Grčki bogovi

Grčki bogoviLeticija Lacković, 1.G.

Modni tehničar-novi strukovni kurikulum

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima

izledali su kao ljudi, s manama i vrlinama razlikovali su se po tome što su bili

besmrtni, više-manje neranjivi, te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimp planina na kojoj su prema grčkoj mitologiji

živjeli bogovi.

prema grčkoj mitologiji, Olimp je bio dom dvanaest olimpijskih bogova:

Zeus, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atena, Apolon, Artemida

bogova nikad nije bilo više od dvanaest, ali su se izmjenjivali još i sljedeći: Heba, Helije, Hestija, Demetra, Dioniz, Had i Perzefona

ZEUS Zeus u grčkoj mitologiji vrhovni je

starogrčki bog, vladar Olimpa,bog neba i grmljavine. Njegova je žena ujedno i njegova sestra Hera, ali imao je vrlo mnogo potomaka s ostalim božicama i smrtnicama

Zeus ima osobine indoeuropskog božanstva svjetlosti i neba koje "vedri i oblači", ljuti je gromovnik koji gađa munjama; dobri bog koji daje kišu

Njegova je sveta ptica bila zlatni orao kojeg je uvijek držao pored sebe, a često je i sam preuzimao orlovo obličje. Poput Zeusa, orao je bio simbol snage, hrabrosti i pravde

Zeusovo najdraže drvo bio je hrast, simbol snage. Također su mu posvećivana maslinova stabla

Zeusov kip u Olimpiji, jedno od sedam svjetskih čuda. Božanski kip od slonove kosti i ebanovine, bogato ukrašen zlatom i dragim kamenjem. Vjerovalo se da ga je napravio kipar Fidija, a Grci su smatrali nesretnim onoga tko nije vidio taj kip. Uz njega su vezane i brojne legende.

HERA Hera u grčkoj mitologiji

vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka

Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju okrunjena polosom, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosila šipak, simbol plodne krvi i smrti.

Herin hram u Olimpiji

POSEJDON Posejdon u grčkoj mitologiji bog

je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat

Posejdon je prikazivan u svojoj kočiji koju su vukli nilski konji ili obični konji koji su mogli jahati po moru. Bio je prikazivan i s dupinima te s ribama trozupkama

njegova je palača bila na oceanskom dnu, sazdana od koralja i dragulja.

poznat je po svojem trozubcu

Posejdonov kip u Kopenhagenu

Posejdonov hram u Grčkoj

ARES Ares u grčkoj mitologiji bog je

rata, najstariji sin Zeusa i Here. Opisan je kao snažan, kao silnik i svađalica

Ares je prikazivan u četveropregu s četiri pastuha osedlana zlatnim sedlom koja rigaju vatru. Nosio je bakreni oklop, kacigu i koplje ili eventualno štit

njegove su svete ptice orao, djetlić i strvinar. Najdraža mu je životinja bio pas te su crni psići često bili žrtvovani njemu u čast u Sparti

HERMES Hermes ili Hermo u grčkoj

mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin

Hermesovi su simboli pijevac i kornjača, a može ga se prepoznati po putničkoj kapi, torbi, krilatim sandalama i glasničkom štapu s astrološkim simbolom bika ili pak štap kaducej sa zmijama. Nosio je odjeću putnika, radnika ili pastira

HEFEST

Hefest u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre

Hefestovi su simboli kovački čekić i par kliješta, a katkad drži i sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon pada. Također je bio i hrom, hodao je sa štapom, a često ga se prikazivalo s nogama okrenutim naopačke

Hefestov hram na atenskoj Agori

AFRODITA

Afrodita u grčkoj mitologiji božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti

njezino je porijeklo nejasno:prema Homeru, ona je kći vrhovnog boga Zeusa i božice kiše Dioneprema Heziodu u Teogoniji rodila se iz morske pjene, koju je oplodio bog neba Uran. Potom je izašla iz mora na otok Cipar

Afroditin hram

ATENA Atena boginja je civilizacije, mudrosti,

snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je važna kao boginja mudrosti i inteligencije te lukavosti. Atena je žene naučila presti i tkati, a muškarce lončarstvu te izgradnji brodova i bojnih kola

Atena je prikazivana s egidom, štitom od kozje kože koji joj je poklonio njezin otac Zeus.Tako ju je prikazao i Fidija u poznatome kipu od zlata i bjelokosti

U njezinu su društvu Nika, božica pobjede, i sova, često na ramenu, kao simbol mudrosti. Prikazivana je s kacigom te štitom na kojem je glava gorgonske Meduze koju joj je poklonio Perzej kao zavjetni dar

Atenin hram na Akropoli

APOLON Apolon u grčkoj mitologiji bog je

muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije. Zeusov je i Letin sin te Artemidin brat blizanac. Epitet mu je Feb

zaštitnik brojnih proročišta i hramova, a posebno se ističu Delfi i Del

ljudi su ga poštovali jer je bio bog svjetlosti i Sunca bez čega život ne bi bio moguć, a također i zato što je bio bog sklada i ljepote, koji čine život smislenim

Apolonov hram

ARTEMIDA Artemida boginja je Mjeseca,

zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći

budući da Artemida nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božica zvijeri i lova.

Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzu smrt, ali spašava ih također kad zatreba. Mladićima donosi slavu i čast.

Artemidu štuju kao djevičansku božicu okuženu nimfama te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posvećuju svoj pojas.

Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom u kosi te s jelenjom kožom oko ramena.

HEBA Hebe u grčkoj mitologiji

boginja je mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu. Prema Heziodu, kći je Zeusa i Here

HELIJE Helije u grčkoj mitologiji bio je

izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat. S vremenom je sve više poistovjećivan s Apolonom

Helije je prikazivan kao lijep mladić okrunjen sjajnom Sunčevom aureolom, a često je prikazivan i kako vozi svoju kočiju koju vuku krilati konji te krstari nebom

HESTIJA

Hestija u grčkoj mitologiji božica je ognjišta i doma; Kronova i Rejina kći

DEMETRA Demetra u grčkoj mitologiji

boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka

obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija ptica bila joj je roda. Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući cvijeće, voće i žito. Uz nju je obično bila i Perzefona.

DIONIZ Dioniz u grčkoj mitologiji bog je

plodnosti zemlje,veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik. Također je poznat kao Bakho,Bah, Bak, Bako i u grčkoj i u rimskoj mitologiji

Dioniz je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi bossoris, lisičje krzno, koje simbolizira novi život.

Dioniz ima snažnu povezanost sa satirima, kentaurima i silenima.

HAD Had u grčkoj mitologiji bog je

podzemnog svijeta (koji se također naziva Had) u grčkoj mitologiji; Kronov i Rejin sin, olimpski bog

Prikazivan je s kacigom koju mu je dao Kiklop i koja ga je činila nevidljivim.

Hadovo oružje bile su vile sa dva zuba.

znak njegove moći bio je štap s pticom na vrhu s kojim je vodio sjene mrtvih u podzemlje

prikazivan je s narcisom i čempresom, te ključem Hada

uz njega je uvijek bio i Kerber, višeglavi pas koji je čuvao vrata podzemlja.

PERZEFONA Perzefona u grčkoj mitologiji

prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had. Prema Heziodu Zeusova je i Demetrina kći. Bila je znana i kao Kora ,što se povezivalo s čašćenjem nje i njezine majke

Hvala na pažnji!