View
137
Download
3
Category
Preview:
DESCRIPTION
Struktura psiholoske nauke
Citation preview
STRUKTURA PSIHOLOŠKE NAUKE
OPERACIONALNE DEFINICIJE
empirijske definicije – definicije zasnovane na činjeničnim evidencijama
operacionalne definicije – vrsta empirijskih definicija čiji je cilj da: sadržaj naučnog pojma zasnuju na posmatranim činjenicama i operacijama posmatranja i merenja
primer: pamćenje – reprodukcija – broj reprodukovanih besmislenih slogova- prepoznavanje – broj prepoznatih besmislenih slogova- ušteda – kraće vreme ponovnog memorisanja liste
Šta je operacionalizam?
Skiner – operacionalizam je postupak saopštavanja: svojih posmatranja manipulativnih i računskih procedura u vezi sa posmatranim pojavama logičkih i matematičkih koraka od ranijih ka kasnijim stavovima ništa više
problemi operacionalizma:
onemogućavanje uopštenog, generalizovanog znanja ima onoliko pojmova koliko je operacionalizacija
neki pojmovi su nedostupni operacionalnim definicijama apstraktni i složeni pojmovi (pr. osobina ličnosti)
naučna sterilnost i intelektualni asketizam nauka teži novom, u datom trenutku nedostupnom operacionalizaciji
izmene (dogmatskih) stavova o neophodnosti strogog operacionalnog definisanja:
Karnap – svaki naučni pojam treba da bude: verifikabilan – empirijski proverljiv testabilan – poznavanje tehnike kojom se može objektivno posmatrati konfirmabilan – nije (trenutno) testabilan, ali se može svesti na pojave koje je, u principu, moguće posmatrati
VRSTE NAUČNIH POJMOVA (I VARIJABLI) U PSIHOLOGIJI
M. Marks – klasifikacija po kojoj se naučni pojmovi odnose na: stvari i svojstva (izraženi imenicama i pridevima) događanja (izraženi glagolima) odnose i veze – konstrukti (izraženi iskazima)
varijable u psihologiji: osnovne vrste:
S – spoljašnja draž (obično nezavisna varijabla) R – spoljašnja reakcija tj. ponašanje (obično zavisna) O – organska, unutrašnja varijabla (zavisna ili nezavisna)
INTERVENIŠUĆE VARIJABLE I HIPOTETIČKI KONSTRUKTI
intervenišuće varijable (I.V.): između S i R varijabli utiču na njihov međusobno odnos zaključene na osnovu antecedentnih i konsekventnih varijabli
intervenišuće varijable definisane su u okviru empirijskih zakona i van tih zakona nemaju
OS R
I.V.S R
S
S
R
R
nikakvo drugo značenje
hipotetički konstrukti (H.K.): između S i R varijabli utiču na njihov međusobno odnos zaključene na osnovu antecedentnih i konsekventnih varijabli, ali sadrže i “pretek značenja” koji nije operacionalno definisan
hipotetički konstrukti sadrže višak značenja koji nije u potpunosti moguće svesti na antecedentne i konsekventne varijable
razlika između intervenišućih varijabli i hipotetičkih konstrukata:
M. Marks – principi razgraničavanja I.V. i H. K.
stepen eksplicitnosti fiziološke hipoteze H.K. postavljaju eksplicitnu fiziološku hipotezu; ona ima status realiteta
(pr. gubljenje tragova u mozgu)
stepen operacionalne definisanosti: I.V. su potpuno operacionalno definisani, H.K. sadrže višak značenja (obično fiziološku pretpostavku)
BIHEJVIORIZAM I NAUČNA OBJEKTIVNOST
faze razvoja bihejviorizma – relevantni pojmovi: stav prema introspekciji i mentalističkim pojmovima shema psiholoških zakona vrsta varijabli i definicija kriterijum naučne objektivnosti nivo pristupa (molarno/molekularno)
kriterijumi naučne objektivnosti: Vatson:
objektivno je ono što više posmatrača može da istovremeno posmatra (ontološki kriterijum objektivnosti))
Cener: objektivno je ono što: - različiti nezavisni posmatrači
- u isto ili različito vreme- pod istim uslovima- opažaju (doživljavaju/saopštavaju) kao isto
(gnoseološki kriterijum objektivnosti)
H.K:
S R
?
?
?
?
OSOBINA LIČNOSTI
I.V. H.K.
relativno stalna i generalizovana tendencija ka određenoj vrsti ponašanja
neuropsihički sistem kojipokreće i upravlja doslednimformama ponašanja
NAUČNI ZAKONI
empirijski naučni zakon - stav u kome se tvrdi relativno opšta, relativno stalna i nužna vezameđu pojavama stvarnosti
karakteristike: stav (iskaz) koji govori o povezanosti varijabli istinit ili relativno istinit opšti, univerzalni stav – neograničeno važenje reč je o relativnoj opštosti ukazuje na nužnost veza ograničenoj uslovima XY
bliski pojmovi: empirijske generalizacije i tendencijske pravilnosti (ukazuju na relativnost)
(neke) vrste empirijskih naučnih zakona:
temporalni intervalni genetički
taksonomski (sindromski) statistički zakoni kauzalni zakoni – XY je dovoljan i nužan uslov Z (XY uzrokuje Z) nekauzalni (funkcionalni) zakoni – pod uslovima XY dešava se Z
TEORIJE I HIPOTEZE
šta se smatra teorijom (hipotezom): integracija utvrđenih naučnih zakona (nema hipotetičnosti) hipotetička integracija naučnih zakona (teorija = hipoteza)
sadržaj teorija i hipoteza: postojanje neke pojave uzrok neke pojave funkcionalna i kauzalna povezanost pojava
kriterijumi dobre teorije i hipoteze:
sadržinski: potvrđenost činjenica usklađenost sa drugim (opštijim) teorijama i hipotezama
formalni: jednostavnost – najmanji broj eksplanatornih principa obuhvatnost – “pokrivanje” većeg broja pojedinačnih slučajeva plodnost – produkcija vćeg broja opovrgljivih hipoteza
vrste teorija: M. Marks – četiri tipa:
induktivni hipotetičko deduktivni funkcionalni model
SISTEMI
MekGok – definicija psiholoških sistema = koherentna i obuhvatna, ali fleksibilna organizacija i interpretacija činjenica i specijalnih teorija
osnovni kriterijumi: definicija psihologije – predmet i metod eksplikacija osnovnih postulata određenje vrste činjenica
subjektivne/objektivne kvalitativne/kvantitativne molarne/molekularne
OBJAŠNJENJA
priroda objašnjenja (svođenje raznolikog na fundamentalno) – odgovor na pitanje „zašto?“: objasniti – podvesti pojavu koja se objašnjava pod neki opšti zakon objasniti – navesti uzroke neke pojave
vrste objašnjenja: generalizatorsko – podvođenje utvrđene činjenice pod neko postojeće opšte pravilo, ili dedukcija potencijalne činjenice
iz poznatog opšteg pravila, uz proveru tačnosti dedukcije u generalizatorskom objašnjenju najčešće se objašnjavaju:
- činjenice – izvođenjem iz zakona ili teorije- zakoni - izvođenjem iz opštijeg zakona ili teorije- teorije – izvođenjem iz opštije teorije
pr. objašnjenje Ebinghausove krivulje zaboravljanja (kao empirijske zakonitosti) teorijom interferencije
kauzalno – objašnjenje neke činjenice navođenjem uzroka koji stoje u njenoj osnovipr. antipatije ili hostilnosti prema određenim osobama zakonitostima emocionalnog uslovljavanja ili socijalnog učenja
konstruktivno – objašnjenje pojave X eksplanansom iz istog domena; objašnjenje neke činjenice zakonom ili teorijom iz istog naučnog domena (isto što i generalizatorsko)
pr. objašnjenje tendencije ka pozitivnom ili negativnom afektivitetu kombinacijom bazičnih osobina ličnosti
reduktivno – objašnjenje pojave X eksplanansom iz nižeg domena; objašnjenje neke činjenice iz jednog naučnog domena, zakonom ili teorijim iz nižeg tj. fundamentalnijeg domena
pr. objašnjenje tendencije ka pozitivnom ili negativnom afektivitetu neurohumuralnim statusom
teleološko – objašnjenje svrhom (funkcijom); objašnjenje činjenice navođenjem svrhe koju ima, šta se njome postiže
pr. objašnjenje bazičnih emocija navođenjem njihove adaptivne funkcije
ad-hoc objašnjenje – objašnjenje za datu priliku; po naučnom karakteru, pre je hipoteza no objašnjenje
Recommended