View
39
Download
11
Category
Preview:
DESCRIPTION
Stručni poslovi sport
Citation preview
TRENERI I STRUNI POSLOVI U HRVATSKOME PORTU
projektna studija
Projektna studija Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu izraena je temeljem ugovora izmeu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske i Sveuilita u Zagrebu Kineziolokoga fakulteta od 12. srpnja 2011. godine (klasa: 620-0/11-03/00170, urbroj: 533-11-11-05 /MZO/; klasa: 620-01/11-0108/00001, urbroj: 251-75-01-11-00001 /KIF/), za potrebe Nacionalnoga vijea za port, a temeljem provedenoga postupka javne nabave (006-11-MV) i ponude Sveuilita u Zagrebu Kineziolokoga fakulteta (broj 02/11) od 16. lipnja 2011. godine.
- 2 -
Voditelj projekta:
prof. dr. sc. Igor Juki
Autori studije:
Zrinko ustonja, prof. prof. dr. sc. Igor Juki prof. dr. sc. Dragan Milanovi
Suradnici u istraivanju i prikupljanju podataka:
Daniel Bok, prof. Ines avar, prof. Cvita Gregov, prof. Zvonimir Kalik, prof. Josip Kovaevi, prof. dr. sc. Luka Milanovi Lucija Mudronja, prof. Dario kegro, prof. dr. sc. Sanja alajFilip Ujakovi, prof.
Lektura i korektura:
eljka Jaklinovi-Fressl, prof.
Prijelom i priprema za tisak:
Sreko Serti, Seniko Studio, d.o.o.
Tisak:
Tiskara Zelina d.d.
Naklada:
100 primjeraka
Zagreb, prosinac 2011.
- 3 -
Zahvaljujemo se ravnatelju Dravnog zavoda za statistiku dr. sc. Ivanu Kovau koji nam je omoguio koritenje statistikih podataka o portu kojima raspolae Dravni zavod za statistiku te pomogao u objanjenju metodologije koju koristi Dravni zavod za statistiku u statistikom praenju porta. Zahvaljujemo se Hrvatskom olimpijskom odboru, predsjedniku dr. sc. Zlatku Matei, glavnom tajniku Josipu opu i njihovim suradnicima koji su poduprli ovo istraivanje i pomogli u anketiranju i prikupljanju podataka od strane nacionalnih portskih saveza. Posebno se zahvaljujemo nacionalnim portskim savezima i odgovornim osobama koje su sudjelovale u prikupljanju podataka za potrebe ove studije:
Nacionalni portski savez Odgovorna osoba za prikupljanje podataka 1. Hrvatska federacija twirlinga dr. sc. Jasenka Wolf-Cvitak 2. Hrvatski aikido savez Ivan Zafranovi 3. Hrvatski atletski savez Sinia Ergoti 4. Hrvatski badmintonski savez Lidija Petrinovi Zekan 5. Hrvatski baseball savez Kristina Uroi 6. Hrvatski biatlonski savez Robert Kontak 7. Hrvatski bob i skeleton savez Ivan ola 8. Hrvatski boarski savez Ana-Marija Vukres 9. Hrvatski gimnastiki savez Iva Murat Koi 10. Hrvatski hokejski savez Slaven Zlatar 11. Hrvatski hrvaki savez Pave Kosovi 12. Hrvatski jedriliarski savez Ivo Jai 13. Hrvatski judo savez Miro Jurmanovi 14. Hrvatski kajakaki savez Branko Lovri 15. Hrvatski konjiki savez Eduard Petrovi 16. Hrvatski koarkaki savez Tihana Malovi 17. Hrvatski kuglaki savez Boris Mezak 18. Hrvatski nogometni savez mr. sc. Vatroslav Mihai i Robert Uroi 19. Hrvatski planinarski savez Darko Berljak 20. Hrvatski rock'n'roll savez Denis Lilih 21. Hrvatski rukometni savez Lidija Boji-ai
- 4 -
22. Hrvatski sanjkaki savez Ivan ola 23. Hrvatski savate savez eljko Jarec 24. Hrvatski savez daljinskog plivanja Janez Maroevi 25. Hrvatski savez hokeja na ledu Mario Jurkovi 26. Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja Aleksandar Masnec 27. Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve" Vlatko Maek 28. Hrvatski savez tajlandskog boksa Neven Mada 29. Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard Ana Kera 30. Hrvatski savez za skokove u vodu Ana Kera 31. Hrvatski savez za portski ribolov na moru Rudi Mozeti 32. Hrvatski skijaki savez Damir Raos 33. Hrvatski softball savez Dijana Peri 34. Hrvatski squash savez Davor Srednoselec 35. Hrvatski streliarski savez Goran Ahel 36. Hrvatski streljaki savez Ivan Cvitak 37. Hrvatski sveuilini portski savez Ronald trumberger 38. Hrvatski ahovski savez Ervin Sindik 39. Hrvatski kolski portski savez Hrvoje ustonja 40. Hrvatski portski savez gluhih Marijo Lui 41. Hrvatski teniski savez Gordan Pavlovi 42. Hrvatski veslaki savez Sandra Jei 43. Jetski savez Hrvatske Ana Kera 44. Specijalna olimpijada Hrvatske Franjo Horvat
- 5 -
Saetak studije
Iznimno vana pitanja buduega razvoja porta odnose se na strune
kadrove koji obavljaju strune poslove u portu. U piramidi strunih
kadrova koji obavljaju strune poslove treneri se nalaze na prvom mjestu i
ine osnovni struni kadar u portu. Naalost, u ovom trenutku ne postoje
gotovo nikakvi kvantitativni pokazatelji o trenerima i strunom radu u
hrvatskome portu. Sa stajalita stratekog planiranja budueg razvoja
porta u Republici Hrvatskoj bilo je nuno potrebno prikupiti niz kvalitetnih
pokazatelja trenutnog stanja trenera i pokazatelja strunog rada u
hrvatskome portu. Navedeno je nuno i radi zakonskog i podzakonskog
normiranja i definiranja ovog vanog podruja.
Cilj ove studije bilo je prikupljanje i analiza pokazatelja strunoga rada
u sustavu hrvatskoga porta, prije svega o trenerima kao osobama koje
planiraju i programiraju, kontroliraju i provode portski trening sa
portskom ekipom ili pojedinim portaem:
broj i struktura trenera (s obzirom na poslove koje obavljaju, npr. trener seniora, trener mlaih dobnih uzrasta, kondicijski treneri i
sl.)
analiza sustava kolovanja i osposobljavanja trenera obrazovna struktura trenera socijalni i radni status trenera struno usavravanje i sustav cjeloivotnog uenja trenera licenciranje trenera sustav kontrole i nadzora nad strunim radom i kvalitetom
obavljanja strunih poslova
- 6 -
Broj i struktura trenera
Rezultati ove studije i provedenih analiza doputaju zakljuak kako
trenerski poziv u sustavu hrvatskoga porta nije u povoljnom poloaju.
Uoen je znaajan nedostatak trenera. Naime, trenerske poslove obavlja
oko 11.500 osoba odnosno svega oko 2,2 trenera po portskom klubu, a
u nekim portovima i u nekim upanijama naroito je izraen nedostatak
portskih trenera. Nepovolja odnos broja trenera i portskih klubova
ukazuje na nedovoljan broj trenera i nedovoljnu pozornost koja se
poklanja strunom radu u portskim klubova. U budunosti je potrebno
znaajnije poveati broj trenera u portskim klubovima. Broj trenerica je
izrazito malen i trenerske poslove obavlja svega 6% ena. Najvei broj
trenera u hrvatskom portu, njih 75%, su treneri mlaih dobnih skupina.
Seniorskih je trenera 15,5%. Vrlo je malen postotak pomonih (4,6%) i
kondicijskih trenera (0,8%), to omoguava zakljuak kako su hrvatski
treneri jo uvijek tzv. univerzalni treneri, koji rade bez odgovarajuih
strunih timova sa specijaliziranim trenerima, to je ozbiljan
ograniavajui imbenik kvalitete trenerskoga rada u hrvatskome portu.
U tom je smislu potrebno promovirati timski struni rad i ukljuivanje
relevantnih strunjaka iz razliitih podruja sportske pripreme.
Obrazovna struktura trenera
Jedan od vanijih problema koji je postavljen pred istraivaki tim
prije izrade ove projektne studije bio je problem analiziranja trenutanoga
stanja kolovanja odnosno aktualne obrazovne strukture trenera u
Republici Hrvatskoj. U tom podruju dobiveni rezultati studije pokazuju
izuzetno nepovoljnu situaciju. Naime, od ukupnoga broja analizom
obuhvaenih trenera njih ak 2.194 ili 37,2% ne ispunjava zakonske
uvjete za obavljanje trenerskih poslova, odnosno smatraju se
nekvalificiranima, a posljedino i nekompetentnima i bez potrebnih znanja
- 7 -
za posao koji obavljaju, dok se 3.711 trenera ili 62,8% smatra
kvalificiranima za obavljanje trenerskih poslova. Obrazovna struktura
mukih trenera je povoljnija od obrazovne strukture trenerica budui da
ak 288 ili 72,9% trenerica nema potrebnu strunu kvalifikaciju, dok njih
107 ili 27,1% obavlja trenerske poslove u skladu sa Zakonom o portu,
odnosno ima potrebnu razinu strune spreme. Najvei udio trenera u
analiziranom uzorku, gotovo 50%, ine treneri koji su tek osposobljeni za
rad u portu putem razliitih teajeva. veina njih osposobljena je putem
teajeva Nogometne akademije Hrvatskoga nogometnoga saveza.
Najobrazovaniji trenerski kadar u Republici Hrvatskoj, odnosno treneri koji
su strunu spremu stekli zavretkom Kineziolokoga fakulteta ili tzv. Vie
trenerske kole odnosno Odjela za izobrazbu trenera koji od studenoga
2011. godine djeluje kao Studijski centar za izobrazbu trenera pri
Kineziolokom fakultetu u Zagrebu ine tek 30% trenera u sustavu
hrvatskoga porta. Sasvim je izvjesno kako postoje znatne rezerve,
potrebe i mogunosti za angairanje tih kadrova u budunosti. Sustav
porta mora postati prijemiviji za najkolovanije trenere, stvarati uvjete
za njihovo angairanje i poticati zavrene studente kineziolokih fakulteta
za vee ukljuivanje u sustav porta. Takoer je potrebno stimulirati
nositelje postojeih sustava kolovanja trenera za otvaranje novih
programa za kolovanje trenera radi poveanja broja kolovanih trenera
te razvijati nove programe kolovanja trenera, osobito za one portove u
kojima je primjetan velik nedostatak obrazovanih trenera.
U veini portova koji su ukljueni u ovu analizu primjetan je
nedopustivo nizak broj kvalificiranih trenera. Udio kvalificiranih trenera u
olimpijskim portovima kree se ve od tek 1,5%, dok postoje nacionalni
portski savezi neolimpijskih portova gdje u portskim klubovima tog
porta nema niti jednog kvalificiranog trenera. Nekvalificirani treneri,
odnosno treneri koji ne ispunjavaju zakonske uvjete za obavljanje
trenerskih poslova ine veinu trenera u veini portova.
- 8 -
Navedeni podaci predstavljaju iznimno vaan rezultat ove studije.
Naime, ti rezultati vrlo jasno podvlae velike probleme s trenerskim
kadrom i trenerskim radom u hrvatskome portu. I vie je nego neobino
da nacionalni portski savezi, portski klubovi, portske zajednice i drugi
imbenici sustava porta posveuju toliko malo pozornosti trenerskome i
strunome radu.
Takva situacija je posljedica sustavne nebrige i zanemarivanja
podruja strunoga rada u portu u posljednjih dvadesetak godina. S
jedne se strane postavlja pitanje smisla postojanja Zakona o portu i
odredaba o trenerima i strunim poslovima u portu, a s druge strane
postaje jasnija dalekosenost posljedica i pogubnost injenice da
zakonodavac jo uvijek nije izradio ni usvojio provedbene podzakonske
akte koji su trebali regulirati pitanje obavljanja strunih poslova u portu.
Te injenice upozoravaju na alarmantno stanje u sustavu strunih poslova
u hrvatskome portu.
Socijalni i radni status trenera
Socijalnom, radnom i ekonomskom statusu trenera treba posvetiti
posebnu pozornost. Ta su pitanja najosjetljivija podruja buduega
planiranja razvoja trenerske struke u Republici Hrvatskoj. Ne pronae li
se nain za kvalitetno rjeavanje brojnih otvorenih pitanja radnoga i
socijalnoga statusa trenera, teko je oekivati znatnije podizanje i
kvalitete rada trenera, a posljedino, ni njihova obrazovnoga statusa.
samo 27,4% trenera angairano za obavljanje trenerskih poslova na
temelju ugovora o radu odnosno da su zaposleni u portskim klubovima
bilo da se radi o ugovorima na odreeno bilo na neodreeno vrijeme. Ti
treneri se smatraju trenerima profesionalcima. Veina trenera ili njih ak
72,6% nisu treneri profesionalci, odnosno angairani su kao honorarni
djelatnici ili volonteri u portu.
- 9 -
Zabrinjavajua je injenica da je najmanji udio trenera, samo 11,1%,
zaposlen temeljem ugovora o radu na neodreeno vrijeme. To znai da
najmanje trenera moe ostvariti, i realno ostvaruje, zaposlenje i
materijalno osigurava egzistenciju u trenerskome pozivu. Ta injenica
moe destimulirajue djelovati na mlade ljude koji ele ostvariti trenersku
karijeru i kolovati se za taj poziv. Odnosno, osobe koje su stekle
visokokolsku naobrazbu iz podruja kineziologije odnosno trenerske
struke, suoeni s naprijed navedenom injenicom, materijalno osiguranje
svoje egzistencije i zaposlenje e radije potraiti na drugim podrujima u
kojima se mogu zaposliti sa svojom strunom spremom.
Udio trenera koji ima via primanja od priblino prosjene isplaene
plae u Republici Hrvatskoj za rujan 2011. godine (vie od 5.500 kune
neto) je 51,2% od ukupno zaposlenih trenera. Od toga broja veinu ine
treneri koji su zaposleni temeljem ugovor o radu na odreeno vrijeme.
Udio trenera s niim primanjima od priblino prosjenih primanja u
Republici Hrvatskoj je 48,8%. Iako, sasvim je izvjesno, ima pojedinih
trenera koji ostvaruju znaajna primanja, na temelju podataka
prikupljenih u ovoj analizi ne bismo trenere mogli svrstati u skupinu ljudi
koji ostvaruju iznadprosjena primanja, jer gotovo isti broj zaposlenih
trenera ostvaruje i ispodprosjena primanja za svoj rad.
injenica da se ovome podruju trenerskoga rada u portu do sada
posveivala mala i nedovoljna pozornost, razlog je da preporuimo
ulaganje osobito velikih napora u cilju daljnje analize stanja, a potom i
ureenja socijalnoga i radnoga statusa trenera u hrvatskome portu.
Struno usavravanje i sustav cjeloivotnog uenja trenera
Kada govorimo o kvaliteti rada u portu, tada je jedan od najvanijih,
ako ne i najvaniji segment struno usavravanje i paradigma
cjeloivotnoga uenja trenera. S obzirom na to da se velika veina
- 10 -
nacionalnih portskih saveza izjasnila kako ima ustrojen sustav strunoga
usavravanja te kako je uglavnom zadovoljna njime, a oni savezi koji
trenutano nemaju razvijen taj sustav planiraju to uiniti u sljedeih pet
godina, moemo iskazati zadovoljstvo sustavom strunoga usavravanja
trenera u analiziranim nacionalnim portskim savezima. Meutim, malo je
saveza koji uspijevaju okupiti vie od 2/3 svojih trenera u sustav
strunoga usavravanja to se najee dogaa jednom godinje. Ni s
jednim od dva podatka o obuhvatu trenera i uestalosti odnosno ponudi i mogunostima strunoga usavravanja, ne moemo biti zadovoljni.
Uzimajui u obzir injenica kako je vrlo velik broj osoba koje obavljaju
trenerske poslove u portu bez potrebnih kvalifikacija, drimo nunim
izgraditi puno uinkovitiji i kvalitetniji sustav strunoga usavravanja.
Ozbiljno ustrojen i uinkovit sustav usavravanja i cjeloivotnoga uenja
moe djelomino pomoi u ublaavanju posljedica nekompetentnoga i
nestrunoga rada postojeih trenera te unaprijediti sustav portske
pripreme u svakom pojedinom klubu, a posljedino i u cijelome
hrvatskome portu.
Licenciranje trenera
Neuvoenjem sustava licenciranja trenera gotovo polovica
nacionalnih portskih saveza prepustilo je pitanje ispunjavanja uvjeta
trenera za rad u portskim klubovima u potpunosti samim portskim
klubovima to nije dobra praksa, pogotovo ukoliko se ima na umu loe
pokazatelje kvalificiranosti odnosno nekvalificiranosti velikog broja osoba
koje obavljaju trenerski posao. Niti jedan nacionalni portski savez se ne
bi trebao odrei prava provoenja licenciranja trenera, ali i drugih strunih
kadrova za rad u svom portu.
Usprkos pozitivnoj injenici kako veina portskih saveza ima uveden
sustav licenciranja. Zabrinjava podatak kako veina nacionalnih portskih
- 11 -
saveza dodjeljuje trenerske licence odnosno doputa rad osobama koje
ne ispunjavaju zakonske uvjete o potrebnoj strunoj spremi. Navedeno,
naravno, zauuje, jer bi se oekivalo kako je upravo nacionalnim
portskim savezima u interesu angairanje to veeg broja kvalitetnih,
kvalificiranih i kompetentnih trenera.
Sustav kontrole i nadzora nad strunim radom
Iako je samo 5% saveza odgovorila kako je u potpunosti zadovoljno
strunim radom u portskim klubovima skoro polovica ispitanih saveza
nikada ili rijetko provode nadzor i kontrolu strunog rada trenera u
portskim klubovima. S obzirom na navedeno predlaemo uvoenje
sustava kontrole i nadzora nad strunim radom trenera u portskim
klubovima na nacionalnoj razini.
Potrebno je jasno razraditi kriterije i nain provoenja nadzora te
sustav sankcija nad nestrunim radom trenera koji je, naalost,
uspostavljen samo u 10% nacionalnih portskih saveza.
Radi izuzetne vanosti sustava nadzora i kontrole strunog rada
trenera, pogotovo imajui u veliki broj nekvalificiranih trenera predlaemo
da se ovom podruju u budunosti, takoer, posveti izrazita pozornost,
naroito na razini zakonske regulacije ovog problema.
- 12 -
Poglavlje
Uvod 1.
O studiji Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu
Pretpostavke za izradu studije
Nacionalno vijee za port kao najvie struno tijelo koje se brine za
razvoj i kvalitetu porta u Republici Hrvatskoj (l.3 st.1, Zakon o portu,
NN, 71/06), u skladu sa svojim zakonom definiranim zadaama: 1) da
raspravlja o pitanjima vanima za port te predlae i potie donoenje
mjera za unaprjeenje porta i 2) da utvruje prioritetne projekte,
elaborate i studije za njihovo financiranje u sustavu javnih potreba u
portu (l.3 st.2, Zakon o portu, NN, 71/06), usvojilo je 21. rujna 2010.
godine, na svojoj 2. sjednici, Program izrade analitikih i stratekih
dokumenata i studija za sljedee mandatno razdoblje od etiri godine
(2010. 2014.).
Nacionalno vijee za port predvidjelo je usvojenim programom izradu
strunih studija vezanih uz etrnaest podruja porta, i to: port u
suvremenom hrvatskom drutvu; Objekti i oprema; kolski port i port na
visokim uilitima; Vrhunski port; portska rekreacija; port osoba s
invaliditetom; port u vojsci i policiji; Treneri i ostali struni kadrovi; Ustroj
porta i portsko zakonodavstvo u RH; Financiranje porta; Meudravna i
meunarodna suradnja u portu; Znanstveno-istraivaki rad u portu;
Zdravstvena zatita portaa te ene u portu. Svrha je tih studija
- 13 -
analizirati trenutano stanje na navedenim podrujima portske
djelatnosti. Studije e se koristiti kao temelj za donoenje buduih odluka,
odnosno koristit e se kao smjernice za daljnji rad Nacionalnoga vijea za
port kao najviega nacionalnoga tijela zaduenoga za promiljanje,
planiranje i provedbu razvoja porta u Republici Hrvatskoj.
Na treoj sjednici Nacionalnoga vijea za port, odranoj 29. rujna
2010. godine, usvojen je i prijedlog financijskoga plana za 2011. godinu u
kojemu su predviena sredstva za izradu, izmeu ostaloga, i projektne
studije Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu. Vlada Republike
Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske
su prihvatili financijski plan Nacionalnoga vijea za port predvidjevi
potrebna financijska sredstva u prijedlogu Dravnoga prorauna Republike
Hrvatske za 2011. godinu, koji je usvojen na 20. sjednici Hrvatskoga
sabora 23. studenoga 2010. godine, u stavci Nacionalno vijee za port
(A768039), u glavi 080 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.
Na temelju navedenih odluka, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta Republike Hrvatske, koje obavlja administrativne poslove za
potrebe Nacionalnoga vijea za port, otvorilo je 30. svibnja 2011. godine
postupak javne nabave za izradu projektne studije Treneri i struni
poslovi u hrvatskome portu. U postupku javne nabave prihvaena je
ponuda Sveuilita u Zagrebu Kineziolokoga fakulteta (broj 02/11).
Razlozi za izradu studije
Iznimno vana pitanja buduega razvoja porta odnose se na strune
kadrove koji obavljaju strune poslove u portu. U piramidi strunih
kadrova koji obavljaju strune poslove treneri se nalaze na prvomu mjestu
- 14 -
i ine osnovni struni kadar u portu. Naalost, u ovome trenutku ne
postoje gotovo nikakvi kvantitativni pokazatelji o trenerima i strunom
radu u hrvatskome portu. Sa stajalita stratekoga planiranja buduega
razvoja porta u Republici Hrvatskoj bilo je nuno prikupiti kvalitetne
pokazatelje trenutanoga stanja s trenerima i pokazatelja o strunom radu
u hrvatskome portu. Navedeno je potrebno i radi zakonskoga i
podzakonskoga normiranja i definiranja ovoga vanog podruja. Naime,
ako se pitanjima trenera i strunih poslova u portu ne pristupi planski,
analitiki i strateki, postoji opasnost da taj segment sustava postane
ograniavajui imbenik buduega razvoja hrvatskoga porta.
Tek nekoliko objavljenih radova ili studija koji govore o trenerima,
njihovu strunom radu, o poloaju trenera i njihovoj ulozi u sustavu
porta, odnosno o kolovanju trenera u Republici Hrvatskoj. Dojam je da
se tom podruju porta do sada, naalost, nije pridavalo dovoljno
pozornosti. Od uspostave dravne samostalnosti nije provedeno nijedno
ozbiljnije istraivanje ili analiza na nacionalnoj razini koja bi se odnosila na
trenere i druge strune kadrove odnosno strune poslove u hrvatskome
portu. Brojna pitanja trenerskoga i strunoga rada u portu nisu se
posljednjih dvadesetak sustavno razmatrala.
Treneri u portu, u pravilu, nisu strukovno povezani ni organizirani.
Tek je nekoliko primjera trenerskih udruga, ali one su uglavnom
ograniene na pojedini port, regiju ili uu trenersku specijalnost (npr.
Udruga hrvatskih koarkakih trenera, Udruga trenera Zagrebakoga
odbojkakog saveza, Udruga hrvakih trenera Hrvatske, Udruga hrvatskih
rukometnih trenera, Udruga kondicijskih trenera Hrvatske).
Posljedice takvoga stanja na podruju trenerskoga i strunoga rada su
da ne postoje osnovne informacije o broju trenera i drugih osoba koje
obavljaju strune poslove u hrvatskome portu ni o njihovoj strunoj
- 15 -
spremi, radnom ili socijalnom statusu. Podaci o licenciranju trenera vrlo su
turi, a zahtjevi za cjeloivotnim uenjem i usavravanjem trenerskoga i
drugoga strunoga kadra u hrvatskome portu gotovo da i ne postoje.
Praenje i kontrola trenerskoga rada odnosno obavljanja strunih poslova
u hrvatskome portu nije rijeeno na nacionalnoj razini zakonskim ili
podzakonskim aktima, odnosno skrb o tomu je potpuno preputena
nacionalnim portskim savezima koji nisu obvezni nadzirati struni rad, a
vrlo esto imaju i objektivna materijalna i kadrovska ogranienja za
provedbu kontrole nad trenanim radom. Kao posljedica se dogaa to da
se u praksi veine portova gotovo svatko moe baviti trenerskim poslom
jer nema sustavno rijeenoga pitanja kontrole trenerova rada odnosno
definiranih kriterija kvalitete strunoga rada.
U cilju rjeavanja navedenih i drugih otvorenih pitanja trenerskoga i
strunoga rada u hrvatskome portu, Nacionalno vijee za port je
procijenilo kako je nuno napraviti prvi korak i izraditi studiju koja bi
odgovorila na osnovna pitanja o trenerima i strunome radu u hrvatskome
portu.
Obuhvat studije
Ova se projektna studija odnosi na broj, razinu kolovanja, sustav
strunoga usavravanja i licenciranja te nadzora nad obavljanjem strunih
poslova u hrvatskome portu s obzirom na razliite razine natjecanja.
Poseban problem, prepoznat u dokumentu Temeljna naela i smjernice
razvoja porta u Republici Hrvatskoj, jest pitanje zapoljavanja odnosno
honoriranja rada trenera u sustavu porta. Postojea iskustva i trenutane
spoznaje govore o tome da je manje od 10% osoba koje obavljaju strune
poslove u hrvatskome portu zaposleno s ugovorom o radu na odreeno
- 16 -
ili neodreeno vrijeme. Stoga je bilo potrebno tono utvrditi pokazatelje
radno-pravnoga i socio-ekonomskoga statusa trenera u hrvatskome
portu. Studija Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu odnosi se
na podruje vrhunskoga (natjecateljskoga) porta, portske rekreacije,
kolskoga i sveuilinoga porta i porta osoba s invaliditetom.
Predmet ove studije bilo je prikupljanje i analiza sljedeih pokazatelja:
broj trenera i struktura s obzirom na poslove koje obavljaju, npr. trener seniora, trener mlaih dobnih uzrasta, kondicijski
trener i sl.)
obrazovna struktura trenera sustav kolovanja i osposobljavanja trenera socijalni i radni status trenera struno usavravanje i sustav cjeloivotnog uenja za trenere licenciranje trenera sustav kontrole i nadzora nad strunim radom i kvalitetom
obavljanja strunih poslova.
Ovu je studiju potrebno razumjeti kao prvi korak prema stvaranju
cjelokupne slike o stanju trenerskoga i strunoga rada u hrvatskome
portu.
U metodolokom smislu, studija se oslanja na podatke nacionalnih
portskih saveza koji su se odazvali i sudjelovali u anketnom prikupljanju
podataka o trenerima i drugim pokazateljima strunoga rada, a koji su
predmetom ove studije. Od ukupno 82 nacionalna portska saveza
podatke je dostavilo njih 44. Istraivaki tim je takoer prikupio i niz
drugih pokazatelja o trenerima i strunom radu, poglavito u suradnji s
Dravnim zavodom za statistiku. Rezultati su obraeni osnovnim
deskriptivnim metodama za analizu podataka.
- 17 -
Trener definicija i opis
Trener je osoba koja planira i programira, kontrolira i provodi portski
trening sa portskom ekipom ili pojedinim portaem. portski trening, u
najirem smislu, predstavlja transformacijski proces usmjeren na
oblikovanje znanja, razvoj sposobnosti i usavravanje motorikih vjetina
portaa. portski trening je dugoroan, planski i sustavan proces
pripreme portaa za portska postignua. Podrazumijeva tjelesnu,
tehniku, taktiku, mentalnu i psiholoku pripremu portaa koje se
ostvaruju uenjem i vjebanjem pod visokim radnim optereenjima.
Primjena visokih tjelesnih i informacijskih optereenja u treningu
kvalitetnih, vrhunskih portaa, pronalaenje i/ili stvaranje optimalnih
metoda i programa treninga te primjena odgovarajuih postupaka za
kontrolu postignutih trenanih uinaka zahtijeva od trenera visoku razinu
kompetentnosti i obrazovanosti. Trener je odgovoran za povjerene mu
portae. Duan je poznavati i razumjeti te u planiranju, programiranju i
provedbi sportske pripreme te u kontroli pripremljenosti portaa
primjenjivati zakonitosti trenanoga procesa u portu, to e omoguiti
sigurno i potpuno aktualiziranje svih biolokih potencijala portaa.
Navedeno je osobito osjetljivo pitanje u portskom treningu djece i mladih
portaa.
Treneri i ostali struni kadrovi u portu
Kako bi se bolje razumjela pozicija i uloga pojedinih kadrova u
portskim sustavima, u tablici 1 predstavljene su osnovne vrste kadrova
koji na bilo koji nain i u bilo kojoj mjeri sudjeluju u portu odnosno
dijelom su sustava porta. Kadrovi u portu mogu se podijeliti u tri
- 18 -
osnovne skupine: 1) upravljako-organizacijski 2) struni i 3) pratei
kadrovi.
Tablica 1. Osnovne skupine kadrova u portu OSNOVNE SKUPINE KADROVA U PORTU
UPRAVLJAKO-ORGANIZACIJSKI KADROVI STRUNI KADROVI PRATEI KADROVI
predsjednici/direktori treneri suci struni tajnici kondicijski treneri novinari
portski direktori/team manager portski lijenici statistiari organizatori i voditelji natjecanja
(povjerenici i delegati) fizioterapeuti/kineziterapeuti snimatelji
portski menaderi portski psiholozi informatiari marketinki djelatnici dijagnostiari i statistiari voditelji portskih objekata
administrativni djelatnici osobe osposobljene za rad u portu (voditelji/instruktori/uitelji) osobe odgovorne za odravanje
portskih objekata i opreme
ekonomi savjetnici za planiranje i programiranje ostali pratei kadrovi
Osnovni kadrovi u portu, nositelji portske pripreme, jesu struni
kadrovi. Od strunih se kadrova na podruju vrhunskoga i natjecateljskoga
porta zahtijeva, prije svega, sveobuhvatno znanje o procesu portske
pripreme kao sredstvu maksimalnoga poveanja portskoga uinka
portaa i portskih timova, to posljedino dovodi do postizanja portskih
rezultata i eljenoga uspjeha. U posljednjih trideset godina biljei se izrazit
porast istraivanja o portskoj pripremi u kojima se primjenjuju vrlo
sofisticirane znanstvene metode. Rezultat toga je velika koliina znanja iz
pojedinih podruja portske pripreme kojim znanjem struni kadrovi u
portu trebaju raspolagati ele li postizati optimalne portske uinke ne
ugroavajui pritom dobrobit portaa. Drugim rijeima, za ostvarenje
vrhunskih portskih rezultata uvijek je i neizostavno potreban vrhunski
trenerski i struni kadar koji e pomno odabirati i raditi s talentiranim
mladim ljudima.
- 19 -
Struna sprema trenera
Trenerski posao iznimno je sloen, osjetljiv i odgovoran. Kompetencije
i znanja kojima trener mora raspolagati u obavljanju trenerskoga posla,
neovisno radi li se o treneru najmlaih dobnih skupina ili treneru
nacionalnih portskih vrsta, izuzetno su opsena, a svakim danom postaju
sve vea i raznolikija. Naime, znanstvene i strune informacije, na kojima
se temelji trenerski posao, igraju sve vaniju ulogu, a u nekim portovima
na najviim razinama natjecanja ine i kljunu razliku izmeu uspjenih i
manje uspjenih trenera, a onda posljedino i izmeu portaa odnosno
portskih ekipa. Nekadanje univerzalne samouke i intuitivne trenere
danas zamjenjuju struni timovi koji okupljaju trenere specijaliste i
strunjake razliitih profila i razliitih znanstveno-strunih usmjerenja, a na
elu se tih strunih timova nalaze visoko kolovani treneri. Zato je
multidisciplinarnost nova dimenzija u radu na podruju porta kao
preduvjet za kvalitetniju portsku pripremu, posljedino za visoku
pripremljenost portaa, te kao osnova za postizanje visokih portskih
rezultata.
Treneri danas, a u iduim desetljeima e to biti jo istaknutije i
vanije, ele li svoj posao obavljati dobro i ostvarivati kvalitetne portske
rezultate, moraju biti primjereno kolovani i ukljueni u sustav stalnoga,
cjeloivotnoga uenja i usavravanja.
Sukladno tomu, Zakon o portu iz 2006. godine je prvi put u Republici
Hrvatskoj posebno definirao trenere kao osobe koje programiraju i
provode portsku pripremu, portsku rekreaciju i portsku poduku, a za
obavljanje tih poslova je jasno odredio kako trener mora imati strunu
spremu najmanje na razini trenera prvostupnika. Dakle, osoba koja eli
obavljati strune poslove u portu moe (smije) to initi iskljuivo ako
- 20 -
zavri najmanje struni studij za izobrazbu trenera u trajanju od tri
godine (6 semestara) odnosno stekne diplomu strunoga prvostupnika
trenerske struke.
Osposobljeni treneri
Zakon o portu je otvorio i mogunosti da poslove trenera moe
obavljati i osoba koja je za te poslove samo nuno osposobljena u
ustanovama za osposobljavanje kadrova na temelju programa za
stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruga odreenoga
porta, potom soba koja je osvojila medalju na Olimpijskim igrama,
svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima, a struno je
osposobljena u ustanovama za osposobljavanje kadrova u portu te
osoba koja je poslove trenera obavljala najmanje 15 godina do dana
stupanja na snagu Zakona o portu (2006), a struno je osposobljena
u ustanovi za osposobljavanje kadrova u portu.
U navedenim se sluajevima odreuje pod kojim uvjetima i osoba
koja nema odgovarajuu strunu spremu moe obavljati poslove
trenera. To se odnosi na osobe koje su za trenerske poslove
osposobljene u ustanovama za osposobljavanje kadrova na temelju
programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih
udruenja odreenoga porta. U ovomu trenutku te uvjete ispunjava
Nogometna akademija Hrvatskoga nogometnoga saveza, koja
osposobljava kadrove za potrebe nogometa u skladu s UEFA-inim
pravilima za licenciranje nogometnih trenera, te sustav
osposobljavanja za instruktore ronjenja.
- 21 -
Nadalje, odnosi se na vrhunske portae, osvajae medalja na
olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima,
koji poslove trenera mogu obavljati ako su struno osposobljene u
ustanovama za osposobljavanje kadrova u portu. Time se izlazi
ususret vrhunskim portaima koji tijekom svoje portske karijere nisu
uspjeli stei odgovarajui stupanj strune spreme. Dakako, miljenja
smo da, usprkos ovoj odredbi Zakona o portu, vrhunske portae
treba poticati i motivirati na kolovanje koje moe, i treba, biti
prilagoeno zahtjevima portske karijere.
Konano, osobama koje su poslove trenera obavljale petnaest ili
vie godine, a da za to nisu imale odgovarajuu strunu spremu, Zakon
o portu omoguuje nastavak obavljanja trenanoga rada. Svi ostali
koji obavljaju trenerski posao bez odgovarajue strune spreme trebali
bi u roku od 8 godina od dana stupanja Zakona na snagu stei
propisanu strunu spremu za obavljanje poslova trenera. (Zakon o
portu, NN 71/06, l.90. st.1.) Zakon ne definira vie razine strune
spreme od trenera prvostupnika, a koje postoje u hrvatskoj kolskoj i
obrazovnoj praksi.
Manje sloeni struni poslovi u portu
Zakon o portu predvia jo jednu, niu, razinu strunih poslova u
portu koje obavljaju osobe osposobljene za rad u portu (voditelji,
instruktori i sl.). Takvom osobom smatra se osoba koja pouava
graane osnovnoj tehnici pojedinoga porta ili provodi portsku
rekreaciju graana, a osposobljena je za taj rad u ustanovi za
osposobljavanje kadrova u portu. (Zakon o portu, NN71/06, l.10)
Navedeno se odnosi na manje sloene strune poslove u portu koje
- 22 -
moe obavljati i manje kvalificirana osoba. Kao primjere iz prakse
moemo navesti: instruktore ronjenja, instruktore skijanja, uitelje
tenisa, voditelje rekreacije itd., koji ne planiraju niti programiraju
portski trening, niti ga provode, ve samo pouavaju zainteresirane
graane osnovnim tehnikama pojedinoga porta ili portske aktivnosti.
Treneri u portskoj rekreaciji
Trener prema Zakonu o portu (NN, 71/06, l.9. st.1) uz poslove
programiranja i provoenja portske pripreme i portske poduke
programira i provodi i programe portske rekreacije. Sukladno tomu, sve
to je ve ranije reeno za trenere kao strune kadrove u portu i njihovu
struno spremu vrijedi i za trenere koji struni posao obavljaju u portskoj
rekreaciji. Dakle, trener portske rekreacije mora imati strunu spremu
najmanje na razini trenera prvostupnika. Poslove trenera portske
rekreacije takoer moe obavljati i osoba koja je osvojila medalju na
olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima, a
struno je osposobljena u ustanovi za osposobljavanje kadrova u portu i
osoba koja je poslove trenera portske rekreacije obavljala najmanje 15
godina do dana stupanja na snagu Zakona o portu, a struno je
osposobljena u ustanovi za osposobljavanje kadrova u portu. S obzirom
na to da u ovom trenutku ne postoji sustav osposobljavanja kadrova u
portskoj rekreaciji u ustanovama za osposobljavanje kadrova na temelju
programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruenja,
odreenje toka 1. stavka 3. lanka 9. Zakona o portu ne primjenjuje se
na podruje portske rekreacije.
Zakon predvia i niu razinu strunih poslova koje obavljaju osobe
osposobljene za rad u portu (voditelji, instruktori i sl.). Takvom osobom u
- 23 -
portskoj rekreaciji smatra se osoba koja provodi portsku rekreaciju
graana, a osposobljena je za taj rad u ustanovi za osposobljavanje
kadrova u portu, s time da portsku rekreaciju graana moe provoditi
samo na temelju programa koji je izradila i provedbu kojega nadzire osoba
s najmanje strunom spremom propisanom za trenera prvostupnika
(Zakon o portu, NN71/06, l.10). Navedeno se odnosi na manje sloene
strune poslove u portskoj rekreaciji koje moe obavljati i nie
kvalificirana osoba, tj. na voditelje rekreacije koji ne planiraju niti
programiraju programe portske rekreacije, ve ih samo provode prema
planu i programu koji je izradila osoba sa najmanje strunom spremom
trenera prvostupnika portske rekreacije koja i nadzire provoenje
programa.
Minimalna Zakonom o portu propisana struna sprema, odnosno
osposobljenost za programiranje i provoenje programa portske
rekreacije u Hrvatskoj stjee se temeljno na dva naina: kolovanjem na
visokokolskim institucijama iz podruja kineziologije i osposobljavanjem
teajevima koje provodi Hrvatski savez portske rekreacije Sport za sve
u suradnji s Hrvatskom olimpijskom akademijom.
Struni poslovi definicija i opis
Opis strunih poslova u portu je sloen, vieslojan i opsean. portski
je trening, kao temelj strunoga rada u portu u najirem smislu,
kompleksan transformacijski proces utemeljen na poveanju adaptacijskih
sposobnosti organizma odnosno njegovih biolokih, fiziolokih i psiholokih
osobina i sposobnosti.
- 24 -
Struni se poslovi u portu mogu jasno razlikovati s obzirom na
sloenost i potrebne kompetencije odnosno znanja kojima trener mora
raspolagati za njihovo uspjeno obavljanje.
Zakonom o portu je definirana i gruba struktura strunih poslova u
portu. Prema lanku 59. stavak 1. Zakona o portu struni poslovi u
portu su sljedei:
1) programiranje i provoenje portske pripreme;
2) programiranje i provoenje portske poduke djece i mladei u
portskim kolama;
3) programiranje i provoenje portske rekreacije;
4) programiranje i provoenje izvannastavnih kolskih portskih
aktivnosti i
5) poduavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog porta.
Radi se uistinu o gruboj i osnovnoj podjeli strunih poslova u portu.
Takva podjela ima opravdanja samo ako se u obzir uzme da je
zakonodavac predvidio i donoenje posebnoga Pravilnika o strunoj
spremi, odnosno o strunoj osposobljenosti potrebnoj za obavljanje
strunih poslova u portu prema vrsti i sloenosti odreenih poslova.
(Zakon o portu, NN 71/06, l.60. st. 5)
Stavcima 1., 3. i 4. lanka 60. Zakona o portu odreeno je koje osobe
mogu obavljati koji od ranije navedenih strunih poslova u portu, a s
obzirom na razinu strune spreme odnosno osposobljenosti (trener, osoba
osposobljena za rad u portu i osoba s odgovarajuom strunom spremom
na razini sveuilinoga studija koja ispunjavaju uvjete za uitelja odnosno
nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture). Tako je odreeno da strune
poslove: 1) programiranje i provoenje portske pripreme i 2)
programiranje i provoenje portske poduke djece i mladei u portskim
kolama mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuu strunu spremu
- 25 -
najmanje na razini trenera prvostupnika i osobe koje su osposobljene u
ustanovama za osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje
licencije krovnih svjetskih ili europskih udruenja odreenoga porta.
Strune poslove programiranja i provoenja izvannastavnih kolskih
portskih aktivnosti mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuu strunu
spremu na razini sveuilinoga studija i ispunjavaju uvjete za uitelja
odnosno nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture, dok strune poslove
poduavanja osoba osnovnoj tehnici pojedinoga porta, to se smatra
manje sloenim strunim poslovima, mogu obavljati i osobe koje nisu
treneri, ali su osposobljene za rad u portu u ustanovama za
osposobljavanje kadrova u portu.
- 26 -
Poglavlje Iskustva drugih zemalja 2.
Iskustva Europske unije
Treneri na razini Europske unije
Razliita tijela odluivanja na razini Europske unije (Europski
parlament, Europska komisija i Vijee Europske unije) kao i ostale
europske institucije (Vijee Europe) i vei broj nevladinih organizacija na
razini Europe (npr. European Non-Governmental Sports Organisation ENGSO, European Network of Sport Science, Education & Employment
(ENSSEE), European Observatoire of Sport and Employment EOSE, European Association of Sport Employers EASE, European Coaching Council ECC i dr.) donijeli su vei broj dokumenata i odluka te proveli nekoliko istraivakih projekata koji se, djelomino ili u cijelosti, odnose na
trenere i strune poslove u portu, njihov status, kolovanje, zapoljavanje
i na druga pitanja.
Od odluka i usvojenih ili razmatranih dokumenata istie se: The
Helsinki Report on Sport (Europska komisija, 1999), Nice Declaration
(Vijee Europske unije, 2000), The European Model of Sport (Europska
komisija, 1999), European Structure for the 5 Levels of Coaches Training
- 27 -
(ENSSEE, 1999) i Sport and Employment in Europe Final Report
(ENSSEE, 1999), a od projekata: Aligning a European Higher Educational
Structure in Sport Science (AEHESIS, tematski projekt, 2003-2006) i
Vocational Education and Training Related to Sports in Europe: Situation,
Trends and Perpectives (VOCASPORT, 2004).
Trite rada i port u Europskoj uniji
port se danas identificira kao snano rastue ekonomsko podruje s
velikim potencijalom za kreiranje radnih mjesta u zemljama Europske
unije. Raspoloivi statistiki podaci u nekoliko europskih zemalja pokazuju
da se broj poslova klasificiranih pod portskim aktivnostima od 1980. g.
utrostruio i da se taj trend nastavlja. Procjenjuje se da je u Europskoj
uniji na podruju porta zaposleno oko 1,2 milijuna ljudi, dok se u
posljednjih desetak godina broj radnih mjesta u portu poveao za oko
60%. U nekoliko dokumenata Europske unije portsko trite rada
ocijenjeno je da e i u budunosti biti vrlo znaajno. Ono se u nekim
zemljama Europske unije (panjolska, Velika Britanija) od poetka
devedestih godina 20. stoljea udvostruilo (Vocational Education and
Training Related to Sports in Europe: Situation, Trends and Perpectives,
2004; Sport and Employment in Europe Final Report, 1999).
Takvo poveanje zanimanja za port od kadrova koji sudjeluju u
njegovu voenju, organiziranju i upravljanju zahtijeva sve vie. Upravo
zato dolazi do promjena u strukturi te stupnju i vrsti obrazovanja kadrova
koji obavljaju strune poslove u portu, koje su donedavno veinom
obavljali volonteri-amateri i neplaeni strunjaci. Oni i u ovom trenutku
igraju veliku i znaajnu ulogu u europskom portu. Tako primjerice u
- 28 -
Portugalu radi otprilike 70.000 trenera volontera i 40.000 volontera koji
rade u tijelima upravljanja (The European Model of Sport, 1999), a u
Finskoj se vrijednost rada vie od 800.000 volontera procjenjuje na 800
milijuna dolara godinje (Palkama i Nieminen, 1997).
Trend profesionalizacije trenera u Europskoj uniji
Znatno poveanje broja portskih klubova i trenera u brojnim
europskim zemljama tijekom 80-ih i 90-ih godina 20. stoljea uzrokovano
je snanim procesima komercijalizacije porta i stvaranjem tzv. portskoga
trita. Kao posljedica javio se snaan trend profesionalizacije trenera i
ostalih kadrova u portu tijekom 90-ih godina 20. stoljea. (Tablica 2)
Tablica 2. Rast zaposlenosti u portskom sektoru 1990. 1998. (Sport and Employment in Europe, 1999)
Zemlja Broj zaposlenih 1990. Broj zaposlenih
1998. Rast 90.
98. Austrija 9.378 7.790 -17%** Finska 7.516 6.967 -7%**
vedska 25.414 25.469 0%** Italija 48.742 54.978 13%
Danska 10.796 12.582 17% Luksemburg 190 241 27% Nizozemska 18.000 24.000 33%
Portugal 9.600 14.300 49% Francuska 61.854 94.747 53%
Belgija 9.210 14.524 58% panjolska 28.200 56.300 100%
Velika Britanija 110.748 221.449 100% Njemaka - 95.000 - Ukupo 339.648 628.347 57%*
* bez Njemake ** Podaci pokazuju da je u Austriji, Finskoj i vedskoj dolo do blagoga pada broja zaposlenih. Meutim, ne radi se o padu ili stagnaciji broja zaposlenih, ve o metodolokim razlikama u prikupljanju podataka odnosno promjena u klasifikaciji zaposlenih u portu. U Austriji je praena zaposlenost u portu potpuno usporedivim klasifikacijskim sustavom u razdoblju od 1981. do 1991. godine prilikom ega je dolo do porasta broja zaposlenih u portu od 57%, to u potpunosti odgovara europskom prosjeku.
- 29 -
Iz tablice moemo vidjeti da je zaposlenost u portskom sektoru u
razdoblju izmeu 1990. i 1998. godine u promatranim zemljama porasla
za 57% (ne uzimajui u obzir Njemaku jer za nju ne postoje podaci za
1990. godinu). Najvei porast broja zaposlenih u portu zabiljeen je u
Velikoj Britaniji i panjolskoj gdje je broj zaposlenih porastao za 100%.
Tako velik porast potranje za novim kadrovima u portu potaknuo je
pitanje njihova kolovanja i kvalitete rada.
U ovomu je trenutku teko iznijeti tone podatke o broju trenera u
Europskoj uniji i njihovoj strunoj spremi. U dokumentu Sport and
Employment in European Union (1999) iznose se procjene da je u EU, uz
50.000 profesionalnih portskih trenera, zaposleno i 350.000 portskih
instruktora / voditelja te 300.000 profesora tjelesne i zdravstvene kulture
u sustavu kolstva. (Tablica 3)
Tablica 3. Struktura zaposlenih u portu u Europskoj uniji (Sport and Employment in Europe, 1999)
ZANIMANJA U PORTSKOM SEKTORU U EUROPI 471.000
profesionalni portai 20.000 instruktori/voditelji 350.000
treneri 50.000 animatori 50.000
suci 1.000 ZANIMANJA POVEZANA SA PORTOM 733.000-738.000
profesionalni portski menaderi 50.000 profesori tjelesne i zdravstvene kulture 300.000
portski lijenici 5.000-10.000 fizioterapeuti/kineziterapeuti 3.000
novinari i strunjaci za komunikaciju 20.000 agenti/promotori i organizatori portskih dogaaja 5.000
trgovina portskim proizvodima 50.000 odravanje portskih objekata 300.000
- 30 -
Strune kvalifikacije trenera u Europskoj uniji
Pitanje potrebnih strunih kvalifikacija za obavljanje pojedinih poslova
u portu rijeeno je u veini zemalja Europske unije. Meutim, postojea
su rjeenja razliita, to je poglavito uvjetovano nacionalnim i tradicijskim
specifinostima. Najee je pitanje strunih kvalifikacija trenera
preputeno nacionalnim portskim organizacijama, javnim institucijama u
portu te profesionalnim portskim i trenerskim udrugama. U europskim
zemljama koje su pripadale bivem komunistikom bloku zemalja, pitanje
strune spreme potrebne za obavljanje trenerskih poslova u pravilu je
urednije i kvalitetnije rijeeno na nain da svi treneri moraju stei
visokokolsku razinu obrazovanja.
Okvir za potrebne strune trenerske kvalifikacije i kompetencije u
Europskoj je uniji postavljen 1995. godine kada je u mrei visokokolskih
institucija European Network of Sport Science in Higher Education
(ENSSHE) predloen dokument na temelju direktive i odluke Europske
komisije1 pod naslovom European Structure for the 5 Levels of Coaches
Training2. Naglaeno je tada kako treneri trebaju razvijati i primjenjivati
najvie standarde trenanoga rada i trenane prakse koji se temelje na
znanstvenim informacijama i postojeim strunim znanjima. Autori
dokumenta prepoznali su postojanje pet razliitih moguih razina strunih
kvalifikacija i naina njihova stjecanja koji postoje u zemljama Europske
unije. Naglaavaju da nisu sve razine jednake u svim zemljama. Nadalje,
na temelju direktiva i odluka Europske komisije predlau te detaljnije
razrauju 3., 4. i 5. razinu moguih strunih kvalifikacija za obavljanje
strunih poslova u portu. Uz to preporuuju da, ako u pojedinoj zemlji
postoje i nie razine (1. i 2. razina), svaka zemlja sama uredi sva pitanja 1 Direktive 89/48/CEE, 92/51/CEE i Odluka 85/368/CEE 2 Godine 1999. je objavljeno drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje dokumenta.
- 31 -
koja se tiu tih niih razina strunih kvalifikacija. U tablici 4 predstavljeni su
minimalni zahtjevi kolovanosti trenera koji se trebaju postaviti pred
trenere od 3. do 5. razine prema preporukama Europske komisije.
Tablica 4. Minimalni zahtjevi za kolovanje trenera u Europskoj uniji razine 3-5 (European Structure for the 5 Levels of Coaches Training, 1999)
Cilj je predlagaa strukture trenerskoga obrazovanja bio harmonizirati
razliite sustave kolovanja i osposobljavanja trenera te omoguiti
slobodno kretanje trenera unutar EU. Daljnji razvoj je predloena struktua
kolovanja i osposobljavanja trenera doivjela u tematskom projektu pod
nazivom Aligning a European Higher Educational Structure in Sport
Science (AEHESIS, 2003-2006), u koji je bila ukljuena i Hrvatska putem
Sveuilita u Zagrebu, Kineziolokoga fakulteta. Ovdje valja naglasiti da je
Kinezioloki fakultet u Zagrebu, u nedavnoj reformi svojih nastavnih
planova i programa studija, koristio i predloene smjernice iz navedenoga
projekta. Slian put je izabrao i Kinezioloki fakultet u Splitu.
Sustav licenciranja trenera u Europskoj uniji
Tijesno povezan sa strunom spremom trenera je i sustav licenciranja
trenera. U veini zemalja Europske unije ili ne postoji ili je vrlo jednostavan
i u pravilu je preputen nacionalnim portskim savezima, javnim
institucijama u portu ili profesionalnim portskim i trenerskim udrugama.
Sustav licenciranja trenera na meunarodnoj razini uvela je UEFA
3.RAZINA 4.RAZINA 5.RAZINAMINIMALNIZAHTJEVI
300satipredavanja2godinetrenanogaiskustva(potvrujekompetentno
tijelo)
600satipredavanja2godinetrenanogaiskustva(potvrujekompetentno
tijelo)
2400satipredavanja(sveuilinistudijutrajanjuod4ili5godina):
1200satiopihprogramskihosnova1200satiusmjerenjaupojediniportili
portskugranu
- 32 -
(Europska udruga nogometnih nacionalnih saveza), dok su sustavi
licenciranja u ostalim portovima uglavnom zatvoreni u nacionalne okvire.
injenica da ne postoji opi ureen sustav licenciranja u Europskoj uniji,
odraz je neureenosti sustava kolovanja trenera i nezavrene profilacije
trenerskoga poziva kao profesije. Rezultat toga su nekonzistentni i
neusklaeni programi kolovanja trenera unutar zemalja Europske unije,
to posljedino pojaava negativnu percepciju javnosti trenerskoga poziva
kao profesije. Meutim, pozitivni pomaci su oigledni i na tom podruju.
Tako je, na primjer, u Velikoj Britaniji predloeno uvoenje nacionalnoga
sustava licenciranja trenera (National Coaching Certificate) koji, u skladu s
predloenim europskim standardima, ima 5 razina (The Coaching Task
Force Final Report, 2002).
Iz navedenoga se moe iitati pozornost koju pojedine zemlje i
institucije Europske unije poklanjaju segmentu trenera u portu. Jasno je
naglaena potreba i elja da se ojaaju i harmoniziraju, usklade postojei
sustavi kolovanja trenera. Ujednaen i integrirani sustav kolovanja
trenera u Europi je poeljan i preporuen. Stoga se bliskoj budunosti
oekuje prilagoavanje nacionalnih sustava kolovanja trenera
predloenomu koji bi egzistirao na europskoj razini u svim portovima.
Velika Britanija
Procjenjuje se da je najmanje 52% odrasloga stanovnitva Velike
Britanije ukljueno u redovite portske aktivnosti. Veina portova u
Velikoj Britaniji, odnosno njihovih portskih klubova, ima organizirane
drutvene lige koje ukljuuju i rekreativno bavljenje odreenim portom
na natjecateljskoj razini. U takav oblik bavljenja portom (to najee
- 33 -
podrazumijeva trening jednom tjedno i utakmice vikendom) ukljuene su
2/5 odnosno 40% populacije. U portske aktivnosti openito ukljueno je
oko 60 % Britanaca i 45% ena Britanki.
Analize pokazuju kako vie od 25% odrasloga stanovnitva Velike
Britanije koji se bave portom provode svoje portske aktivnosti pod
nadzorom trenera, odnosno ukljueno je u organiziranu aktivnost. ene se
ee od mukaraca odluuju za organizirane aktivnosti, bilo to u sklopu
nekoga centra, kluba ili pak uz osobnoga trenera, u omjeru 30% prema
20% mukaraca.
U Velikoj je Britaniji oko 1.109.000 trenera, to ini 2,2% ukupne
odrasle populacije Velike Britanije. Veina trenera su mukarci njih oko 69%. Trenutani socio-ekonomski poloaj trenera u Velikoj Britaniji moe
sa opisati ovako: 45% trenera prema svojoj godinjoj zaradi pripada
viem socio-ekonomskom staleu, koji ini ukupno 26% populacije Velike
Britanije.
Vie od pola svih britanskih trenera (53%) ima vie ili visoko
obrazovanje, to ukazuje na porast u odnosu na 38% iz 2004. godine i
50% u 2006. godini. I dalje je prisutan jaz izmeu mukih i enskih
trenera, u kojemu 36% enskih trenera ima visoko obrazovanje u
usporedbi sa 61% mukih trenera.
Oko 24% trenera je plaeno za svoj rad, a veina od 76% su i dalje
volonteri. Treneri koji rade puno radno vrijeme zarauju u prosjeku 19
britanskih funti po satu, a oni koji rade dio radnoga vremena zarauju 16
britanskih funti po satu. Gotovo 73% svih trenera radi tri sata tjedno ili
manje. Najvei dio trenera radi u portskim klubovima (36%) te u
izvannastavnim kolskim aktivnostima (19%). Treneri veinom rade s
djecom, a samo je 1/5 trenera ukljuena u rad s odraslim osobama
starijima od 22 godine, dok gotovo 3/5 trenera radi iskljuivo s
poetnicima.
- 34 -
Sustav licenciranja trenera u Velikoj Britaniji
Sustav licenciranja portskih trenera u Velikoj Britaniji ureen je kroz 4
razine. Prva se razina odnosi na trenere koji rade iskljuivo s poetnicima,
bez obzira na njihovu ivotnu dob, u tzv. portskim kolama. Licencija prve
razine je preduvjet za dobivanje druge razine trenerske licencije koja
podrazumijeva rad s predseniorskim kategorijama koje su ukljuene u
natjecanja. Trea se razina licenciranja odnosi na rad sa seniorskom
kategorijom portaa, dok se etvrta razina odnosi na rad sa portaima
koji se natjeu na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Dakako, svaki port
je port ugradio odreene specifinosti u opi sustav licenciranja.
North (2010) u svojoj studiji istie kako je vlada Velike Britanije 2010.
godine provela vaan projekt i uloila znatna sredstva u edukaciju i rad 45
CDO (Coaching Developmet Officers) koji nadziru rad 930.000 trenera, ali
im isto tako slue i kao mentori za daljnji razvoj i usavravanje u struci.
Oni naravno ne dolaze u izravni kontakt sa svim registriranim trenerima na
podruju Velike Britanije, nego nadzor nad radom i konzultacije obave s
otprilike 25.000 godinje (North, 2010). Moemo zakljuiti kako u Velikoj
Britaniji postoji, na razini drave, ureen sustav nadzora i kontrole rada
trenera koji obuhvaa i mentorstvo za razvoj i profesionalizaciju trenera.
kolovanje trenera u zemljama Europske unije
Sa stvaranjem zajednikoga trita rada u zemljama Europske unije
pojavilo se i pitanje ujednaivanja sustava kolovanja i strunoga
osposobljavanja trenera i drugih strunih kadrova u portu. U stratekom
dokumentu vlade Velike Britanije o trenerima iz 2002. godine The
Coaching Task Force Final Report istie se potreba za ulaganjem
- 35 -
snanih napora radi poboljanja kvalitete i broja trenera u svim
portovima, s jedne strane, te potreba za ujednaivanjem i
uspostavljanjem zajednikoga i prepoznatljivoga modela kolovanja
trenera i drugih strunih kadrova u zemljama lanicama Europske unije s
druge strane.
Upravo je s tim ciljem europsak mrea visokokolskih institucija
European Network of Sport Science in Higher Education (ENSSHE) 2001.
godine preimenovana u European Network of Sport Science, Education
and Employment3 (ENSSEE). Djelovanje se ENSSEE poglavito odvija na
dva podruja:
radi se na razvoju europskoga sustava kolovanja koji bi se sastojao od vie razina obrazovanja za najvanije strune poslove u
portu te na
pribliavanju i ujednaivanje postojeih nacionalnih sustava obrazovanja strunih kadrova u portu.
Usporedba sustava kolovanja trenera u nekoliko zemalja Europske unije
Usporedba sustava kolovanja trenera u Francuskoj, Njemakoj i
vedskoj s predloenim europskim sustavom kolovanja trenera, o
kojemu je ranije bilo rijei, pokazuje kako je, usprkos posebnostima u
obrazovnom sustavu i kulturolokim razlikama meu navedenim
zemljama, odreeni broj karakteristika njihovih sustava za kolovanje
trenera komparabilan (tablica 3):
osim u vedskoj, sustavi kolovanja trenera u drugim zemljama organizirani su u vie razina koje bi odgovarale predloenomu
europskom sustavu kolovanja trenera;
3 Vidjeti www.ensshe.lu
- 36 -
razine kolovanja su povezane i prelazak na viu razinu uvjetovan je trenerovim iskustvom rada u struci;
Francuska, Njemaka i vedska u sustavu kolovanja svojih trenera naglaavaju opu teoriju i metodiku treninga te poznavanje
znanstvenih naela rada u portu i na niim razinama trenerskoga
obrazovanja;
uz izuzetak vedske, trenerske razine obrazovanja veu se uz natjecateljsku razinu, odnosno definiraju tko moe raditi s kojim
portaima (via razina trenerskoga obrazovanja omoguuje rad sa
portaima vie kvalitetne razine, tj. s viom razinom natjecatelja).
- 37 -
Poglavlje Broj i struktura trenera 3.
Broj trenera
Prema podacima o ukupnom broju trenera, koje je dostavilo 39
nacionalnih portskih saveza, poslove trenera u Republici Hrvatskoj obavlja
8.588 osoba. Od ukupnoga broja osoba koje obavljaju trenerske poslove,
njih 516 ili 6% jesu ene (tablica 5). Ti su podaci prvi kvantificirani podaci o
broju trenera u Republici Hrvatskoj koji su dobiveni istraivanjem i
analizom.
Tablica 5. Broj trenera
Broj trenera Mukarci % ene %
8588 8072 94% 516 6%
Meutim, sasvim je izvjesno da se ne radi o konanom broju trenera u
Hrvatskoj. Od nacionalnih portskih saveza koji su sudjelovali u anketi
(ukupno 44 saveza), Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve,
Hrvatski planinarski savez i Hrvatski streljaki savez nisu mogli dostaviti
podatke o ukupnom broju trenera, dok 38 nacionalnih portskih saveza
nije sudjelovalo u anketi.
- 38 -
Tablica 6. Broj trenera po nacionalnim portskim savezima
Nacionalni portski savez Broj trenera od toga ena 1. Hrvatska federacija twirlinga 6 6 2. Hrvatski aikido savez 36 7 3. Hrvatski atletski savez 107 31 4. Hrvatski badmintonski savez 23 7 5. Hrvatski baseball savez 13 0 6. Hrvatski biatlonski savez 21 1 7. Hrvatski bob i skeleton savez 14 3 8. Hrvatski boarski savez 20 0 9. Hrvatski gimnastiki savez 169 103
10. Hrvatski hokejski savez 37 2 11. Hrvatski hrvaki savez 58 0 12. Hrvatski jedriliarski savez 30 3 13. Hrvatski judo savez 100 0 14. Hrvatski kajakaki savez 27 3 15. Hrvatski konjiki savez 35 15 16. Hrvatski koarkaki savez 498 29 17. Hrvatski kuglaki savez 267 31 18. Hrvatski nogometni savez 5751 (3304)** 0 19. Hrvatski planinarski savez 20. Hrvatski rock'n'roll savez 61 39 21. Hrvatski rukometni savez 473 86 22. Hrvatski sanjkaki savez 5 2 23. Hrvatski savate savez 42 4 24. Hrvatski savez daljinskog plivanja 31 9 25. Hrvatski savez hokeja na ledu 18 0 26. Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja 33 33 27. Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve" 28. Hrvatski savez tajlandskog boksa 20 0 29. Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard 8 0 30. Hrvatski savez za skokove u vodu 22 14 31. Hrvatski savez za portski ribolov na moru 100 25 32. Hrvatski skijaki savez 95 15 33. Hrvatski softball savez 15 5 34. Hrvatski squash savez 13 1 35. Hrvatski streliarski savez 71 7 36. Hrvatski streljaki savez 37. Hrvatski sveuilini portski savez 80* 30* 38. Hrvatski ahovski savez 62 10
- 39 -
39. Hrvatski kolski portski savez 2500* 800* 40. Hrvatski portski savez gluhih 17 0 41. Hrvatski teniski savez 200 8 42. Hrvatski veslaki savez 30 5 43. Jetski savez Hrvatske 5 0 44. Specijalna olimpijada Hrvatske 55 12
Ukupno 11.168 1.346
UKUPNO (bez kolskoga i sveuilinoga porta)* 8.588 516 * Zbog specifinosti statusa i opisa posla osoba koje obavljaju strune poslove u kolskom i sveuilinom portu, podaci za Hrvatski kolski portski savez i Hrvatski sveuilini portski savez nisu ukljueni u ukupan broj trenera koji djeluju u hrvatskome portu. Detaljnije objanjenje nalazi se kasnije u tekstu. ** Hrvatski nogometni savez u sustavu evidencije ima upisana 3.304 trenera, meutim, u njemu se ne evidentiraju treneri svih nogometnih liga odnosno klubova (treneri 4. i niih nogometnih liga se ne evidentiraju). Prema procjeni odgovornih osoba u Hrvatskome nogometnom savezu ukupan broj trenera u nogometu je 5.751 osoba.
Daleko najvei broj trenera dolazi iz nogometa. Hrvatski nogometni
savez u svojim evidencijama ima 3.304 trenera. Meutim, radi se samo o
trenerima koji su upisani u sustavu evidencije Hrvatskoga nogometnoga
saveza (tzv. COMET sustav), u kojemu se auriraju podaci samo za vie
stupnjeve natjecanja (treneri u klubovima 1. i 2. hrvatske nogometne lige,
1. hrvatske malonogometne lige i 1. hrvatske nogometne lige ena te
samo seniorski treneri u etiri 3. hrvatske nogometne lige). Odgovorne
osobe u Hrvatskom nogometnom savezu su iznijele procjenu kako u
nogometu u svim klubovima djeluje ukupno 5.751 trener. Navedeni podaci
ine nogomet portom u kojemu djeluje daleko najvei broj trenera u
Hrvatskoj, odnosno 67% od ukupnoga broja trenera koji su obuhvaeni
ovim istraivanjem (bez kolskoga i sveuilinoga porta). Po broju trenera
slijede Hrvatski koarkaki savez sa 498 trenera (5,8%) i Hrvatski
rukometni savez sa 473 trenera (5,5%). Svi ostali nacionalni portski
savezi imaju znatno manje trenera, a vie od 100 trenera evidentirali su
jo Hrvatski kuglaki savez (267), Hrvatski teniski savez (200), Hrvatski
- 40 -
gimnastiki savez (169), Hrvatski atletski savez (107) i Hrvatski judo savez
(100).
Najmanje trenera je evidentirano u Jetski savezu Hrvatske (5) i
Hrvatskom sanjkakom savezu (5), dok Hrvatska federacija twirlinga ima 6
trenera, a Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard 8 trenera u
svojim evidencijama.
Broj ena trenera varira od saveza do saveza. Najvie ena trenera ima
Hrvatski gimnastiki savez 103 ili 19,7% od ukupnoga broja ena trenera. Znatan je broj ena trenera evidentiran jo u Hrvatskom
rukometnom savezu koji ima 86 trenerica. U dva nacionalna portska
saveza svi treneri su ene - Hrvatski savez sinkroniziranoga plivanja i
Hrvatska federacija twirlinga, to ne udi s obzirom na to da se radi o
portovima kojima se bave iskljuivo ene. Hrvatski nogometni savez nije
u anketi prikazao niti jednu jedinu trenericu; istiu, meutim, kako ih ima.
Naime, sustav evidencije im ne doputa sortiranje prema spolu, ali
procjenjuju kako se radi o, moda, svega nekoliko promila u odnosu na
ukupan broj trenera (6 trenera bi inilo 1 promil). Jo u 9 nacionalnih
portskih saveza nema niti jedne jedine ene trenera: Hrvatski baseball
savez, Hrvatski boarski savez, Hrvatski hrvaki savez, Hrvatski judo
savez, Hrvatski savez hokeja na ledu, Hrvatski savez tajlandskog boksa,
Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard, Hrvatski portski savez
gluhih i Jetski savez Hrvatske. Brojka od svega 516 ena koje obavljaju
trenerske poslove ili samo 6% od ukupnoga broja trenera vrlo je mala
brojka i svjedoi o tome da je trenerski poziv prevladavajue muko
zanimanje.
- 41 -
Procjena ukupnoga broja trenera
S obzirom na navedeno, u ovomu je trenutku mogue iznijeti tek
procjenu koliko je trenera jo angairano u preostalih 38 nacionalnih
portskih saveza koji nisu dostavili podatke za ovo istraivanje.
Svi nacionalni portski savezi koji obuhvaaju i najvei broj portskih
klubova u Hrvatskoj (Hrvatski nogometni savez, Hrvatski koarkaki
savez, Hrvatski rukometni savez, Hrvatski teniski savez, Hrvatski kuglaki
savez), a posljedino i najvei broj trenera, dostavili su svoje podatke o
broju trenera. Izvjesno je da u klubovima nacionalnih portskih saveza
koji jo okupljaju znatniji broj trenera (npr. Hrvatski portsko ribolovni
savez, Hrvatski stolno teniski savez, Hrvatski karate savez, Hrvatski
taekwondo savez), a koji nisu dostavili svoje podatke o trenerima, broj
trenera ne prelazi broj trenera u najveim portskim savezima koji su
dostavili traene podatke.
tovie, od 39 nacionalnih portskih saveza koji su dostavili podatke o
ukupnom broju trenera4, samo u Hrvatskom nogometnom savezu djeluje
5.751 trener ili 67%. Dalje, na pet nacionalnih portskih saveza koji su
prikazali najvei broj trenera otpada ukupno 83,7% svih evidentiranih
trenera (tablica 7).
Tablica 7. Treneri u 5 nacionalnih portskih saveza koji imaju najvei broj trenera Nacionalni portski savez Broj trenera % u odnosu na ukupan broj trenera Hrvatski nogometni savez 5751 67,0% Hrvatski koarkaki savez 498 5,8% Hrvatski rukometni savez 473 5,5% Hrvatski kuglaki savez 267 3,1% Hrvatski teniski savez 200 2,3% Ukupno 5 saveza 7189 83,7%
4 od 44 nacionalna portska saveza koji su sudjelovali u ovom istraivanju tri saveza (Hrvatski planinarsi savez, Hrvatski savez portske rekreacije port za sve i Hrvatski streljaki savez nisu dostavili podatke o ukupnom broju trenera, dok u ovaj dio analize nismo ukljuili Hrvatski kolski portski savez i Hrvatski sveuilini portski savez.
- 42 -
Ako bismo izuzeli samo Hrvatski nogometni savez, u 38 ostalih
nacionalnih portskih saveza koji su dostavili podatke o ukupnom broju
trenera bilo bi svega 2.837 trenera. Kako se, jo jednom naglaavamo, u
tih 38 nacionalnih saveza nalaze savezi koji uz Hrvatski nogometni savez
okupljaju najvei broj klubova u Hrvatskoj, a posljedino i trenera, sasvim
je izvjesno kako u preostalim nacionalnim portskim savezima koji nisu
sudjelovali u anketi ili u ovom trenutku ne raspolau s podacima o broju
trenera, njihov broj ne prelazi brojku od 3.000 trenera. Stoga, ukoliko u
ovom istraivanju evidentiranoj brojci od 8.588 trenera (bez sustava
kolskoga i sveuilinoga porta) dodamo oko 3.000 trenera, koliko
procjenjujemo da ih jo najvie ima u portovima koji nisu sudjelovali u
anketi, dolazimo do brojke od 11.588 trenera.
Procjenjujemo da u sustavu porta Republike Hrvatske djeluje najvie oko 11.500 osoba koje obavljaju trenerske poslove.
Toj je brojci mogue jo pribrojiti i oko 2.500 strunih kadrova koji
djeluju u sustavu kolskoga porta, odnosno 80 iz sustava sveuilinoga
porta, te bi se ukupna brojka trenera kretala oko 14.000 osoba.
Meutim, trenere iz kolskoga i sveuilinoga porta u ovomu trenutku
nismo, zbog specifinosti njihova statusa i opisa posla, ukljuili u ukupan
broj trenera koji djeluju u hrvatskome portu.
- 43 -
Specifinosti sustava kolskoga i sveuilinoga porta
U Hrvatskome kolskom portskom savezu i Hrvatskome sveuilinom
portskom savezu strune poslove preteito obavljaju uitelji i nastavnici
odnosno predavai i vii predavai tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) koji
su javni slubenici i zaposlenici kola odnosno fakulteta, a vode kolska i
fakultetska portska drutva. Sustav kolskoga porta u Republici
Hrvatskoj obuhvaa oko 1.200 kolskih portskih drutava u kojima
strune poslove obavlja blizu 2.500 osoba od kojih je oko 2.000 uitelja i
nastavnika TZK. Iako svi uitelji i nastavnici TZK posjeduju visoku razinu
strune spreme i obavljaju strune trenerske poslove, s obzirom na
specifinosti sustava kolskoga porta, na njihov formalni i radni status te
na injenicu da uiteljima TZK u osnovnim kolama rad u kolskim
portskim drutvima ulazi u nastavnu normu sa dva sata tjedno, te
podatke nismo ukljuili u ukupan broj trenera. Procjenjuje se da je
preostalih oko 500 tzv. vanjskih suradnika, koji sudjeluju u radu kolskih
portskih drutava uglavnom treneri razliitih lokalnih portskih klubova
koji vode kolske portske sekcije unutar pojedinih kolskih portskih
drutava5, odnosno da izvorno pripadaju drugim portskim sustavima te
kako je mogue da su ve evidentirani ili su trebali biti evidentirani kao
treneri u drugim nacionalnim portskim savezima. Njih takoer nismo
ukljuili u podatak o ukupnom broju trenera. Sustav sveuilinoga porta
obuhvaa 68 portskih udruga u kojima strune poslove obavlja oko 80
osoba, predavaa ili viih predavaa tjelesne i zdravstvene kulture. Njih
takoer, zbog specifinosti sustava sveuilinoga porta i njihova
formalnoga i radnoga statusa, nismo uzeli u obzir u ovom razmatranju o
ukupnom broju trenera u Hrvatskoj.
5 Hrvatski kolski portski savez je navedene brojke iznio na temelju procjene, a u tijeku je postupak evidencije lanova i voditelja svih kolskih portskih drutava
- 44 -
Distribucija trenera po upanijama
U tablici 8 prikazana je distribucija trenera po upanijama i za Grad
Zagreb. Daleko najvei broj trenera djeluje u portskim klubovima na
podruju Grada Zagreba. Od svih trenera obuhvaenih ovom analizom na
podruju Grada Zagreba rade 1.324 trenera ili ukupno oko 24% trenera.
Veliki su portski centri, s obzirom na broj trenera, jo i Splitsko-
dalmatinska upanija (584 trenera), Osjeko-baranjska upanija (496
trenera) i Zadarska upanija (407 trenera) svi s vie od 400 trenera.
Tablica 8. Broj trenera po upanijama i Gradu Zagrebu*
upanija Broj trenera M % % upanija Broj
trenera M % %
Zagrebaka 233 211 90,6% 22 9,8% Brodsko-posavska 145 136 93,8% 9 6,2%
Krapinsko-zagorska
172 169 98,3% 3 1,7% Zadarska 407 384 94,4% 23 5,6%
Sisako-moslavaka 398 388 97,5% 10 2,5%
Osjeko-baranjska
496 470 94,8% 26 15,2%
Karlovaka 87 78 89,7% 9 10,3% ibensko-kninska 106 99 93,4% 7 6,6%
Varadinska 327 313 95,7% 14 4,3% Vukovarsko-srijemska 109 106 97,3% 3 2,7%
Koprivniko-Krievaka 95 89 93,7% 6 6,3%
Splitsko-dalmatinska
584 516 88,4% 68 11,6%
Bjelovarsko-bilogorska
47 41 87,2% 6 12,8% Istarska 192 159 82,8% 33 17,2%
Primorsko-goranska
290 258 88,9% 32 11,1% Dubrovako
-neretvanska
51 45 88,2% 6 11,8%
Liko-senjska
32 29 90,6% 3 9,4% Meimurska 288 272 94,4% 16 5,6%
Virovitiko-podravska
47 45 95,8% 2 4,2% Grad Zagreb 1324 1180 89,1% 144 10,9%
- 45 -
Poeko-slavonska
44 41 93,2% 3 6,8% Ukupno 5474 5029 91,9% 445 8,1%
* Od 39 nacionalnih portskih saveza koji su dostavili podatke o ukupnom broju trenera, njih 4 (Hrvatski savez hokeja na ledu, Hrvatsku judo savez, Hrvatski jedriliarski savez i Hrvatski rukometni savez) nisu dostavili podatke o distribuciji trenera po upanijama i njihovi treneri nisu prikazani u ovoj tablici. Hrvatski nogometni savez je napravio distribuciju za 3.304 trenera koji su evidentirani u sustavu COMET. Zbog toga se javlja razlika u ukupnom broju trenera prikazanih u ranijim tablicama (npr. tablica 6) i ukupnoga broja trenera u ovoj tablici.
U ovoj analizi prikazan je najmanji broj trenera na podruju Liko-
senjske upanije (32 trenera ili 0,6% trenera), Bjelovarsko-bilogorske i
Virovitiko-podravske upanije (po 47 trenera) te Dubrovako-
neretvanske upanije (51 trener). Dakle, treneri su nejednoliko
distribuirani po upanijama.
Podaci Dravnoga zavoda za statistiku o strunim djelatnicima u portu
Dravni zavod za statistiku svake tri godine prikuplja podatke o
portskim klubovima koji djeluju na podruju Republike Hrvatske.
Posljednje takvo prikupljanje statistikih podataka obavljeno je tijekom
2010. godine, a odnosilo se na podatke za 2009. godinu. U Hrvatskoj je,
prema podacima Dravnoga zavoda za statistiku u 2009. godini bilo
12.317 strunih djelatnika u portskim klubovima i udrugama za portsku
rekreaciju. Meutim, taj podatak treba u obzir uzeti s oprezom. Naime,
definicija Dravnoga zavoda za statistiku koja obuhvaa strune djelatnike
Postotak ena koje u svim upanijama obavljaju trenerske poslove je malen - kree se od 1,7% u Krapinsko-zagorskoj upaniji do 17,2% u Istarskoj upaniji. Najvei broj ena trenera djeluje na podruju Grada Zagreba (144) i Splitsko-dalmatinske upanije (68).
- 46 -
u portu ira je od definicije trenera kako je postavljena u vaeim
zakonskim propisima odnosno u ovoj studiji. Strunim se djelatnicima,
prema klasifikaciji Dravnoga zavoda za statistiku, smatraju osobe koje
obavljaju struni rad u portskim udrugama kao instruktori, vodnici,
treneri, organizatori rekreacije i nastavnici, bez obzira na kvalifikacije i
radni status. Dravni zavod za statistiku ne razlikuje trenere od osoba
osposobljenih za rad u portu (voditelji, instruktori i sl.).
Tako je u podacima Dravnoga zavoda za statistiku za port
planinarstvo prikazano 299 strunih djelatnika, iako je Hrvatski
planinarski savez u anketi za potrebe ovoga istraivanja odgovorio kako ne
moe iskazati toan broj trenera jer vrlo malo strunih djelatnika koji
djeluju u planinarskim drutvima jesu treneri u smislu voenja i
pripremanja portaa za natjecanja i to iskljuivo u portskom penjanju
koje je jedina natjecateljska disciplina u planinarstvu. Sve druge osobe
koje obavljaju strune poslove u planinarstvu smatraju se instruktorima
alpinizma, speleologije, vodiima, markacistima i instruktorima
planinarstva u opim kolama planinarstva. Nadalje, primjerice, podatak o
199 osoba koje obavljaju strune poslove u ronjenju nije potpuno jasan.
Naime, u oko 150 ronilakih klubova u Hrvatskoj vei je broj lanova koji
obavljaju strune poslove, ali dominantno u smislu turistikoga ronjenja,
odnosno obuavanja odraslih graana i djece osnovnim tehnikama
ronjenja te se oni prema zakonskoj definiciji trenerskoga posla ne ubrajaju
u trenere, ve meu osobe osposobljene za rad u portu (voditelje,
instruktore i sl.). Takoer je oita razlika u, primjerice, boanju. Prema
podacima Dravnoga zavoda za statistiku u boanju je 300 osoba koje
obavljaju strune poslove, iako je Hrvatski boarski savez u naoj anketi
jasno naznaio kako u 400 boarskih klubova djeluje tek 20 trenera koji
obavljaju trenerske poslove u smislu Zakona o portu i definicije trenera
koja se koristi u ovoj studiji. Slina je situacija i u jedrenju. U podacima
- 47 -
Dravnoga zavoda za statistiku ne razlikuju se razliiti stupnjevi obavljanja
strunih poslova u portu (treneri i ostali struni kadrovi) sukladno
postojeoj zakonskoj regulativi. Stoga podatke Dravnoga zavoda za
statistiku treba uzeti s dozom opreza uvaavajui metodologiju
prikupljanja podataka.
Za daljnje razumijevanje i interpretaciju podataka Dravnog zavoda za
statistiku o strunim djelatnicima u portu, a koji su iznesenih u tablici 9,
vano je navesti jo neke informacije o metodologiji prikupljanja podataka
Dravnoga zavoda za statistiku o portu. Statistiki izvjetaj portskih
udruga (SPORT-1) dio je istraivanja Sport koje se provodi svake tree
godine sa stanjem na dan 31. prosinca kalendarske/izvjetajne godine za
razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca. Statistiko istraivanje Sport
obuhvaa portske, ahovske i lovake udruge te centre za port i
rekreaciju. Podaci se prikupljaju pomou etiri izvjetaja Statistiki
izvjetaj portskih udruga (obrazac SPORT-1); Statistiki izvjetaj
ahovskih i brid klubova (obrazac SPORT-2); Statistiki izvjetaj lovakih
drutava (obrazac SPORT-3) i Statistiki izvjetaj centara za port i
rekreaciju (obrazac SPORT-4). Izvorni obrasci za sva istraivanja (pa tako i
obrasci za istraivanje SPORT SPORT-1, SPORT-2, SPORT-3 i SPORT-4) dostupni su javnosti i nalaze se na internetskim stranicama Dravnoga
zavoda za statistiku (www.dzs.hr) pod rubrikom Obrasci.
Izvjetaj SPORT-1 podnose portske udruge (portski klubovi i
portska drutva) koja imaju svojstvo pravne osobe koje stjeu upisom u
registar kod zakonom odreenoga tijela. Kako bi se dobio adresar za
istraivanje Sport, koriten je ispis djelatnosti portskih klubova
registriranih unutar razreda 93.12 Djelatnost portskih klubova, 93.13
Fitnes centri, 93.19 Ostale portske djelatnosti prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NKD, 2007) koji je prilagoen za potrebe
provoenja istraivanja, odnosno za distribuciju podrunim jedinicama
- 48 -
Dravnoga zavoda za statistiku u upanijama preko kojih se i prikupljaju
izvjea u svrhu to potpunijega obuhvata. U prvoj distribuciji obrazaca,
Izvjetaj SPORT-1 upuen je na adrese 10.508 izvjetajnih jedinica, a bilo
je i naknadnih slanja na traenje podrunih jedininca u upanijama. Oito
je kako Dravni zavod za statistiku u prikupljanju podatka ne pravi razliku
niti je iskazuje u svojim podacima izmeu npr. portskih klubova i fitnes
centara. Pozitivni izvjetaj je od ukupno 10.508 portskih udruga dostavilo
njih 4.165; nije poznato, meutim, koliko je od toga portskih klubova koji
sudjeluju u sustavu natjecanja nacionalnih portskih saveza.
Temeljna razlika u metodologiji prikupljanja podataka izmeu
Dravnoga zavoda za statistiku i podataka prikupljenih za potrebe ove
studije lei u injenici da smo za ovo istraivanje podatke prikupljali
iskljuivo o osobama koje obavljaju trenerske poslove u skladu s ranije
definiranim zakonskim i strunim opisom trenera, dok se u podacima
Dravnoga zavoda za statistiku nalaze i podaci o osobama osposobljenima
za rad u portu (voditelji, instruktori i sl.). Nadalje, ovo istraivanje je
prikupljalo podatke izravno od nacionalnih portskih saveza pod
pretpostavkom da oni imaju uvid u cjelokupno stanje strunoga kadra u
svom portu te da raspolau cjelovitim podacima o trenerima
angairanima u portskim klubovima njihova porta, dok je Dravni zavod
za statistiku preko svojih upanijskih podrunica podatke dobivao
neizravno od portskih klubova. Stoga se u nekim portovima (savezima)
javljaju znaajne razlike u prikazanom broju strunih djelatnika (npr.
jedrenje, konjiki port, tenis, veslanje itd.) u kojima djeluje vei broj
osoba koje obavljaju nie razine strunih poslova odnosno poslove osoba
osposobljenih za rad u portu (voditelja, instruktora i sl.), a u evidenciji
Dravnoga zavoda za statistiku se vode kao treneri. U veini portova
podaci se uglavnom poklapaju, odnosno iskazane brojane vrijednosti ne
odstupaju znatnije jedne od drugih.
- 49 -
Na temelju dostavljenih statistikih izvjetaja 4.165 portskih klubova i
razvrstanih po portovima, Dravni zavod za statistiku je doao do podatka
o 12.317 strunih djelatnika u portu (tablica 9).
Tablica 9. Struni djelatnici u portu u 2009. godini (Dravni zavod za statistiku) i podaci o broju trenera prikupljeni istraivanjem za potrebe ovoga projekta tijekom 2011. godine
portovi portski djelatnici (DZS, 2009) Treneri (projektna
studija, 2011) Aikido 18 36 Alka -
Ameriki nogomet 2 Atletika 121 107
Auto-moto 295 Badminton 38 23
Baseball-softball 45 13+151 Biciklizam 145
Bilijar 11 Boanje 300 20
Body building 104 Boks 90
Dizanje utega 8 Judo 84 100
Gimnastika 171 169 Golf 26
Hokej na ledu 19 18 Hokej na travi 35 37
Hrvanje 64 58 Jedrenje 173 30 Ju-jitsu 8
Kajak-kanu 36 27 Karate 346
Kick-boxing 181 Klizanje 3
Konjiki port 164 35 Koarka 575 498 Kuglanje 269 267
Maevanje 5 Motonautika i skijanje na vodi 10 8+52
Nanbudo 8 Nogomet 3.936 5.751
- 50 -
Odbojka 343 Orijentacijski port 9
Pikado 27 Planinarstvo 299 0
Plivanje 215 Ragbi 47
Ronilatvo 199 Rukomet 775 473
Savate boks 9 42 Skijanje 85 95
Skokovi u vodu 11 22 portski ples 98 613
portski ribolov 1.113 1004 Stolni tenis 274 Streliarstvo 38 71 Streljatvo 297 0 Taekwondo 224
Tajlandski boks 17 20 Tenis, squash 349 200+135
Triatlon, duatlon 33 Twirling 5 6
Vaterpolo 149 Veslanje 101 30
Zrakoplovstvo 54 Hrvatski sveuilini portski savez 7 80 Hrvatski savez za port i rekreaciju 166 0
Hrvatski kolski portski savez 83 2.500 Ostali savezi i portovi6 238
Ukupno 12.317 11.168
1 Hrvatski baseball savez (13) + Hrvatski softball savez (15) 2 Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard (8) + Jetski savez Hrvatske (5) 3 Hrvatski rock'n'roll savez (61) 4 Hrvatski savez za portski ribolov na moru (100) 5 Hrvatski teniski savez (200) + Hrvatski squash savez (13) 6 U istraivanju za potrebe ove studije prikupljeni su podaci o ukupnom broju trenera za Hrvatski biatlonski savez (21), Hrvatski bob i skeleton savez (14), Hrvatski sanjkaki savez (5), Hrvatski savez daljinskog plivanja (31), Hrvatski savez sinkroniziranoga plivanja (33), Hrvatski ahovski savez (62), Hrvatski portski savez gluhih (17) i Specijalnu olimpijadu Hrvatske (55) koji nisu razvrstani u portove prema klasifikaciji Dravnoga zavoda za statistiku (ukupno 238 trenera).
Uvaimo li objektivne metodoloke razlike i probleme u oba naina
prikupljanja podataka, uoavamo tek malenu razliku od oko 10% ili 1.200
trenera u podacima Dravnoga zavoda za statistiku i ovoga istraivanja. S
obzirom na to da u naemu istraivanju nisu dobiveni podaci za ukupno 41
- 51 -
nacionalni portski savez, a podaci za njih su veinom iskazani u analizi
Dravnoga zavoda za statistiku, mogue je napraviti sljedeu simulaciju:
ako se zbroje svi portovi za koje podaci nisu prikupljeni ovim
istraivanjem, a postoje podaci Dravnoga zavoda za statistiku, dolo bi se
do brojke od 3.045 trenera. Ako taj podatak pribrojimo podatku o
ukupnom broju trenera koji je prikupljen ovim istraivanjem, mogue je
simulirati ukupan broj trenera u Hrvatskoj od oko 14.200 osoba, to
ukljuuje i strune djelatnike u sustavima kolskoga i sveuilinoga porta,
odnosno, ako njih iskljuimo, dolazimo do brojke od oko 11.500 trenera,
koja brojka odgovara naoj ranije iznesenoj pretpostavci o ukupnom broju
trenera u Hrvatskoj.
U portovima kao to su jedrenje, boanje, konjiki port, rukomet,
savate, tenis, veslanje i kolski port postoji znaajna razlika u podacima
Dravnoga zavoda za statistiku i podataka prikupljenih ovom studijom. U
buduim istraivanjima bit e potrebno pokuati odrediti tone razloge
znaajnijih odstupanja u broju trenera u navedenim portovima, odnosno
uiniti metodoloke korekcije u prikupljanju podataka kako ne bi dolazilo
do razlika u iskazanim podacima. Pritom na umu imamo prije svega
uvoenje podrobnije i tonije definicije strunih djelatnika u portu koju bi
koristio Dravni zavod za statistiku, a u skladu s postojeim zakonskim
propisima i strunim tumaenjima opisa i definicije trenerskih poslova.
Broj trenera u odnosu na broj klubova
Podatke o broju osoba koje obavljaju trenerske poslove u portskim
klubovima pojedinoga porta mogue je dovesti u odnos s brojem
portskih klubova. Time dobivamo podatke o broju trenera po portskom
- 52 -
klubu, na temelju ega je mogue zakljuivati o optereenosti trenera,
kvaliteti strunih stoera te donositi druge zakljuke.
Broj klubova
S obzirom na dostupne izvore, postoje razliiti podaci o broju portskih
klubova u naoj zemlji. U Registru udruga Republike Hrvatske, broj udruga
koje pod glavnom djelatnou imaju upisanu portsku djelatnost je ak
14.842, odnosno oko 35% svih nevladinih udruga u Republici Hrvatskoj.
Taj podatak treba uzet s velikom rezervom. Naime, Registar je organiziran
tako da ne prepoznaje portske klubove koji sudjeluju u sustavima
natjecanja nacionalnih portskih saveza od udruga koje se bave portskom
djelatnou, a nisu u sustavu portskih natjecanja (npr. Drutvo
Kustoijanaca koje je registrirano za skupljanje povijesne grae o portu
Kustoije i njegovanje portske tradicije Kustoije). Nadalje, u Registar su
upisane sve udruge koje su osnovane, ali ne postoji mogunost izdvajanja
onih udruga koje vie ne djeluju ili su ugaene, odnosno u Registru se
nalaze upisane i udruge koje vie ne postoje i ne djeluju.
Dravni zavod za statistiku je za potrebe statistikoga istraivanja
porta za 2009. godine zatraio ispis djelatnosti portskih klubova
registriranih unutar razreda 93.12 Djelatnost portskih klubova, 93.13
Fitnes centri i 93.19 Ostale portske djelatnosti prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NKD, 2007) koji je bio prilagoen za potrebe
provoenja istraivanja. U tom ispisu nalazilo se 10.508 portskih udruga,
ali nam nije poznat podatak o broju portskih udruga koje su se vodile u
razredu 93.12 Djelatnost portskih klubova prema Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti. Statistiki upitnik je ispunilo 4.165 portskih udruga. Iako je taj
- 53 -
podatak potrebno uzeti s dozom opreza, moemo ga smatrati podatkom
koji prua mogunosti za kvalitetnije zakljuivanje o realnom broju
portskih klubova od Registra portskih udruga.
Prema procjenama Hrvatskoga olimpijskoga odbora, broj portskih
klubova se kree oko 7.000. Meutim, i taj podatak valja uzeti s rezervom
s obzirom na to da se radi o procjeni koja datira s kraja 20. stoljea i
nikada, barem prema spoznajama autora ove studije, ova procjena broja
klubova nije provjerena objektiviziranim pokazateljima.
Odnos broja trenera i broja klubova po portovima
Puno su vjerodostojniji, iako ne cjeloviti, podaci o broju portskih
klubova u ovom trenutku, prema naemu miljenu, podaci dobiveni u
sklopu anketnoga istraivanja za potrebe ove studije.
Tablica 10. Broj trenera, broj klubova i broj trenera po klubu
Nacionalni portski savez Broj trenera Broj
klubova trenera
/klubova 1. Hrvatska federacija twirlinga 6 3 2 2. Hrvatski a
Recommended