Psihoanaliza i Socijalni Rad --

Struktura licnosti

Psihologija u Frojdovo vrijeme

Sigmund Frojd,neurolog iz Bea se smatra osnivaem psihoanalize, jednog potpuno novog usmjerenja u psihijatriji i psihologiji.

S obzirom na promjenu koju je unijela u psiholoku nauku, psihoanalizu porede sa takvim vrhunskim teorijama kao to su : darvinizam,Ajnstajnova teorija i marksizam.

Psihoanaliza je zamijenivi organske uzroke drutvenih poremeaja psiholokim,raskrstila sa klasinom psihijatrijom,kao to je raskrstila i sa tradicionalnom svijesti i spoznaji usmjerenom psihologijom.Zvanina psihologija i psihijatrija dugo je nisu poznavale kao nauku.Razlog se moe nai u tome to je psihoanaliza pokazala lanost drutvenog morala i ugrozila postojei drutveni poredak.

Rije psihoanaliza je najprije znaila samo metodu za prouavanje i lijeenje drutvenih poremeaja ,potom je dobila znaenje tumaenja i teorije o porijeklu i sutini tih poremeaja,prvenstveno histerije i seksualnih devijacija.Kasnije se sadrinski proirila ukljuujui u predmet svog interesovanja i normalnog ovjeka.Postala je opta teorija linosti da bi na kraju prevazila okvire psihologije i psihijatrije i poela tumaiti socioloke pojave poput: umjetnosti,nauke,religije i cjelokupne kulture.Nala je svoje mjesto kod laika, ljudi koji se ne bave psihologijom,ali je izazvala najotrija suprostavljanja stvarajui najee protivnike,ali i najee pristalice.Frojdovo otkrie nesvjesnog- Tehnika hipnozePrije nego to je poeo koristiti metodu slobodnih asocijacija,Frojd je doao u kontakt sa Brojerom ( Breuer),koji se bavio prouavanjem histerije i slinih tegoba.Tom prilikom se upoznao sa tehnikom hipnoze.Naime,Frojd i Brojer su primijetili da pacijent u hipnozi oivljava zaboravljeno pamenje.Opisali su sluaj djevojice , koja uz druge simptome nije mogla piti vodu,ma koliko bila edna.U hipnotikom stanju obnovila je dogadjaj,kada je bila prisiljena piti iz ae,iz koje je prethodno pio pas,to je u njoj izazvalo gadjenje i nelagodu.Poto je dogadjaj ponovo preivjela njeno se duevno stanje pogoralo.Takvu emocionalnu reakciju Frojd je nazvao efektom katarze. Posebnu panju je obraao na oivljavanje naizgled zaboravljenih dogadjaja.Na temelju tih svojih posmatranja,kasnije je izgradio teoriju nesvjesnog .Danas se esto upotrebljava i pojam podsvijesti,to nije Frojdov izraz,nego Jungov.Odbacio je hipnozu jer je katarziki uinak kratkotrajan i ne vodi trajnom ozdravljenju.Kao bitan razlog navodi i pacijentovu pasivnost.

Ubrzo se okrenuo metodu psihoanalize,odnosno metodu slobodnih asocijacija kako bi ga dovele do potisnutog konflikta odnosno traumatskog iskustva.Trudio se da otkrije traumatske doivljaje iz najranijeg ivotnog doba.im bi se pacijent i terapeut pribliili traumatskoj sadrini,pacijent poinje da prua otpor.Njegovi odbrambeni mehanizmi nastoje sprijeiti da nesvjesni konflikt postane svjesnim .Ovim takama otpora,Frojd je pridavao veliki znaaj,smatrajui da terapeut treba pacijenta odvraati od odbrambenih pretjeranih stajalita.Otpori su bili naroito oigledni kad bi se ukazivale asocijacije sekundarne prirode,jer je Frojd ranije opazio da je sadrina nesvjesnog po pravilu seksualne prirode.NIVOI SVIJESTI

Psihiki ivot je podijeljen na tri dijela razliitih svojstava i funkcija :

1.Svjesno

2.Predsvjesno (podsvjesno)

3.Nesvjesno

Svijest predstavlja najvii nivo linosti.Svjesno ine sva iskustva kojih ljudi

mogu biti svjesni u ma kom trenutku.Ima zadatak da opaa ta se dogadja unutar i

izvan due.Ideje u svjesno mogu dospjeti iz dva pravca: perceptualno-svjesno i

predsvjesno. U psihoanalitikoj teoriji Sigmunda Frojda , svjesni dio linosti je aspekt nae mentalne obrade u kom moemo da mislimo i govorimo na racionalan nain.Svjesni nivo ukljuuje stvari kao to su ula,percepcija,sjeanja unutar nae trenutne stvarnosti.Svijest radi po principu : Ono to primeujemo naim ulima, to i postoji i to moemo da razumijemo.Sve druge informacije koje stiu do nae svijesti, a ne dolaze putem naih ula, potpuno zamjenjuju nau svijest.Predsvjesno ine sjeanja, opaaji i misli kojih ljudi nisu svjesni u datom trenutku, ali koje lako mogu dozvati u svijest.To pojavljivanje u svijesti nekog podatka moe biti spontano ili se moe ostvariti sa minimalnim naporom kao, npr. kod prisjecanja neega.Predsvjesni nivo se takodje jo i naziva dostupnim pamenjem pojedinca.Predsvjesno se nalazi izmedju svijesnog i nesvjesnog dijela linosti .U toku terapije neki se sadraji u linosti uzdiu iz nesvjesnog u podsvjesno , a onda u svijest.

Nesvjesno ini najvei dio psihikog ivota koji je skriven.Za Frojda ovjek ne

predstavlja svjesno, ve nesvjesno bie.On je na neki nain stranac samom sebi,

ne poznaje samog sebe i ne moe samog sebe nikada ni upoznati ako mu drugi u tome ne pomognu.Razlog nemogunosti spoznavanja sebe jeste i u tome to je podruje nesvjesnog u linosti svakog pojedinca po svom opsegu i znaenju vee u poredjenju sa svijeu.Nesvjesni dio sadri one nagone,instinkte i tenje kojih ovjek nije svjestan,ali koji motiviu najvei dio onoga to govori ,osjea i ini.Sadraj nesvjesnog je esto neprihvatljiv ili neprijatan i po Frojdu ima prijetei karakter i predstavlja opasnost za sadanju linost pojedinca.Nesvjesno esto ine i osjeaji bola,anksioznosti ili konflikti.Temelj je psihoanalitikog tumaenja linosti i psihoanalitike prakse.Nesvjesno utie na nae ponaanje,snove,zaboravljanje i uzrok je omaki.Frojd je vjerovao da nesvjesno moe biti otkriveno u nehotinim radnjama kao to su

zaboravljanje,jeziki lapsusi i slino.Za Frojda,naizgled sluajne ili nenamjerne radnje nisu uopte sluajne,ve su odredjene nesvjesnim motivima.

Struktura linosti

Po Frojdu postoje tri strukture koje zajedno ine linost svakog pojedinca:

1.Id (ono)

2.Ego (ja)

3.Super-ego (nad ja)

Id,ego i super ego su oznake za odredjene procese unutar linosti i koncepcija

ove tri strukture je poznata kao strukturalna koncepcija. ID (ONO)

Id je urodjena komponenta linosti.On sadri sve ono to je kod

pojedinca naslijedjeno.Ovaj aspekt linosti je potpuno nesvjestan i sjedite

je instikata i prema tome rezervoar psihike energije kojom organizam

raspolae.Id je izvor energije za sve ostale aktivnosti i procese u linosti,a

to znai i izvor energije koja je neophodna za funkcionisanje ega i super-ega.Id

je sredite svega sto je ,,animalno" i neorganizovano.On ne poznaje zakone,ne

priznaje nikakva pravila i djeluje na primitivan nain koji niim nije ogranien

i sputan.Id je vodjen principom zadovoljstva ,koji tei trenutnom zadovoljenju

potreba i elja.Ako ove potrebe nisu momentalno zadovoljene nastaje stanje

anksioznosti ili tenzije.Ipak,trenutno zadovoljenje potrebe nije uvijek mogue.

Kad bi se linost iskljuivo vodila principom zadovoljstva ,to bi za rezultat

imalo ponaanje koje nije socijalno prihvatljivo.Da bi se id oslobodio vika

energije ili napetosti koju taj viak energije izaziva ,on se slui ili

refleksnim akcijama ili primarnim procesom.

Refleksne akcije - urodjene i automatske reakcije koje istog trena djeluju na

smanjenje napetosti.

Primarni proces - sloeniji je od refleksa i predstavlja psiholoku

akciju.Napetost se smanjuje kroz primarni proces na taj nain to on stvara

predstavu nekog objekta koja e smanjiti napetost (Npr. Primarni proces

snadbijeva gladnu osobu mentalnom slikom hrane ). Takve predstave nazivaju se ,,

ispunjenjem zelje ''.Najbolji primjer za primarni proces je san za koji je Frojd

vjerovao da predstavlja ispunjenje ili pokuaj ispunjenja zelja.Id u svom funkcionisanju ne poznaje realnost,medjutim zadovoljenje nagona i uopte odranje ivota moe se postii jedino u kontaktu sa realnou.Potrebno je razlikovanje spoljanjeg stvarnog svijeta od fiktivnog svijeta vlastitih elja ,potreba i nagona.Zbog toga to potrebe organizma zahtijevaju odnos sa svijetom stvarnosti,nastaje druga struktura linosti -Ego (JA).

EGO (JA)

Ego funkcionie po naelu realnosti,koja tei da zadovolji potrebe,nagone i elje na realistian i socijalno prihvatljiv nain.Princip realnosti razmatra

posledice neke akcije prije nego sto odlui da li da zadovolji elju ili odbaci

impuls,odnosno tei da otkrije realan objekt koji ce omoguiti odgovarajuu, a

ne fiktivnu satisfakciju ili zadovoljenje nekog nagona.Ego djeluje kroz

sekundarni proces- kognitivni proces kojim se utvrdjuju planovi, programi i naini postupanja da bi se dolo do onih objekata koji mogu zadovoljiti nagone

Ida i to na takav nain koji nee ugroziti egzistenciju pojedinca ili egzistenciju drugih osoba.Ego je sjedite intelektualnih funkcija i on je racionalan.Umjesto zadovoljavanja elja, ego je angaovan u testiranju realnosti.Medjutim, i ako se Id i Ego razlikuju ne smije se zaboraviti da je Ego nastao iz Ida i da on , zapravo , kao i cijela linost predstavlja dio Ida.On istovremeno mora zadovoljavati zahtjeve Ida,zahtjeve spoljanje realnosti, ali i moralne principe treeg dijela linosti- Super-ega.

Mehanizmi odbranesu uenjem steeni nesvjesni naini reagovanja na razliite frustracije. Na taj nainlinostpokuava da sauva samopotovanje, razrijei tenzije i obezbjedi prihvatljivoponaanjeu svojoj sredini.Frojdje mehanizmu odbrane pripisao funkciju falsifikovanja i iskrivljavanja stvarnosti, ime se onemoguava prodor usvijetnagonaije bi zadovoljavanje (ili samo prisustvo usvijesti) moglo ugroziti integritetlinosti.Mehanizmi odbrane su postupci kojima se ovjekovo ja brani od ugroavajuih spoljanjih opasnosti i od sopstvenih neprihvatljivih elja. Mehanizmi odbrane linosti su mnogobrojni.Racionalizacija- traenje loginog opravdanja za sopstveni uspjeh ili neuspjeh, koje moe, ali ne mora da bude tano. To je pokuaj da se, u cilju ouvanja samopotovanja, od sebe i drugih sakriju stvarni motivi ponaanja. Postoje dvije ekstremne situacije:"kiselo groe" - omalovaavanje nedostinog motiva ili"slatki limun" - velianje malog uspjeha.

Identifikacija- poistovjeivanje- preuzimanje karakternih osobina, misli i osjeanja neke druge osobe (agresora, izgubljene drage osobe). Obino se javlja kao posledica potrebe osobe da bude voljena od strane druge osobe. SUPER-EGO (NAD JA)

Super-ego je dio linosti koji se poslednji razvija i funkcionie po principu

moralnosti.Nastaje i razvija se pod uticajem spoljne okoline tj. drutva u kom

pojedinac ivi.Svaki pojedinac, da bi mogao ivjeti u drutvu i sa ostalim

ljudima , mora usvojiti ,, pravila igre" odnosno ,, pravila ponaanja'' koja

vrijede u tom drutvu.(norme,vrijednosti,moral,etiku...).Super-ego je moralni

uvar linosti i njegova glavna funkcija je da sudi o tome ta je dobro a ta

loe u postupanju i ponaanju linosti , zastupa vie idealno nego realno,tei

vie savrenstvu nego zadovoljstvu.Super- ego se razvija inkorporiranjem

vrijednosti i standarda koje djetetu usadjuju najprije roditelji a onda ira

drutvena okolina.ovjek se ne radja sa Super- egom ili sa moralnim i etikim

standardima ve se Super-ego razvija naknadno, usvajanjem ili inkorporacijom

drutvenih normi i etikih standarda kao i procesom socijalizacije.Super-ego

pojedinca je onakav kakvim ga je napravila socijalna okolina tog pojedinca.

Super-ego se razvija pod uticajem naredjivanja i kznjavanja.Na taj nain

dijete postepeno ui ono ta smije i ono ta ne smije i tako poinje da upravlja

svojim ponaanjem i usmjerava ga.Frojd razlikuje dva dijela Super-ega:

Savjest- struktura koja se u njemu razvila pod uticajem kazni roditelja i drugih

lanova drutva.Ima funkciju i sposobnost da pojedinca kanjava za postupke koji nisu u skladu sa drutvenim normama.To najee postie kroz osjeanje krivice i grijeha i javlja se uvijek kada ponaanje pojedinca nije u skladu sa idealima koje je u njega usadilo drutvo, reprezentant je socijalnih zabrana i kazni.

Ego- ideal- struktura Super ega koja se razvija pod uticajem nagrada i pohvala

koje pojedinac dobija od svog okruenja.Regulie i djeluje na ponaanje linosti

na taj nain to ponavlja ciljeve kojima pojedinac tei i koji kada su dostignuti izazivaju u pojedincu osjeaj ponosa i vlastite vrijednosti .(Npr.Dijete koje je hvaljeno za svoj kolski uspjeh nastoji da postigne u budunosti takav ili jo bolji uspjeh).Super-ego je potpuno razvijen tek onda kada su razvijeni i savjest i ego- ideal pojedinca.Potpunu zrelost postie onda kada moe uspjeno i potpuno regulisati i voditi ponaanje tj. kada se razvije samokontola ponaanja.

DINAMIKA LINOSTI INSTINKTI ILI NAGONIPoznato je da je Frojdova teorija prva elaborirana teorija linosti.Elaboriranost te teorije daje upravo onaj dio koji se odnosi na dinamiku linosti.Frojd je prvi razvio jednu dinamiku teoriju linosti, a ne staticku deskripciju na bazi ovih ili onih mrtvih ili petrificiranih obiljeja i karakteristika.Za Frojda ovjek predstavlja jedan energetski sistem ili sistem energije.Kao ljekar Frojd je zakljuio da ljudski organizam funkcionie tako to troi energiju , a energija je kao to je pokazala fizika, jedna ,jedinstvena i neunitiva.Prema tome, ljudski organizam mora funkcionisati prema zakonu o konzervaciji energije jednako kao i svaki drugi sistem energije.Poseban oblik energije je psihika energija,koja nastaje u idu djelovanjem instikata.INSTINKT je definisan kao urodjeni psiholoki predstavnik unutranjeg tjelesnog izvora razdraenja.Psiholoki predstavnik je nazvan elja a tjelesno razdraenje iz kog proistie potreba.Prema tome , stanje gladi se moe opisati fiziolokim jezikom kao stanje dijetetskog pomanjkanja u tkivima tijela , a psiholoki je predstavljeno kao elja za hranom.elja dejstvuje kao motiv za ponaanje .Gladna osoba trai hranu.Instinkti se stoga smatraju pokretakim snagama linosti.Oni ne samo da nagone na ponaanje,ve odredjuju njegov pravac.

Instinkt je koliina duevne energije ,ili, kako kaze Frojd >> mjera zahtjeva za rad due