na poslovima projektan-ta i nadzora radila u “Marku Oreškoviću” i brodogradilištu
“Boris Kidrič” (Apatin). Tokom boravka u Vojvodini paralelno radila i u pokrajinskoj Komisij i za zaštitu spomenika kulture. Po dolasku u Podgoricu radi u fi rmi “Nikol”, a 2004. prelazi u kompanij u “Čelebić” gdje postaje vodeći i odgovorni projektant niza značajnih objekata, između ostalog i TC-a “Bazar”.
Slobodan Jović osnovne i Ma-ster studij e je završio 2011. na Departmanu za arhitekturu i urbanizam na Fakultetu teh-nučkih nauka u Novom Sadu. Od septembra 2011. je zapo-
slen u arhitektonskom studij u Enforma iz Kotora. Ranij e je bio angažovan kao saradnik u nastavi na Departmanu za arhitekturu i urbanizam, kao i u više honorarnih projekata u oblastima arhitek-ture i dizajna.
Sonja Radović Jelovac osnovne studij e arhitekture završila je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, 2004, a magistrirala je na Univerzitetu “La Sapienza” u Rimu , na odsjeku za Plani-ranje i projektovanje, razvoj
urbanih područja u zemljama u razvoju na temu “Ambij entanlne i urbane rekvalifi kacij e obala rij eke
prvi salon arhitekture 2013 169
Morače”. Godine 2005. osvojila je Prvu nagradu u kategorij i Urbanizam, na IX Salonu arhitekture u Beogradu sa magistarskim radom “Ambij entanl-na i urbana rekvalifi kacij a obala rij eke Morače”. Godine 2010. dobitnica je stipendij e italij anskog Univerziteta “La Sapienza” u Rimu za trogodišnje doktorske studij e, odsjek PDTA, katedra za Envi-ronmental design2012. Učestvovala na brojnim konferncij ama, izloz-bama, ljetnjim školama, radionicama u Crnoj Gori i regionu. Od 2005. do 2008. radi kao saradnica u nastavi na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, a 2007. osnovala je arhitektonski Studio Synthesis u Podgorici. Svoj istraživački rad u obliku prezen-tacij a i publikacij e predstavila je na više domaćih i inostranih konferencij a.
Srđan Marlović diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2005. Doktorant je na Arhitektonskom faluk-tetu u Beogradu. Zaposlen je na Arhitektonskom fakultetu
u Beogradu kao asitent. Dobitnik je više nagrada na domaćim i međunarodnim konkursima iz oblasti arhitekture, heraldike i veksilologij e.
Srđan Tadić??? Realizacij e - neckom
Tamara Petrović K. završila je Arhitektonski fakultet Univer-ziteta u Beogradu. Zaposlena je u Centru za planiranje urba-nog razvoja u Beogradu, u svoj-stvu odgovornog projektanta.
Radi na poslovima arhitektonskog i urbanističkog projektovanja. Član je Inženjerske komore Srbij e.
Tanja Popović diplomirala je na Akademij i lepih umetnosti u Beogradu, na smjeru Unutraš-nja arhitektura 2007. godine. Počinje sa radom u kompanij i “Čelebić” u septembru 2007,
u projektnom birou na pozicij i arhitekte enterij era.
Učestvuje na nekoliko većih projekata - Univerzitet Donja Gorica, City kvart, Uprava policij e… Nakon završene godine pripravničkog rada upisu-je postdiplomske studij e u Barseloni, na fakultetu Instituto Europeo de Design, smjer Commercial spaces. U septembru 2009. nastavlja sa radom u kompanij i “Čelebić” gdje je i danas zaposlena. Važnij i projekti enterij era su restoran “Sport club”, igraonica “Zujalica”, “Buzz caff e”…
Tatjana Rajić diplomirala je Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a od 2000. godi-ne živi u Kotoru. Posljednjih 16 godina je aktivna u Centru za održivi prostorni razvoj –
Expeditio, među čij im je i osnivačima. Zaposlena je u fi rmi Expeditio Architects koja je osnovana sa ciljem da, kroz bavljenje arhitektonskom strukom, podrži misij u istoimene nevladine organizacij e.
Veljko Radulović doktor je tehničkih nauka iz oblasti ar-hitekture i urbanizma - Arhi-tektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012. Osnovne studij e završio je na Arhitek-
tonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2000. godine. Suosnivač je arhitektonsko-urbanističke prakse Studio GRAD.Vodeći je i odgovorni projet-kant u mnogobrojnim projektima i realizacij ama ovog studij a. Docent je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i član Nacionalne komisij e za saradnju sa UNESCO-om.
Veselin Radulović diplomirao je na arhitektonskom fakultetu u Skoplju. Godine1997. Osno-vao je fi rmu “Ing Invest” d.o.o. Danilovgrad, koja se bavi izra-dom i revizij om projektne doku-
mentacij e, izvođenjem radova i vršenjem stručnog nadzora. Trenutno je u fi rmi zaposleno 27 inženjera različitih struka.
Vladimir Bojković Arhitekton-ski fakultet, osnovne studij e, završio je u Podgorici, gdje je i magistrirao na temu “Identitet urbanog jezgra grada Nikšića
u prostoru i vremenu”. Rad je okarakterisan kao originalno naučno djelo. Učesnik je više međuna-rodnih konferencij a, gdje je kao autor ili koautor izlagao radove koji su se bavili različitim fenome-nima savremene arhitekture i urbanizma. Učesnik je i prvog Balkanskog arhitektonskog bij enala koje je održano u Beogradu 2012. Imao je priliku da kao učesnik regionalnih studij skih platformi izlaže dosadašnji istraživački rad u Campo de Cebada u Madridu. Piše i uređuje blog posvećen arhitekturi i različitim pojavama u društvu, autor je romana i više kratkih priča objavljenih u različitim edicij a-ma. Radi na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici kao saradnik u nastavi na predmetima od prve do četvrte godine.
Vladimir Ivanović? Ima samo fotka, nema biografi je
Vuk Čvoro rođen u Dubrovniku 1987. Živi u Herceg-Novom gdje završava osnovnu i srednju ško-lu i potom upisuje Arhitektonski Fakultet u Podgorici 2006. go-dine. Osnovne studij e završava
2009., a specij alističke 2011. kad upisuje i Master studij e na AF u Podgorici, u okviru programa Zaštita i revitalizacij a graditeljskog nasljeđa. Pripravnički završava u privatnom birou u Herceg-Novom (SBC inžinjering) 2012. g.i radi kao saradik na više proje-kata u Herceg-Novom, Kotoru i Podgorici. nakon čega prelazi da radi u Studiu Grad u Podgorici gdje ostaje do maja 2013.godine. Sledeće zaposlenje nalazi na izvođenju projekta turističkog rizorta u Kumboru, jedna od najvećih investicij i u Evropi, površine 25 Ha. Više puta nagrađivan za razne projekte na sa-lonima, konkursima i dr. prilikama. Fokus na turi-stičke rizorte, hotele, rezidencij e i kulturnu baštinu.
Zoran Pavlović zaposlen je u Centru za planiranje urbanog razvoja u Beogradu od 2003. Radio je u Projektnom zavodu G.P. RAD od 1977. do 1999. i Pro-jektnom birou Sintezis od1999. do 2002.
170 prvi salon arhitekture 2013
Zorana Milošević završila je Arhitektonski fakultet Univer-ziteta u Beogradu 1990.Zaposlena je u MonteCEP-u, Centar za planiranje urbanog razvoja u Kotoru, u svojstvu
planer-urbanista. Radi na poslovima arhitekton-skog i urbanističkog projektovanja, kao i na zaštiti arhitektonskog nasljeđa (konzervator-savjetnik). Član je Inženjerske komore Crne Gore.
STUDENTI
Admir Mavrić (1989) je iz Bara. Osnovne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici upisao je 2008. godine.
Ana Dobrašinović (1991) je iz Podgorice. Osnovne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici završila je 2013. Danas je studentkinja specij ali-stičkih studij a na istom fakultetu. Učestvovala je na većem broju vannastavnih programa i radionica: Kotor Art Kotor APSS, Campo de Cebada, Madrid, Beautiful Cetinje International Workshop Vrtij eljka…
Andrea Pejaković (1922) je iz Sutomora. Završila je Arhitektonski fakultet u Podgorici 2013. Učestvo-vala je na izložbi najboljih studentskih radova u Kuslevovoj kući, na radionici u Šavniku “Eco city Šavnik”, na izložbi najboljih studentskih radova “Enterij er- Interpolacij a u Bokeškoj ulici”…
Anja Marković (1992) je iz Herceg Novog. Osnov-ne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici završila je 2013, a na istom fakultetu je 2013/2104, upisala specij alističke studij e - projektanstki smjer.
Biljana Janjušević (1993) je iz Nikšića. Arhitek-tonski fakultet u Podgorici upisala je 2011/2012. i sada je na trećoj godini. Na studij ama postize zapažene rezultete. Dobitnica je treće nagrade na konkursu “Hall za Mall”, u saradnji sa koleginicom Ksenij om Popović.
Diana Kovačević je iz Podgorice. Uspješna je stu-dentkinja treće godine na Arhitektonskom fakul-tetu u Podgorici.
Dušan Đurović (1992) je iz Podgorice. Od 2011. godine je student Arhitektonskog fakulteta u Pod-gorici. Radio je kao tehnička podrška pri izradi elaborata za “Revalorizacij u nepokretnih kulturnih dobara”, koju je organizovalo Ministarstvo kulture Crne Gore. Trenutno radi kao tehničko lice pri izra-di glavnog projekta za nastavak izgradnje zgrade Arhitektonskog fakulteta.
Dušan Ivanović je iz Podgorice. Uspješan je student treće godine Arhitektonskog fakulteta u Podgorici.
Gavrilo Vuković (1991) je iz Podgorice. Osnovne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici završava 2013. Trenutno je student specij alističkih studij a na istom fakultetu. Učestvovao na brojnim radionicama u oblasti arhitekture i volontirao u nevladinim organizacij ama.
Gojko Mitrović (1989) je iz Herceg Novog. Osnovne studij e Arhitektonskog fakulteta u Podgorici završio je 2013, a sada je student specij alističkih studij a - urbanistički smjer, na istom fakultetu. Učestvovao na domaćim i međunarodnim radionicama arhi-tekture, izložbama i publikacij ama među kojima su:” Ekološki place making Plav” 2011,”Vrtij eljka” Cetinje 2012, izložba Arhitektonskog fakulteta...
Ivana Daković je iz Nikšića. Uspješna je studen-tkinja treće godine na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.
Ivana Perović (1981) je iz Cetinja. Završila je Engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a 2010. upisuje Arhitektonski fakultet u Podgorici i 2013. godine završava osnovne studij e. Trenutno je na specij alističkim studij ama -urbanistički smjer.
Ivan Pićurić (1993) je iz Cetinja. Arhitektonski fakultet u Podgorici upisao je 2011. godine, opšti smjer. Učestvovao je na radionici u okviru projekta “Interdisciplinarnost & urbani artefakt”- Nikšić 2013.
Jelena Loncović (1993) je iz Nikšića. Studentkinja je Arhitektonskog fakulteta u Podgorici od 2011. godine. Sada je na trećoj godini osnovnih studij a. Učesnica je par kolektivnih izložbi i prve faze projekta “Interdis-ciplinarity& urban artefact” održanog u Nikšiću 2013.
Jovana Đurđenović (1989) je iz Podgorice. Zavšila je osnovne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici nakon kojih upisuje master studij e na Tehničkom Univerzitetu u Beču, smjer arhitektura. U toku studij a je učestvovala na Internacionalnom arhitektonskom studentskom kongresu askpg'11 na Cetinju kao i u arhitektonskom istraživačkom projektu austrij sko-kineske saradnje "Made in China" pri fakultetu u Beču.
prvi salon arhitekture 2013 171
Katarina Čarapić (1992) je iz Podgorice. Godi-ne 2010/2011. upisala je Arhitektonski fakultet u Podgorici gdje je završila osnovne studij e. Sada je na specij alističkim studij ama na istom fakultetu - projektanstki smjer. Učesnica je brojnh radionica i studij skih putovanja vezanih za arhitekturu.
Katarina Vujisić (1991) je iz Podgorice. Osnovne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici okončala je 2013, a danas je na specij alističkim studij ama na istom fakultetu.
Ksenija Radović (1992) je iz Nikšića. Osnovne stu-dij e na Arhitektonskom fakultetu završila je 2013. Godine 2011. učestvovala je u FLATscapes studij -skom programu, a 2012. u Escapes studij skom programu koji je namij enjen direktnom kontaktu sa fenomenima teorij e i prakse u arhitekturi i ur-banom planiranju u Španij i.
Lazar Šuković (1992) je iz Podgorice. Uspješan je student treće godine na Arhitektonskom fakul-tetu u Podgorici.
Maja Šćekić (1992) je iz Banjaluke. Studentkinja je treće godine na Arhitektonskom fakultetu u Podgo-rici. U julu 2012. godine je u okviru projekta “ESca-pes” bila na stručnom usavršavanju u Španij i, dok je u julu 2013. godine išla na studij sko putovanje “FReARCH” u Švajcarsku i Francusku.
Marija Knežević (1989) je iz Podgorice. Gimna-zij u 'Slobodan Škerović' završila je s diplomom 'Luča'. Arhitektonski fakultet u Podgorici pohađa od 2008-2012.godine gdje završava specij alističke studij e projektantskog smjera. Učesnik je brojnih studentskih naučno-stručnih kongresa, medju ko-jima: 'Interces 2008', Rij eka; 'ASK 2011', Cetinje; 'ASK 2012', Novi Sad.
Marija Ćaćić (1991) je iz Pljevalja. Osnovne studi-je Arhitektonskog fakulteta u Podgorici završila je 2013. godine. Sada je na specij alističkim studij ama na istom fakultetu - projektantski smjer.
Miloš Gačević (1991) je iz Pljevalja. Osnovne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici završava
2013. godine sa visokim prosjekom. Trenutno je student specij alističkih studij a na istom fakultetu. Volontirao u brojnim nevladinim organizacij ama i učestvovao na lokalnim i međunarodnim radioni-cama u oblasti arhitekture.
Miroslav Đurišić (1991) je iz Pljevalja. Apsolvent je na specij alističkim studij ama Arhitekstonskog fakulteta u Podgorici.
Nađa Radulović (1991) je iz Podgorice. Osnovne studij e na Arhitekstonskom fakultetu završila je 2013. godine. Sada je na specij alističkim studij ama na istom fakultetu. Učestvovala je na radionicama: Aktiviranje potencij ala mjesta i eko-urbani izazovi Eco city Šavnik, i Campo de Cebada, Madrid kao i na studij skim putovanjima u Holandij i, Španij i.
Nevena Mijušković (1991) je iz Nikšića. Arhitekton-ski fakultet u Podgorici - osnovne studij e, završila je sa prosječnom ocjenom 9,51 i dobitnica je državne stipendij e. Trenutno je na specij alističkim studij a-ma u Podgorici, smjer projektantski. Učesnica je brojnih radionica kao i dobitnica prve nagrade na konkursu za hol "Mall of Montenegro". Od avgusta 2013. godine, angažovana je na Digitalizacij i pro-jekata kod prof. Aleksandra Kekovića.
Nikola Joksimović (1991) je iz Cetinja. Nakon uspješno završenog prvog semestra na Arhitekton-skom fakultetu u Podgorici prepisao se na Tehnički Univerzitet u Beču (TU Wien), odsjek arhitektura, gdje trenutno pohađa peti semestar.
Petra Ilijević (1993) je iz Kladova. Od 2011. godine je studentkinja osnovnih studij a Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. U julu 2012. je u okviru pro-jekta “EScapes” bila na stručnom usavršavanju u Španij i, dok je u julu 2013. bila učesnik ljetnje škole arhitekture 'APSS' u Kotoru.
Selma Hasanović je iz Bij elog Polja. Uspješna je studentkinja je treće godine na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.
Srđana Hajtnik (1990) je iz Kotora. Završila je osnovne studij e Arhitektonskog fakulteta u Pod-
gorici, a sada je student specij alističkih studij a na istom fakultetu.
Tamara Marović (1992) je iz Bara. Osnovne studij e na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici završila je 2013. Sada je na specij alističkim studij ama - odsjek projektantski.Godine 2011. učestvovala na izložbi najboljih stu-dentskih radova u Kuslevovoj kući, 2012. na radi-onici u Šavniku pod nazivom “Eco City Šavnik”, na radionici na Cetinju pod nazivom “Beautiful Cetinje International Architectural Workshop, Vr-tij eljka 2012”…
Vildan Ramusović (1992) je iz Sjenice. Student je treće godine Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. Kao predsjednik NVO Svjetlost pokrenuo je časopis “Komun@”, za lokalnu samoupravu i kulturnu bašti-nu Crne Gore. Takođe, radi na izdavanju publikacij e pod nazivom “Islamska arhitektura u Crnoj Gori”.
172 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 173
SPONZORI salona
174 prvi salon arhitekture 2013
prvi salon arhitekture 2013 175
176 prvi salon arhitekture 2013www.celebic.com
Prodaja: +382 20 444 482; +382 20 444 410
prvi salon arhitekture 2013 177
generalni zastupnik:LOKAR ZASTOPSTVA, d.o.o.
mob: +386 41 622 596lokar.zastopstva-ds@siol.net
www.lokar-buchtal.si
Keramičke pločiceza kupatila
Keramički mozaiki za kupatila,kuhinje, bazene
Keramičke pločiceza industrije, bolnice, kuhinje
Keramičke pločice za bazene
Keramičke pločiceza ventilirane fasade
178 prvi salon arhitekture 2013
®
prvi salon arhitekture 2013 179
180 prvi salon arhitekture 2013
Krovza svavremena!
• FLEKSIBILAN
• POUZDAN, JEDNOSTAVAN
• TRAJAN, BEZBEDAN
• 33 GODINA GARANCIJE
www.tondach.rs
prvi salon arhitekture 2013 181
182 prvi salon arhitekture 2013
Album
prvi salon arhitekture 2013 183
184
medijski sponzori salona
atlas TV
prvi salon arhitekture 2013 185
186 prvi salon arhitekture 2013
Recommended