Teorije objektnih odnosa (hrv.).ppt

Teorije objektnih odnosaTeorije objektnih odnosa

Razvoj konceptaRazvoj koncepta

• Paralelno uz razvoj strujanja u Paralelno uz razvoj strujanja u analitičkih teorija razvija se novi analitičkih teorija razvija se novi koncept koji stavlja naglasak odnosa koncept koji stavlja naglasak odnosa ega prema OBJEKTU.ega prema OBJEKTU.

Što je objekt:Što je objekt:

• Psihološki važna osoba ili dio osobe, Psihološki važna osoba ili dio osobe, stvar u vanjskom svijetu, unutrašnja stvar u vanjskom svijetu, unutrašnja predodžba vanjskih objekatapredodžba vanjskih objekata

OBJEKTOBJEKT

• Realistična (vanjski)Realistična (vanjski)

• Fantazijska dimenzija (unutarnji)Fantazijska dimenzija (unutarnji)

• OBJEKT: izvor zadovoljstva ili OBJEKT: izvor zadovoljstva ili frustracije djeteta u zadovoljenju frustracije djeteta u zadovoljenju nagonskih pulzija.nagonskih pulzija.

Objektni odnosObjektni odnos

• Ponašanje ili stajalište osobe prema Ponašanje ili stajalište osobe prema psihološki važnim osobama.psihološki važnim osobama.

• Kreira se od samog početka životaKreira se od samog početka života

• Nastaje u komunikaciji djeteta i Nastaje u komunikaciji djeteta i njegove okoline od prvog dana života.njegove okoline od prvog dana života.

• U toj komunikaciji stvaraju se U toj komunikaciji stvaraju se

“ “ INTRAPSIHIČKI OBJEKTI “INTRAPSIHIČKI OBJEKTI “

Unutrašnje predodžbe vanjskih Unutrašnje predodžbe vanjskih objekata.objekata.

Teorija objektnih odnosa proučava Teorija objektnih odnosa proučava intrapsihičke objekte i njihove odnose.intrapsihičke objekte i njihove odnose.

Objektni odnosi:Objektni odnosi:

• Teorija objektnih odnosa proučava Teorija objektnih odnosa proučava unutrašnje predodžbe sebe i drugog. unutrašnje predodžbe sebe i drugog.

• Te predodžbe vezane su uz afekte, Te predodžbe vezane su uz afekte, sjećanja, očekivanja, sve što ima sjećanja, očekivanja, sve što ima utjecaj na mentalno funkcioniranje.utjecaj na mentalno funkcioniranje.

Najvažniji teoretski konceptiNajvažniji teoretski koncepti

• Teorije : - W.R.D. Fairbairn-aTeorije : - W.R.D. Fairbairn-a

- M. Klein- M. Klein

- D. Meltzera- D. Meltzera

- M. Mahler- M. Mahler

- D.W. Winnicott- D.W. Winnicott

- J. Bowlby- J. Bowlby

- R. Spitz- R. Spitz

1. Faza bez objekta1. Faza bez objekta

• Neobjektni stadij, primarni narcizamNeobjektni stadij, primarni narcizam

• Biološko jedinstvo s majkomBiološko jedinstvo s majkom

• Psihički svijet djeteta: nediferencirana Psihički svijet djeteta: nediferencirana matrica, nema razlikovanja između matrica, nema razlikovanja između psihe i tijela, nagona i objekta, psihe i tijela, nagona i objekta, unutarnjeg i vanjskog svijeta. unutarnjeg i vanjskog svijeta.

1. Faza- nastavak1. Faza- nastavak

• Nezrelost osjetila je tolika da dijete ne Nezrelost osjetila je tolika da dijete ne može razlikovati sebe od vanjskog može razlikovati sebe od vanjskog svijeta niti može razlikovati koji svijeta niti može razlikovati koji podražaji dolaze iz unutrašnjosti a koji podražaji dolaze iz unutrašnjosti a koji izvani.izvani.

• Prve dane života provodi u polusnu Prve dane života provodi u polusnu koji prekidaju napetosti koja nastaje koji prekidaju napetosti koja nastaje zbog gladi, žeđi… zbog gladi, žeđi…

• Winnicot govori o spremnosti majke Winnicot govori o spremnosti majke da se u potpunosti prilagodi i da se u potpunosti prilagodi i identificira s djetetom identificira s djetetom

• ““primarna majčinska zaokupljenost”primarna majčinska zaokupljenost”

1. Faza: nastavak1. Faza: nastavak

• Novorođenče zadovoljstvo crpi iz Novorođenče zadovoljstvo crpi iz vlastitog tijela (sisanje prsta)vlastitog tijela (sisanje prsta)

• Faza normalnog autizmaFaza normalnog autizma

• Izmjenjivanje neugode i napetosti.Izmjenjivanje neugode i napetosti.

• Traje tijekom prvog i dijela drugog Traje tijekom prvog i dijela drugog mjeseca života.mjeseca života.

2. Faza:faza djelomičnog 2. Faza:faza djelomičnog objekta objekta

• Tijekom 2. mj. do 6. mj. života Tijekom 2. mj. do 6. mj. života

• Dijete počinje nejasno zapažati Dijete počinje nejasno zapažati postojanje objekta unutar fuzije s postojanje objekta unutar fuzije s majkom.majkom.

• Počinje razlikovati bolne od ugodnih Počinje razlikovati bolne od ugodnih iskustava.iskustava.

2. Faza- nastavak2. Faza- nastavak

• Zadovoljenje napetosti od strane Zadovoljenje napetosti od strane objekta dovodi do težnje za objektom.objekta dovodi do težnje za objektom.

• Umanjenje frustracijeUmanjenje frustracije

• Plačem se doziva objekt koji dovodi Plačem se doziva objekt koji dovodi do ugode. do ugode.

• Empatijska sposobnost majke da Empatijska sposobnost majke da prepozna potrebu djeteta. prepozna potrebu djeteta.

2. Faza- nastavak2. Faza- nastavak

• Odgovoriti na potrebe djeteta u Odgovoriti na potrebe djeteta u pravom trenutku, ne prerano da bi pravom trenutku, ne prerano da bi iskušalo stanje potrebe i tolerancije iskušalo stanje potrebe i tolerancije da odgodi zadovoljenje, ne prekasno da odgodi zadovoljenje, ne prekasno kako ne bi bilo prebolno.kako ne bi bilo prebolno.

• Prevelika frustracija – Prevelika frustracija – dezorganizirajuće djelovanje agresije. dezorganizirajuće djelovanje agresije.

2. Faza- nastavak2. Faza- nastavak

• Organizatori psihe: Organizatori psihe:

• 1. organizator psihe: treći mjesec, 1. organizator psihe: treći mjesec, smješak,smješak,

• Znak investicije od unutarnjeg prema Znak investicije od unutarnjeg prema vanjskog.vanjskog.

2. Faza- nastavak2. Faza- nastavak

• Podijeljena dobra i loša iskustva povezana Podijeljena dobra i loša iskustva povezana s nagonskim investicijama.s nagonskim investicijama.

• Pripisuje ih dobrim i lošim djelomičnim Pripisuje ih dobrim i lošim djelomičnim objektima.objektima.

• Dojka primjer djelomičnog dobrog objektaDojka primjer djelomičnog dobrog objekta

• Hladnoća, glad, bolne, neugodne Hladnoća, glad, bolne, neugodne senzacije pripisuje lošem objektu senzacije pripisuje lošem objektu (progoniteljici)(progoniteljici)

2. Faza- nastavak2. Faza- nastavak

• Loš objekt destrukcijom slabi i Loš objekt destrukcijom slabi i uništava njegov ego.uništava njegov ego.

• Rascjep na dobar i loš objektRascjep na dobar i loš objekt

• Loš objekt projicira u vanjski svijet.Loš objekt projicira u vanjski svijet.

• Introjekcijom zadržava u sebi dobar Introjekcijom zadržava u sebi dobar objekt dobro afektivno iskustvo. objekt dobro afektivno iskustvo.

3. Faza 3. Faza

• Tijekom 6.mj. života odvija se spajanje Tijekom 6.mj. života odvija se spajanje nagona u jedan nagon koji sadrži libido nagona u jedan nagon koji sadrži libido i agresiju i agresiju

• Dijete uspijeva prepoznati majčino liceDijete uspijeva prepoznati majčino lice

• Veseli se njenoj pojavi i kad je i kad Veseli se njenoj pojavi i kad je i kad nije gladno.nije gladno.

• Složenija komunikacija s majkom kroz Složenija komunikacija s majkom kroz igruigru

3. Faza3. Faza

• Vrhunac SIMBIOZEVrhunac SIMBIOZE

• Doživljava sebe i majku kao jednoDoživljava sebe i majku kao jedno

• Majku postupno doživljava kao potpuni Majku postupno doživljava kao potpuni objekt koji gratificira i frustrira.objekt koji gratificira i frustrira.

• Počinje proces odvajanja Počinje proces odvajanja

3. Faza3. Faza

• Dijada će se razdvajati prema Dijada će se razdvajati prema djetetovoj samostalnostidjetetovoj samostalnosti

• Loša simbioza zapriječit će i odgodit Loša simbioza zapriječit će i odgodit početak separacijskih procesa početak separacijskih procesa

• Nesigurno dijete će prijanjati uz Nesigurno dijete će prijanjati uz majku zbog nepovjerenja.majku zbog nepovjerenja.

3. Faza3. Faza

• Drugi organizator psihe: Drugi organizator psihe: “ “ANKSIOZNOST OSMOG MJESCA”- strah od stranacaANKSIOZNOST OSMOG MJESCA”- strah od stranacaDijete sazrijeva i počinje razlikovati poznate od Dijete sazrijeva i počinje razlikovati poznate od

nepoznatihnepoznatih

Odakle?Odakle?Stvoren je objektni odnos s majkom.Stvoren je objektni odnos s majkom.

Majka kao dobar i loš objekt izazivaMajka kao dobar i loš objekt izazivalibidinozne ali i agresivne investicije.libidinozne ali i agresivne investicije.Strah da bi se objekt mogao uništiti.Strah da bi se objekt mogao uništiti.

3. Faza3. Faza

• Razdoblje osjetljivosti djeteta na Razdoblje osjetljivosti djeteta na separaciju traje do 18. mj. života.separaciju traje do 18. mj. života.

• U tom razdoblju života djeteta majci U tom razdoblju života djeteta majci bi trebalo omogućiti da u slučaju bi trebalo omogućiti da u slučaju hospitalizacije bude s djetetom.hospitalizacije bude s djetetom.

• Spitzova istraživanja ukazuju na opasnost Spitzova istraživanja ukazuju na opasnost odvajanja djeteta i majke što može dovesti odvajanja djeteta i majke što može dovesti do institucionalizma.do institucionalizma.

• Dijete nakon razdoblja odvojenosti ne Dijete nakon razdoblja odvojenosti ne prepoznaje majku, okreće se sebi, odbija prepoznaje majku, okreće se sebi, odbija kontakt s vanjskim svijetom. kontakt s vanjskim svijetom.

• Takva djeca mogu umrijeti, ili kasnije Takva djeca mogu umrijeti, ili kasnije postaju zatvorena za okolinu nepovjerljiva.postaju zatvorena za okolinu nepovjerljiva.

• Uzrok može biti i depresija majke ili neko Uzrok može biti i depresija majke ili neko drugo njeno emocionalno stanje kada je drugo njeno emocionalno stanje kada je okrenuta sebi. okrenuta sebi.

• Osobe koje su majke prekomjerno Osobe koje su majke prekomjerno gratificirale i vezivale kasnije se gratificirale i vezivale kasnije se otežano osamostaljuju, postaju otežano osamostaljuju, postaju ovisne osobe. ovisne osobe.

• Regresivni pacijenti kod kojih nije Regresivni pacijenti kod kojih nije postojalo simbiotsko zadovoljenje postojalo simbiotsko zadovoljenje potreba. potreba.

• Tijekom druge godine života razvija se Tijekom druge godine života razvija se motorika djeteta, posebno hod koji motorika djeteta, posebno hod koji omogućuje istraživanje vanjskog svijeta.omogućuje istraživanje vanjskog svijeta.

• Dijete raspoznaje sebe odvojeno od Dijete raspoznaje sebe odvojeno od majke. majke.

• Sve bolje tolerira odvojenost od majke.Sve bolje tolerira odvojenost od majke.

• Igra zauzima sve veće značenje koje Igra zauzima sve veće značenje koje omogućuje sve složeniju fantazijsku proradu omogućuje sve složeniju fantazijsku proradu afektivnih i drugih iskustava. afektivnih i drugih iskustava.

• U svijetu djeteta se pojavljuje PRIJELAZNI U svijetu djeteta se pojavljuje PRIJELAZNI OBJEKT (Winnicott).OBJEKT (Winnicott).

• Dijete ga voli, mrzi, iskazuje agresiju, Dijete ga voli, mrzi, iskazuje agresiju, nježnost.nježnost.

• Važno je da prijelazni objekt preživi.Važno je da prijelazni objekt preživi.

• Primjeri: dekica, duda, rub pokrivača, Primjeri: dekica, duda, rub pokrivača, medo, igračka…medo, igračka…

• Ponijeti prijelazni objekt sa djetetom Ponijeti prijelazni objekt sa djetetom u bolnicu! u bolnicu!

• Treći organizator psihe:Treći organizator psihe:

“ “ SEMANTIČKO NE “SEMANTIČKO NE “

Poistovjećivanjem s agresorom Poistovjećivanjem s agresorom ovladava vlastitom agresijom. ovladava vlastitom agresijom.

Teorija Melanie KleinTeorija Melanie Klein

• 1. naglašena uloga nesvjesne 1. naglašena uloga nesvjesne fantazije koja je aktivna od prvih fantazije koja je aktivna od prvih dana života djeteta.dana života djeteta.

• Nesvjesna fantazija smatra se Nesvjesna fantazija smatra se psihičkom korelatom nagonapsihičkom korelatom nagona

• Nagoni pokreću fantazijeNagoni pokreću fantazije

• 2. Smatra da je EGO prisutan od rođenja 2. Smatra da je EGO prisutan od rođenja dok kod drugih počeci ega od 3. mj.dok kod drugih počeci ega od 3. mj.

• 3. dvojnost nagona, života i smrti od 3. dvojnost nagona, života i smrti od rođenja djece. rođenja djece.

• 4. Anksioznost: - nastaje djelovanjem 4. Anksioznost: - nastaje djelovanjem nagona smrti,nagona smrti,

- trauma rođenja,- trauma rođenja,

- frustracija tjelesnih potreba. - frustracija tjelesnih potreba.

Teorija separacije i Teorija separacije i individuacijeindividuacije

• Teorija Margaret MahlerTeorija Margaret Mahler

• 1. faza normalnog autizma1. faza normalnog autizma

(pomoću njege majke zadržava stanje (pomoću njege majke zadržava stanje unutrašnje ravnoteže)unutrašnje ravnoteže)

• 2. faza: NORMALNE SIMBIOZE2. faza: NORMALNE SIMBIOZE

(dijete i njegova majka jedinstveni)(dijete i njegova majka jedinstveni)

• 3. faza: INDIVIDUACIJE I SEPARACIJE3. faza: INDIVIDUACIJE I SEPARACIJE

Proces separacije i individuacije Proces separacije i individuacije započinje na vrhuncu faze simbioze.započinje na vrhuncu faze simbioze.

- 4., 5. mj. života. - 4., 5. mj. života.

1. supfaza: diferencijacija1. supfaza: diferencijacija

• Razvoj svijesti o vlastitoj psihološkoj Razvoj svijesti o vlastitoj psihološkoj odvojenosti od majke. odvojenosti od majke.

• Zahvaljujući unutarnjoj predodžbi Zahvaljujući unutarnjoj predodžbi majke dijete uspijeva zadržati majke dijete uspijeva zadržati unutarnju ravnotežu unatoč njenoj unutarnju ravnotežu unatoč njenoj odsutnosti. odsutnosti.

• Da bi to bilo moguće bitno je dobro Da bi to bilo moguće bitno je dobro simbiotsko jedinstvo s majkom. simbiotsko jedinstvo s majkom.

• Traje 4- 5 mjeseciTraje 4- 5 mjeseci

• Odlikuje se smanjivanjem tjelesne Odlikuje se smanjivanjem tjelesne ovisnosti o majci.ovisnosti o majci.

• Rast lokomotornih funkcija Rast lokomotornih funkcija

• Pokazuje interes za okolinuPokazuje interes za okolinu

• Igre “vidim te-bu”…Igre “vidim te-bu”…

2. supfaza2. supfaza

• Prakticirajući periodPrakticirajući period

• Od 10. do 15. mj. Od 10. do 15. mj. • Dijete povećano koristi svoje motoričke Dijete povećano koristi svoje motoričke

spretnosti u istraživanju šire okoline.spretnosti u istraživanju šire okoline.• Djetetova velika investicija u svoje Djetetova velika investicija u svoje

tjelesne funkcije.tjelesne funkcije.• Odrasle osobe se prihvaćaju kao Odrasle osobe se prihvaćaju kao

supstituti.supstituti.

• Dijete se usuđuje udaljavati od majke Dijete se usuđuje udaljavati od majke i izgleda da je zaboravilo na nju da bi i izgleda da je zaboravilo na nju da bi se periodički vraćalo k majcise periodički vraćalo k majci

• ““emocionalno punjenje”emocionalno punjenje”

3. supfaza3. supfaza

• Ponovno približanje Ponovno približanje

• 14. do 22. mj. 14. do 22. mj.

• Mogućnost da se odvoji od majke Mogućnost da se odvoji od majke popraćena je separacijskom popraćena je separacijskom anksioznošću.anksioznošću.

• Važna anksioznost u pokretanju procesa Važna anksioznost u pokretanju procesa individuacije. individuacije.

• Dijete ima potrebu podijeliti s majkom Dijete ima potrebu podijeliti s majkom svako svoje novo iskustvo ili vještinu.svako svoje novo iskustvo ili vještinu.

• Dijete je sve više svjesno nužne Dijete je sve više svjesno nužne separacije od majke.separacije od majke.

• Kako raste svijest o odvojenosti od Kako raste svijest o odvojenosti od majke tako raste i njegova anksioznost.majke tako raste i njegova anksioznost.

• Individuacija se odvija vrlo brzo i Individuacija se odvija vrlo brzo i dijete postaje sve više svjesno svoje dijete postaje sve više svjesno svoje odvojenosti te eksperimentira s odvojenosti te eksperimentira s odlascima i vraćanjem.odlascima i vraćanjem.

4. supfaza4. supfaza

• Razvoj kompleksnih kognitivnih Razvoj kompleksnih kognitivnih funkcija: verbalne komunikacije, funkcija: verbalne komunikacije, fantazije i realitetnog testiranjafantazije i realitetnog testiranja

• 22. – 36. mj.22. – 36. mj.

• Brza diferencijacija ega i uspostavlja Brza diferencijacija ega i uspostavlja se mentalna reprezentacija selfa. se mentalna reprezentacija selfa.

Teorija D.W.Winnicott-aTeorija D.W.Winnicott-a

• Primarna majčinska zaokupljenostPrimarna majčinska zaokupljenost

holdingholding

• Prijelazni objektPrijelazni objekt

• Teorija selfa, pravog i lažnogTeorija selfa, pravog i lažnog

• Fantazijska aktivnostFantazijska aktivnost

• Važnost igre.Važnost igre.

Teorija attachmenta J. Teorija attachmenta J. Bowlby-aBowlby-a

• 1951. god. kao savjetnik SZO izradio 1951. god. kao savjetnik SZO izradio je studiju “Maternal Care and Mental je studiju “Maternal Care and Mental Health”.Health”.

• Rezultati su pokazali da je bitno da Rezultati su pokazali da je bitno da dijete osjeti bliski i kontinuirani odnos dijete osjeti bliski i kontinuirani odnos s majkom u kojem će oboje naći s majkom u kojem će oboje naći zadovoljstvo i ugodu. zadovoljstvo i ugodu.

• Odvajanje od majke identično je reakciji Odvajanje od majke identično je reakciji žalosti odraslog na gubitak objekta.žalosti odraslog na gubitak objekta.

• Ponudio etološku teoriju urođenih Ponudio etološku teoriju urođenih instinktivnih potreba za povezivanjem instinktivnih potreba za povezivanjem čije prerano odvajanje dovodi do čije prerano odvajanje dovodi do separacijske anksioznostiseparacijske anksioznosti

• Da bi se dijete zaštitilo od napadača i Da bi se dijete zaštitilo od napadača i da bi se zadovoljile potrebe za hranom.da bi se zadovoljile potrebe za hranom.

Model attachment-a Model attachment-a

• Dijete ima instinktivnu potrebu za Dijete ima instinktivnu potrebu za objektom.objektom.

• Mnogobrojni modeli ponašanja koji Mnogobrojni modeli ponašanja koji imaju cilj povezivanje s majkom imaju cilj povezivanje s majkom (plač, sisanje, držanje za ruku) (plač, sisanje, držanje za ruku) kasnije se integriraju u složenije kasnije se integriraju u složenije sustave boljeg povezivanja s sustave boljeg povezivanja s majkom. majkom.

• KONTROLNA TEORIJA PONAŠANJA KONTROLNA TEORIJA PONAŠANJA POVEZIVANJAPOVEZIVANJA

• Modeli ponašanja razvijaju se kao Modeli ponašanja razvijaju se kao rezultat interakcije djeteta s rezultat interakcije djeteta s okolinom, posebno s majkom. okolinom, posebno s majkom.

• Dijete ima urođenu sklonost Dijete ima urođenu sklonost približavanja prepoznatoj figuri.približavanja prepoznatoj figuri.

• Povezivanje ne prestaje s Povezivanje ne prestaje s djetinjstvom već traje čitav život. djetinjstvom već traje čitav život.

• Pri odvajanju dijete reagira: Pri odvajanju dijete reagira: protestom, očajem, odvajanjem.protestom, očajem, odvajanjem.