FiberWeek_2012_komunalne optičke mreže_EU fondovi

D R U G I D I O - ŠTO I K A K O F I N A N C I R AT I

Optičke mreže kao dio gradske infrastrukture financirane iz EU

fondova

F I B E R W E E K 2 0 1 2 S P L I T, 2 4 . - 2 6 . T R AVA N J

D R . I G O R B R U S IĆ

Pregled

  Prvo predavanje odgovara na pitanje, zašto:   mreža   optička   gradska infrastruktura

  Drugo predavanje odgovara na pitanje, što i kako:   financirati   izgraditi   upravljati

2

FTTH/B globalna statistika 2011 3

Izvor: FTTH Council Europe, 2011

FTTP aktivnosti u Europi 2012

Izvor: Diffraction Analysis, A World of Fiber (2012 Edition)

zemlje sa umjerenim aktivnostima i najavama

zemlje sa više od 100.000 homes passed

zemlje sa komercialnom ponudom 100 Mbit/s

zemlje bez FTTP aktivnosti

FTTP – Fiber to the Premises (FTTB+FTTH)

4

Što financirati?

A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (< 1 god.) -  10-15% ukupnih troškova

B: aktivna mrežna infrastruktura -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 3 do 5 god. -  10-15% ukupnih troškova

C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova

5

gradske / općinske investicije -  EU fondovi -  državna sredstva -  privatni investitori

dugoročni krediti -  europska

investicijska banka (EIB)

-  mirovinski i infrastrukturni fondovi

krediti - klasični krediti od banaka za (udruženja)općine

naknade za priključenje - korisnički udio koji se plaća za sudjelovanje

projektno društvo / tvrtka vlasnik kapitala - (udruženje) općina

agregacijska i prijenosna mreža

(backbone i backhaul)

lokalna pristupna mreža (access)

- lokalne pristupne mreže

model poslovanja -  vodovi -  usluge -  otvorena mreža

Kako financirati? 6

IPA– Instrument for pre-accession assistance / Instrument predpristupne pomoći

  Priprema, upoznavanje sa sistemom EU financiranja

  Od 2007 ca. 150 milijuna € godišnje – do 2013 ukupno 1071 milijuna €

  Definirano sa “Okvirom za usklađenost strategije 2007-2013”

  Do sada “povukli” 55% sredstava

  Komponente / prioriteti   I : tranzicija i izgradnja

institucija   II : prekogranična suradnja   III : regionalni razvoj   IV : razvoj ljudskih

potencijala   V : ruralni razvoj

  Intenzitet   85% sredstva iz fonda   15% vlastita sredstva

7

Strukturni i kohezijski fond

  Za cijeli EU ukupno 5000 milijuna € godišnje

  Sredstva se mogu koristiti za ono što je predhodno definirano operativnim programima

  Od lipnja do prosinca 2013. dostupno 602 milijuna €

  Za 2014. 1176 milijuna €   Za 2015. 1374 milijuna €   Za Hrvatsku ukupno planirano

7200 milijuna €

  Ciljevi / operativni programi   konvergencija   regionalna konkuretnost   europska teritorijalna suradnja

  Intenzitet   85% sredstva iz fonda   15% vlastita sredstva

8

Strukturni i kohezijski fond

  Namjenjen prvenstveno najsiromašnijim regijama   za korištenje strukturnog fonda, bruto nacionalni dohodak mora biti

< 75% od prosjeka EU-25   za korištenje kohezijskog fonda, bruto nacionalni dohodak mora biti

< 90% od prosjeka EU-25   Implementacija: kroz definiranje operativnog programa

koji je usklađen sa strategijskim okvirom   definiraju ga državna uprava zajedno sa NGO, savezima,

zajednicama i privatnim osobama   za svaki od ciljeva (kohezija, regionalna konkuretnost, europska

teritorijalna suradnja) zaseban program

  Realizacija: projekti moraju biti realizirani unutar 3-4 godine

9

Fondovi - dodatne informacije

  Mjerodavna hrvatska ministarstava (MINGORP, MRRFEU, MZOS) zadužena za pojedine prioritete a kontrola od strane EU komisije   pri čemu je ca. 20% IPA-projekata odbijeno od strane EU

  Koordinacija od strane središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU)   upravljanje sredstvima, natječajnom prozedurom, ugovaranjem,

plaćanjem, računovodstvom te izvještavanjem o financiranju cjelokupne nabave

  svi voditelji projekata i jedinice za provedbu odgovorne su SAFU

  Sve što nije “povučeno” tri godine nakon dodjele (podsjednik: ca. 150 milijuna € IPA sredstava svake godine od 2007. pa nadalje i 602 milijuna € iz strukturnog fonda u 2013. god.) anulira se od strane EU

10

Kako EU tretira investicije u širokopojasnu infrastrukturu

  Potrebno EU odobrenje   Diferenciranje izgrađenosti

  crna područja: prisutna dva ili više operatera   siva područja: jedan operater   bijela područja: bez operatera

  EU odobrenje nije potrebno ako:   se poticajna sredstva investiraju pod jednakim uvjetima kao i privatni kapital   je investicija ispod 200.000 € (tzv. de minimis pravilo)   se projekt realizira unutar nacionalnog programa za izgradnju koji je već

odobren

  Jasan trend u preferiranju svjetlovodne tehnologije za realizaciju NGA (Next Generation Access)

11

Izbor odobrenih projekata

  Slovenija – 2009. odobreno 94 milijuna € za izgradnju svjetlovodnih pristupnih mreža u ruralnim područjima

  Latvija – 2011. odobreno 119 milijuna € za izgradnu svjetlovodne agregacijske mreže

  Poljska– 2011. odobreno 352 milijuna € za izgradnu svjetlovodne pristupne i agregacijske mreže

  Grčka – 2006. i 2011. ukupno odobreno 410 milijuna € za izgradnu svjetlovodne pristupne i agregacijske mreže te poticaji korisnicima u ruralnim područjima

12

Preporuke državnim tjelima

  Unijeti svjetlovodnu infrastrukturu u nacionalni strateški referetni okvir   ... zato što ubrzava stopu ekonomskog rasta i promiče održivi razvoj

kroz stvaranje (neposredna i posredna) radnih mjesta!

  Apliciranje: transparetnost i jednostavnost (minimalna birokracija) sa jedne strane, efikasne kontrole projekata sa druge

  Bijela područja: tamo gdje je prisutan samo incumbent   ... kao što je to učinila i Portugalska vlada u 2009. te danas 55%

kućanstava ima mogućnost priključivanja na FTTH mrežu

13

Preporuke jedinicama lokalne samouprave

  Početi se baviti tematikom svjetlovodnih mreža   zbog organizacije ljudi (Savjet, lokalni predstavnik)   zbog pripremnih radnji koje je potrebno izvršiti (studija

izvodljivosti i dobivanje potrebnih dozvola)   zbog poznavanje teme i stanja što omogućava definiranje

glavnih i specifičnih ciljeva u natječajnoj dokumentaciji   Kod svake gradnje/rekonstrukcije cesti, gradnji

kanalizacije i slično, polagati “duplicu” (PEHD cijev 2x50mm)

  Ruralna područja: stvoriti klimu podrške od strane lokalnih poduzeća i stanovništva

  Razmotriti opciju javno privatnog partnerstva (JPP)

14

FiberWeek 2015: FTTH u Hrvatskoj

Izvor karte: Wikipedia

Biograd na Moru

15

Krk Rovinj

Poreč

Senj

Zadar

Cres

Trogir

Gospić

Gračac

Knin

Agregacijska svjetlovodna mreža izgrađena EU sredstvima (odluka N145/2013) i upravljana od strane OiV

Pristupne svjetlovodne mreže subvencionirane EU sredstvima (odluka N150/2013) u Biogradu, Krku, Poreču, Rovinju, itd.

Zahvaljujem na pažnji !

Pitanja, komentari, diskusija

igor.brusic@gmail.com

16