Tekstilna Vlakna i Materijali Za Sivanje 8 Sat 21 10

Tekstilna vlakna i materijali

za šivanjeEva Magovac

E-mail: eva.magovac@gmail.com

Tekstil - svuda oko nas

Tekstil

Tekstil – pojam koji obuhvaća vlakna i sve proizvode načinjene od

njih bilo kojom prerađivačkom tehnologijom, tj. predenjem,

tkanjem, pletenjem, čipkanjem, iglanjem i dr., a uključuje sve:

1. Linearne tvorevine – vlakna, pređe, konopce, užad

2. Plošne tvorevine – tkanine, pletiva, čipke, mreže, netkane tekstilije,

prostirače, podne obloge

3. Konfekcionirane proizvode načinjene od linearnih i plošnih tekstilija

(odjeća, vreće, cerade itd.)

4. Kompozite – posebna kategorija

1. Linearne tvorevine

1.1. Tekstilna vlakna

Vlakno mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

omjer duljina i širine - najmanje 100

Lan – 1.200

Pamuk – 1.400

Vuna – 3.000

Svila – 33 x 106

Umjetna vlakna od prirodnih i sintetskih polimera – beskrajno

dugačka

sposobnost prerade u složenije tekstilne proizvode (određena

duljina, finoća, čvrstoća, kemijska otpornost, savitljivost,

jednolikost)

Svojstva vlakana1. Primarna:

1. Duljina, mm

2. Finoća, decitex, dtex = X g/10 km (nekada den =

X g/9.000 m)

3. Čvrstoća, cN/tex

4. Savitljivost

5. Predivost

6. Jednolikost

Svojstva vlakana1. Sekundarna:

1. Morfološke karakteristike (poprečni presjek, površina, kovrčavost)

2. Sposobnost upijanja vlage i vode

3. Toplinska svojstva

4. Gustoća (g/cm3)

5. Sposobnost elastičnog oporavka

6. Elastična svojstva i sklonost nabijanju statičkim elektricitetom

7. Optička svojstva

8. Otpornost na djelovanje kemikalija

9. Otpornost na mikroorganizme

10. Otpornost na sunčevo svjetlo

Podjela vlakana prema porijeklu

Prirodna vlakna (od pretpovijesti do danas) – danas je

najznačajniji pamuk

Umjetna vlakna (kraj 19. st., ekspanzija nakon 2. svj. rata) – danas je najznačajniji poliester

Podjela prirodnih vlakanaBiljna -

celuloznaŽivotinjska Mineralna

Sjemenska:• pamuk• kapok• akon

Stabljična:• lan• konoplja• brnistra• juta• ramija• kenaf

Od usplođa:• kokos

Keratinska:• vuna• dlake:

• moher• kašmir• angora• kašgorska

vuna• devina

dlaka• vikunjina

dlaka

Fibroinska:• svila• divlje svile:

• tusah• anafe• eria

Azbesna

Iz lišća:• sisal• manila• heneken• rafija

Filamentna vlakna

Vlasasta vlakna –

sva ostala, osim svile

Podjela umjetnih vlakanaOd prirodnih

polimera

Od anorganskih

tvari i druga

Od sintetskih

polimera

Celulozna:• viskozna CV• bakrena CUP• modalna CMD• liocelna CLY• acetatna CA• triacetatna

CTA

Proteinska:• regenerirana

proteinska PROT (hitin, PLA, SPF)

Alginatna ALG

• ugljična CF• staklena GF• metalna MTF• keramička CEF i dr.

Organska:• poliesterska PES• poliamidna PA• aramidna AR• akrilna PAN• modakrilna MAC• polipropilenska PP• polietilenska PE• klorna CLF• fluorna PTFE• vinilalna PVAL• elastanska EL• elastodienska ED• poliimidna PI

Vlakna od kaučuka, lateks –elastodienska vlakna ED

Filamentna vlakna i vlasasta vlakna

Pamuk

Pamuk

Najšire i najviše upotrebljavano vlakno za odjeću

36 % udjela u svjetskoj proizvodnji vlakana

Najstarije pamučne tkanine iz 5.800 g. pr. Kr. (Egipat, Meksiko,

Peru, Pakistan)

U 10. st. u Europu ga donijeli Arapi

Najveći proizvođači danas: Kina, SAD, Indija, Pakistan,

Uzbekistan, Turska, (ostali: Egipat, Sudan itd.)

Pamuk

Zahtijevi za uzgoj i preradu pamuka u vlakno:

velike površine – monokultura

visoke temperature, veliku vlažnost

ekstremno veliku upotrebu insekticida, pesticida, defolijanta,

fungicida, umjetnih gnojiva

agresivne kemikalije: natrijeva lužina, vodikov peroksid za

izbjeljivanje, bojila

potrošnja velikih količina vode (za navodnjavanje i preradu

pamuka)

Pamuk

90 % PAMUKA DANAS JE IZ GMO UZGOJA !

ARALSKO JEZERO – POTPUNO PRESUŠILO ZBOG

NAVODNJAVANJA PLANTAŽA PAMUKA !

PAMUK – NAJVEĆI ZAGAĐIVAČ U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI !

Upotreba pamučnih tkanina/pletiva:

Odjeća:

Košulje, bluze, haljine, majice, rupci, rupčići, pelene, odjeća za

dojenčad i malu djecu, pidžame, donje rublje, denim, džins

Stolni i posteljno ruble, frotir ručnici

Sanitetski materijal (komprese, tupferi, ulošci, marame itd.)

Konac za šivanje, konac za vezenje, heklanje, čipkanje

Pamuk se koristi sam ili se miješa sa poliesterskim (pojeftinjuje

tkaninu), viskoznim (tkanina povećane moći upijanja vode i vlage)

i drugim vlaknima.

Kod tkanja ili pletenja pamučne niti se mogu kombinirati sa npr.

Lycrom, poliamidom, poliesterom, metalnim ili nekim drugim vrstama vlakana/nitima.

Svojstva pamuka:

srednje čvrsto vlakno (čvršće u mokrom nego u suhomstanju)

srednje gusto vlakno

dobro upija vlagu

ne nabija se statičkim elektricitetom

ugodan za nošenje, gužva se

lako gori (radna odijela, kombinezoni, radna odjeća od pamuka

obrađena je specijalnim kemikalijama/apreturama – obradama

protiv gorenja koja se nakon određenog broja ciklusa pranja ispire s odjeće)

neotporan na plijesni, gljivice, bakterije

pod utjecajem sunca, UV zraka, gubi čvrstoću (pamučne rolete

se nakon nekoliko godina raspadnu)

otporan na lužinu i organska otapala, oštećuju ga jake kiseline

lako se bijeli, boja

Tipovi pamučnih tkanina

• Platno

• Popelin

• Batist

• Damast

• Šifon

• Cic (kreton)

• Flanel

• Parbent

• Keper

• Glot

• Denim

• Panama

• Žutica

• Oksford

• Gradl

• Pliš (baršun)

• Frotir

• Tetra

• Gaza

• Kaliko

Tipovi pamučnih pletiva

• Glatka pletiva

• Rebrasta pletiva

• Ostali prepleti

Lan, konoplja

Lan, konoplja

Jednogodišnje biljke

Vlakna iz stabljike dobivaju se kroz 2 faze:

1. Močenjem ili maceracijom:

Biološko u vodi (pod djelovanjem bakterija): 3 dana – 3

tjedna

Kemijsko pomoću kiselina/lužina, vapni, soda: nekoliko

sati

2. Mehaničkim odvajanjem vlakana (grebenanje i češljanje)

Lan, konoplja

Zajednička svojstva:

dobro upijanje vlage

ne nabijaju se statičkim elektricitetom

ugodni za nošenje, gužvaju se

lako gore

neotporni na plijesni, gljivice, bakterije

pod utjecajem sunca, UV zraka, gube čvrstoću

otporni na lužinu i organska otapala, oštećuju ih jake kiseline

vrlo skup i dugotrajan postupak prerade/proizvodnje vlakana

odjeća, posteljina, ručnici u platno vezu

Neprerađena industrijska konoplja - kao tehnčko vlakno za

izradu kompozitnih materijala široke primjene, konopa, užadi itd.

Vuna

Najstarije vlakno – poznato prije više od 10.000 godina

Prvo se koristilo krzno od ovce, a zatim i vuna

Vuna se skupljala 2 x godišnje, u proljeće i jesen, kada su se ovce

linjale, runo se gnječilo u pust („filc”)

Sumerani razvili predenje vune oko 4.000. god. pr. Kr. (Babilon = zemlja vune)

Prva merino ovca dopremljena u Španjolsku sa obala Crnog

mora, 100. g.

Mauri u Španjolskoj razvili ciljanu merino pasminu

Najveći proizvođači vune danas: Australija, zemlje bivšeg SSSR-a,

Novi Zeland, Kina

Svojstva vune

Kovrčavost

Mala čvrstoća u suhom stanju, a čvrstoća

dodatno pada u mokrom stanju

Upija vlagu, vodu

Po zimi grije, po ljeti hladi – dobar izolator

Ne gužva se

Zapaljiva, ali ne podržava gorenje

Sposobnost filcanja, odnosno pustenja kod pranja u lužnatom mediju uz

mehaničko pokretanje zbog otvaranja ljuskica

pod utjecajem sunca, UV zraka, gubi čvrstoću

neotporna na plijesni, gljivice, bakterije, moljce

Neotporna na oksidacijska sredstva

Otporna na organska otapala

Upotreba vune:

fine tkanine za lagane suknje, kostime, odijela i ogrtače:

žoržet, lister, gabarden, bukle, fresko

grublje tkanine za odjeću za hladnije dane:

tvid, velur, cibelin, flanel, sukno, loden, krombi, hubertus

gornja trikotaža:

veste, puloveri, kape, rukavice, čarape

pokrivači, deke

dekorativni tekstil

sagovi ručne izrade, čilimi

šeširi

agrotekstil, tehnički tekstil

koristi se sama ili u mješavinama sa poliesterom, akrilnim,

viskoznim, poliamidnim i dr. vlaknima zbog dobivanja

određenih svojstava i smanjenja cijene

Svila

Početak proizvodnje svile u Kini, 2.750. god. pr. Kr.

552. god. dudov svilac prokrijumčaren u Europu

Najveći proizvođači svile danas: Kina, Indija, Japan, J. Koreja

(ostali: Zimbabve, Tajland, Turska)

Prava svila – nastaje od gusjenice leptira dudovog svilca hranjene isključivo lišćem duda

Divlja svila – od ostalih vrsta svilaca ili ako se dudov svilac hrani i

nekim drugim lišćem osim dudovog

kada se gusjenica začahuri, ubija se u vrućoj vodi, vrućoj pari,

otrovom ili zamrzavanjem kako iz nje ne bi izašao leptir i probio

čahuru

1 čahura daje jednu nit sirove svile

Svojstva svile:

Meka, podatna, ugodna na dodir

Dobro upija vlagu i vodu

Ne nabija se statičkim elektricitetom

Otporna na mikroorganizme i moljce

Gužva se

Sklona prljanju

Osjetljiva je na alkalije, kiseline i oksidacijska sredstva

Otporna na organska otapala

Upotreba svile:

Fine tkanine za bluze, košulje, ženske haljine, marame, kravate, fino

rublje:

Lagane tkanine - taft, saten ili atlas, žoržet, organcin, krepdešin

Teže tkanine – brokat, damast, šantung

Umjetna celulozna vlakna

Proizvode se iz drvne celuloze izolirane iz debla crnogoričnog i bjelogoričnog

drveća (jela, smreka, bukva, grab, cer).

Najznačajnija su:

Viskozna vlakna (čista ili mješavine s pamukom, poliesterom, vunom itd.),

jeftina:

Bluze, košulje, haljine, podstave, pokrivači, posteljno i stolno rublje

Modalna vlakna (viskozna s određenim poboljšanim svojstvima), jeftina

Liocel (viskozna s određenim „supersvojstvima”), vrlo skupa

Acetatna i triacetatna vlakna

Filteri za cigarete

Umjetna vlakna od sintetskih polimeraSintetski polimeri – polimeri sa 1.000 lica

Dobivaju se ispredanjem taline „čipsa” u vlakno

Čips - granulice plastike, se tale na oko 300°C, talina se propušta kroz ekstruder sa sitnim rupicama, mlaznicama, (slično tušu ili „flajš mašini”), pri izlasku se trenutno hlade i skrutnjuju, te oblikuju vlakna

Dobivena filamentna vlakna mogu se koristiti dalje u tkanju/pletenju ili se režu na kratka vlakanca (imitacija pamuka, vune), te se kod predenja miješaju sa pamukom/vunom itd.

Gotov proizvod od sintetskih polimera ne mora nužno biti u obliku vlakna, može biti i u obliku nekog predmeta (pipe, cijevi, zdjele, boce itd.)

Najznačajniji sintetski polimeri:

Poliesteri – grupni naziv za sintetičke polimere od polietilentereftalata

PES – ako je u obliku vlakana

Mikrofibra - visokotehnološka PES vlakna

PET – ako je u obliku plastične mase za boce, cijevi, drugih

predmeta

Poliamidi – grupni naziv za sintetičke polimere od poliamida

PA; PA 6,6; PA 6; Nylon; Perlon

Aramidi – grupni naziv za sintetičke polimere od aramida

AR, Nomex, Kevlar

Polipropilen - grupni naziv za sintetičke polimere od polipropilena

PP

Najznačajniji sintetski polimeri:

Polietileni - grupni naziv za sintetičke polimere od polietilena

PE

Akrilna/modakrilna vlakna – grupni naziv za poliakrilonitrile

PAN/MAC

Klorna vlakna – grupni naziv za vinilkloride, vinilidenkloride,

vinilcijanide

CLF - vlakna

PVC – ako je u obliku plastičnog premaza, folije, stolarije itd.

Fluorna vlakna – grupni naziv za sintetičke polimere od od politetrafluoretilena

PTFE, Teflon, Gore-Tex

Elastanska vlakna – grupni naziv za poliuretane

EL, Lycra, Spandex

Poliester

Svojstva PES-a:

čvrsta,

otporna na habanje,

ne gužvaju se,

slabo upijaju vodu i vlagu,

brzo se suše,

otporna na kiseline, lužine, oksidacijska sredstva, visoku

temperaturu,

zapaljiva su,

nabijaju se statički elektricitetom

kod dugog izlaganja UV zrakama, posive

otporna na mikroorganizme

sklona pilingu

Upotreba PES-a:

100 % PES –

Kućni tekstil: bluze, majice, hlače, čipka, zavjese, punila u jastucima, pokrivačima,

zimskoj odjeći, za izradu odjeće visokih estetskih, karakteristika (oponašaju pravu

svilu).

Za izradu konca za šivanje

Tehnički tekstil: jedra, padobrani, tkanine za građevinu, ribarske mreže, konopi,

užad, za geološke radove

Mješavine pamuk/PES – tkanine i pletiva za košulje, bluze, ljetne

haljine, majice, pletenu trikotažu, kućanski tekstil, sportska odjeća

Mješavine vuna/PES – tkanine za muška odijela hlače, kapute, sakoe,

kostime

Pojeftinjuju tkaninu, daju joj i neka poželjna svojstva

Poliamid

Svojstva PA-a:

elastična

čvrsta,

otporna na habanje,

ne gužvaju se,

slabo upijaju vodu i vlagu,

brzo se suše,

otporna na kiseline, lužine, oksidacijska sredstva, visoku temperaturu,

slabo zapaljiva,

nabijaju se statički elektricitetom

kod dugog izlaganja UV zrakama, smanjuje se čvrstoća

otporna na mikroorganizme

Upotreba PA-a:

PA –

Kućni tekstil: za pletiva – žensko donje rublje, ženske hulahopke,

čarape, trikotaža – majice, trenirke, odjeća za gimnastiku, skijanje

Tehnički tekstil: ribarske mreže, četke, za ojačavanje auto guma,

padobrani, kišobrani

Mješavine vuna/PA

Mješavine pamuk/PA

Pojeftinjuju tkaninu/pletiva, te joj daju i neka poželjna svojstva

Poliakrilonitril/modakril

Svojstva PAN/MAC:

otporna na habanje,

ne gužvaju se,

slabo upijaju vodu i vlagu,

brzo se suše,

otporna na kiseline, lužine, oksidacijska sredstva, visoku temperaturu,

PAN – izuzetno zapaljiv

MAC – teško zapaljiv

nabijaju se statički elektricitetom

otporna na UV zrake

otporna na mikroorganizme

Upotreba PAN/MAC-a:

Mješavine vuna/PAN-MAC

Oponašaju vunu (topla, kovrčava), dlaku, umjetno krzno

Za geotekstilije – otpornost na UV zrake

Elastan

Svojstva EL-a:

elastična

male čvrstoće

otporna na habanje,

ne gužvaju se,

slabo upijaju vodu i vlagu,

brzo se suše,

otporna na kiseline, oksidacijska sredstva, visoku temperaturu,

otporna na UV zrake

otporna na mikroorganizme

Upotreba EL-a:

Uvijek mješavine elastični tekstil – čarape, steznici, rublje, hlače,

elastični zavoji itd.

Svojstva i upotreba ostalih sintetskih polimera

Aramidi AR – otpornost na ekstremno visoke temperature i udarce –

odjeća za vatrogasce, balistiku

Polipropilen PP – velika čvrstoća, geotekstil, tehnički tekstil – sanacija

deponija smeća, terena, umjetna trava, podni prostirači itd.

Polietilen PE – za ambalažu, mreže za zaštitu od ptica i tuče, folije u poljoprivredi, građevinarstvu

Klorna CLF – nezapaljivost i teška gorivost – vrlo malo se koriste za

proizvodnju tekstila, a najviše za PVC stolariju, predmete itd.

Fluorna PTFE – negorivost, otpornost na visoke temperature – za Gore-tex membrane, teflon posuđe, pročišćavanje voda

1.2. Pređa

Podjela pređe prema namjeni:

za tkanje

za pletenje

za šivanje itd.

Konac za šivanje

Finoća konca – tex – mjerna

jedinica ili Nm

Npr. 25 tex = 25 g konca ima duljinu

1.000 m, odnosno 1.000 g konca

ima masu 25 g

Nm = 1.000/tex

Što je konac deblji povećava mu

se TEX, a smanjuje Nm

Najčešća vlakna: pamuk, PES-a ili

mješavine

Najčešće tip pređe: vlasasta

končana pređa ili multifilamentna

končana pređa

Končanje: u S ili Z smjeru

2. Plošne tvorevine

Osnovna podjela plošnih tekstilnih tvorevina:

1. Tkanine

2. Pletiva

3. Čipke i mreže

4. Pozamanterija

5. Netkane tekstilije

6. Tekstilije za oblaganje podova i zidova

2.1. Tkanine

Tkanina:

dobiva se tkanjem osnove i potke, odnosno ispreplitanjem pod

pravim kutem u određenom vezu na tkalačkom stanu

Osnova – uzdužni sustav niti

Potka – poprečni sustav niti

Širina tkanine:

Za rublje: 70 – 80 cm

Za posteljinu: 120 – 180 cm

Za ženske haljine: 70 – 80 cm i 120 – 140 cm

Za muška odijela: 70 cm i 130 – 150 cm

Za zimske kapute: 140 – 155 cm

Za podstave i međupodstave: 70 – 140 cm

Svojstvo tkanine ovisi o:

Sirovinskom sastavu i tipu i finoći pređe

Gustoći osnove i potke

Vrsti veza

Vrsti dorade ukoliko je primjenjena (apreture protiv

gorenja, gužvanja, vodoodbojnosti, uljeodbojnosti,

bojanje i tisak, smuđenje, čupavljenje, valjkanje, itd.)

Zbog ispreplitanja osnove i potke pod pravim kutem

tkanina se ne rasteže ni u smjeru osnove, ni u smjeru potke,

osim po dijagonali

Osnovni vezovi tkanine:

1. Platno vez

2. Keper vez

3. Atlas vez

Platno vez:

Keper vez:

Atlas vez:

Pamučne i pamuku slične tkanine:

• Platno

• Kanvas

• Samt

• Popelin

• Batist

• Damast

• Šifon

• Cic (kreton)

• Flanel

• Parbent

• Keper

• Glot

• Denim (jeans)

• Panama

• Žutica

• Oksford

• Gradl

• Pliš (baršun)

• Frotir

• Tetra

• Gaza

• Kaliko

Upotreba:

fine tkanine za lagane suknje, kostime, odijela i ogrtače:

žoržet, lister, gabarden, bukle, fresko

grublje tkanine za odjeću za hladnije dane:

tvid, velur, cibelin, flanel, sukno, loden, krombi, hubertus

Svilene i svili slične tkanine:

fine tkanine za bluze, košulje, ženske haljine, marame, kravate, fino

rublje:

Lagane tkanine: taft, saten ili atlas, žoržet, organcin, krepdešin

Teže tkanine: brokat, damast, šantung itd.

Upotreba:

1. Flanel (platno vez) - čupavljena tkanina koju karakterizira meka i topla

površina, te se od nje najčešće rade zimske košulje i pidžame

2. Batist (platno vez) - fina pamučna tkanina koja se koristi za izradu košulja,

bluza i haljina za djecu i bebe

3. Keper (keper vez) - tkanina tkana u keper vezu (daje karakteristične

dijagonalne pruge), čvrsta i otporna, koristi se za izradu hlača (traperice i

keperice) i jakni

4. Platno (platno vez) – tkanina za kuhinjske krpe, posteljinu itd.

5. Kanvas (platno vez) - i otporna, koristi se najčešće za muške hlače i jakne,

vreće, torbe, slikarska platna, za cipele, za namještaj

6. Samt - tkanina karakteristična po malim stršećim vlakancima koja se u nju

utkana u obliku pruga. Širina pruga i debljina tkanine može dosta varirati,

tako da se samt koristi i za tople zimske hlače, ali u laganoj varijanti, sa

tankim prugicama, koristi se za proljetne artikle za bebe i mlađu djecu

7. Baršun/pliš - tkanina karakteristična po utkanim malim stršećim vlakancima

koji joj daju sjaj, te ugodan i topao opip. Koristi se za izradu svečanije baby i

dječje odjeće.

8. Panama (platno vez) – za muška vunena odijela i kapute

Keper

Platno

Kanvas

Samt

Baršun/pliš

Saten (atlas vez)

Vunene i vuni slične tkanine:

fine tkanine za lagane suknje, kostime, odijela i ogrtače:

žoržet, lister, gabarden, bukle, fresko

grublje tkanine za odjeću za hladnije dane:

tvid, velur, cibelin, flanel, sukno, loden, krombi, hubertus

Svilene i svili slične tkanine:

fine tkanine za bluze, košulje, ženske haljine, marame, kravate, fino

rublje:

Lagane tkanine: taft, saten ili atlas, žoržet, organcin, krepdešin

Teže tkanine: brokat, damast, šantung itd.

2.2. Pletiva

Pletiva - trikotaža:

Plošni proizvodi načinjeni od očica, nastalih od jedne ili

više niti, odnosno jednog ili više sustava niti, a prema

pravilima određene vrste prepleta

Niz – uzdužni slijed očica

Red – poprečni slijed očica

Lijeve – krive očice

Desne – prave očice

Svojstvo pletiva ovisi o:

Sirovinskom sastavu i tipu i finoći pređe

Gustoći redova i nizova

Vrsti prepleta

Vrsti dorade ukoliko je primjenjena (apreture protiv

gorenja, gužvanja, vodoodbojnosti, uljeodbojnosti,

bojanje i tisak, smuđenje, čupavljenje, valjkanje, itd.)

Karakteristika pletiva – rastezljivost po duljini, širini,

dijagonalno uz istovremenu elastičnost

Vrste pletiva:

1. Kulirna

1. Glatko ili džersi (mako) pletivo („pravo”)

2. Dvostrano lijevo pletivo („krivo”)

3. Rebrasto pletivo („pravo krivo”)

4. Interlok pletivo

5. Plišana pletiva:

1. Pleteni frotir:

1. Felpa

2. Polar flis

3. Tedi flis

2. Pliš

3. Umjetno krzno

2. Osnovina ili lančana

1. Triko pletivo

2. Milansko pletivo

3. Rašel pletivo

Kulirno glatko ili džersi pletivo (pravo)

Kulirno dvostrano lijevo pletivo (krivo)

Kulirno rebrasto pletivo (pravo krivo)

Kulirno interlok pletivo

Upotreba pletiva:

1. Džersi (mako) pletivo - pletivo koje se koristi za izradu donjeg rublja, bodyja i majica.

Kao i ostala pletiva, rastezljiv je i udoban za nošenje, zato ima veliku primjenu u izradi

baby i dječje odjeće.Površina se može blago brusiti (čupaviti), tako da se dobije još

mekši opip jerseya.

2. Interlok pletivo - vrsta pletiva koje je "dvostruko" pleteno tako da je kompaktnije i

punije od jerseya. Također se koristi za izradu baby i dječje odjeće, tamo gdje je

potrebna posebna izdržljivost odjeće. S obzirom da je punije, uglavnom se koristi za

zimske majice i bodyje.

3. Felpa - podstavljeno pletivo koje može biti čupavljeno i nečupavljeno. Koristi se

prvenstveno za izradu trenirki, ali i hlača, tunika i haljina. Čupavljena felpa ( iznutra

ima mekani topli sloj stršećih vlakanaca) se koristi za zimske artikle, a nečupavljena

felpa za proljetne.

4. Polar flis - vrsta vrlo laganog, toplog, mekog i rastezljivog pletiva proizvedenog od

sintetičkih vlakana ( najčešće poliesterska vlakna). Zbog tih svojstava koristi se za

zimsku odjeću ( trenirke, majice sa kapuljačom ).

5. Tedi flis - vrsta flisa koja ima upletena vrlo mekana vlakna, opipom i izgledom

podsjeća na najmekše plišane igračke. Koristi se za izradu zimske baby odjeće (

jakne, kombinezoni, bundice,majice sa kapuljačom ili kao podstava u

kapuljačama..)

6. Pliš - pletivo karakteristično po upletenim malim stršećim vlakancima koji joj daju sjaj,

te ugodan i topao opip. Koristi se za dječje trenirke, tajice, tunike, haljine.

Felpa

Lice Naličje

Polar flis

Tedi flis

2.3. Čipke i mreže

Čipke i mreže

Čipke

Rupičasti tekstilni proizvodi namijenjeni za ukrašavanje

odjeće, posteljnog i stolnog rublja, te za unutarnje

uređenje interijera

Vrste:

1. Strojne

2. Ručne

1. čipka na iglu (paška)

2. čipka na batiće (lepoglavska)

Čipke i mreže

Mreže

ribarske mreže

mreže za zaštitu od ptica, za sprečavanje odrona

kamenja, mrežice protiv komaraca, sita itd.

til

Održavanje tekstilnih materijala

1.Pranje u perilici rublja

2.Sušenje (na zraku i u sušilici rublja)

3.Glačanje

4.Kemijsko čišćenje

1. Pranje u perilici rublja

Što pere rublje?

1. Voda + sredstvo za pranje (deterdžent, izbjeljivač itd.)

2. Mehaničko okretanje rublja

3. Temperatura

4. Vrijeme

Praktični savjeti za pranje rublja u kućanstvu:

1. Pamuk, viskoza, poliester, nylon, lycra mogu se prati na 60°C sa

univerzalnim praškastim deterdžentom (podijeliti rublje na svjetlo i

tamno)

2. Vuna, svila, akrilna i klorna vlakna ne podnose temperature pranja više

od 30-40°C

3. Vuna i svila ne podnose oksidacijska sredstva (Vanish, WD i dr.) na bazi

peroksida, klora

4. Vuna i svila zahtijevaju specijalni deterdžent

5. Vuna i svila ne podnosi velike brzine okretaja bubnja

6. 60°C je temperatura koja ubija 99,99 % mikroorganizama na rublju

(bakterija, virusa, gljivica)

7. Pranje bijelog pamučnog rublja na 90°C je bacanje novca

Praktični savjeti za pranje rublja u kućanstvu:

6. Bjelinu pamučnom rublju ne daje temperatura, već optička bjelila (u

obliku zelenkastih i plavkastih granulica) u deterdžentu

7. Dodavanje veće količine deterdženta od propisanog („kako bi rublje

bilo bolje, kvalitetnije oprano) stvara suprotan učinak – rublje je često

nakon pranje sivkasto (previše optičkog bjelila od propisanog daje sivi

ton)

8. Sa današnjim deterdžentima namakanje rublja u lavoru sa malo

deterdženta prije pranja u perilici („da bi se rublje bolje opralo”)

besmisleno je

9. Oksidacijska sredstva na bazi peroksida (Vanish, WD iz Lidla) u obliku

praha dovoljno je staviti u odjeljak za deterdžent zajedno sa

deterdžentom prije uključivanja perilice.

10. Pretpranje je nepotrebno osim kod ekstremnih zaprljanja

11. Tenisice se pere u programu hladnog pranja

Kemijsko čišćenje – kada?

- Za sakoe, odijela, kapute, kostime, tepihe,

tepisone, kožu, za odjevne predmete koji

ne podnose gužvanja, koja se sastoje od

nekoliko slojeva materijala, vrlo teška

zaprljanja koja je nemoguće odstraniti

klasičnim pranjem u kućnoj perilici itd.

Kemijsko čišćenje nije pogodno za:

- PVC vlakna

- tekstilne materijale obrađene vodoodbojnim i antimikrobnim apreturama

Otapala za kemijsko čišćenje danas:

- PER – perkloretilen ili tetrakloreten (pogodan za svjetlu goveđu i svinjsku kožu i

tamno obojenu kožu)

- trikloretilen ili trikloreten

- teški benzini

- triklorfluormetan

- triklorfluoretan

- UVO – ugljikovodikova otapala (pogoda za ovčju i kozju kožu)

- tekući CO2

- Green Earth – ciklosiloksan

- pentilacetat

- 1-brompropan

- propilen glikol eter

- dipropilen glikol n-butil eter (DPNB) u konbinaciji s CO2

- SolvonK4

Glačanje – je li neophodno?

NE, ako se pere na 60°C i više -

osim zbog estetskih razloga

Oznake održavanja tekstilnih materijala

HRN ISO 3758: 2008 Tekstilije - Označivanje njege

primjenom simbola

SIMBOL POSTUPAK PRANJA

- najviša temperatura pranja 95 ˚c

- normalni postupak

- najviša temperatura pranja 95 ˚c

- blagi postupak

- najviša temperatura pranja 70 ˚c

- normalni postupak

- najviša temperatura pranja 60 ˚c

- normalni postupak

- najviša temperatura pranja 60 ˚c

- blagi postupak

- najviša temperatura pranja 50 ˚c

- normalni postupak

- najviša temperatura pranja 50 ˚c

- blagi postupak

- najviša temperatura pranja 40 ˚c

- normalni postupak

- najviša temperatura pranja 40 ˚c

- blagi postupak

- najviša temperatura pranja 40 ˚c

- vrlo blagi postupak

SIMBOL POSTUPAK PRANJA

- najviša temperatura pranja 30 ˚c

- normalni postupak

- najviša temperatura pranja 30 ˚c

- nježan postupak

- najviša temperatura pranja 30 ˚c

- vrlo blagi postupak

- ručno pranje

- najviša dozvoljena temperatura 40 ˚c

- zabranjeno pranje

SIMBOL POSTUPAK BIJELJENJA /IZBJELJIVANJA

dozvoljeno bijeljenje svim oksidacijskim sredstvima

dozvoljeno bijeljenje sa sredstvima na bazi kisika/bez primjene

klora

nije dozvoljeno bijeljenje

SIMBOL PRIRODAN POSTUPAK SUŠENJA

u obješenom stanju, prethodno ocijeđeno

u obješenom stanju, bez prethodnog cijeđenja

položeno na horizontalnu površinu

sušenje u sjeni

SIMBOL SUŠENJE U BUBNJU

- dozvoljeno sušenje u bubnju

- normalna temperatura sušenja (70 oc)

- dozvoljeno sušenje u bubnju

- niža temperatura sušenja (50 oc)

- zabranjeno sušenje u bubnju

SIMBOL POSTUPAK GLAČANJA

glačanje s najvišom temperaturom glačala 200 ˚c

glačanje s najvišom temperaturom glačala 150 ˚c

glačanje s najvišom temperaturom glačala 110 ˚c

nije dozvoljeno glačanje