Zaštita knjižnične građe

Zaštita knjižnične građe

Vježbe 2007/08.

Zašto štititi građu?

bez obzira na vrstu knjižnice, svaka je knjižnica dužna zaštititi svoje zbirke i učiniti ih dostupnima

financijska strana čuvanje za buduće naraštaje

Politika zaštite

procjena stanja u ustanovi, fizičkog stanja zbirki i potrebnih mjera zaštite

utvrditi prioritete financijski aspekti suradnja

Procjena stanja

zgrada pripravnost za slučaj katastrofe i spašavanje okolina (mikroklimatski uvjeti) zbirka

Utvrđivanje prioriteta

osiguravanja zgrade poboljšanja nadzora nad okolinom poboljšanja pohrane i rukovanja zbirkama

Financijski aspekti

preventivna zaštita isplativa s obzirom na troškove restauriranja i saniranja štete

Suradnja

s financijerima – podizanje svijesti o važnosti zaštite nacionalnim uredima za zaštitu (obrazovanje

osoblja) javnošću – prosvjećivanje o čuvanju građe drugim baštinskim institucijama (razmjena znanja i

iskustava) koordinacija nacionalnih, regionalnih, konzorcijskih i

institucionalnih programa zaštite

Mjere za zaštitu knjižnične građe:

administrativno tehničke preventivne kurativne

Štetna djelovanja:

fizikalna (radijacijska energija poput svjetla, topline i drugih vrsta zračenja)

kemijska (atmosferska onečišćenja i onečišćenja sadržana u samom materijalu)

biološka (bakterije, gljive, insekti, glodavci i čovjek)

Najveće opasnosti za knjižničnu građu:

priroda same građe prirodne katastrofe i one koje prouzroči

čovjek okolina u kojoj se građa čuva način postupanja s građom

Priroda građe

materijali organskog porijekla (papir, tkanina, životinjska koža ljepilo) podložni procesu prirodnog starenja

kemijska i fizikalna postojanost građe ovisi o kakvoći i obradi sirovina i izradi krajnjeg proizvoda (kiselost papira, tehnike uveza)

suvremeni mediji (fotografija, audiovizualni mediji, optički i magnetni diskovi)

Sigurnost

zone sigurnosti i zgrade prevencija kriminalnog i asocijalnog

ponašanja sigurnost u čitaonicama sigurnost knjižnične građe upute za slučaj opasnosti

Planiranje za slučaj katastrofa

procjena ugroženosti (vanjske i unutarnje opasnosti, provjera postojećih preventivnih mjera)

preventivna zaštita (vatrodojavni sustavi, ručni i automatski sustavi za gašenje požara, redovito održavanje)

mjere pripravnosti – redovito pripremati, pregledavati i ažurirati

spašavanje saniranje

Okolina

temperatura i relativna vlaga atmosferska i kruta zagađenja svjetlo (fluorescentne cijevi s folijama s UV-

filterima, 200-300 luksa, 50-200 luksa u spremištima)

plijesni kukci i štetočine

Praktične mjere za poboljšanje uvjeta

dobra izolacija zgrade (kontroliran ulazak zraka, otežan pristup štetočinama, manja izloženost atmosferskim i krutim zagađenjima, manji gubitak topline i smanjivanje izvora vlage)

stakla na prozorima i fluorescentne žarulje obložiti UV-filtrom

koristiti zaslone, rolete, prozorske kapke i teške zastore kako bi se izbjeglo izravno sunčevo svjetlo

Praktične mjere za poboljšanje uvjeta

vodovodne cijevi i cijevi centralnog grijanja smjestiti izvan spremišta

sanitarije i čajne kuhinje smjestiti izvan spremišnih zona

izbjegavanje korištenja tapisona, tapeciranog namještaja i tapeta što skuplja prašinu

ne držati biljke u knjižnici osigurati detektore dima, protupožarne aparate,

alarmne uređaje

Tiskana građa - obrada

pisane bilješke (što kraće, pisane mekom olovkom laganim pritiskom)

signature (ako naljepnice onda one s kvalitetnim i trajnim ljepilom, olovkom ispisane na staroj građi)

ukloniti sve umetke u knjizi (oznake mjesta, komadiće papira, prešano cvijeće, spojnice)

Tiskana građa - čitaonica

rukovanje građom upute za korisnike fotokopiranje

Tiskana građa - smještaj

jednostavan, siguran, čist i prikladan smještaj metalne police zaštićene slojem zapečenog

laka prva i zadnja polica barem 10 cm od poda

odnosno stropa ormari odmaknuti barem 5 cm od zidova, a

knjige još 5 cm od stražnje strane ormara, 2-3 cm od ruba police

Tiskana građa - smještaj

ormari zatvoreni s gornje strane dobro strujanje zraka u spremištima te

između polica s knjigama kod pokretnih polica pažljivo slagati knjige da

ne dođe do padanja

Tiskana građa - rukovanje

pažljivo uzimanje ili vraćanje na police izbjegavati pretrpane police koristiti držače za knjige prenositi vodoravno u čvrstim kutijama

Tiskana građa – zaštitna ambalaža

Kutije, omotnice i mape Ne smiju sadržavati lignin i sumpor, već

zalihu lužnatih spojeva i visok sadržaj celuloze (iznad 87%)

Tiskana građa – zaštitna ambalaža

Štiti građu od prekomjernog rukovanja Osigurava zaštitu tijekom prijevoza Osigurava zaštitu od oštećenja u požaru, dimu i

poplavi Zadržava svjetlo Zadržava prašinu Služi kao pufer u nestalnim mikroklimatskim uvjetima Služi kao pufer protiv atmosferskih zagađenja

Fotografije

Sastav: podloga, vezivo, svjetloosjetljivi materijal

Osjetljivost na mikroklimatske uvjete (temperatura, vlaga, prljavština, oksidansi u građevnim materijalima, bojama za zidove, policama, ambalaži)

Fotografije - čuvanje

Što niža temperatura, smanjiti izlaganje svjetlu, UV zračenju, atmosferskim i krutim zagađenjima

Izbjegavati nagle promjene temperature i vlage Crno-bijele - 18˚C i 30-40% relativne vlage U boji – ispod 2˚C i 30-40% relativne vlage Sva zaštitna ambalaža mora proći PAT (Photo

Activity Test) propisan ANSI (American National Standards Institute) standardom IT.2 1988

Film

Tri vrste materijala: celulozni nitrat, celulozni acetat i poliester (sigurnosni)

Nepostojanost materijala Raspadanje celuloznog nitrata i acetata

opasno za zdravlje, mogućnost zapaljenja, oštećenja druge građe u blizini

Audiovizualna građa

zvučni zapisi na pločama (18˚C, 40%RV), okomiti položaj

magnetni zapisi (dalje od magnetnog polja i el. uređaja, 15˚C, 30-40% RV)

optički mediji (ne savijati, ne lijepiti niti odljepljivati naljepnice, meki flomaster, sredstvo za čišćenje leća, ispod 20˚C, 40% RV, akrilne kutije, kutije, ormari ili ladice bez svjetla)

Preformatiranje

očuvanje intelektualnog sadržaja građe smanjenje mehaničkog oštećivanja izvornika ušteda prostora poboljšanje dostupnosti sigurnost u slučaju oštećivanja, krađe ili

uništenja izvornika

Preformatiranje - formati

fotokopiranje mikrofilmiranje digitaliziranje

Revizija

Lat. re i videre – opet pogledati Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (2002.) sustavan pregled knjižničnoga fonda radi utvrđivanja

njegova stvarnog stanja i usporedbe stvarnih jedinica s odgovarajućim zapisima u inventarnim knjigama i katalozima

provjerava se nedostaje li što od inventarizirane građe, je li što oštećeno i ima li svaka jedinica inventarizirane građe odgovarajući zapis

Pravilnik o reviziji i otpisu

Broj jedinica                             do 10 000

jedinica                                do 50 000

jedinica                                do 100 000

jedinica                              do 250 000

jedinica                              do 500 000

jedinica                            

Period obveznog provođenja svake 4 godine

svakih 6 godina

svakih 8 godina

svakih 10 godina

svakih 12 godina

Pravilnik o reviziji i otpisu

Knjižnice s više od 500.000 jedinica knjižnične građe, reviziju provode kontinuirano, tako da se cjelokupni fond obuhvati revizijom tijekom 20 godina.

Revizija se obvezno provodi i nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa i ratnih razaranja.

Revizija se provodi i u slučaju preuzimanja poslova voditelja zbirki knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnoga dobra.

Revizija – četiri faze

priprema za reviziju neposredan uvid u knjižnični fond (ili njegov

dio) i usporedba sa sređenim popisima građe

izradba dokumentacije o reviziji sređivanje i analiza prikupljenih podataka te

sređivanje podataka u knjižničnim katalozima

Priprema za reviziju

izradba plana (vrijeme trajanja revizije, metode revizije, djelatnici koji će obaviti reviziju, članovi komisije)

povući što više građe iz opticaja

Neposredan uvid u knjižnični fond

obavlja se uspoređivanjem stanja građe na policama s:

mjesnim katalogom ili knjigom inventara unaprijed pripremljenih listića s podacima korištenjem čitača bar kodova RFID tehnologije

Izradba dokumentacije o reviziji

izrada zapisnika o stanju građe popis građe za uvez popis izlučene građe popis građe koja nedostaje

Otpis građe

Količina otpisane knjižne građe trebala bi se, u odnosu na cjelokupni fond knjižnice, kretati u granicama sljedećih postotaka:

do 2% godišnje za uništenu građu do 1% godišnje za dotrajalu građu do 2% godišnje za zastarjelu građu.

Otpis građe

Otpis neknjižne građe trebao bi se kretati u granicama sljedećih postotaka:

do 30% godišnje za igračke do 10% godišnje za kompakt-diskove 10-20% godišnje za audiovizualnu građu.

Otpis građe

Sva otpisana knjižnična građa obilježava se posebnim pečatom

Popisi otpisane građe na uvid nadležnoj matičnoj knjižnici, a potom Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Građa za koju ne postoje pisani zahtjevi ni matične niti Nacionalne i sveučilišne knjižnice, može se pokloniti, zamijeniti ili prodati.

Preostala otpisana knjižnična građa šalje se na preradu papira ili se odlaže u posebno označene spremnike za papir.

Sređivanje i analiza prikupljenih podataka

provođenje otpisa u inventarnim knjigama izrađuje se kataložni zapis za publikacije nađene na

policama bez zapisa za uvezanu građu taj se podatak piše u napomene u

inventarnoj knjizi za otpisane i izgubljene knjige briše se kataložni

zapis iz zbirke duplikata nadoknađuju se otpisani primjerci

ili unosi u desiderate podaci za buduću nabavu

Literatura

Blažeković, T.; Furlan, B. Knjižnica osnovne škole. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1993.

Tadić, K. Rad u knjižnici. Opatija : Naklada Benja, 1994. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom /

sastavio i uredio Edward P. Adcock. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.

Upute za poslovanje narodnih knjižnica / uredila Aleksandra Malnar. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996.

Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/0503.htm