Ž E N A - Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i ... · vinska organisationer och förbund har samlats den 1 och den 2 september 2007 i Jönköping för att försöka hitta

List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige

septembar-decembar 2007. | 37

Ž E N A

K v i n n a

Jag startade mitt företag för ett år sedan. I början var det svårt att förstå reglerna och vad olika myndig heter krävde. Trots att jag hade en bra affärsidé var även finansier ingen ett problem. Tills jag träffade ALMI. När de sa ja sa också banken ja. Men det bästa var nog att de kunde ge mig rådgivning på mitt eget språk. Idag är jag en nybyggare.

Vill du också bli en nybyggare? Besök www.nybyggare.nu för mer information.

Vill du bli en nybyggare?

Jag startade mitt företag för ett år sedan. I början var det svårt att förstå reglerna och vad olika myndig heter krävde. Trots att jag hade en bra affärsidé var även finansier ingen ett problem. Tills jag träffade ALMI. När de sa ja sa också banken ja. Men det bästa var nog att de kunde ge mig rådgivning på mitt eget språk. Idag är jag en nybyggare.

Vill du också bli en nybyggare? Besök www.nybyggare.nu för mer information.

Vill du bli en nybyggare?

Ž E N A - K v i N N AISSN: 1650-5204

Broj/Nummer 37Godina/Årgång 9

Septembar-Decembar/Rujan-Prosinac2007.

List BH Saveza žena u ŠvedskojTidskrift utgiven av

Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Prvi bosanskohercegovački ženski listizvan Bosne i Hercegovine.

Prvi broj: april 1999.Den första bosniska kvinnotidskriften

utanför Bosnien och Hercegovina.Första numret: april 1999

Izdavački savjet/Utgivningsråd:Vahida Mehinović (predsjednica)Fatima Kovačić (potpredsjednica)

Fikret BabovićHidajeta Babović (Danska)

Senada Bešić Selma BorovacSebiha CrnićEnisa Crnkić

Emina ĆejvanSajma DizdarevićBelma Hafizović

Zehra KoličićEmira Mehmedbašić

Đenana Mrzić (Norveška)Asima Pašalić

Jasminka Jasna PerićIsmeta ŠeremetHaris Tucaković

Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:Senada Bešić

Grafički urednik/Grafisk redaktör:Haris Tucaković

Lektor za švedski/Korrekturläsare:Petra Berghäll

Adresa/Adress:Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Box 353, 541 28 Skövde, SwedenTfn: +46 (0)500-48 14 86Fax: +46 (0)500-41 42 01

Mobil: +46 (0)73-556 36 74E-post: [email protected]

Internet: www.bihsavezzena.comPostgiro: 1269573-0

Org. nr: 866601-5824Tiraž/Upplaga: 1000

Štampa/Tryck:Vadsbo-Tryck AB, Mariestad

+46 (0)501-101 97Printed in Sweden

Naslovna strana/Framsida:Haris Tucaković: Kunskap bär kvinna/Znanje nosi ženu, 2007

(Allusion på teman Djävulen bär Prada/Aluzija na temu Đavo nosi Pradu)List BH Saveza žena u Švedskojkvinna · žena | 37

Huvudsida NaslovNica

Djävulen bär…

Od prastarih afričkih i indoiranskih vjerovanja, preko misirskog (egi-patskog) Setha do Satane ili Šejtana,

žena je prva na udaru da bude proglašena Đavlom.

Naslovnica ovog broja lista Žena-Kvinna predstavlja malu aluziju na čudan starodav-ni (ili savremeni!?) odnos prema ženi i plakat filma Devil wears Prada (2006.). (h.t.) c

Zapis o zemlji

Från de urgamla afrikanska och indo-iranska troerna, genom egyptisk Seth till Satan eller Shayţān, var kvinnan

den första att förklaras som Djävulen.Huvudsidan av det här numret av Žena-

Kvinna är en liten allusion (hänsyftning) på den konstiga forntida (eller nutida!?) rela-tion till kvinnan och filmaffischen för Djä-vulen bär Prada (2006). (h.t.) c

Đavo nosi…

Uzdasi… suze, gromoglasan smijeh… dugi aplauzi, sve se to sinoć (19. ok-tobra) smjenjivalo po nekoliko puta

u prepunoj i prelijepo uređenoj pozorišnoj sali abf-a u Helsingborgu.

naša bosanska diva Hasija Borić nas je prošetala kroz tisućljeća postojanja bosne i hercegovine.

Donijela nam malo juga u naše od bježanja ogrubjele duše, otela nam bolne uzdahe Makovim Zapisom o zemlji, … Hasanaginicom … a onda ”namah” ubaci-la dijelove iz Feral Tribun Cabarea … pa Skenderovu poemu Na pravi sam ti put Majko iziš’o … pa kako onda Majka Nuru počesto izruži…

Hasija Ženo Bosanko!Najprije, hvala ti na zamuci da nam

dođeš u ovoliku daljinu, hvala ti što znamo mnogo više nego smo ovdje u bijelom svi-jetu … o nama znali kazati.

Hvala ti u ime svih onih kojima je preko glave ”silikonki i gnjatara” … i onih pjesmi-

ca … ”plitak potok, a voda duboka…” koje se plasiraju nama i djeci nam, iza svakog ćoška.

Hvala organizatorima na perfektno odra-đenom poslu.

Starka kvinnor från Sedef Malmö (Ram-iza Karamehmedović) c

Hasija Borić

4 37 | žena · kvinnaList BH Saveza žena u Švedskoj

Vahida Mehinović, predsjednica bh Saveza žena u Švedskoj, prisustvova-la je 18. septembra 2007. tradicional-

nom svečanom otvaranju švedskog Riks-daga (Skupštine). Bila je zaista velika čast što se naša organizacija i naša predstavnica našla na listi pozvanih gostiju.

Činjenica da su na tom skupu bili članovi kraljevske kuće, svi ministri u švedskoj vladi, delegati u Riksdagu, ambasadori zemalja koje imaju ambasade u Švedskoj, predstavni-ci drugih organizacija te poznate ličnosti iz švedskog društva, sama za sebe govori o kakvom skupu je riječ i na kom nivou je održan.

Prva tačka programa tog dana je bila tradicionalna zajednička molitva povodom otvaranja Riksdaga, a prisustvo je dobro-voljno. Po mišljenju naše predstavnice sve je zaista bilo veličanstveno u Velikoj crkvi (Storkyrkan) tog dana. Uz prisustvo već na-brojanih gostiju, svještenici Švedske crkve (Svenska kyrkan) su prvi zajedno sa jednim rabinom i jednim imamom proučili molitvu na švedskom, hebrejskom i arapskom jeziku. To je još jedna potvrda da se promjene, kad je integracija u pitanju, polako ali sigurno dešavaju i svi polako postaju svjesni da je multikulturalna Švedska naša zajednička sadašnjost i naša zajednička budućnost.

Službeni dio svečanog otvaranja počeo je u 14 sati. Nakon što je kralj Carl xvi Gustaf pročitao pozdravni govor naglašavajući ak-tuelna pitanja, i u Švedskoj i u svijetu, uz zvu-ke fanfara Riksdag je otvoren. Skupu se za-tim obratio premijer Fredrik Reinfeldt. Sve je bilo propraćeno pažljivo biranom muzikom i bilo bi zaista šteta ne naglasiti profesio-nalnost muzičara koji su izvodili odabrane numere.

Nakon službenog dijela otvaranja prisutni su imali priliku da se sretnu i porazgovaraju. Predsjednica bhsž je u razgovoru sa jednim delegatom u Riksdagu dobila ponudu da za-jedno sa članovima Glavnog odbora posjeti Riksdag.

Navečer su prisutni bili gosti Kraljevske opere. (v.t.) c

Opinion kurs

Jeanette Ahlgren (NBV), Thomas Olli (Tollare folkhögskola) & Helena Lindén (MHF)

OtvaranjeRiksdag-a

Predsjednica BH Saveza žena prisustvovala svečanomotvaranju Riksdaga

Nbv – Nykterhetsrörelsens bildnings-verksamhet i mhf – Motorförarnas Helnykterhetsförbund su još jednom

iskazali pažnju svojim članovima i saradni-čkim organizacijama priređujući, zajedno s Tollare Folkhögskola, 23. i 24. novembra u Stockholmu obuku o uticaju interneta i

novina na javno mnijenje (opinion).Kako biti vidljiv u sveopštoj medijskoj

džungli i kako naše web stranice i novine učiniti atraktivnijim i privlačnijim bile su osnovne teme tog kursa.

Arne Winerdal, Annicka Flovin, Peter Axelsson i Annika Andersson su za 30-ak polaznika govorili o osnovama novinarstva i svojim žurnalističkim i blog iskustvima a Rebecca Lindberg je predstavila kampanju Vit Jul. (s.m.) c

5List BH Saveza žena u Švedskojkvinna · žena | 37

Kulturna nagradaAngered 2007.

dodijeljenaMehi Barakoviću

AngeredsKulturpris 2007tilldeladesMeho Baraković

Av: Hamdija MuLIĆ Piše: Hamdija MuLIĆ

Bosanskohercegovački književnik, novi-nar, publicista, kulturni radnik i hu-manista Meho Baraković, turski kom-

pozitor Mansoor Hosseini koji djeluje u oblasti avangardne muzike, plesa i teatra, kao i švedska ženska muzička grupa Ham-marharporna – dobitnici su Kulturne na-grade Angered za 2007. godinu (Angereds Kulturpris 2007).

Juna mjeseca ove godine Baraković je objavio svoju 19-u i, po mnogima, jednu od svojih najboljih knjiga poezije pod naslovom Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće. Također, ovaj bosanskohercegovački pisac je osnovao i rukovodi kulturnim udruženjem Broarna – Mostovi, organizacijom koja se bavi knjigom (objavljivanjem knjiga, orga-nizovanjem književnih večeri sl.).

I još nešto vrlo značajno, a što je vezano za ovoga pjesnika. Godine 1999., na jednom značajnom književnom natječaju, upravo u Göteborgu gdje sada živi, Baraković je u konkurenciji 235 pjesama i pjesnika do-bio prvu nagradu za poeziju na švedskom jeziku. Nagrađena pjesma je imala naslov Föreställ dig att i Bollnäs faller snö (Zami-sli u Bollnäsu pada snijeg).

Baraković je član Društva pisaca bih i Saveza pisaca Švedske a od juna mjese-ca 1993. godine, kada je napustio svoje Trebinje i državu Bosnu i Hercegovinu, do danas je u egzilu objavio, slovom i brojem, 11 zbirki pjesama.

Barakoviću je pomenuta nagrada sve-čano uručena 28. novembra 2007. u 18 sati u prostorijama Kulturhuset Blå Stället u Angeredu.

Dodijeli su prisustvovali i članovi ud-ruženja Broarna – Mostovi, sekcije žena Fatima Gunić i brojni Barakovićevi pri-jatelji cBlažen među ženama – Meho Baraković nakon dodjele nagrade

Meho Baraković (Foto: Hamdija Mulić)

Kulturpriset tilldelades vid en mycket festlig prisutdelning den 28 november 2007

Nagrada je svečano uručena 28. novembra u Kulturhuset

Blå Stället u Angeredu

Den bosniska författaren, journali-sten, publicisten, kulturarbetaren och humanisten Meho Baraković,

kompositören Mansoor Hosseini, som är verskam med avantgarde musik, dans och teater, och kvinnomusikgruppen Hammar-harporna – tilldelades Angereds Kulturpris 2007.

I juni 2007 har Meho Baraković gett ut sin 19:e poesibok, en av sina bästa, under titeln Göteborg – ili ko bi rekao da je to moguće (Göteborg – eller vem skulle säga att det är möjligt). Denna författare har också grundat och är ordförande i kulturförenin-gen Broarna – Mostovi, en organisation som ägnar sig åt böcker (bokutgivning, lit-terära kvällar osv.).

Något till som är väldigt viktigt och förknippat med denna författare är att han 1999 vann första pris för poesi på svenska i en anonym tävling med 235 deltagare, an-

ordnad av Göteborgs Skrivarsällskap. Den prisade dikten bär titeln Föreställ dig att i Bollnäs faller snö.

Meho Baraković är medlem i Sveriges Författarförbund och även i Bosnien och Hercegovinas Författarsällskap. Från juni 1993, när han lämnade sin stad Trebinje och Bosnien och Hercegovina, tills nu har han i exilen givit ut 11 poesiböcker.

Hans första bok Asyl gavs ut år 1972 i Sa-rajevo och detta är även ett jubileum till – 35 år av hans författarskap.

Kulturpriset tilldelades vid en mycket festlig prisutdelning den 28 november 2007 i Kulturhuset Blå Ställets café av stadsdel-snämndernas ordförande Shadiye Heydari (Lärjedalen) och Eshag Kia (Gunnared) samt enhetschefen Marianne Andersson.

Där fanns även medlemmar från fören-ingar Broarna – Mostovi och Fatima Gunić och talrika Barakovićs vänner. c


Švedska je zemlja u kojoj aktivno djeluju brojne bosanskohercegovačke organi-zacije i savezi na različitim osnovama

– građanskoj, vjerskoj, etničkoj, starosnoj, spolnoj, humanitarnoj ili nekoj drugoj, a sve ih povezuje to što okupljaju građane i pri-jatelje Bosne i Hercegovine.

Potreba za koordinacijom rada svih tih organizacija i saveza građana bih u Kraljevi-ni Švedskoj je prisutna odavno a prvi kon-kretni koraci u tom smislu su učinjeni 2002. godine na inicijativu bh Omladinskog save-za (bhuf).

Omladina je u to vrijeme bila predvođena sjajnom ekipom – Jasmin Bećirović, Samir Muratović i Faruk Šarić i uspjela je iskazati zrelost i animirati 9 bh. organizacija i save-za u Švedskoj koje su u mjestu Mölnlycke (Göteborg) 28. septembra 2002. formirale

Ipak se okreće

Savezi i organizacije građana Bosne i Hercegovineu Kraljevini Švedskoj pokrenuli zajednički projekatIzborni budilnik

Piše: Haris TuCAKOVIĆ

bios politikos I Sverige finns det flera bosnienherce-govinska organisationer och förbunden

som har bildats på olika grund – med-borgerlig, religions, etnisk, ålders, köns, humanitär eller någon annan. Det som förenar alla är att de samlar Bosnien och Hercegovinas medborgare och vänner.

Representanter av 8 bosnienhercego-vinska organisationer och förbund har samlats den 1 och den 2 september 2007 i Jönköping för att försöka hitta lösningar på frågor av gemensamt intresse. Detta för ett mer aktivt medverkande i demokrati-ska processer i Bosnien i Hercegovina och i Sverige; gemensamt organisera manife-station till minne av folkmord i Srebrenica och i andra platser i Bosnien och Herce-govina osv.

Dragutin-Dadi Mras predstavlja projekat Izborni budilnik (Jönköping, 2007-09-01) Dragutin-Dadi Mras

Koordinaciono tijelo bh. dijaspore u Švedskoj. Nakon oko dvije godine djelovanja to Koordi-naciono tijelo se ugasilo, uglavnom radi ne-dostatka dobre volje za rješavanje izvjesnih neshvatanja između pojedinih saveza.

Potreba za usklađenim djelovanjem po pitanjima od zajedničkog interesa se vreme-nom izuzetno pojačala a strujanja u glavnim odborima saveza sa bh. predznakom postala su mnogo toplija nego ranije.

Susreti predstavnika i članova različitih bh. saveza su od posebne važnosti. Tako je prisustvo i izlaganje Mirsada Filipovića, predsjednika Saveza Banjalučana i predsta-vnika Saveza bh. udruženja, na 12. Godišnjoj skupštini bh Saveza žena 24. marta 2007. u Tidaholmu, unijelo dosta pozitivne ener-gije i ubrzalo proces međusobne sarad-nje. Raniji neformalni kontakti i potezi u

Zajedno u Jönköpingu

vezi zajedničkih nastupa na relaciji Vahida Mehinović (bh Savez žena) i Mirsad Filipović (Savez bh. udruženja i Savez Banjalučana) su dobili službeniji ton i uslijedili su dogovori s Bakirom Prljom, predsjednikom Saveza bh. udruženja, oko zajedničkog susreta ili sas-tanka bh. saveza i organizacija u Švedskoj. Preliminarni sastanak 5 bh. organizacija i saveza je održan 29. aprila 2007. u Bosan-skom kulturnom centru u Norrköpingu i tu je istaknuta potreba aktivnije saradnje i odlučeno da se početkom septembra orga-nizuje zajednički sastanak svih saveza i or-ganizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj.

Organizaciju zajedničkog sastanka pri-hvatio je Savez bh. udruženja u Šved-


1

2

3Nakon obavljenog prvog kruga istraživa-

nja, mogu se izdvojiti slijedeći motivi neizlaska na glasanje u i predložiti slijedeći načini borbe protiv njih:

Beznađe – 22,6% ispitanika odgovara da ionako nije moguće ništa promijeniti, pa zato ne glasaju.

Na njih se mora djelovati sloganima u stilu: Promjena je moguća. Treba navodi-ti sve pozitivne primjere gdje je došlo do promjena zahvaljujući biračima. Primjer Grahova.

Odricanje od BiH – 22,6% ispitanika navo-di kao razlog neglasanja da se ne misle vraćati u BiH, pa ih to ne zanima.

Na njih se mora djelovati sloganima u stilu: Drvo bez korijena odnese vjetar. Treba ih podsjećati na njihove korijene. Možda pokušati i sa naglašavanjem mo-gućnosti izbora: ako zahvaljujući vašim glasovima BiH postane bolje mjesto za život, možda se ipak vratite. Teza: Nikad ne reci nikad je uvijek aktuelna. Niko od

4

nas nije ni sanjao da će u BiH biti rata, a eto dogodilo se. Niko ne zna kad mu BiH može opet zatrebati.

Proceduralni problemi – 16,1% se žali na komplikovanu proceduru glasanja.

Na njih se može djelovati razvijanjem ina-ta: ne mogu oni nama toliko zakompliko-vati glasanje da mi njima ne uzvratimo glasovima koji će ih srušiti. Slogan: Ničija nije do zore sjala. Naglasiti da ćemo po-krenuti proces za promjenu Izbornog zakona u BiH, ali da je to moguće jedino ako oni glasaju, pa dobijemo podršku za tu promjenu.

Nedostatak bh. dokumenata – 12,9% od ispitanika to navodi kao razlog. Prema po-dacima Ambasade BiH u Stockholmu pro-cenat naših građana koji nemaju CIPS-ove dokumente je i puno veći.

u prvoj fazi kampanje se treba posebno fokusirati na ovaj problem i razviti svijest kod građana da trebaju pribaviti bh. do-kumente. Ovaj dio kampanje mora biti posebno naglašen u periodu prije odla-ska naših građana na odmor, kako bi oni

5

u tom periodu pribavili BiH dokumente i omogućili si glasanje. Ovdje možemo ostvariti saradnju sa centrima za lokalni razvoj u BiH koji mogu pomoći u pri-bavljanju dokumenata.

Greške izborne komisije – od onih koji su naveli neki drugi razlog za neizlazak na glasanje je čak 19,2% navelo da nisu dobili glasačke listiće iako su se registrovali.

Ovaj razlog je posebno važno napasti u kampanji jer ne samo da direktno sma-njuje broj glasova iz dijaspore, nego i obeshrabruje ljude u registraciji. Tu se mora poduzeti sve da se izvrši pritisak na izborne komisije u BiH kako bi znali da će biti kažnjeni za namjerno ili nenamjerno sabotiranje izbora. Ovdje treba ostvariti saradnju sa nevladinom građanskom organizacijom Grozd koja je odigrala ve-liku ulogu u rješavanju ovog problema za građane koji žive u BiH.

Dalja istraživanja mogu otkriti preciznije šta stoji iza ovih motiva i kako se na njih može djelovati.

Dragutin-Dadi Mras c

Izbori u BiH

Članovi Glavnih odbora 8 saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj (Jönköping, 2007-09-01)

skoj a konkretnu zadaću oko pripreme sa-stanka je odlično odradio Nesib Karišik, sekretar tog saveza.

Sastanak je održan 1. i 2. septembra 2007. u Jönköpingu, a prisustvovale su 43 oso-be, od toga 39 članova Glavnih odbora 8 organizacija i saveza: Savez bosansko-hercegovačkih udruženja u Švedskoj (bhrf, Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige), Bosansko-švedski savez žena u Švedskoj (bskf, Bosnisk-Svenska Kvinnoför-bundet i Sverige), Bosanskohercegovački

savez omladine u Švedskoj (bhuf, Bosnisk-Hercegovinska Ungdomsförbundet i Sveri-ge), Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj (bhkrf, Bosnien och Hercegovi-nas Kvinnoriksförbund i Sverige), Islam-ska Zajednica Bošnjaka u Švedskoj (bhirf, Bosnien och Hercegovinas Islamiska Riks-förbund i Sverige), Muslimanski omladin-ski savez Švedske (bemuf, Bosnien-Her-cegovinas Muslimska Ungdomsförbund i Sverige), Savez Banjalučana u Švedskoj (rfbl, Riksförbundet Banja Luka i Sverige)

i Muslimansko dobrotvorno društvo Mer-hamet u Švedskoj (Muslimska välgörande organisationen Merhamet i Sverige).

Sastanku su prisustvovali i Jasminka Ustamujić, šef Konzularnog odjeljenja i prvi sekretar Ambasade Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, Dragutin-Dadi Mras (udruženje Vrbas) u svojstvu predstavljača Projekta registracije građana bih za izbore kao i predstavnici bh. javnih glasila u Skan-dinaviji: Bosanska pošta, Žena i Glas bih.

Inicijativa bh Saveza žena, na početku


sastanka, o nužnosti definisanja osnovnih modusa saradnje i koordinacije nije prihva-ćena.

Tokom sastanku su najveću pozornost privukli izbori u bih, obilježavanje geno-cida u Srebrenici i drugim mjestima u bih, i upotreba naziva Bošnjak i bosanski jezik u švedskim medijima i institucijama.

Katastrofalni su podaci o učešću bh. građana u dijaspori na izborima u bih. Provedena istraživanja ukazuju na više ra-zloga njihovog neizlaska na izbore. Kako pobuditi svijest, i što je posebno važno – interes, glasača? U tom smislu je Savez bh. udruženja pripremio Projekt registracije građana bih za izbore. Projekat je pred-stavio Dragutin-Dadi Mras (udruženje Vr-bas Stockholm). Tokom diskusije po ovoj tački – pohvaljen je visok kvalitet izlaganja Dragutina Mrasa; – istaknuta je posebna važnost posjedovanja cips-ovih dokume-nata; – izraženo je mišljenje da zbog niskog procenta glasača iz bh. dijaspore nužno treba sredstva (predviđena za informisa-nje o izborima i u bih) koristiti u znatno većem procentu na informisanje glasača u dijaspori; – izraženo je mišljenje da postoji visoka potreba registracije kandidata iz di-jaspore na izborima u bih (Liste za bh. di-jasporu ili slično); – iskazano je nepovjere-nje u rad izbornih komisija itd.

Svi savezi i organizacije su iskazali čvrstu podršku ovom projektu, imenovali svoje predstavnike u Koordinacionom tijelu/od-boru za izbore u bih, i tom odboru dali u zadatak da zahtijeva – izmjene Izbornog zakona bih u smislu organizovanja glasanja državljana bih po punktovima u Kraljevi-ni Švedskoj jer ista ne spori mogućnosti takvog organizovanja izbora; – nesmetano uvođenje bh. državljana u matičnu eviden-ciju u opštinama gdje su boravili do 1992. godine.

Savezi i organizacije građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj su do sada pojedinačno obilježavali genocid u Srebrenici. Stoga je obrazovan Koordina-cioni odbor za zajedničko obilježavanje genocida u Srebrenici i ostalim mjestima u bih, Dana državnosti Bosne i Hercegovine i drugih datuma od zajedničkog interesa. Za predsjednika ovog odbora izabran je Mir-sad Begović (bhrf).

Čudna je logika po kojoj se u Švedskoj, i ostaloj Evropi, koriste nazivi bosniska serber, bosniska kroater i bosniska muslimer. Da li se tu koristi vjerska ili etnička osnova? Ili se na srednjovjekovni način etnos poistovjećuje s vjerskom zajednicom? Po vjerskoj osnovi bi valjda išlo bosniska ortodoxer, bosniska katoliker i bosniska muslimer, a po etničkoj bosniska serber, bosniska kroater i bosniska bosniaker. Po nacionalnoj su svi oni bosnier

(u odnosu na zapadno tumačenje pojma nacija). Dogovoreno je da se o tome uputi dopis švedskim medijima i institucijama.

Bosanski kulturni centar u Norrköpingu je 6. oktobra bio domaćin održavanja

konstitutivnog sastanka Koordinacionog od-bora saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj.

Nakon definisanja osnovnih pravila neo-phodnih za rad Koordinacionog odbora, za predsjednika je izabran Fikret Kadić (bhrf), a za potpredsjednike Sakib Kenjar (bhirf) i Almedina Sačić (bskf).

Usvojeni su i osnovni principi provođenja projekta – ravnopravnost saveza i organi-zacija učesnica u projektu; – solidarnost i – transparentnost (javnost rada, svaki član saveza i organizacija učesnica u projektu ima pravo uvida u sve dokumente projekta).

U odnosu na prijedlog Projekta za iz-bore, stavka Posjete političara je promije-njena i glasi Posjete tehničkih i stručnih lica za izbore u bih.

Istaknuta je posebna važnost uspostave zajedničkog kalendara bh. saveza i orga-nizacija u Švedskoj i u tom smislu su se svi savezi i organizacije obavezali da će Koor-dinacionom odboru dostavljati podatke o planiranim manifestacijama/aktivnostima saveznog i regionalnog značaja.

Analiziran je i odnos bh. vlasti prema izborima u bih i iznijeto mišljenje da veliki dio odgovornosti za malo učešće glasača

Koordinacioni odbor

iz dijaspore snose institucije i vlasti u bih, da se sredstva namijenjena informisanju nedovoljno koriste na informisanje glasača u dijaspori i prekomjerno usmjeravaju u ostvarenje interesa stranaka na vlasti a iste su se svojom dosadašnjom djelatnošću po-kazale izuzetno pogubnim za sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine.

Zaključeno je da, uz neophodan anga-žman u Švedskoj, treba izvršiti i dodatne pritiske na vlasti u bih radi aktivnijeg uključivanja građana iz dijaspore u demo-kratske procese u bih. c

www.izbornibudilnik.sewww.bihizbori.com

0761 422 022

Sa konstitutivnog sastanka Koordinacionog odbora (KO): Hasiba Cacan (RFBL), Dragutin-Dadi Mras (voditelj projekta Izborni budilnik), Fikret Babović (BHKRF), Almedina Sačić (potpredsjednca KO, BSKF), Fikret Kadić (predsjednik KO, BHRF), Sakib Kenjar (potpredsjednik KO, BHIRF), Fahrudin Cero (Merhamet) i Mensur Mustafić (BeMuF)

Potpredsjednik RSDavor Čordaš


U periodu od 21. do 30. oktobra boravio sam u BiH i iskoristio priliku da obavim

što veći broj kontakta za projekt Izborni budilnik. Obavljeni sa slijedeći kontakti:

Upoznao sam ga sa projektom Izborni budilnik. u potpunosti je podržao takve

aktivnosti i izrazio želju da uključimo i što više Hrvata iz BiH u našu akciju.

Dogovoreno je da se ponovo vidimo kad slijedeći put budem dolazio i da tom pri-likom utvrdimo konkretne oblike saradnje, jer i on želi dati doprinos našem projektu.

Već je čuo o našem projektu, pa sam ga upoznao sa dodatnim detaljima. Razgo-

varali smo o promjenama Izbornog zakona i mogućnosti da se ukine aktivna registracija birača. Dogovoreno je da pripremimo teksto-ve u vezi s tim s kojima bi on išao dalje po političkim linijama koje su mu na raspolaga-nju.

On je predložio da razmotrimo formira-nje zajedničke liste dijaspore na Lokalnim izborima 2008. za Banja Luku, ali i za druge gradove. Po mojoj procjeni ovo bi moglo biti zanimljivo, jer bi moglo motivisati građane iz dijaspore da daju mandat onima za koje znaju da će zastupati njihove interese, što bi moglo povećati izlazak na izbore građana koji žive izvan BiH.

Pokret Grozd je posebno zanimljiva inici-jativa u BiH koja je najzaslužnija što je

izlazak na parlamentarne izbore u BiH 2006. godine bio znatno veći nego na prethod-nim izborima. Sama činjenica da je njihovu peticiju, kojom se vrši pritisak na političke partije da izađu sa konkretnim programi-ma za rješavanje ekonomskih problema u zemlji, potpisalo preko 500.000 građana u cijeloj BiH, govori kolika je to snaga. Za nas su posebno zanimljivi jer ne djeluju samo pred izbore, nego imaju cijelu profesional-nu mrežu saradnika po mnogim gradovi-ma u BiH koji tokom cijele godine rade na formiranju demokratske svijesti građana, npr. kroz tumačenje rezultata raznih revizija koje pokazuju kolika je korumpiranost pojedinih političara u BiH. Revizije su obično napisane stručnim jezikom i nisu razumljive običnim građanima, pa se može reći da oni pre-

vode takve dokumente na narodni jezik i time omogućuju građanima da ih razumiju.

Razgovori su obavljeni sa Omirom Tufom, koordinatorom projekata Grozd-a iz Sarajeva i Ozrenom Trišićem voditeljem projekata iz Banja Luke. Obojica su se izrazili vrlo pohvalno o našoj inicijativi i izrazili spremnost da jedni drugima pomognemo u radu, budući da se naše aktivnosti savršeno dopunjuju.

Konkretno je dogovoreno da, čim se ostva-re tehnički uslovi za to, napravimo međusobno linkanje web stranica kao i da njihovi pred-stavnici na proljeće slijedeće godine budu naši gosti u okviru projekta Izborni budilnik.

UBH Prsten iz Zagreba okuplja Hrvate iseljene iz BiH tokom rata. udrugu su

osnovali privrednici koji posluju u Hrvatskoj i oni doniraju sredstva za obavljanje aktivnosti. udruga je pokrenula projekt sličan našem, premda sa nešto drukčijom strukturom i za-poslili su jednu osobu koja se bavi samo ovim pitanjima. Njihov osnovni cilj je potaknuti građane iz BiH koji žive u Hrvatskoj da izvade CIPS lične karte, jer velika većina njih može lako otići i glasati na izbornim mjestima u BiH ako imaju dokumente. Oni su posebno fokusirani na područje Bosanske Posavine, gdje planiraju u svim opštinama povećati broj zastupnika nesrpske nacionalnosti.

u povratku iz BiH razgovarao sam sa pred-sjednikom udruge Ilijom Tolićem. On je zamo-lio da im dostavimo sve materijale o našem projektu kako bi i oni mogli primijeniti dio naših iskustava na svoj projekt. Dogovorena je razmjena web linkova i da pri slijedećem susre-tu vidimo koje su još mogućnosti za saradnju. Planiramo se posebno fokusirati na zajedničku borbu za promjene Izbornog zakona.

U kontaktima sa Centralnom izbornom ko-misijom BiH je predstavljen naš projekt i

obavljeni prvi koraci upoznavanja. Razgovori su vođeni uglavnom sa gospođom Božicom Ban, šeficom kabineta predsjednika CIK Stjepa-na Mikića, kao i sa samim predsjednikom.

u razgovorima je utvrđeno da je njihov službeni stav neutralan i da oni moraju pro-voditi postojeće zakone, ali su privatno iznijeli da su nam spremni pružiti podršku u borbi za promjenu nekih zakonskih odredbi koje i oni smatraju nelogičnim i vrlo otežavajućim za nas iz dijaspore.

Ponudio sam predsjedniku da posjeti Švedsku već početkom decembra u okviru našeg projekta, ali je on morao odbiti zato što su u toku vanredni izbori za predsjednika RS pa je njegovo odsustvo nemoguće. Međutim, poziv je u principu prihvaćen i može se ostvariti u nekom terminu nakon što prođe žalbeni rok

(vjerovatno februar ili mart 2008.).

Obavio sam razgovore sa nekoliko ek-sperata, univerzitetskih profesora iz

Sarajeva i Banja Luke, koji bi mogli biti naši potencijalni gosti. Oni bi mogli održati preda-vanja i odgovoriti na pitanja naših građana u Švedskoj o investiranju u BiH, pravnim propi-sima vezanim za poslovanje, sigurnosti kapi-tala, štednji i drugim ekonomskim pitanjima, ali bi mogli objasniti i trendove u zakono-davstvu i promjene koje posebno pogađaju ili bi mogle pogoditi nas iz dijaspore ukoliko nastavimo sa apstinencijom na izborima i dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su najzaslužniji što građani BiH danas žive u preko 80 zemalja svijeta.

Razgovori su obavljeni sa profesorima Antom Domazetom i akademikom Božom Matićem iz Sarajeva, te sa profesorom Ju-goslavom Jovičićem iz Banja Luke. Svi su dali načelni pristanak za dolazak, a ostaje da pokušamo uskladiti detalje i datume.

Posjetu BiH smatram uspješnom i ko-risnom za etabliranje našeg projekta.

Mnoga pitanja su otvorena i ostaje da se angažujemo na saradnji kako bi doveli do željenih promjena. Mislim da smo stekli ve-liki broj saveznika koji su spremni podržati promjenu Izbornog zakona, što je posebno važno u dugoročnoj borbi za naša prava.

Što se tiče jedne od glavnih aktivnosti u našem projektu, posjeta iz BiH, ostaje nam da zajedno odlučimo kakvu strategiju da primijenimo i da se na osnovu toga na-stave razgovori sa pojedinim osobama sa našeg spiska. Koliko ja vidim, imamo dvije mogućnosti:

1. Da se držimo ranije predviđenih rokova i dovedemo one koji mogu prihvatiti naše rokove (prva posjeta početkom decembra).

2. Da odgodimo prvu posjetu za februar ili mart slijedeće godine, ali da prvi posjetilac bude predsjednik CIK BiH. u ovom slučaju bi početak bio sa puno jačim efektom nego da dođe neko iz Grozd-a ili neko od profesora s kojima se razgovaralo.

Moje mišljenje je da nam je važno da prva osoba koja dođe ima zvučnu titulu sa aspekta naših birača, a najzvučnija je upravo titula predsjednika CIK-a. Ako se odlučimo za tu varijantu, prva posjeta bi bila početkom slijedeće godine, a preostale posjete bi se odvijale u mjesečnom ritmu. Ovo nije ide-alna varijanta, ali mi se čini boljom od prve. Odluka je na članovima Koordinacionog od-bora.

Stockholm, 2007-11-08Dragutin-Dadi Mras,voditelj projekta Izborni budilnik c

Izvještaj o posjeti BiH

oktobra 2007.

Predsjednik Vijeća naroda RSDževad Osmančević

Pokret Grozd – Građanskoorganizovanje za demokratiju

Udruga bosanskih HrvataPrsten iz Zagreba

Centralna izborna komisija BiH

Eksperti

Zaključak


Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj je od 21. do 23. septembra 2007. u Skövdeu organizovao susret

Ključ uspjeha : Nyckel till framgång s devi-zom ”Sami možemo tako malo, zajedno možemo tako mnogo” kojem je prisustvo-valo 50-ak osoba iz udruženja i sekcija koje djeluju pri ovom savezu.

O počecima organizovanja naših zemlja-ka u Švedskoj, s posebnim osvrtom na bh Savez žena do 2002., govorila je Asima Pašalić. Rad našeg saveza u periodu 2002-2006. predstavila je Selma Borovac a o vre-menu od 2006. i budućim planovima govo-rila je Vahida Mehinović.

Nakon toga sam ja objasnila rad lokalnih

Ključ uspjeha

Piše: Jasna PERIĆ

Sami možemo tako malo,zajedno možemo tako mnogo,bila je deviza prekrasnogsusreta održanog u Skövdeuod 21. do 23. septembra 2007.

udruženja i sekcija, saradnju na nivou regije i saveza u cjelini, kao i saradnju s obrazovnim savezima, s posebnim osvrtom na nbv.

Članovi Glavnog odbora održavaju če-ste kontakte i vrlo dobro se poznaju tako da je ovoga puta dat prioritet njihovim za-mjenicima i predstavnicima udruženja i sekcija čime je postignut pun uspjeh susre-ta – predstavljen je rad lokalnih udruženja, obavljena razmjena iskustava i razgovor o prioritetima bh Saveza žena u Švedskoj.

Pored integracije i međusobne komu-nikacije, intenziviranja saradnje sa savezima i organizacijama bh. građana u Švedskoj, po-sebno je podvučena važnost učestvovanja na izborima u bih i Švedskoj jer svi pokazatelji

Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriks-förbund var väldigt aktivt under hös-

ten och har anordnat en riks- och flera regionala manifestationer.

Den 21-23 september anordnades i Skövde kvinnoträffen Nyckel till framgång på riksnivå. Där medverkade Kvinnoriks-förbundets styrelsemedlemmar, deras suppleanter och kontaktpersoner från alla våra föreningar och sektioner.

Regionala manifestationer ägde rum den 3 november i Linköping (region Öst), den 10 november i Göteborg (Väst), den 17 november i Växjö (mellanregional) och den 8 december i Lidköping (Center).

ukazuju na zanemarivo sudjelovanje bh. gra-đana u tim demokratskim procesima.

Dogovoreno je i ponovno pokretanje intraneta na kojem bi, između ostalog, bili pohranjeni svi najvažniji dokumenti bh Saveza žena (zapisnici, pravilnici, ugovori) a pristup bi imale kontakt osobe iz svih udruženja i sekcija.

Toplo je podržana ideja da ovaj susret bude tradicionalan.

Veliku pažnju privuklo je i predavanje koje su održali predstavnici Službe za žrtve krivičnih djela (boj – Brottsofferjouren).

Nakon susreta je za Sanela Hrnića iz Mostara (nalazi se na liječenju u Krapin-skim Toplicama) prikupljena pomoć u iz-nosu 2 000 kr u zajedničkoj akciji koju su pokrenula udruženja Behar iz Skövdea i Bosna i Hercegovina iz Norrköpinga.

Bh. udruženje Behar iz Skövdea se i ovo-ga puta pokazalo odličnim domaćinom a bh Savez žena vrsnim organizatorom.

Izdvajamo neke od brojnih poruka:– Čak ni šetnje u ove prelijepe jesenje

dane ne izmame osmjeh kao pomisao na Skövde, susret sa vama, pogled na ove slike. I Örebro je s vama! Sajma, Senadeta, Jasmi-na, Azra (Azra Hamzić, Örebro).

– Kako se nije našao neki režiser da nas angažuje – sve prave ljepotice! Zato Kemica Monteno pjeva Žene, žene šta bi mi bez vas. Sve vas volim i zahvaljujem na divnom druženju sa željom da se ono nastavi. Puno lijepih pozdrava iz Västeråsa! (prof. Muniba Lojo). c

Dio učesnika susreta Ključ uspjeha : Nyckel till framgång


Safetu,legendi

sevdaha

Piše: Hajrudin Hajrica ZuKANOVIĆ

Vele da su se tresla prozorska okna, a štokovi od vrata samo što nisu iskočili iz zidova, kažu da je grmilo kao što

rijetko grmi za snježnih dana i da se zemlja tresla tako jako da su iz nje poiskakale mrtve krtice iz vremena kada grad još nije bio grad. Pričaju da me se čulo do u sedmu mahalu, a da su u osmoj stare nane otvarale prozore ne bi li čule je li to stiže kijametski dan. Govore da takva sila Sarajevom nije prošla otkako je Eugen Savojski zapalio Bosnu, kakva je tut-njala u deset dugih minuta na koliko sam razvukao Đul Zulejhu, tako je kazivao Safet.

Vijest o smrti Safeta Isovića je sve, a posebno nas ljubitelje i izvođače sevda-linke, duboko potresla. Taj neokrunjeni

Režija: Amela Maksumić i Hajrudin Hajri-ca Zukanović

Sekretar režije: Haris Tucaković

Svjetlosni efekti: Adam Ćorić

Tonmajstori: Nermin Imeri i Enes Čiza Bratić

Voditelji programa: Amela Maksumić i Haris Tucaković

Muzika: Hajrudin Hajrica Zukanović, Re-fik Imeri i Suad Mehinović (harmonika), Ferid Hidić (gitara) i Armin Jakupović (timpani)

Solisti: Amela Maksumić, Asim Crnić, Biba Begić, Enes Čiza Bratić, Hajrudin Hajrica Zukanović, Izet Tenić Tena, Mirne-sa Begić, Refik Imeri i Suad Mehinović

Hor: Amela Maksumić (dirigent), Ajla Maksumić, Asima Pašalić, Azra Bratić, Biba Begić, Đurđa Piralić, Sabina Alagić, Sebiha Crnić, Asim Crnić, Enes Čiza Bratić, Haris Tucaković, Izet Tenić Tena, Jasmin Maksumić, Mehmed Maksumić i Salih Pašalić

kralj sevdalinke, legenda sevdaha, je i tu-mačenjem i izvođenjem doveo sevdalinku

Oj, Safete, Sajo, Sarajlijo... Suad Mehinović, Hajrudin Zukanović i Amela Maksumić

do savršenstva. A volio je Bosnu i Herce-govinu iznad svega. Zato je unosio i srce i dušu u interpretaciju sevdalinke. Bez ličnog unošenja sebe, sevdalinka nije ono pravo, a to je Sajo dobro znao i zato postao jedan od najvećih svih vremena.

U svečanoj bordo sali kina Odeon u Skövdeu priređeno je 13. oktobra večer Legendi sevdaha u čast Safeta Isovića koja je okupila brojne ljubitelje sevdalinke, a posebno Sajine pjesme.

Hor Behar Skövde s petoricom muzičara i devet solista, nakon svakodnevnih probi, dao je sve od sebe da kvalitet programa bude na nivou kakav i dolikuje legendi sevdaha.

Na našoj, a i svim budućim generaci-jama, je velika odgovornost oko očuvanja sevdalinke kao dijela kulturne baštine Bo-sne i Hercegovine. Zato budimo strpljivi s najmlađima i učimo ih pjevanju i sviranju sevdalinke.

Legendo sevdaha nek’ ti je vječni rahmet i veliko hvala! c

Hor Behar Skövde

Hor Behar priredio svečano večer u čast Safeta Isovića


Linköping 2000izvrstan domaćintradicionalnog susretaregije Istok

Lijepo je bilo te subote 3. novembra u Linköpingu kada su se sastala udru-ženja regije Istok, a u organizaciji bh

Saveza žena i Bosansko-švedskog kultur-nog udruženja Linköping 2000, koje je bilo domaćin susreta na kome su prisustvovala udruženja Bosna Kalmar, Ljiljan Oskar-shamn, Ljiljan Växjö, Vrelo Bosne Väster-vik i Žena 2001 Mönsterås.

Znali smo da nam dolaze prijatelji, zato smo se i radovali ovom susretu i pokušali pripremiti i dočekati sve od srca, kako bi svi zajedno doživjeli jedno lijepo druženje kojeg ćemo se dugo sjećati.

I bilo je upravo tako. Igre i pjesme i dobrog raspoloženja nije nedostajalo tog dana i večeri. A po mnogima, ni dobre hrane.

Nije se štedilo ni na poklonima, ni na tomboli, ni na šalama i svi su zajedno do-prinijeli da ovo druženje ostane svima u lijepom sjećanju.

Posebno je bio interesantan kviz iz opšteg znanja u kome je prvo mjesto os-vojio Ljiljan iz Oskarshamna, a drugo Lji-ljan iz Växjöa. Nagrade je dodijelila firma Gold Coin koja zastupa Zepter i sarajevsku izdavačku kuću Svjetlost.

I kako kaže stara izreka, sve što je lijepo kratko traje, tako i ovaj susret svima je bio samo kao jedan tren. Ali zato ga trebamo ponavljati. Truditi se da ovakve lijepe tre-nutke doživljavamo češće.

Nadamo se da ćemo se slijedeći put sresti na nekom drugom mjestu i isto ovako uživati u našem prijateljskom dru-ženju.

Još jedno hvala svima koji su učinili da nam bude lijepo tog 3. novembra u Linköpingu. c

Piše: Dinka SALAGIĆ

Susret za dušu i pamćenje

Ljilja (Linköping), Nada (Växjö) i Zekija (Mönsterås)

Dva Ljiljana, iz Oskarshamna i Växjöa, pobjednici u opštem znanju

Hor Linköping 2000


Sekcija žena Fatima Gunić je u subotu 10. novembra u prostorijama Lundby Stadsdelshuset održala izložbu knji-

ga, ručnih radova i kulinarstva. Izložbu su uveličali književnici, umjetnici i prosvjetni radnici koji žive u Göteborgu kao i gošće iz bh. udruženja Bosna i Hercegovina i Kvinno-centra Bergsjön Göteborg. Tako su se, uz prisustvo većeg broja omladinki i omladi-naca, na jednom mjestu našli pripadnici svih generacija od 7 do 87 godina.

U svojstvu potpredsjednice bh Saveza žena otvorila sam ovu kulturnu manifesta-ciju i pozdravila prisutne. Upoznala sam ih o projektu Izborni budilnik i istakla važnost cips-kartica i učestvovanja na slijedećim iz-borima 2008. godine. Sve prisutne nastavni-ke sam pozvala, ukoliko imaju volju i želju, da pokušaju svi skupa raditi na formiranju

dopunske škole u regiji Zapad (Göteborg).Zatim se prisutnim obratila Zehra Količić,

koordinatorica regije Zapad, pozdravila ih toplim riječima i otvorila izložbu za gle-danje.

Žene su izložile svoje vezove, rišlje, kera-nje, stare nošnje sa specijalnim vezovima, vezene papuče itd. Tu su se našle i sinije, đugumi, ibrici, mlinovi, sahani, a na pose-bnom štandu brojne knjige naših pisaca i pjesnika.

Naše žene su pripremile bogatu trpezu raznih specijaliteta, pita i kolača koju su lijepo aranžirale Bibka Jonić i Halida Islamović.

Književnik Meho Baraković je pozdravio prisutne i kroz knjigu i naslove predstavio sve bh. pisce i pjesnike koji stvaraju u Švedskoj. Govorio je o Midhatu Ajanoviću Ajanu, Ševki Kadriću, Enisi Popović Čengić, Niza-

mi Granov Čaušević, Hajrudinu Čauševiću i drugim kao i svoja sjećanja na Maka Dizdara. Također je predstavio kulturno udruženje Broarna – Mostovi koje je kao izdavač objavilo njegovu 19. zbirku poezije Göteborg – ili ko bi rekao da je to moguće. To udruženje je ove godine objavilo i knjigu Nazifa Nuspahića Erinran eller grovt förtal a u pripremi je zbirka Tanka nit, poetski prvijenac Anese Karaica-Košuta.

Sa nama je bila i 87-godišnja starica Sa-biha Rizvanović i recitovala nam pjesme ko-je je lično napisala. To su predivne poruke domovini, da se svoja zemlja ne zaboravi i pjesme posvećene svojoj djeci tako su se mogle primijetiti suze u očima prisutnih.

Enisa Popović Čengić je govorila stiho-ve iz svoje zbirke Halka i svim prisutnim je podijelila i poklonila stihove Skendera Kulenovića.

Nizama Granov Čaušević je, kako kaže, imala želju da piše još iz djetinjstva i to joj postala stvarnost ovdje u Švedskoj. Nakon knjige Hotell Tre Kronor na švedskom i bo-sanskom jeziku objavila je i Umihanu na bo-sanskom jeziku.

Hajrudin Čaušević je predstavio drugo izdanje svoje knjige Fahro – profesor Fahru-din Baščelija u sjećanjima i anegdotama kazujući anegdote o svom profesoru i izuze-tnom pedagogu Fahri Baščeliji.

Hadžera Omerović piše prozu i poeziju. Pročitala je priče Teferič i Svileni šal iz svoje knjige Bošnjačka duša i pjesmu posvećenu njenoj mami.

Skup je nastavio druženje uz muziku, razgovor, pjesmu i vesela lica svih nas na tako lijepom skupu. Što je najvažnije, vidjeli smo da za prijatno druženje nije važno ko kojem udruženju pripada. cIzložene knjige bosanskohercegovačkih pisaca koji žive u Švedskoj

Tradicionalni susretregije Zapad

održan 10. novembrau Göteborgu

Piše: Fatima KOVAČIĆ

Izložba knjiga i ručnih radova

Generacije od 7 do 87 godina okupljene na susretu u Göteborgu


Žene iz Ljiljana organizovale susret oba naša saveza žena

Ideja Izete Burazerović, agilne predsje-dnice Aktiva žena pri bh. udruženju Ljiljan Växjö, da okupi članice iz oba

saveza žena, i Bosanskohercegovačkog i Bosansko-švedskog, je urodila srdačnim susretom 17. novembra 2007. u gradu Växjö. Susret je započeo posjetom muzeju Utvandrarns Hus, a nastavljen u prostori-jama nbv.

Izeta Burazerović i Feko Pendek, pred-sjednik udruženja Ljiljan, su pozdravili drage gošće iz (po abecedi) udruženja Bo-sna i Hercegovina Gislaved, Bosna Kalmar, Respekt Karlskrona i Žena 2001 Mönsterås, a ispred gostiju su pozdravne riječi uputile Emina Ćejvan (Karlskrona), Jasna Perić (Kalmar), Sadeta Murić (Gislaved) i Zekija Zembo (Mönsterås).

U prijatnoj atmosferi su domaćini poslu-žili kafu, potom ručak, a zatim je izveden kulturni program u kojem su posebnu pažnju privukle Emina Ćejvan predsta-vljanjem svoje knjige Naši korijeni u Bosni, naše stope u Švedskoj, Izeta Burazerović dijelovima svog neobjavljenog rukopisa 6. august – raspad Omarske i Sadeta Sokol pjesmom O Bosni.

Za zabavu su se pobrinuli Haris Šehić i Samir Gačanović, a uz dobru muziku bilo je i spontanog zajedničkog pjevanja uz ne-izbježnu solisticu Zekiju Zembo. Igralo se i plesalo do večernjih sati.

Priređena je i bogata tombola, a izvla-čenje nagrada proteklo je u zabavnoj at-mosferi. Naime, svaki dobitnik izvlačio je slijedećeg, uz sve moguće šaljive komen-tare, a finale svega bila je posljednja na-grada, zahvaljujući činjenici da je među prisutnim ženama bila i ginekolog dr. Besima Sokol, koja je otvorila privatnu ginekološku ordinaciju u Växjöu, i koja je velikodušno ponudila besplatan pregled za dobitnika te specijalne nagrade.

Tekst i foto: Muharem SITNICA-SIĆA

Još jedankorak naprijedu Växjö-u

Dan državnosti 25. novembar jeznačajan danza mene,tebe,nas i vas.

Toga dana jepotvrđena,utemeljenadržavnostBosne i Hercegovine.

Mnogi govore,pričaju

da Bosna i Hercegovinanije njihova domovina.

Oni kao imajurezervnu domovinu.

Oh, kako se gorko varaju.Ali ne i ne,svi rođeni u BiH su samoBosanci i Hercegovci.Tako je uvijek biloi tako će uvijek bitiželio to neko ili ne.

Moja malenkostpiše i govori

ujedinite seHercegovci i Bosancijer je ovo je našajedina domovinai tu smo svisvoji na svom.

Oh lijepa,oh draga BiHTi ćeš uvijek bitiu našim srcimabez obziraželi li to ili ne neko.

Niko nam te neće uzetibili mi blizu ili daleko. c

Slučaj je htio da ja, kao ”počasna članica” i voditelj programa, izvučem tu nagradu, uz sveopšti smijeh i šalu. Naravno, u tako dobrom raspoloženju predložio sam po-novno izvlačenje, i nagrada je pripala Ze-kiji Zembo.

Ovom pjesmom Sadete Sokol iz Växjö-a svim našim čitaocima upućujemo čestitke povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine

U finalu svih događanja ponovo je po-služena kafa i veliki izbor domaćih kolača, slastica i torti.

Čestitke i pohvale domaćinima i svim učesnicima za ovaj susret žena iz oba save-za i neka ih i ubuduće bude još više. c

Emina Ćejvan i Izeta Burazerović u prodaji tombole učestvovali su i najmlađi

Hor Ljiljan Växjö s dirigenticom Besimom Mašić


Svečanim programom Zajednička nam domovina

obilježen Dan državnostiBosne i Hercegovine

Tradicionalni susret regije Centar je održan 8. decembra u Lidköpingu. Domaćin susreta je bilo novoosno-

vano udruženje Zajedno iz Lidköpinga, a prisustvovali su članovi bh Saveza žena iz Mariestada, Skare, Skövdea, Tidaholma i

Piše: Sanela OVČINA

Zajednou Lidköpingu

Mirsada Zahirović i Vahida Mehinović Helene Wellner

Sa zajedničkog susreta u Lidköpingu

Lidköpinga.Skupu su također prisustvovali i članovi

Koordinacionog odbora saveza i organi-zacija građana Bosne i Hercegovine u Kra-ljevini Švedskoj kao i predstavnici opštine Lidköping.

Skupu se prvo obratila Vahida Mehino-vić, predsjednica Bosanskohercegovačkog Saveza žena u Švedskoj. Vahida je naglasila značaj međusobne komunikacije i dijalo-ga, kako među članovima Saveza, tako i u kontaktima sa svim organizacijama sa bh. predznakom, švedskim udruženjima i or-ganizacijama te udruženjima čiji članovi dolaze iz drugih zemalja a sve u cilju bolje međusobne integracije.

Mirsada Zahirović, predsjednica udru-ženja Zajedno, je pozdravila sve prisutne i poželjela im ugodan boravak u Lidköpingu naglašavajući da je ovaj susret samo prvi

korak u budućoj saradnji sa udruženjima u sastavu bh Saveza žena u Švedskoj a i sa svim drugim akterima u švedskom društvu.

Helene Wellner, sekretar za kulturu u Lidköpingu, također je naglasila značaj

zajedničkog druženja i rada kako bi svako na svoj način doprinio uspješnijoj inte-graciji.

Ona je također istakla da u novoosno-vanom udruženju Zajedno prepoznaje tri važna elementa za uspješan rad: volju, znanje i angažman.

Dragutin Mras, voditelj projekta Iz-borni budilnik, je podsjetio prisutne na značaj učešća dijaspore u izborima u bih s posebnim akcentom na nas koji živimo u Švedskoj i na našu zajedničku realizaciju pomenutog projekta.

Uz prisustvo oko 150 članova udruženja i gostiju obilježen je i 64. rođendan

naše domovine ako računamo od vremena kad su Bosanci i Hercegovci izgovorili svoje sudbonosno da u Mrkonjić Gradu 1943. –

za jedinstvenu i cjelovitu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, domovinu svih njenih na-roda i narodnosti.

U prigodnom programu pod nazivom Zajednička nam domovina su učestvovali Vahida, Sanela, Suad, Mirsada, Alen, i Vaha. Ostatak večeri je protekao uz bogatu bosansku trpezu, tombolu, igru, pjesmu i ples.

Članovi udruženja Zajedno su se poka-zali kao izuzetni domaćini i moglo se pri-mijetiti da zaista sve rade s dogovorom i da se sa razlogom zovu zajedno.

Sa susreta iz Lidköpinga javila se Sanela Ovčina. c

Zajednička nam domovina

Druga sjednica Koordinacionog odbora saveza i organizacija građana Bosne i

Hercegovine u Kraljevini Švedskoj održana je 8. decembra u Lidköpingu.

Ostvarenje aktivne registracije građana i mogućnosti glasanja u ambasadama Bosne i Hercegovine – stavljeni su u prvi plan narednih aktivnosti Koordinacionog odbora.

Pokrenuta je web stranica i otvoren dežurni telefon 0761 422 022 putem ko-jeg građani BiH mogu dobiti neophodne informacije i pomoć u vezi registracije i izbora.

www.izbornibudilnik.se

www.bihizbori.com

Bilo je mnogo svijeta u Stjärnbildsgatan 28, raznolike hrane, tradicionalnih govora i presijecanja vrpce i pokazi-

vanja prostorija, svega što spada u svečano otvaranje. Mnogi koji na razne načine sara-đuju s Kvinnocentrom, iz udruženja i raznih institucija, bili su predstavljeni.

A prostorije su svježe s velikom dvora-nom za druženje i manjim sobama za razgovor uz pripadajuće hobi-lokale jedan sprat niže za slobodne aktivnosti i ručni rad.

– Ovdje su svi dobrodošli, kaže Hedija Mujezinović, a mi imamo aktivnosti sva-kog dana, i kompjuterske kurseve, i učenje švedskog, čak za nepismene, i preventivnu njegu i spremanje hrane. Cilj Kvinnocentra je da se žene iz različitih kultura sastaju, osjećaju dobro i ne sjede usamljene kući.

Više žena s kojima je DirektPress razgo-varao svjedoče o značaju Kvinnocentra.

Ulla Staaf, penzionerka koja je dugo ra-dila kao policajac na tom području, je jedna od njih.

– Mnogi nemaju socijalnu mrežu (nät-verk), ovdje se možemo sastajati, naći dru-

Mnogo novog uKvinnocentru

Tekst i foto: Madeleine CHRISTELL

Svi su dobrodošli


štvo, kaže ona dok razgovara s Helenom, Zulfom i Halidom Islamović.

Međutim, žene kao Ulla su rijetke, dakle švedske žene. Bilo bi dobro kada bi više Šveđanki dolazilo u Kvinnocentar. Tako misle Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH Saveza žena u Švedskoj.

– Dobro je za integraciju i to je put u švedsko društvo. Važno je da se možemo sretati s drugim ženama, kažu one.

Kvinnocentar je takođe otvoren za one koji traže pomoć, terapija kroz razgovor

se može pružiti onom kome je potrebna. Kvinnocentar je pokrenut prije 9 godina i ima 122 člana, ranije se nalazio u Atmos-färgatan i to je i utočište i sastajalište. Svi su dobrodošli, bez obzira na kulturno porijek-lo, iako većina potiče iz Bosne, Iraka, Irana i Pakistana.

Sarađuju s velikim brojem različitih or-ganizacija i udruženja kao što su narodni univerziteti (folkhögskolor), ntf (Nation-alföreningen för Trafiksäkerhetens Främ-jande), abf, i razna kulturna udruženja. Tu

su i policija i gradska uprava.– Mogućnost da se s nekim podijeli

svakodnevnica i dobije pomoć, to je Kvin-nocentar, kaže Siv Atlem, koja je održala svečani govor i presjekla vrpcu. Ovdje se može podijeliti radost, ali takođe i ono što stvara bol. Ovdje žene mogu davati međusobnu podršku.

Od 1. novembra počinje saradnja Kvinno-centra i okolnog dijela grada na istraživanju i prevenciji nasilja nad ženama. S novcem od oblasne uprave Västra Götaland će se konstruktivno raditi na istraživanju, pre-venciji i sprječavanju nasilja nad ženama.

– U tu svrhu ćemo obrazovati pet žena, kaže Hedija Mujezinović.

Gradska uprava je, prema njenoj stranici na internetu, tražila ukupno 1 180 000

kruna za 2007. i 2008. godinu s planiranim početkom projekta 1. novembra, u saradnji s udruženjem Kvinnocentar Bergsjön.

Djelatnost ima dva, kako pišu, glavna pravca za koje uprava traži sredstva za dva voditelja projekta koja bi bila angažovana puno radno vrijeme na popisivanju proble-ma i resursa, nadziranju okoline, razvoju kompetencija i metoda.

Kvinnocentar ulaže u povećanje znanja u udruženju a posebno na obrazovanju pet članova koji su zainteresovani i podesni da djeluju kao ”bosi-informatori” (”barfota-informatörer”). Oni nude podršku u vidu grupa za samopomoć i druženje i djeluju kao veza s javnošću. Ovih dana su imali prvi sastanak radi planiranja.

Marianne Lööf s Narodnog univerziteta (Folkhögskola) drži predavanja u Kvinno-centru u saradnji s Centrom za podršku iz Hjällba.

Izvor: DirektPress Göteborg, 11 novem-bra 2007. (m.o.) c

Dva glavna pravca

KVARTET. Helena Dizdarević, Zulfa Kotorčić, Halida Islamović i ulla Staaf razgovaraju o značaju Kvinnocentra Bergsjön. Zulfa prije nastave švedskog u Kvinnocentru nije znala taj jezik. ”Mnogi ne-maju socijalnu mrežu (nätverk), ali je mogu dobiti ovdje”, smatra penzionerka ulla Staaf koja je dugo radila kao policajac na tom području.

HEDIJA I MARIANNE. Hedija Mujezinović i Ma-rinan Lööf rade u Kvinnocentru na sprječavanju nasilja nad ženama.

Mnogo toga je u toku u Kvinnocentru (Centru za žene) Bergsjön u Göte-

borgu. Prije mjesec dana su preselili u nove prostorije u Stjärnbildsgatan i sad sarađuju s okolnim dijelom grada po pi-tanju nasilja nad ženama.

– Želimo biti na raspolaganju svima i učiniti zadovoljstvo ženama da razbiju usamljenost, kaže Hedija Mujezinović, odgovorna za Kvinnocentar.

Cilj Kvinnocentra je da se žene iz razli-čitih kultura sastaju, osjećaju dobro i ne sjede usamljene kući.

Kvinnocentar Bergsjönpreselio u nove prostorije


Mycket är på gång för Kvinnocenter i Bergsjön. För en månad sedan flyt-

tade man i nya lokaler på Stjärnbildsga-tan och nu samarbetar man med stads-delen kring kvinnovåldsfrågor.

– Vi vill finnas till för alla och göra det nöjligt för kvinnor att bryta isoleringen, säger Hedija Mujezinović, som ansvarar för Kvinnocenter.

– Möjlighet att dela vardagen och få hjälp med sin situation, det är Kvinno-center, sa Siv Atlem, som invigningsta-lade och klippte band. Här kan kvinnor stötta varandra.

Razvoj djelatnosticentara za žene

Švedska vlada je odvojila 109 miliona kruna godišnje za 2007. i 2008. na

pojačanje i razvoj djelatnosti centara za žene kao i za poboljšanje podrške žena i djece osvjedočeno izloženih nasilju. Oblasna uprava Västra Götalands län će raspodijeliti 18 miliona kruna u 2007. i isto toliko u 2008. godini.

Opšti ciljevi ulaganja su:• Žene izložene nasilju koje zatraže

pomoć će je dobiti bez na obzira na ko-munu u kojoj stanuju.

• Socijalne usluge će se poboljšati i unaprijediti. Rad komuna će biti usmje-reniji, konstruktivniji i usklađeniji.

• Djelatnost centara za žene ili službi za žrtve krivičnih djela na lokalnom nivou će se pojačati međusobnom saradnjom ili osnivanjem novih, nekomercijalnih organizacija koje rade na podršci žena i djece osvjedočeno izloženih nasilju. c

BOSANKE. Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH Saveza žena u Švedskoj: ”Važno je u naše ak-tivnosti privući što više mladih.”

HOBI-LOKAL. Veliki prostor će se koristiti za nastavu švedskog jezika, ručni rad i ples.

Jedan je dječačić upitao svoju majku – Zašto plačeš?

– Zato što sam žena – odgovorila mu je.– Ne razumijem – rekao je dječak.Mama ga je samo zagrlila i rekla – Nikada

i nećeš.Kasnije je upitao oca – Zašto mi se čini da

mama plače bez ikakvog razloga?– Sve žene plaču bez ikakvog razloga –

bilo je jedino što je otac znao reći.Dječačić je odrastao i postao muškarac,

i još uvijek se pitao zašto žene plaču. Napo-sljetku je zamolio Boga.

– Dragi Bože, zašto se žene tako lahko rasplaču?

Bog odgovori:– Kad sam stvarao ženu morala je biti

posebna.– Dao sam joj ramena dovoljno jaka da

nose svu težinu ovoga svijeta, a opet dovolj-no nježna da mogu pružati utjehu.

– Dao sam joj unutrašnju snagu da po-dnese porod i odbijanje koje joj toliko puta stiže od njezine djece.

– Dao sam joj čvrstinu koja joj omogućuje da ide dalje kad svi drugi odustanu, i da se brine za svoju porodicu u doba bolesti i nevolje bez prigovora.

– Dao sam joj osjećajnost da voli svoju djecu bez obzira na sve, čak i kada je njeno dijete veoma povrijedi.

– Dao sam joj snagu da nosi svoga muža kroz njegove pogrješke i načinio je od njego-vog rebra da bi štitila njegovo srce.

– Dao sam joj mudrosti da zna da dobar muž nikada ne bi povrijedio svoju ženu, ali povremeno testira njenu snagu i odlučnost da postojano bude uz njega.

– I napokon, dao joj je suzu da je isplače. To je samo njeno na korištenje kad god joj zatreba.

Vidiš, sine moj, ljepota žene nije u odjeći koju nosi, u njenoj figuri, ili u načinu na koji se češlja. Ljepota žene mora se vidjeti u njenim očima, jer to je ulaz u njeno srce – mjesto gdje stanuje ljubav. c

[email protected]

08-545 870 70

Ljepota žene

Hit är alla välkomna, säger Hedija Mujezinović, och vi har aktiviteter

varje dag, både datakurser, undervis-ning i svenska, även för analfabeter, friskvård och matlagning.

Syftet med Kvinnocenter, som star-tade för nio år sedan, är att kvinnor från olika kulturer ska mötas och må bra och inte sitta isolerade hemma.

KontaktTelefon: 031-43 85 08Mobil: 076-217 85 56

Kontaktperson: Hedija Mujezinović

Prvi red/Första raden: Bibka Jonić (Göteborg), Selma Borovac (Helsingborg), Ismeta Šeremet (Värnamo), Asima Pašalić (Skövde), Fatima Kovačić (Göteborg) i Samira Šehić (Malmö) | Drugi red/Andra raden (stoje/står): Ramiza Karamehmedović (Malmö), Sajma Dizdarević (Örebro), Meho Baraković (Göteborg), Fikret Babović (Tidaholm), Mirsada Kahriman (Karlskrona), Zijada Čavka (Mariestad), Minka Lović (Örebro), Jasna Perić (Kalmar), Sadeta Bašić (Mariestad), Nadira Šabani (Malmö), Enisa Crnkić (Hässleholm), Hajrija Sačić (Värnamo), Zehra Količić (Göteborg), Se-hada Lakota (Helsingborg), Muniba Lojo (Västerås), Branka Behlulović (Oskarshamn), Jasna Brandić (Värnamo), Enisa Popović Čengić (Göteborg), Mesudija Hadžialić (Mönsterås), Sebiha Crnić (Skövde), Belma Hafizović (Tidaholm), Izeta Burazerović (Växjö), Almedina Čampara (Skövde), Emina Ćejvan (Karlskrona) i Zekija Zembo (Mönsterås) | Treći red/Tredje raden (stoje iznad/står ovan): Azra Hamzić (Örebro), Senadeta Fazlić (Örebro), Dinka Salagić (Linköping), Ševala Ramić (Linköping), Vahida Mehinović (Lidköping) i Fadila Bejdić (Malmö)






Nyckeltill framgång

Ključuspjeha

Skövde, 2007-09-21/23


Početkom avgusta ove godine stiglo je pismo dirljiva sadržaja od strane Javne ustanove Doma za stara i iznemogla

lica Goražde. U njihovom navodu između ostalog stoji: ”U hroničnom nedostatku nov-ca štićenicima staračkog doma u Goraždu trenutno je najveći prioritet da ljudi dobre volje obezbjede jedan tv prijemnik kako bi naši štićenici jesen i zimu dočekali u ugo-dnijem i ljepšem ambijentu”…

Oni koji su tom prilikom bili i najpozva-niji, a to su svakako stanovnici koji su prije rata živjeli na području opštine Goražde, nisu oklijevali ni jednog trenutka. Za samo 15 dana uspješno je okončana akcija i novi plazma tv Toshiba 42 našao se ovih dana u prostorijama njihovog doma. Njihovoj sreći i oduševljenju nije bilo kraja što su oni i pokazali u direktnoj tv emisiji koja je tom prilikom emitovana iz studija tv Bosansko-Podrinjskog kantona.

Oni koji su se odazvali zaslužuju punu pažnju i poštovanje, ali donatori sigurno neće zamjeriti ako se istakne porodica Alise i Irfana Kovačevića iz Bosanske Gradiške, zatim bh Savez žena u Švedskoj na čelu sa Vahidom Mehinović i nezaobilazni Faruk Pašić koji je i ovaj kao i bezbroj puta do sada izvršio besplatnu distribuciju i uručenje donacije. Velika zahvalnost Javnom rtv servisu Goražde koji je ovu manifestaciju vrlo korektno i profesionalno obilježio u jednom od svojih udarnih tv termina.

Obzirom da se približava Nova godina ne bi bilo na odmet da se mnogi ljudi dobre volje, a posebno ”oni” sa lokaliteta istočne Bosne, sjete da postoji ovaj ”Dom” u kojem se trenutno nalaze 72 štićenika starosne dobi od 65 do 93 godine od kojih je 13 potpuno nepokretno, osam sa teškim invaliditetom bez ekstremiteta i ostali sa obaveznom ljekarskom njegom. Zato ne zaboravite

Ugledajte se na njih

Piše: Elvedin DuROVIĆ

Pomoć starim i iznemoglim licima u Goraždu,muzički sastav Etna iz Helsingborga inadarena učenica Elma Prušević iz Malmöa

da se u njihovom zahtjevu za neopho-dnu pomoć nalaze i potrebe istaknute u 16 tačaka njihovog zahtjeva za pomoć. Umjesto nabrajanja daleko je bolje, lakše i ekspeditivnije da dio svojih sredstava upla-tite direktno na prelazni žiro račun koji je za ove potrebe otvoren kod: SwedBank, konto broj: 8214-9904586758-8 sa naznakom ime-na i prezimena donatora. Da mnogi koji bi učestvovali u akciji ne bi mislili da se čitava akcija ograničila na novčane naknade njima je u ovom trenutku potrebno mnogo toga što pojedinci u svojim sredinama sigurno mogu obezbjediti. Prevashodno je to u ovom trenutku: pomoć u hrani, opremi i higijenskim potrepštinama, ortopedska i druga tehnička pomagala, mašina za pranje suđa, tehnička oprema i oprema za fizikal-nu terapiju.

Njihova kontakt-adresa je:JU Dom za stara i iznemogla licaZife Fazlagića bb73 000 GoraždeTfn: 00387 38 228 443 iliFax: 00387 38 240 660Nadamo se da ćete se i Vi odazvati apelu

jer ONI Vas očekuju!!!

Sigurno se mnogi od Vas još uvijek sjećaju da je do prije nekoliko godina

na području Skåne bilo nekoliko muzičkih grupa koje su svojim repertoarom i inter-pretacijom plijenili simpatije i mlade i stare generacije. Sjetimo se samo sjajnih muzičkih bendova poput: Sarajevo – show band, Bal-kan Expres, Migi’s show band, Kona i pri-jatelji, Ritam srca…

Međutim, u posljednje vrijeme jedan novi muzički sastav, koji istini za volju traje već nekoliko godina, uživa bezrezervnu podršku mladih na svim kulturno-zabavnim manifestacijama na području Skåne i šire. Riječ je, naravno, o muzičkoj grupi Etna

iz Helsingborga. Iz samog zvučnog imena naslućuje se da se radi o bendu koji poput vulkana izbija na površinu i svojim nastu-pima osvaja simpatizere već na prvi pogled. Mladi, nadareni, a uz sve to i muzički jako utemeljeni, znaju i mogu da prezentiraju repertoar sa bilo kojeg muzičkog područja. Zbog toga i pozivi za nastupe stižu sa svih strana. Ali, oni se odazivaju samo u slo-bodnim trenutcima kojih imaju prilično rijetko jer svi članovi su zaposleni a uz to i većina od njih porodični ljudi. Ipak, uvijek i u svakoj prilici su na raspolaganju svojim domaćinima i ljudima koji su im u najtežim

Spisak donatora

Alihodžić Rabka i Ifet; Bavčić Amira i Amer; BH Savez žena u Švedskoj; Bičo Sead; Čaušević Nizama i Hajru-din; Durović Vasvija i Elvedin; Džozo Suada i Mehmed; Đuzel Samir; Gabela Nura, Zijo, Selma i Mediha; Gačanin Sa-brina i Berzad; Halilović Adem; Hošo Ćamka i Huso; Hošo Kemo; Hošo Mujo; Imamović Indira i Mustafa; Kadić Ismet; Kadić Mesko; Kanlić Denisa i Ćamil; Karahmet Azra i Mujo; Kodžaga Veda i Emir; Korjenić Amira i Munib; Kovačević Irfan i Alisa; Kuljuh Samra i Senad; Kuljuh Suada i Sulejman; Maglajlija Refija i Nijaz; Marić Amela i Nermin; Maslan Esma i Sead; Maslan Pemba i Mustafa; Mašić Fatima i Ramiz; Muratspahić Erna i Bečić Emir; Muratspahić Maja i Huso; Palalija Bahra i Hidajet; Šapčanin Mirha i Ramiz; Šapčanin Nizama i Ibro; Tozo uzeir; Vra-na Bejda i Dino; Vrana Selima i Midhat

Danska uplata

Bičo Sabina; Čardaklija Enver; Drljević Husein; Hadžović Sulejman; Isaković Ferida; Isaković Ismet; Zorlak Midhat

Redžo i Faruk Pašić pred put za BiH

Priča prva

Priča druga


trenutcima izlazili u susret i pomagali. To su članovi udruženja bih-s-04 iz Helsing-borga čiji su članovi na čelu sa predsjedni-kom Jasminom Kuruzovićem i njegovim zamjenicima Suadom Kozarcem i Suljom Redžanovićem uvijek nalazili razumijevanja za njihove zajedničke potrebe.

Istaknimo samo jedan ilustrativan pri-mjer: prilikom organizacije posljednje baj-ramske svečanosti rukovodstvo i članovi udruženja su bez bilo kakve naknade ustu-pili svoje prostorije i cjelokupni personal članovima orkestra sa osnovnim ciljem da se od cjelokupno ostvarenih sredstava na-bavi nekoliko novih muzičkih instrume-nata. Organizacija i muzički ugođaj su bili besprijekorni i veoma efikasni a rezultat zajedničke aktivnosti realizovan je upravo ovih dana kada su članovi benda nabavili dio nove muzičke opreme. Istaknimo da ovo nije prvi put da ovo udruženje pomaže članove Etne. U više navrata do sada oni su saučestvovali u pomoći pri kupovini in-strumenata ili drugim vidovima pomoći a uz sve to njihove prostorije članovi benda od trenutka osnivanja udruženja koriste besplatno za održavanje svojih uobičajenih proba i organizaciju zabavno-muzičkih sadržaja.

U razgovoru sa Samirom Gadžom, je-dnim od vođa orkestra, saznajemo ”da je muzički tim formiran prije nekoliko go-dina na osnovu zajedničke ideje muzičkih entuzijasta, inače u privatnom životu jako dobrih prijatelja. Svoje nastupe organizuje na području Skåne i šire sa napomenom da pozivi stižu sa svih strana zbog izuzetno in-teresantnog repertoara i kvalitetne prezen-tacije. Nastoje da njihov muzički repertoar zadovolji svačije ukuse: od onih najmlađih do onih u poznim godinama. Veći problem nam predstavlja nedostatak slobodnih ter-mina i želja da se svima izađe u susret.”

Vjerovatno je svim muzičkim znalcima

jako drago da takvi bendovi postoje na ovom ali i drugim područjima i da uspješno prezentirajući sebe i svoju muziku prezenti-raju i zemlju iz koje su stigli. Zato se iskreno nadamo da ćete i Vi biti u mogućnosti da uživate u muzičkoj prezentaciji i ugodnoj večeri koju će vam priuštiti članovi muzičkog sastava Etna.

Na kraju predstavimo i članove muzičke grupe Etna: Samir Gadžo (solo gitara), Damir Kačapor (bas gitara), Said Hodžić (bubnjevi), Željko Buconjić (klavijaturte), Asim Kovačević (tarambuke) i Damir Prcić (ritam gitara i vokal).

Vrlo često nismo ni svjesni da u našim-vašim novinama ponekad zaboravimo

da jednoj populaciji posvetimo onoliko pro-stora koliko oni stvarno zaslužuju.

Naime, ponekad mi se čini da onim najmlađim kategorijama ne posvećujemo dovoljno pažnje. Zbog toga i niza drugih opravdanih razloga želim da prezentiram jednog u nizu ”mladih umjetnika” porije-klom sa naših prostora a koji svojim prizna-tim kvalitetima zaista dostojno reprezentuje sredinu iz koje stižu njeni najmiliji.

Ovom prilikom želim da vam predsta-vim 12-godišnju Elmu Prušević najbolju učenicu v3 razreda osnovne škole Magnus Stenbocks skola u Malmöu. Mladu, vedru, punu smisla za inovativno stvaralaštvo, sreo sam je neposredno pred uobičajenu probu u extra muzičkoj kući u Malmöu.

Prvo mi je pala na um misao: Ko je zapravo Elma Prušević? Odgovor slijedi iz njenih spontanih i srdačnih odgovora pu-nih skromne dječačke naivnosti: Elma je ne samo najbolja učenica (op. autora) već je i svojim izuzetnim talentom i afinitetom već sada skrenula pažnju na sebe. Ilustracije radi istaknimo da je Elma veoma uspješan gitarista i da je polaznik extra muzičke škole

u Malmöu a uz to većinu slobodnog vre-mena posvećuje treniranju folklora, igranju tenisa i nezaobilaznim data igricama…

Od svoje desete godine je član folklorne grupe pri bh. udruženju Bosanska krajina u Malmöu gdje uz pomoć svoga folklor-nog pedagoga uči mnoge poznate folklorne igre sa prostora bivše Jugoslavije. Za nju i njen talenat vođa folklorne skupine Indira Dervišević ima samo riječi hvale i ističe da se radi o veoma nadarenoj djevojčici čije vrijeme tek dolazi.

Upravo u trenutku pisanja ove reportaže Elma je nastupala u udarnom terminu tv Skåne u emisiji Mladi talenti kojom pri-likom je uz troje svojih vršnjaka (Šveđana) dominirala u svakom pogledu odgovarajući na postavljena pitanja gostiju u studiju.

Svoje slobodno vrijeme provodi najčešće igrajući se sa svojim petogodišnjim bra-tom Ajdinom a posebno zadovoljstvo joj predstavljaju susreti sa nanom Razom. U društvu nane Elma može obilaziti mnoge prodavnice po svom ukusu i dobiti na po-klon nešto od onoga što je po njenoj želji. Svakako da neizostavno želi istaći da i ostali članovi porodice (Samira i Edo) u svakom trenutku joj pružaju nesebičnu pomoć i podršku.

Za njene planove je kaže rano govoriti ali joj je želja da se jednoga dana predstavi na nekom od muzičkih takmičenja u vlastitom aranžmanu i izvedbi, a uz to da se oproba na jednom od wta turnira u tenisu. Na obrazovnom planu želja joj je da jednog dana postane doktor i svojim uslugama po-mogne mnogima isto onako kako su drugi u teškim trenucima pomagali njoj i njenoj porodici.

Ne sumnjamo da će talenat i upornost ove mlade i nadarene djevojčice vrlo brzo doći do izražaja i da njeno vrijeme tek dola-zi. Zaželjeli smo Elmi puno sreće do novog susreta i nadam se puno novih uspjeha. c

Grupa Etna: Asim Kovačević, Damir Prcić, Damir Kačapor, Said Hodžić, Željko Buconjić i Samir Gadžo Elma sa bratom Ajdinom

Priča treća

Do 1 gram c-vitamina dnevno može ublažiti prehladu i skratiti je za približno jedan dan. To pokazuju

mnoge studije. c-vitaminska dopuna može takođe spriječiti prehladu. Međutim, efekat je mali – broj prehlada se smanjuje samo za oko 4 posto kod običnog svijeta. c-vita-min ima najveći efekat kod osoba koje žive pod nekom vrstom teških opterećenja, kao maratonci i vojnici u ratnim uslovima. Kod njih vitamin može prepoloviti opasnost od prehlade.

Većina svježeg voća i povrća su dobri izvori c-vitamina, naročito paprika, ku-pus, limunsko voće i kivi.

E-vitaminska dopuna pruža starijima jednu vrstu zaštite od prehlade. Oko

100 mg dnevno smanjuje opasnost pre-hlade za 20 posto, pokazuje jedno američko istraživanje u staračkim domovima.

Dobro izvori e-vitamina su mekinjasti proizvodi, orasi i sjemenke.

Echinacea ili crvena rudbekija je najbolje dokumentirana ljekovita biljka protiv

prehlade. Ona se stavlja u mnoge ljekovite preparate protiv prehlade, sama ili u kom-binaciji s drugim travama.

Zadnjih godina je njen efekat dovođen

u pitanje i nije uvrštavana u neke studije. Zadnja analiza istraživanja, obavljena ljetos, opak pokazuje ljekoviti efekat. Echinacea je smanjivala opasnost od prehlade u prosjeku za 58 posto a trajanje prehlade za 1,4 dana, pokazuje sinteza od 14 studija. Ovdje su uočeni i preventivni i ublažujući efekti.

Neno uzimanje se preporučuje samo u slučaju prehlade a neprekidno najduže dvije sedmice.

Izgleda da echinacea djeluje stimulišući bijela krvna zrnca tako da lakše mogu uništiti viruse i ostale uljeze u tijelu. Treba se uzeti što prije nakon osjećanja prvih simptoma prehlade.

Zova se u narodnoj medicini koristila protiv prehlade. Istraživanja pokazuju

efekat zaustavljanja virusa, a manje kliničke studije da može ublažiti prehladu i gripu.

Čaj od maslinova lista je korišten u narodnoj medicini protiv prehlade i

gripe. Danas postoje ekstrakti od maslino-va lista kao dodatak hrani. Oni sadrže više biološki aktivnih materija, npr. oleuropein koji može zaustaviti razvoj virusa, bak-terija i gljivica.

Prva linija odbrane tijela od infekcija je naša normalna bakterijska flora u

sluznicama u kojoj su bakterije mliječne kiseline važan dio. Zato postoje očekivanja da se naša otpornost može pojačati upo-trebom korisnih bakterija, tzv. probioti-ka.

Neke studije potvrđuju da bakterijski dodatak može spriječiti i ublažiti prehladu. Pri jednom njemačkom istraživanju su oni koji su upotrebljavali probiotike bili dva dana kraće prehlađeni i imali blaže simp-tome. Pri jednom švedskom istraživanju je prepolovljeno odsustvo s posla zbog pre-hlade i upale stomaka. Čak i djeca u vrtiću imaju rjeđe i prije svega blaže prehlade zbog upotrebe probiotika, pokazuje jedna finska studija.

Kolostrum je mlijeko koje krava daje sedmicama nakon telenja. Ono sadrži

materije koje grade imunološku odbranu teleta i štite ga od infekcija.

Kolostrum se stavlja u neke dodatke hrani i zamišljen je da jača imunološku otpornost tijela. Do sada je efekat najbolje dokumentiran pri dijareji, ali se smatra da mlijeko može spriječiti i ublažiti i prehladu. Pretpostavka se osniva na jednoj manjoj norveškoj studiji na vojnim obveznicima gdje je preparat od kolostruma ublažio razvoj infekcija grla.

Ne preporučuje se pijenje mlijeka di-rektno od krave, nepasterizovano mlijeko može sadržavati štetne bakterije.


zdravlje

Prirodnapomoćprotivprehlade

Vitamini, travei korisne bakterijemogu pomoćipri ublažavanjui sprječavanjuprehlade

C-vitamin

E-vitamin

Echinacea

Zova

Maslinov list

Probiotici

Kolostrum (råmjölk)


Ta štetna navika izaziva30 % poznatih vrsta raka,ali i niz drugih bolesti

Zašto nampušenješkodi

Kad je riječ o uzrocima smrti koje možemo izbjeći, ovisnost o cigareta-ma je na prvom mjestu. Procjenjuje

se da pušenje udvostručuje rizik obolije-vanja od koronarne bolesti srca i infarkta srca, šest puta povećava vjerovatnoću emfizema, deset puta vjerovatnoću oboli-jevanja od raka pluća i skraćuje život za 5 do 8 godina.

Jedno istraživanje Sjevernoameričkog društva radiologa otkrilo je da su žene

koje puše u većoj opasnosti da obole od raka pluća nego muškarci pušači, iako neka novija istraživanja govore da je ona podjednaka. Ali, dokazano je da ženski organizam ima manju sposobnost ispra-vljanja štete na genima izazvane kancero-genim materijama iz dima cigareta. Osim toga, kod žena je sistem obnove sporiji nego kod muškaraca i one teže izbacuju iz organizma štetne materije. Pušenje je činilac kojeg treba uzeti u

obzir i u nastanku raka maternice, usana, usne šupljine, jezika, grla, grkljana, ždrijela, jednjaka, mokraćnog mjehura i bubrega. Druge štetne posljedice pušenja u or-

ganizmu žene su, npr. raniji ulazak u meno-pauzu, tri puta veća vjerovatnoća spontanog pobačaja te veći rizik nastanka osteoporoze zbog gubitka kalcija iz kostiju.

I kod muškaraca i kod žena pušenje je u 90 % slučajeva odgovorno za hroničnu opstruktivnu bolest pluća, a ona je po uče-stalosti četvrti uzrok smrti kod nas. Osim toga, pušenje izaziva nepovratnu štetu na krvnim žilama.

Cigaretni dim koji udahnete šalje štetne materije u krv, kojom one, a posebno

nikotin, vrlo brzo stižu u mozak. Nikotin djeluje na nervni sistem pa se pojačano luče materije poput dopamina, serotonina i no-radrenalina. One stvaraju osjećaj ugode koji potiče na daljnje pušenje. Nikotin djeluje vežući se za posebne

bjelančevine – nikotinske receptore koji, kada se ne ”popune” nikotinom, sudjeluju u nastanku sindroma apstinencije.

Do 1988. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija priznala da

pušenje stvara ovisnost, ono se smatralo tek lošom navikom koja se mora prevladati s malo snage volje. Danas se zna da treba provesti potpuno liječenje, to jest odvika-vanje. psihološka pomoć: odlazak tera-

peutu jača motivaciju. Cilj je razbiti vezu između pušenja i svakodnevnog života (pušenje zbog stresa i sl.). zamjenska nikotinska terapija:

preporučuje se osobama s jakom tjelesnom ovisnošću o pušenju. Njome se sprječava sindrom apstinencije, jer se nikotin koji se udisao pušenjem zamjenjuje nikotinskim flasterima ili gumama za žvakanje. Ova terapija se ne smije primjenjivati duže od tri mjeseca. lijekovi: Bupropion (Wellbutrin) je

lijek protiv depresije koji se izdaje na recept i kojim se postiže da ovisnici o nikotinu ne puše godinu dana. Održava visok nivo do-pamina, kontrolišući time želju za pušenjem i sprječavajući sindrom apstinencije. c

Štetnije je za žene

Kako možete prestati pušiti

Postoje tablete za sisanje za koje je ob-javljeno da mogu ublažiti prehladu.

Neke studije pokazuju da se prehlada može ublažiti ili skratiti, dok druge ne pokazuju efekat.

Cink je potreban za normalan rad imu-nološkog sistema. Međutim, cink vjerova-tno ima značaj kod onih kojima nedostaje. A to nije uobičajeno u Švedskoj, osim kod nekih starijih osoba.

Dobro izvori cinka: meso, školjkaši, me-kinjasti proizvodi, leguminoze i mliječni proizvodi.

Bijeli luk je popularno sredstvo protiv prehlade. Zaustavlja razvoj i virusa i

bakterija i čak stimuliše imunitet tijela.Nema tako mnogo studija koje poka-

zuju da bijeli luk štiti od prehlade u praksi, ali jedna engleska studija pokazuje u svakom slučaju preventivni efekat. Grupa koja je jela bijeli luk je imala ukupno 24 naprema 65 pre-hlada u drugoj grupi. Usto su simptomi brže nestali kod grupe koja je jela bijeli luk. c

Cink

Bijeli luk

Kako nastaje ovisnost

Mnogi su čuli da se govori o stavlja-nju droge u piće ženama. Tableta

se neprimjetno ispusti u piće, žena se osjeća čudno, smušeno, a dan kasnije gubi pamćenje. Šta se ustvari desilo?

Niko ne zna u kojoj mjeri je to uobičajeno u Švedskoj. Zato će sada zdravstvo, policija, tužilaštvo i Državna kriminaltehnička laboratorija zajedno registrovati problem i iznalaziti metode za bolje uočavanje prekršaja. Registro-vanje će početi u Västra Götalandu. Brott-soffermyndigheten je izdvojio 100 000 kr za projekat koji bi se trebao proširiti na cijelu zemlju.

– Važno je da se žrtva shvati ozbiljno i da se što prije uzmu probe da bi se utvr-dio trag i kako je osoba drogirana, kaže dr. Kai Knudsen (Sahlgrenska sjukhuset).

u V. Britaniji se istraži između 6 000 i 8 000 slučajeva ”drink spiking” svake go-dine. Jedna pretraga policijskog registra je pokazala da se samo u Göteborgu za godinu dana zbilo 107 slučajeva doda-vanja u piće.

uobičajene droge u ovom slučaju su lijekovi kao bensodiazepin i druga sred-stva za smirenje ili spavanje. Takođe se i Rohypnol pojavio kao droga za silovanje u više švedskih slučajeva.

Pierre Andersson (Accent) c

Droga u piću

U Göteborgu je 25. i 26. oktobra odr-žana 3. Konferencija nastavnika bo-sanskog jezika u Švedskoj. Organi-

zatori ove, kao i prethodne dvije, bili su Uprava za razvoj školstva (Myndigheten för skolutveckling) i web stranica Tema Moder-smål – Bosanski jezik. Uz prisustvo pede-setak nastavnika iz cijele Švedske, vrijeme bavljenja bosanskim jezikom u Göteborgu spada u red najintenzivnijih, najorganizo-vanijih i najozbiljnijih bavljenja maternjim jezikom Bosanaca u ovoj zemlji.

Konferencija se odvijala u znaku zabrinja-vajućeg trenda koji se direktno odražava na nastavu maternjih jezika u Švedskoj i pose-bno na nastavu bosanskog jezika. Skorašnje političke promjene u ovoj zemlji govore da je trend socijalne izbalansiranosti i zaštite ugroženih socijalnih dijelova društva, sko-ro preko noći zamijenjen bespoštednim kapitalističkim trendom i ambijentom u kom bogati postaju još bogatiji a siromašni još siromašniji. U tom kontekstu se smanju-ju svi izdaci za socijalna organizovanja pa i potrebe minoriteta u koje spada i maternji jezik.

na temu stanja u nastavi maternjeg jezika u uvodnom izlaganju su govorile: Sevleta Hrustić, Sabina Šabaredžović i Tifa Krkić a o maternjem jeziku kao mjestu su-sreta govorio je Mats Wennerholm iz Up-rave za razvoj školstva (Myndigheten för sko-lutveckling). Ono što je zajedničko, i prvima i drugom izvještaču, je poentiranje na nedo-voljno iskorištenim mogućnostima sama maternjeg jezika kao neodvojivog dijela od-goja i obrazovanja učenika švedskih škola.

– Škole su obavezne da omoguće uče-nicima ostvarenje njihovog prava na obra-zovanje iz maternjeg jezika, ali samo ako to oni traže, naglasio je Wennerholm. Iskustvo govori da tamo gdje takvih traženja nema, škole kadrovske i predmetne mogućnosti

Čuvari bosanskog jezika

Piše: Ševko KADRIĆ

Školstvo

koriste na druge načine koji njima eko-nomski, kadrovski ali i programski više od-govaraju. Wennerholm je i nastavnicima bosanskog jezika, tamo gdje postoje takve mogućnosti, otvorio još jednu mogućnost nastave, a to je ona ”na distancu” (detaljnije http://modersmal.skolutveckling.se/bosni-ska).

konferencija je obilovala prezentira-njima sjajnih iskustava nastavnika u različitim sredinama i njihovoj dovitljivosti da nastavu bosanskog jezika učine inte-resantnijom, poželjnijom. Tako su Gaca Radetinac i Fredrik Karlsson govorili o pozitivnom iskustvu iz Karlskrone kroz projekat Ne bez mog jezika, gdje su učenici bosanskog jezika i vodiči kroz muzej mor-narice u ovom gradu.

Refija Nokić iz Trollhättana je pokazala i demonstrirala kako je vrlo uspješno dobila pomoć preko interneta iz Bosne od tuzlan-skog profesora Kemala Halilovića. Naime dovoljno je ući na internet i u pretraživaču (Google) potražiti ime Halilovića i dobi-ti čitav niz vrlo atraktivnih učenja jezika kroz igru. Posebno popularna je igra Mi-lioner urađena po uzoru na popularnu

televizijsku igru. Ono gdje dolazi do izra-žaja kreativnost, program i cilj nastave samog nastavnika maternjeg jezika jeste mogućnost da on sam u program unese svoje teme i pitanja.

Fajko Zulfić je sa mnogo šarma i samou-vjerenosti govorio sa kojom lahkoćom on razrješava probleme vezane za predmet, roditelje, upravu škole. ”Veliki dio odgovor-nosti leži na nama nastavnicima, maternji jezik, kao i svi ostali, traži veliko pedagoško znanje, životne sadržaje ali i istrajnost sva-kog od nas”, naglasio je ovaj iskusni na-stavnik iz Kristianstada.

Prvog dana Konferencije svoje knjige Vježbanku i roman Kuća, koji je pisan na laganom bosanskom jeziku, predstavio je Amir Osmančević iz Malmöa.

ono što konferenciji daje novu di-menziju življenja i borbe za naš maternji jezik jeste činjenica da je 26. oktobra poslije duge diskusije o ciljevima i programu rada, formirano Društvo nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj. Naime duži vremenski period nastavnici bosanskog jezika imaju potrebu za ”esnafskim” organizovanjem. Pokazalo se da zavisno od sredine do sre-


Dio učesnika ovogodišnje Konferencije nastavnika bosanskog jezika

Modersmålslärare i bosniska har på sin 3:e konferens den 25-26 okto-

ber i Göteborg grundat sin förening.Vid konferensen har deltagit ca 50

modersmålslärare i bosniska från hela Sverige. Mats Wennerholm från Myn-digheten för skolutveckling var också med.

Konferensen har anordnats i samar-bete av Myndigheten för skolutveckling och webbsidan Tema Modersmål – Bos-niska och var rik på presentationer av lärarnas strålande erfarenheter i olika miljö och deras smarthet att göra under-visningen mer intressant, attraktiv och spännande.

Treća Konferencija nastavnika bosanskog jezikaFormirano Društvo (Udruženje) nastavnikabosanskog jezika u Švedskoj

dine ali i okolnosti u kojima nastavnik radi predmet ima sasvim druge mogućnosti pa i program. Saradnja u tom stručnom dijelu ostvarivanja cilja nastave je svakako na prvom mjestu. Drugi važan momenat je stručna saradnja kod izvođenja same na-stave koju je moguće obogatiti pripremama postavljenim na internet stranici, što rade i drugi nastavnici u ovoj zemlji. Treći, ništa manje važan način saradnje, jeste opticaj ideja, programa, pa i gostiju koji u pojedi-nim sredinama podstiču, predmet, nasta-vnika i sadržaje koji afirmišu bogatstvo višejezičnosti, odnosno bosanskog jezika, sadržaje koji podstiču roditelje i učenike da koriste svoje pravo na maternji jezik.

Da ovdje istaknemo imena onih koji su pred učesnicima Konferencije preuzeli obavezu da ovom organizovanju daju smi-sao i ostave trag u sredini u kojoj živimo: Sabit Kalkan, Alma Ćoralić, Mehmed Muhedinović, Izet Olević, Gaca Radetinac, Ljiljana Ivanišević, Amir Osmančević, Tifa Krkić, Aida Dervišević.

Osnivanje Društva (Udruženja) je po-zdravljeno aplauzom što govori o odobra-vanju ali i očekivanju.

Skup je još jednom aplaudirao, ovog puta uz dodjelu priznanja ali i vrijednu na-gradu za saradnju u afirmaciji jezika koja je pripala malenkosti potpisanog. c


U današnjoj Švedskoj govorimo više je-zika. Sve više djece odrasta u višeje-zičnim porodicama. Njega i razvoj vi-

šejezičnosti djece i omladine u predškolskim ustanovama i školama su od presudnog značaja i za pojedinaca i za društvo.

Tema Modersmål je inicijativa, sastajalište i sredstvo te važne djelatnosti.

Postoji više inicijativa, npr. jezične smjer-nice osmišljene u eu. Tu se posebno naglašava značaj maternjeg jezika.

Internet predstavlja korjenito poboljšanje pretpostavki za razvoj jezičnih znanja. Na

web stranici Tema Modersmål radi skoro 100 nastavnika na tridesetak jezika na prona-laženju linkova s tekstovima, slikama i zvu-kom koje djeca i učenici mogu koristiti za svoj jezični razvoj. Za sve više jezika postoje čak i interaktivne mogućnosti za kontakt iz-među nastavnika, učenika i roditelja.

Jezik je nosilac znanja i osnova za susret s drugim osobama. Jezik nam je potreban

da bismo mogli misliti, maštati, postavljati pitanja i rješavati probleme.

Da bi djeca mogla razvijati i svoj maternji i švedski jezik potrebna je saradnja. Novi

programi, databaze znanja, prevodilački alati i ostalo što se danas razvija na npr. Internetu pruža domaćinstvima korjenito povećan pri-stup materijalima. Sarađuju li roditelji, djeca i škola s tim novim sredstvima, postoji očito povećana mogućnost razvoja jezika i znanja na višem nivou.

Veliki su izazovi u nastavničkom pozivu a možda posebno u radu nastavnika jezika

s učenicima čiji maternji jezik nije švedski.

Pored svega, praktično postoje velike potrebe za materijalom koji se može koristiti ovdje u Švedskoj, potreba za kolegama radi diskusije i podrške. Tema Modersmål je alternativa za nastavnike maternjeg jezika za pronalaženje materijala, kolega i informacija koje se tiču samog poziva. Susreti uživo su takođe važni za kasniju razmjenu iskustava na mreži. Zato jezične radne grupe s Teme Modersmål or-ganizuju godišnje konferencije za kolege u oblasti jezika.

Kako uticati na mogućnost pružanja po-voljne višejezične djelatnosti u predškol-

skim ustanovama i školama? Pružaju li nove informacijske i komunikacijske tehnologije dodatna rješenja ili postoje potpuno nova polja rada? Možda će već sutrašnji nasta-vnik maternjeg jezika raditi kao višejezični pedagoški savjetnik?

Metode koje se danas razvijaju u sara-dnji s Temom Modersmål su i.o. učenje na daljinu, tematsko prikupljanje i prezentacija višejezičnih sredstava i usluga.

Dobro došli na ”Najinovativniju višeje-zičnu i multikultaralnu web stranicu u Ev-ropi”! (m.o.) c

www.modersmal.net

Jezični identitet i razvoj znanja su blisko vezani.Kako prihvatamo, podržavamo i primjenjujemo jezike

je od presudnog značaja i za pojedinca i za društvo.

Språk identitet och kunskapsutveck-ling är intimt sammankopplade. Hur

vi möter, stödjer och använder oss av alla språk har en avgörande betydelse för in-dividen och för samhället.

I Sverige på 2000-talet talar vi många språk. Allt fler barn växer upp i flerspråkiga familjer. Hur väl förskolan och skolan kan ta tillvara och utveckla barns och ungdo-mars flerspråkighet har en avgörande be-tydelse för individerna och för samhället.

Tema Modersmål är ett initiativ, en mö-tesplats, en resurs för detta viktiga arbete.

Višejezičan materijal

Jezik nam daje samosvijest

Roditelji

Nastavnici maternjeg jezika

Metode

Udruženje nastavnikabosanskog jezika u Švedskoj

Obavještenje - Pozivnastavnicima bosanskog jezika

koji žive i rade u Švedskoj

Poštovane kolegice i kolege!Obavještavamo vas da je 26. oktobra

formirano udruženje nastavnika bosan-skog jezika Švedske, na Godišnjoj kon-ferenciji u Göteborgu, uz prisustvo 49 nastavnika.

Cilj udruženja, pored ostalog, je stva-ranje uslova za bolju saradnju nastavnika bosanskog jezika, razmjena iskustava, nabavka literature, organizovanje češćih susreta i dr.

Više informacija o udruženju naći će-te na našoj stranici: http://modersmal.skolutveckling.se/bosniska/

Ovim putem vas pozivamo na sara-dnju i da nam se pridružite. Dovoljno je da se javite telefonom ili E-mailom bilo kom članu Izvršnog odbora udruženja (kontakt podaci su na našoj stranici).

Linköping, novembra 2007.Alma Ćoralić, sekretar udruženja

Tfn: 0303-836 [email protected]

Knjiga. Kažeš knjiga. Kažeš održan Sa-jam knjiga 2007 (Bokmässan) u Göte-borgu. Da održan je veliki praznik

knjige. Naime, već dugi niz godina krajem septembra u Göteborgu se održava velika i značajna svetkovina Slovu, Riječi, zapravo Knjizi. Ovogodišnji Sajam knjiga održan je u vremenu od 27. do 30. septembra i to je bila prilika da se susretnu i (upoznaju) svi oni koji se na ovaj ili onaj način bave i druže sa knjigom. I oni što knjige pišu i oni što knji-ge čitaju, ovoga puta našli su se pod jednim ”krovom” i na veličanstvenom skupu.

Ostaće zabilježeno, zasigurno, podosta brojki koje najilustrativnije i najbolje

govore o veličini i značaju ove manifestaci-je. Tako recimo, za četiri dana trajanja Saj-ma, ovu manifestaciju posjetilo je slovom i brojem 108.468 posjetilaca, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za ravno 5.863 posjetilaca. Izlagača je bilo 881, što je za 31 izlagača više u odnosu na 2006. godinu. Površina izložbenog prostora iznosila je, čak, 12.880 m2, što je također, više u odnosu na godinu dana ranije. Predstavljeno je 20 zemalja. Bilo je prisutno (akreditovano) oko 1.095 novinara iz Švedske i inostranstva. Održano je, kako stoji u pregledu sajamskih ”veličina”, 426 različitih seminara.

Zaista, ”priča” iliti kazivanje o minulom Sajmu knjiga u Göteborgu, nastavlja se konstatacijom: književnika i predavača koji su učestvovali na seminarima bilo je 754. Broj programskih tačaka o kojima se go-vorilo iznosio je 2.350. I na kraju (mada se o Sajmu u obliku brojki još može govoriti) ukupan broj učesnika u različitim sajams-kim programima, iznosio je 1.850 osoba.

Ipak, dvije ”sitnice” ostaće nedorečene i nezapisane. Koliko je desetina hiljada knjiga

Ni za ”lijeka” naše knjigena Sajmu nema

Od 27. do 30. septembra 2007. održan Sajam knjiga u Göteborgu

Piše: Meho BARAKOVIĆ

i naslova bilo ponuđeno na štandovima i koliko su novca izdavači i knjižari ”ubrali” za četiri sajamska dana. Naročito zadnjeg, četvrtog, dana sajma kada se vrši masovna rasprodaja knjiga, po veoma niskim i pri-hvatljivim cijenama, svi su dobro ušićarili. I oni što knjige prodaju i oni što ih tada u većim količinama kupuju. Svi su imali ra-zloga da budu sa osmijehom na licu i da ne kriju radost nakon urađenog posla.

Kako je bilo najavljivano u četvrtak (27. septembra) u popodnevnim satima

trebala je g. Vojka Đikić iz Sarajeva, na centralnoj tribini Sloboda govora, izvršiti promociju časopisa Sarajevske sveske. Da li je do toga i došlo, autoru ovoga teksta nije poznato. Također nije poznato zbog čega

bh. (bosanskohercegovačkog) štanda nije bilo. Ranijih godina, neku vrstu ekskluziv-nog prava na prezentaciju bh. knjiga na ovom sajmu imao je Bosanskohercegovački omladinski savez. Nešto se unutar tog save-za ”izdogađalo” i kao posljedica toga je – nemanje bh. štanda.

I šteta, i jazuk, reklo bi se. A, evo i zašto!?

Već je prošlo petnaest i više godina od dolaska prvih bh. prognanika u Švedsku. Sada u ovom skandinavskoj zemlji nastaje i književnost na bosanskom jeziku. Da je to zaista tako, čini se vrijednim pomenuti podatak da je prošle (2007.) godine ob-javljeno čak trinaest (13) knjiga na bosan-skom i švedskom jeziku, autora koji žive u Švedskoj. Evo samo nekoliko imena autora i njihovih knjiga.

kultura


Årets bokmässa i Göteborg var utan bosniskt deltagande. Bosnien och

Hercegovinas Ungdomsförbund hade ti-digare någon typ av exklusiv rätt att pre-sentera bosniska böcker. Men av någon anledning uteblev Ungdomsförbundet i år.

För att allt inte skulle vara bekym-mer och elände, har kulturföreningen Broarna – Mostovi anordnat två sevärda litterära kvällar angående bokmässan. Den första var med professorn och för-fattaren Ševko Kadrić (27 september i Hjällbo bibliotek) och den andra med författarinnan Bela Džogović (30 sep-tember i Folkets hus i Hammarkullen).

Sajam knjiga u brojkama

Sajam bez bh. štanda

Kulturno udruženje Broarna – Mostovi organizovalo je povodom Sajma knjigau Göteborgu književne večeri Ševke Kadrića i Bele Džogović

Midhat Ajanović Ajan, karikaturista, ani-mator i pisac (u ostavci, kako sam za sebe kaže, prošle godine objavio je i treće izdanje svog romana Jalijaš, ovoga puta u izdanju Enkidu – Edukativni centar iz Sarajeva. Također, ovaj roman je preveden i objavljen na švedskom jeziku pod naslovom Värstin-gen från Sarajevo u izdanju Una Förlag iz Göteborga. Monografiju pod naslovom Vezeni snovi – Broderade drömmar (dakle dvojezično na bosanskom i švedskom jezi-ku) gospođa Seadeta Zahirović Mišić ob-javila je prošle godine u izdanju Ars 7 iz Sa-rajeva. Dvije knjige za djecu Bele Džogović Leptiri i Nas je dvanaest – Vi är tolv (i bo-sanski i švedski) nose na sebi oznaku 2006. godina izdanja. Nadalje, pomenimo ro-man Umihana Nizame Granov Čaušević. Pa, potom roman Odisej sa planine Ševka Kadrića, ali i zbirku pjesama Halka Enise Popović Čengić. I još je knjiga izdato prošle kalendarske godine.

Sve ovo zorno govori da knjiga ima, ali bh. štanda na Sajmu knjiga – nema. Neko bi se morao ozbiljnije pozabaviti ovim pro-pustom, koji je očigledan…

Da sve ne bi bilo tuga i jad, kada je riječ o prezentaciji bh. književnosti u Göte-

borgu, a u povodu Sajma knjiga, Kulturno udruženje Broarna – Mostovi iz Götebor-ga, organizovalo je dvije književne večeri. U Biblioteci na Hjällbu svoje književno pred-stavljanje imao je profesor i pisac Ševko Kadrić (27. septembra), a koji dan kasnije (30. septembra) publici su se u prostorijama Folkets husa na Hammarkullenu, predstavili dječija pjesnikinja Bela Džogović i njen su-prug Fehim iz Kalmara. Posjeta na ove dvije književne manifestacije nije bila brojčano velika, ali dovoljna da se na pristojan i kul-turan način obilježi ”vrijeme knjige” u gradu Göteborgu.

Ipak, posjetioci i publika su se sreli sa svojim sugrađanima, piscima i razgovarali o knjizi i književnosti. Dugo i strpljivo. Svako od prisutnih imao je priliku i da čuje i da kaže – ponešto. Kamo sreće da je ovakvih susreta i druženja i više, ali i drugim povo-dima. Ne samo kada je Sajam knjiga u Göteborgu… c


Dvije književne večeri

Preporučujemo:www.most.ba

www.omnibus.bawww.diwanmag.com.ba

www.openbook.bawww.sanoptikum.org.yu

www.fena.ba/bihkultwww.poezijaonline.com

Doris Lessing

Motivacija glasi: ”epičarka žen-skog iskustva koja je sa skepsom, žarom i vizionarskom snagom

uzela jednu raskoljenu civilizaciju u pro-matranje”.

Britanska književnica Doris Lessing rođena je 22. oktobra 1919. kao Doris May Tayler u Kermanshahu u Perziji (danas Iran). Doris je odrasla u Južnoj Rodeziji (danas Zimbabve), a 1949. je napustila Af-riku i nastanila se u Londonu gdje je ob-javila svoj prvi roman.

Većina njenih ranih radova se odnosi na Afriku a od 1960-ih godina je nadahnuta sufizmom, tasawwufom (na zapadu se obično prevodi kao islamski misticizam) i autorima kao što su Idries Shah, Rabi’a al-Adawiyya i Jalal al-din Rumi.

Konačnožena

Doris Lessing, dobitnicaNobelove nagrade za

književnost 2007. je,pored 93 muškarca,

tek jedanaesta žena (10,6 %) dobitnica te nagrade

Svojim monumentalnim djelom The Golden Notebook, 1962., (prevedeno na švedski kao Den femte sanningen – Peta istina) dokazala se kao književnica svjetskog ranga. Tu knjigu mnogi, ali ne i Doris lično, smatraju izuzetnim feminističkim djelom. Peta istina govori o mladoj ženi, književnici Anni Wulf, koja nakon polomljene veze bira da živi sama, ponekad zajedno s prijateljicama. Djelo snažno oslikava uslove koje društvo nameće samohranoj ženi i na kakve uloge se ona manje-više prisiljava. Knjiga sadrži očite autobiografske elemente a satkana je od dužih prozaističkih spletova praćenih fragmentima iz pet različitih ”spomenara” u kojima glavna junakinja analizira svoju situaciju. (h.t.) c

Kulturno udruženje Broarna – Mostovi ovih dana priređuje Izložbu knjiga i rukopisa Mehe Barakovića u Göteborgu i Susret s književnikom Midhatom Ajanovićem Ajanom u Boråsu


Senzibilitet žene, njena istančana i pre-finjena čulnost koja je sposobna sje-diniti se sa prirodom, disati i osjećati

sa njom, biti vjetar, oranica, sunce, oganj i morska dubina, treperiti na vjetru, blistati na suncu, rominjati sa kišom i talasati se sa vodom, nesumnjivo je osnovna pokretačka energija bošnjačke književnosti, ona tanka nit koja se provlači kroz sve sfere življenja. Sretna sam što se taj kontinuitet senzibi-liteta nastavlja u djelima naših učenika koje mladost ne priječi da spoznaju stvar-nost i istinu.

u djelu anese karaica-košuta prona-lazimo razvojnu liniju poetskog izricanja od ekspresije i ekspanzije lirskog senzi-biliteta, ode životnim radostima, prošlim ljubavima, zavičajnim ljepotama, borbe sa neumoljivim silama zla koje opsjedaju bo-sansku stvarnost, ali i islamsku mističnost spoznaje životne istine. Prva zbirka poezije ove mlađahne pjesnikinje uskoro bi trebala ugledati svjetlo dana i bez obzira kako je ona nominirala, smatram da je zbirka lir-ski akvarel duše koji oslikava nježne boje i ljepote mladosti. Strukturu zbirke čine tri ciklusa koji povezuje njenu poeziju evolu-tivnom niti od prvih prkosnih zavičajnih pjesama, prvih ljubavnih iskustava i na kra-ju zasigurno zrelog misaonog pjesničkog izricanja koji iznosi reminiscencije o svrsi i cilju postojanja.

U prvim pjesmama uočljiva je težnja za deskripcijom osjećaja pa te pjesme nose teret suvišnog gomilanja prijedloga, vezni-ka i zamjenica, dok se u kasnijim pjesma-ma teži nominalizaciji osjećaja i njegovom

metaforiziranju.

patriotski ciklus pjesama slavi i veliča ljepote rodnog Stoca. U pjesmi Pjesmom te branim, ti prvi stihovi iskazuju opis personi-ficirane ljepote grada koga pjesnikinja brani stihovima a krvopiji, zločinu imperativom poručuje: skapaj, svog ti Stoca ne dam.

U ovaj ciklus ušle su i pjesme koje svjedoče o ratnim strahotama koje su na pjesnikinju ostavile neizbrisiv trag i krvavi pečat na njenom djetinjstvu i mladosti. Pjesnikinja ne želi da bude samo posmatrač događaja. Njena duhovna energija oslobađa nepomirljivosti pred silama zla, histori-jom i represijom koje su posljedica novih, tmurnih događaja koji se dešavaju i mimo naše volje.

elementi islamske filozofije misti-cizma uočljivi su u jednom broju pjesa-ma koje smatram najuspjelijim. Takve su pjesme: Latice, Čudna pjesma, Ostavljanje, Samari. U pjesmi Memoar prošlosti posto-janje, život i istina se relativiziraju. Život se posmatra kao čudo prilika u kome postoji mogućnost da se sretnu istovrsne jedinke,

Tanka nit

Anesa Karaica-Košutaje rođena prije 20 godinau Mostaru, a od prošlegodine živi u Karlskroni.Njena prva poetskazbirka Tanka nituskoro stiže do čitalaca

Piše: Elvira ISAKOVIĆ-BuRINA

postoji mogućnost da sretnemo: nekog ko će biti ti. Ali ne očekuj da ga prepoznaš. Česta upotreba imperativne forme svjedoči o intertekstualnoj vezi Anesine poezije sa religijskim diskursom čime se direktno ape-luje na čitaoca i zahtijeva njegova misaona reakcija.

Istančanost u izražavanju dolazi do svog punog izražaja u pjesmi Latice. Pjesma je natopljena upitnošću o načinu spoznaje Univerzuma, isticanjem ideje o prolaznosti, odnosno ništavosti ovozemaljskog života i okrenutosti jedinoj Istini za koju vrijedi živjeti i stvarati. Pjesma reflektuje tesavvuf-ske simbolime i alegorije. Ona nastoji putem mirisa, boje i zvuka dovesti do zanosa du-ha. Ističe estetsko stanje, koje briše razlike između ja i ne-ja, između tuge i radosti. Ideal njenog življenja, je duboko vjerovanje u Vječnu Istinu. Ona se pita: Gdje su tajne svijeta u kojem živimo? Zašto smo se rodili? Gdje je pravi početak i kraj razumijevanja bitka? Anesa smatra da je čovjek odsjaj Božje Svjetlosti Latica i istražuje puteve sreće koji će ga odvesti u blizinu Njegovu: život je more – mi kapljice, prošlost pogažen cvijet – mi samo latice. Pjesnikinja slika

Mic

hele

Cle

men

t: u

ntitl

ed, 2

007


Anesa Karaica-Košuta är född i den vackra staden Mostar i Bosnien

och Hercegovina. För ett och ett halvt år sedan kom hon till Sverige dragen av kärlek. Anesa är 20 år gammal och gift. Hennes framtidsmål är att utbilda sig till journalist och författare.

Anesa har kommit hit dragen av kär-lek och hennes poesi bevisar också att dikterna författas av kärlek – av kärlek till sin älskade, till sitt fosterland eller till den allsmäktige.

Hennes första poesibok Den tunna tråden är en kohesionshelhet uppväxt från hennes språkrikedom, sinnrikhet och metafor.

Kvinnans sensibilitet, hennes förfi-nade sensualitet förmögen att förena sig med naturen, att andas och känna med den, rinner upp från Anesas po-esi.

nevidljivu sliku vidljivog svijeta pa je tu pjesničku viziju kao kategoriju teško izraziti. Ona predočava superiorniji vančulni svijet, koji je po njenom uvjerenju realnost. Jasno je da to nije eksplicitna religiozna poezija, jer je motiv sakriven iza profanog. Ideal Lje-pote kao osnovno određenje za Boga vidljiv je u svakom pažljivo iščitanom stihu, ma kakvim riječima da je kazan.

ljubavna lirika je vjerojatno jedan od najistančanijih jezičnih iskaza i svakako najdublje uvjetovana ne samo pjesnikinji-nom ličnom anamnezom nego i njenim uvijek sasvim specifičnim poimanjem jezika. Anesa pokazuje jaku imaginaciju i mističan pogled na svijet koji boji njeno umjetničko stvaralaštvo misticizmom i spiritualizmom. Njen buntovno-revolu-cionarni pjesnički i duhovni svijet prožet je posebnim pjesničkim jezikom, dubokim, neposrednim vizijama, uvidima u metafizi-ku dobra i zla, simbolima. Prema autorici, ljubav je u svojoj prirodi tiha, nevidljiva, kao nježan vjetar u pokretu i zato ne trpi nikakvo artikuliranje, ona je jednostavno dio ljudskog bića, dio postojanja i kozmičke ravnoteže.

U svojoj nakani ostvarenja ljubavi auto-rica kazuje šta osjeća i pritom često osjeća mladalački strah od mogućeg gubitka. Ona zna ili barem intuitivno predosjeća, kako je priznati ljubav mač s dvije oštrice i da su mogućnosti gubitka i dobitka jedna-ke. To se može vidjeti u pjesmi Otkucaji srca u kojoj lirski subjekt slika panteističku viziju svijeta, svijeta prirode i čovjeka koji postoji u skladu sa načelima te iste prirode

koja donosi jednako u cikličkim razmaci-ma i proljeća i jeseni i zime i ljeta i suše i poplave. Oči, more bez obala osluškuju zov ptica, zrake sunca, jutra – osluškuju zov prirode i ponašaju se u skladu sa prirodom prepuštajući budućnosti i sud-bini svoj život na volju: Sudbina, možda si mi, možda sam ti. Lirski subjekat kroz retoričko pitanje: Sutra – kome će te ono odvesti? iščekuje odgovor na odaslanu ljubavnu poruku.

Ono što je neupitno vidljivo, bez obzira na dvoznačnosti, jest to da autorica prije izricanja ljubavi nije imala povratnu in-formaciju o obostranoj ljubavi od voljene osobe. U strepnji dočekala je jedino uda-ljavanje i oproštaj od nje. Ona iz prijašnjih događaja izvlači iskustvo i usvaja pravila igre. Uz usvojeno ljubavno gradivo, autori-ca nudi čitatelju iskustvenu, vrijednosnu i bolnu istinu njene ljubavne situacije kroz slike lirskih akvarela mladalačke duše, te ukazuje na vlastitu naivnost i manjak iskustva u ljubavi.

poezija anese karaica-košuta je dokaz da se pjesme pišu iz ljubavi, bilo da je u pitanju ljubav prema rodnoj grudi, Bošnjacima, voljenoj osobi ili Svevišnjem. Ona otvara sasvim nove poetske pro-store lirskog sazviježđa i razvija etički sistem u želji da se afirmiše ljudskost, toplina, čovječnost, sloboda i otadžbinsko osjećanje. Knjiga je koheziona cjelina izra-sla na bogatstvu jezika, misaonosti i meta-fore. Iskreno se nadam da će ova tanka nit koju posjeduje mlada pjesnikinja povezati mnoge do sada nespojive pojave, napraviti sponu njenog odrastanja i zrelosti, istoka i zapada kojima istovremeno i pripada i ne pripada i otvoriti puteve za buduća poet-ska ostvarenja. c

Mon

tie Ta

lber

t: St

eps F

rom

Ant

iqui

ty, 2

006

Bladen

Fråga inte när och varför,kommer inte att få veta

Säg om såret till ingen,kommer att läkas snabbare

Var tyst om hatetså gör det mindre ont

Livet är havet,och vi är små droppar

Förgången är en trampad blomma,och vi är dess blad

Latice

Ne pitaj zašto i kada,nećeš saznati

Nikom ne reci za ranu,prije će prestati

Prešuti gnjev,manje će boljeti

Život je more,mi kapljice

Prošlost pogažen cvijet,mi samo latice…

Pjesma

Htjela bih da pišem pjesmuo tebio ljubavio snovima

Htjela bih da volima bojim se da neću znati

Htjela bih da pišem pjesmuo srušenom mostui jablanima u koje gleda

Htjela bih pisati o palmiiz ranog djetinjstvazaštomožda zbog sjeteili sjećanja

u duši sagori željakao što ni svipupoljci ne procvjetajudo krajaako ružu posiječeš u proljeće

Anesa Karaica-Košuta


Ali ja želim zapravo mnogo radije1

pratiti jednog starijeg obrazovanoggospodina

do pustog potkrovljadok sat otkucava ponoćja želim zapravo mnogo radijelutati bez tutora na kišistrogo zabranjenim alpskim vrhomu stopu za obrazovanim gospodinom

Ja želim da dođeš sad!Ja želim da dođeš sad odmah!

Ti koji nisi stalno uznemiravanapstinencijalnim krizama i hemoroidimaali imaš vremena i strpljenja slušatizdrav razum i seljačku pametu šarmantnoj kombinaciji

Ti koji ne misliš da je važnošto teško kontrolišemsvoju frizuru i svoje bolesne krznene životinjekoje stalno gmile iz mrakakad mi je teško zaspatii grickaju gadne rupepo mom lijepom bijelom čaršafu

Ti koji ne misliš da je važnošto se one loše ponašaju za stolomi grozno zaudarajudok dolaze sa svojom užasnom

glađu pištećii kukajući i jadikujući i plačućido Dux-ležaja kojeg sam čuvalanadajući se boljim vremenima

Ako si me spreman uzeti onakvu kakvajesam

i ne misliš se srditina moju migrenu i moje donje rubljeako želiš malo pomoćikad se ne može dobiti neka pomoći ako si jedan obrazovan dobroodjeven

gospodinveselog raspoloženja i živahnog intelektaonda nije važnoako imaš neki manji hendikepteškoće pri kontaktu obavezu izdržavanjai isturenu donju vilicu i hepatitisi parodontitis i lošu stolicu

Najvažnije je da si dobari da me možeš čuvati od svega opasnogšto se množi u česmama i vitrinamakoje sam kupila na otplatuod moje mame

* * *Postoji masa žena mojih godina2

koje imaju još slabije razloge da vole sebesame

i tjeraju druge da to ipak radeiako nisu ni lijepeni vrijedne na neki drugi način.Galop galop.Možda ipak i nije tako besmislenobojiti biljnim bojama.Kretanje je takođe dobro naročito za mozak.I izražavanje osjećanja u keramici.Jer se istovremeno dobije masa predmetakoji kući daju posebnost.

Kristina Lugnili poezijaegzistencijalne ugroženosti

”Potreban je šaljiv pristup patnji,inače postaje patetično”.

(Kristina Lugn)

Priredio i preveo: Haris TuCAKOVIĆ

Nešto čime se može ponositiGalop galop.

* * *Nije ništa tako lako eksploativo3

kao ljudska samoća.To je osnova svog mogposlovanja.

* * *Ja znam jodlati.4Šumska vila me tome naučila.Naučila me kako se pere runska vunana devedestpet stepeni da se ne zgužvai da se glas ne ošteti.Mljekara je uvijek bila zatvorenadok sam bila mala.Svi policajci su bili piromanii ja sam ih voljelajer bi držali moju ruku u svom džepudok su se mali dječaci igrali ispod Velikih kolau najtajnijim šumskim područjimamuških toaleta,onim koje je moja kuma ukralaiz porodične sehare.Uvijek kada bih pjevalaširila bi se najdomaćijaslova u moje imeiznad zaključanih vratnica kuća u nizu.I čim bih osjetila milovanje po obrazuznala bihda sam izložena krivičnom djelu.Ja nemam pojma šta se radikada se plače.Ali znam jodlati.

Kristina Lugn (Foto: Elisabeth Ohlson Wallin)


* * *Ti ćeš dobiti panoramski prozor5

kao dječiji dodatak.Zvjezdano nebo će biti tapeta tvoje dnevne

sobei Mozart će pisati muziku.Ti ćeš dobiti domkoji te voli.Ti ćeš dobiti smisao za humor.I Strindbergova sabrana djela.I svu moju unučad.Moj dar tebi je da ćeš govoriti mnoge jezikei ustrajati u svakom vremenu.Ti ćeš dobiti dobru vezu sa zemljomi vrtoglavu visinu krova s gipsanim reljefima.Ti ćeš dobiti životkoji ti sve prašta.Bićeš bistrog mozga.I snažnih osjećanja.Biće ti zabavno.Sve to stoji u kućnom osiguranju.Niko te neće uznemiravati.Moja alimentacija tebi je da se nikadane prestaneš nadati.Ti ćeš dobiti hrabro srce.I odvažan intelekt.I dobru sposobnost rasuđivanja.Onaj kome vjeruješti neće ispustiti ruku.Moj božićni dar tebi je ako padašda se bližnji raduju da te prihvate.Ljubazan osmijeh će ići cijelim tvojim putem.Oslobađanje od vojne obaveze ću poslati

iz moje samoće.Ti nećeš naslijediti ništa od mene.Ali ćeš dobiti sav novac.

* * *Treba mi tišina6

i samoćai skladno jezičko ruho.Treba mi diskrecijai postojana realna osnova.Moj radni zadatak baš sadaje da se pokušam izvućiiz svojih vlastitih formulacija.

Tužan je posao živjeti.Ako to čovjek ne shvatinikada neće biti veseo.

* * *Priuštiću sebi pravi odmor7

nakon borbe sa smrćuostati kućii puniti bateriječitati sve knjige koje nisam stiglai samo biti s najbližimadugo jutrom spavati, snivatii biti lijepa.

Kao kad se čežnja vratisa svog dugog progonstva

kao kad dijetevjeruje majcikao kad izbjeglicaiznenada dođe kući– u tom osjećanju želim odahnutinakon faze istjerivanja.

Kristina Lugn, pjesnikinja i dramati-čarka, rođena je 14. novembra 1948. u mjestu Tierp, šezdesetak kilometara

sjeverno od Uppsale. Od 1997. je aktivna kao umjetnički direktor pozorišta Brunnsgatan Fyra u Stockholmu. Dobila je više uglednih nagrada od kojih su najznačajnije Književna nagrada Selma Lagerlöf (1999.) i Bellmano-va nagrada (2002.). Prošle, 2006., godine je izabrana u Švedsku akademiju u kojoj je na stolici broj 14 naslijedila Larsa Gyllenstena. Švedska akademija je osnovana 1786. po uzoru na Francusku akademiju (osn. 1635.) s osnovnim zadatkom da radi na jasnoći, izražajnosti i ugledu švedskog jezika. Aka-demija broji 18 doživotnih članova i između ostalog imenuje dobitnike više visokovrje-dnovanih odlikovanja i stipendija, uključujući i Nobelovu nagradu za književnost.

kristina lugn je debitovala 1972. zbir-kom pjesama ako ja ne a prvi veliki uspjeh postigla 1983. zbirkom Traži se poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina. Jedina je prava nasljednica velike pjesnikinje Sonje Åkesson (1926.-1977.) čija je pojava 60-tih godina prošlog stoljeća predstavljala revo-luciju u švedskoj poeziji i bila uzor mnogih tada probuđenih feminističkih pokreta. Međutim, Sonja Åkesson je u svom privi-dnom realizmu svakodnevnice i oštroj kri-tici društva koje oblikuje savremenu ženu obraćala znatno veću pažnju na klasnu perspektivu. Kod Kristine Lugn je u fokusu egzistencijalna ugroženost, a njena poezija je u svakom slučaju – njena vlastita.

Čini se da je poezija Kristine Lugn blisko vezana s njenom osobnošću, njenim licem i njenim glasom. Njen izgovor je polagan i razgovijetan a naglašavanje neobično. Poezija je spontana, potpuno bez šminke, prožeta strahom, usamljenošću, materin-stvom, komplikovanim nadrealističkim odnosima između polova, neočekivanim promjenama misli, oštrim ironijama i ap-surdnim crnim humorom – uz sveprisutnu smrt. Ili kao što je sama rekla u jednom intervjuu – ”Moje pisanje govori o mom enormnom strahu da ne izgubim ljude, čak i sebe samu. To je moja jedina tema.”8

Objavila je 8 zbirki poezije: ako ja ne (1972.), Mom mužu, kad bi znao čitati (1976.), Ubijte ga! (1978.), Ako čujete pucanj (1979.), Percy Wennerfors (1982.), Traži se poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina (1983.), Pasje vrijeme (1989.) i nakon duže

pauze Doviđenja, prijatno! (2003.).

dramski opus kristine lugn je blisko ve-zan s njenim pjesništvom i neobično je bogat – napisala je ”ništa manje nego tridesetak komada”9. Haotični dijalozi u apsurdnim situacijama se više čine kao paralelni mo-nolozi u kojima retorski izgovorene replike padaju u vodu bez slušalaca. Niko ustvari ne čuje šta druga osoba govori. Osjete se uticaji Samuela Becketta (Čekajući Godoa u Noćnim orijentirima itd.) i Harolda Pintera (The Caretaker/Nastojnik u Teti Cvijeti itd.) ali njen svijet ipak nije tako nerealističan niti mračan kao Beckettov.

Njen prvi dramski komad Kad izbije pa-nika u kolektivnoj podsvijesti pojavio se 1986. a zatim su slijedili Vidi, to krvari (1987.), Ono lijepo kao da nestaje (1989.), Teta Cvijeta i Idla djevojčice (1993.), Silver Star (1995.), Rut i Ragnar (1997.), Noćni orijentiri (1998.) i Vidi, los (1999.). Tokom ove decenije pravo je proradio njen dramatičarski nerv i iz nje se doslovno izlilo desetak izvanrednih koma-da među kojima se ističu Ukradeni dragulji (2000.), Neiskorišteni talent (2002.), Žene kraj Labuđeg jezera (2003.), Vera (2005.), Ima života tamo u Vällingby-u (2005.) i Ka-tarina Velika (2006.).

Drame Kristine Lugn su šaljive i vrlo zabavne ili kao što sama kaže – ”Potreban je šaljiv pristup patnji, inače postaje patetično”.____________________

1 Men jag vill faktiskt mycket hellre – Lugn, Kris-tina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Beka-ntskap önskas med äldre bildad herre]. Stock-holm: Bonnier Alba, 1997. s. 213-15.2 Det finns en massa kvinnor i min ålder – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 239.3 Det finns inget så lätt exploaterat – Lugn, Kris-tina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hunds-tunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 261.4 Jag kan joddla – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 270-71.5 Du ska få ett panoramafönster i barnbidrag – Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers För-lag, 2003. s. 38.6 Jag behöver tystnad – Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, 2003. s. 41.7 Jag ska unna mig en rejäl semester – Lugn, Kris-tina. Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, 2003. s. 43.8 Ring, Lars. Från avskydd till älskad. Svenska Dagbladet, 15. sept. 2005.9 Wirmark, Margareta. Kristina Lugn, vardag-spratets dramatiker. Mälardalens högskola. Lit-teratur och språk, nr. 2 (2006): Kristina Lugn m.fl. s. 20. c

poezija


Majka me je povela za rukuHajde sine u zemlju daleku

Sudbina me odvede dalekoOsta majka uplakanaSestre braća iLjubav jedina

Vrijeme prođeJa se vratih u svoj zavičajJer u svijetu nigdje Bosne nemaNi života kojeg ona pruža

Svijet je mali a zavičaj velikiJer u njemu žive plemeniti ljudiKoji su mi snagu daliDa se vratim u svoj zavičaj

Iz daljine pjesma se čujeAh meraka u večeri raneSastala se družba akšamlija

Ostatak ove pjesmeZapjevajte viDragi naši iz dijaspore

Gosp. Sitnica U razgovoru sa gosp. Jasminom Hamu-lom, kojeg i Vi poznajete, spomenula sam i Vas i da posjedujem Vašu vizit kartu, ali da nisam u mogućnosti da Vas nazovem. Gosp. Hamula se ponu-dio i obavio razgovor sa Vama u mojem prisustvu, tako da se sada uspostavio kontakt sa Vama. Rekli ste mu da tre-bam nešto da napišem o sebi, pa to sada činim ovom prilikom.

Interes za književnost počeo je iz srednje škole, pa čak i odlučnost da studiram književnost. Međutim, život me je odveo na drugu stranu, odnosno prema pravu.

2002. godine, kad mi je muž umro i kad sam ostala sama, jer djece nemam, pojavila se želja za pisanjem ljubavne poezije. Počela sam pisati, da bi se 2003. g. učlanila u multietničko udruženje pod nazivom ”Žene to mogu” Banja Luka i u horsku sekciju. Počela sam da pjevam u horu, koji je vrlo uspješan i po pozivima koje smo dobijali, počeli da gostujemo po gradovima BiH. Npr. Tuzla, Doboj, Jajce, Laktaši, Vrbanja itd. Jedne pri-like sam slučajno pokazala horovođi, odnosno profesoru Nenadu Simiću, svoju pjesmu. Tekst mu se dopao i rekao mi da nastavim sa pisanjem ljubavne poezije.

Kad sam 19. jula o.g. recitovala pjesmu ”Dijaspora”, morala sam se, po pozivu, vraćati dva puta sa istom pjes-mom.

To je samo jedan dio mog životnog puta.

Do sada imam napisanih 50 pje-sama, a pjesma ”Vozila se po Vrbasu lađa” postala je lična karta našeg hora.

S poštovanjem,

Safija JovančevićSkendera Kulenovića 9Banja Luka

Tel. 065-816-166

P.S. Šaljem Vam 20 kom.mojih pjesama

____________Zahvaljujemo Muharemu Sitnici-Sići na dostavljenom Safijinom pismu i pjesmi.

Safija Jovančević (Banja Luka)

Dijaspora

Slađa Zubčević-Viđen (”Sedef” Malmö)

Rumeno jutroRumeno jutro kada se budipoželi beskraj golemuPogledaj u gomilunepoznatih ljudiu tuđem svijetu – u ničemu...

Sretna sam – masku na licu nosimsmijem se ljudima oko meneIstinu nikad neću da prosimrazumna sam – jer mislim na tebe...

Želim Ti opet rumena jutrau tvojoj bašti hiljade ružaLjubav će možda i doći sutraSad uzmi ono – što Ti se pruža…

Zilfa Đugumović (”Sedef” Malmö)

LastvaKad sjetim se...

sunca što s istoka zarudi,pa oboji zlatom krošnje i doline,pa snenu Lastvu iz sna probudii sedef svoj prospe na rosne tišine

Pa namigne murvi okom boje vatre,a ona ustreptala zanosno mu njiše,zapleše mu ludo, ma hoće da se satredok srebri se biserima od sinošnje kiše...

Kad sjetim se...

vjetra kad zaigra, taj vragolan pusti,pa šeretski zapiri oko struka ruži,nju rumen svu obli, kap nektra ispusti,a on blaženo opijen nastavi da kruži...

Kad sjetim se...

svega što pod kožom krijem,te bogde što me hrani i grije,svega što je nekad bilo...da li se to desi il’ se samo snilo? Kad sjetim se...

mjeseca nabreklog, tamo povrh gore,što plaštom uvija nebesko prostranstvo,tad sklopim oči i u tamu kriknemLastvo!ti bijaše moje najljepše pijanstvo!

Vidjela samVidjela sam mržnjupa sad znam šta ljubav je.Jer između ljubavi i mržnjesamo – korak je...

Vidjela sam tugupa sad znam šta radost je.Jer između radosti i tugesamo – korak je...

Vidjela sam starostpa sad znam šta mladost je.Jer između mladosti i starostisamo – korak je...

Vidjela sam dušmanepa sad znam šta prijatelj je.Jer između prijatelja i dušmanasamo – korak je...

Vidjela sam smrtpa sad znam šta život je.Jer između života i smrtisamo – korak je...

Vidjela sammržnju, tugu, starost,smrt i dušmane;Pa tek sada znamšta ljubav, radost, mladost,prijatelj i život je... c

Prije mnogo, mnogo godina živio jedan car koji je iznad svega volio novu odjeću. Sav svoj novac on je

trošio na to da se što se ljepše obuče. On se nije brinuo za svoje vojnike, nije mario za pozorište a niti da se izveze u šetnju kroz šumu, ukoliko mu ne bi bilo stalo da pokaže neku svoju novu odjeću.

On je u toku dana svakog sata mijenjao odjeću. I kao što se za vladara obično kaže da se nalazi u vijećnici, tako se za njega go-vorilo – Car je u svojoj garderobi.

U tom velikom gradu u kojem se nala-zio njegov dvor bilo je veoma živo i veselo. Svaki dan su ga posjećivali mnogi stranci, ali jednog dana mu dođoše i dvije varali-ce. Rekoše mu da su tkači i da mogu istka-ti tkaninu kakva se samo zamisliti može. Ne samo da njihove boje i šare izazivaju divljenje nego i odijelo od te tkanine ima neobičnu osobinu – ono je nevidljivo za svakog ko nije sposoban za svoju službu ili je neoprostivo glup.

– O, divna je ta tkanina! – pomisli car. – Kad budem imao odjeću od takve tka-nine, ja ću znati ko u mome carstvu nije na visini svog položaja. A moći ću i razlikovati pametne od glupih. Ta mi se tkanina mora odmah otkati!

I dade car toj dvojici varalica veliki novčani predujam, s tim da odmah počnu s radom.

Varalice odmah poštovaše dva prazna razboja i počeše tobože da rade. Do kasne noći su tako tkali na praznim razbojima i sve tražili da im donose najfiniju svilu i najčistije zlato, i sve su to trpali u svoju torbu.

– Baš bih želio da vidim koliko li su već otkali – pomislio je car, ali mu je bilo malo teško na srcu kada se sjetio da glupi ljudi,

Hans Christian ANDERSEN:

bajke za kliNce i kliNceze

a i oni što ne odgovaraju svom pozivu, neće moći vidjeti tu čudesnu tkaninu. Bio je uvjeren da se on za sebe nema šta pri-bojavati, ali ipak je odlučio da prvo pošalje nekog drugog da vidi kako posao napredu-je.

Čitav grad je već znao kakvu će čudo-tvornu moć imati ta tkanina i svi su ne-strpljivo očekivali ko će se od njihovih susjeda pokazati kao glup a ko nedostojan svog položaja.

– Poslaću ja tkačima svog starog i pošte-nog ministra – odlučio je car. – On će naj-bolje da izvidi kako ide sa tkanjem. On je pametan i niko bolje od njega ne vrši svoje službovanje!

I stari čestiti ministar uđe u odaju gdje su one dvije varalice tkale na praznim raz-bojima.

– Sačuvaj me, bože, ja ništa ne vidim! – buljeći oči, pomisli stari ministar, ali ništa ne reče.

Varalice ga zamoliše da priđe bliže, a onda ga upitaše da li mu se sviđa šara i da li su lijepe boje. Oni su pokazivali na pra-zan razboj, a jadni stari ministar, ma ko-liko buljio oči, ništa nije mogao da vidi, jer ničega nije ni bilo.

– Gospode bože! – pomisli ministar – da ja nisam glup? Nikada to nisam po-mislio. Ali to niko ne smije saznati! Zar ja nisam dorastao za svoj poziv? Ne, ne, ne smijem im reći da ne vidim tkaninu!

– Pa vi ništa ne kažete! – reče jedan od tkalaca.

– O, tkanina je savršena, prekrasna! Šare su izvrsne, boje su divne! – odgovori stari ministar gledajući u razboj kroz svoje naočale. – Da, da, reći ću caru da mi se tkanina izvanredno dopada!

– E, to nam je veoma drago! – rekoše

tkalci u jedan glas i počeše nabrajati boje i vrste šara svoje tkanine.

Stari ministar je pažljivo slušao kako bi to sve mogao ponoviti kad se vrati u dvor.

Tako je i učinio.Poslije toga varalice zatražiše još više

novaca, još više svile i još više zlata. Rekli su da im to treba za tkanje, a sve su trpali u svoje džepove. Ništa od svega toga nije uzeto za tkanje i oni su i dalje tkali, na praznim razbojima.

Malo zatim car posla još jednog poštovanog službenika da vidi kako ide sa tkanjem i kada će tkanina biti gotova. Ali i sa tim službenikom se dogodilo ono isto što i sa ministrom. On je gledao i gledao, ali nije vidio ništa drugo do prazan razboj.

– Šta, zar nije lijepa tkanina? – upitaše ga varalice pokazujući mu i objašnjavajući nepostojeće šare.

– Da sam glup – nisam – pomisli čovjek. – Pa šta onda? Znači da nisam dorastao svom položaju? To je zaista smiješno! Ali ne smijem dozvoliti da to drugi primi-jete! – I čovjek poče da hvali tkaninu koju nije vidio i da uvjerava tkače koliko mu se sviđaju njihove prekrasne boje i predivne šare.

– Da, da, to je nešto prekrasno! – rekao je caru kada se vratio u dvor.

Čitav grad je sada pričao samo o toj prekrasnoj tkanini.

Sada je i car htio da vidi tu tkaninu dok je još na razboju.

Sa čitavom pratnjom svojim odabrani-ka, među kojima su bila i ona dva stara velikodostojnika što su već bili tamo, car je došao onoj dvojici varalica i zatekao ih kako iz sve snage tkaju, ali tkaju bez potke i osnove.

– Zar nije divna tkanina! – rekoše ona

Carevonovoruho


dvojica velikodostojnika. – Izvolite, vaše veličanstvo, pogledajte kakve su divne šare, kakve divne boje! – i pokazaše na prazne razboje, jer su vjerovali da drugi vide tu tkaninu.

– Šta je ovo?! – pomisli car. – Ja ništa ne vidim. Pa to je užasno! Zar sam ja glup? Ili ne zaslužujem da budem car? Pa to bi bilo najstrašnije što bi me moglo zadesiti!

Nije htio da prizna da ništa ne vidi, pa je tobože zadovoljno klatio glavom i, gledajući u prazan razboj, ponavljao:

– O, baš je, baš je lijepo! Taj vaš rad zaslužuje moje najviše priznanje!

Sada je i čitava careva pratnja gledala u prazan razboj i ponavljala:

– E, baš je, baš je lijepo! – I savjetovali su caru da se odmah na prvoj procesiji po-javi u odjeći od te divne tkanine.

Svi su bili ushićeni, od usta do usta je išlo:

– Divno! Krasno! Veličanstveno!Obojicu varalica car je odlikovao or-

denom viteškog krsta i dodijelio im titulu tkačkog viteza.

Cijelu noć uoči svečane procesije varali-ce su probdjele pored šesnaest zapaljenih svijeća. Svi su mogli da vide kako se tobože žure da završe carevu odjeću. Skidali su sa razboja nepostojeću tkaninu, u vazduhu su je tobože sjekli velikim makazama, šili su je iglama bez konca i najzad su rekli:

– Evo, odjeća je gotova!Car priđe u pratnji svojih najotmjenijih

dvorana, a varalice podigoše ruke kao da nešto drže i rekoše:

– Evo hlača! Evo kaputa! Evo ogrtača! Sve je kao paučina! Čovjek bi mogao po-misliti da na tijelu nema ništa, ali u tome i jeste prava vrijednost ove tkanine!

– Da, da, tako je! – u jedan glas potvrdiše dvorani iako ništa nisu vidjeli.

– Hoćete li sada, Vaše Veličanstvo, biti tako ljubazni da odložite svoju staru odjeću! – rekoše varalice. – Novu ćemo vam dati pred velikim ogledalom!

Car skide sa sebe staru odjeću i varali-ce počeše da mu tobože dodaju komad po komad nove odjeće, a onda ga uhvatiše oko struka i počeše da mu tobože skute namještaju. Oni tako posluju oko njega, a car se pred ogledalom samo vrti i okreće.

– Bože, kako je divno sašiveno! Kao saliveno je! – divila se sva careva pratnja. – Kakva šara, kakve boje! Zaista dragocjena odora!

– Vaše Veličanstvo, napolju, već čekaju nosači sa baldahinom što će ga u procesiji nositi nad vašom glavom! – raportirao je komandant parade.

– Dobro, dobro, ja sam već gotov! – odgovorio je car. – Dobro mi stoji, zar ne?! – i okrenu se pred ogledalom kao da

hoće da još jednom pažljivo osmotri svoju raskošnu pojavu.

Komornici koji su bili zaduženi da mu nose skute podigli su ih tobože sa poda i krenuli za njim držeći ruke u vazduhu i strahujući da se ne bi primijetilo da te skute i ne vide.

I tako je car išao u procesiji pod divnim baldahinom, a iskupljena svjetina na uli-cama i prozorima je ponavljala:

– Bože, novoj carevoj odjeći nema nigdje ravne! Kako su mu divni skuti! Kako mu sve krasno stoji!

Niko nije htio da prizna da ništa ne vidi, jer bi time priznao da je glup i da nije do-rastao svojoj dužnosti.

Dosada nijedna careva odjeća nije do-

živjela takvo priznanje.Ali najednom je neko dijete povikalo:– Pa car je go!– Ah, bože moj, taj nedužni glasić! –

zabrzao je uplašeni otac.Ali već istog trenutka se začuo šapat:– Dijete kaže da je car go! Car je bez

odore!I odmah zatim počeše da viču svi u je-

dan glas:– Car je bez odore! Bez odore!Car je pretrnuo – vidio je i sam da je

bez odore, ali je ipak odlučio da u procesiji ostane do kraja, i sada zauze još dostojan-stvenije držanje.

A komornici iza njega i dalje su nosili nepostojeće skute. c

Bio jednom jedan princ koji je gorio od želje da se oženi nekom prince-zom, ali pravom pravcatom prince-

zom. Tako je on krenuo u bijeli svijet i tražio svoju princezu, ali svaki put bi mu nešto zasmetalo. Nije nevolja bila u tome da nije bilo princeza, bilo je mnogo princeza, ali kako da pronađe pravu prav-catu? Uvijek bi se našlo nešto, nešto kako ne treba. Tako se naš princ, poslije dugog i uzaludnog traganja, tužan vratio kući i nastavio da gori od želje za pravom prav-catom princezom.

Jedne večeri se nadiže strašna nepogo-

da. Grmilo je i sijevalo sa svih strana. Kiša je lila kao iz kabla, strahota jedna! I upravo tada se začuje kako neko lupa na gradskoj kapiji, te stari kralj izađe da mu otvori.

Kralj na kapiju, kad pred njim stoji neka princeza. Bože mili, kakva li bijaše od tog pljuska i nevremena! Voda joj je curkom curila niz kosu i odjeću, slijevala se u ci-pele i izlazila na zapetnice. I ta namjernica mu reče da je prava pravcata princeza.

– Brzo ćemo mi to vidjeti! – pomisli stara kraljica, ali ništa ne reče, nego ode u spavaonicu, smače svu posteljinu i na dno ležaja stavi zrno graška. Zatim dovuče dvanaest dušeka, poslaga ih na grašak a onda na njih navali još dvadeset perina od mekih guščjih pahuljica.

To je sada bila postelja na kojoj je te noći trebalo da prespava mlada princeza.

Ujutro je upitaše – kako je spavala.– Oh, užasno, grozno! – žalila se

princeza. – Gotovo čitavu noć oka nisam sklopila! Sam bog zna šta je to bilo u mojoj postelji. Ležala sam na nečem tako tvr-dom da mi je čitavo tijelo pokriveno mo-dricama! Užasno, kažem vam!

Tada se oni uvjeriše da je ona zaista prava pravcata princeza kada je kroz dvadeset dušeka i dvadeset perina osjetila ono zrno graška. Tako osjetljiva može biti samo prava pravcata princeza!

I princ je uze za ženu jer je sada znao da je naišao na pravu pravcatu princezu. A grašak staviše u riznicu, gdje se i danas može vidjeti, ako ga neko nije uzeo.

Ovo vam je istinita priča! c

Princezana zrnu graška


Siguran, brz način za slanje i primanje novca širom svijeta.

Ovlašteni zastupnik

EN ENKLARE BANK

SEK 110,-*

Pošaljite novac uBosnu i Hercegovinu

za samo 10 minuta†, počevši od

TM & ©2007 MoneyGram. All rights reserved.

† Podložno radnom vremenu zastupnika i lokalnih propisa.* Pored provizije koja vrijedi za prijenos novca, može biti primijenjena kursna lista * koju je odredio MoneyGram ili njegov zastupnik.

PRIMITI

$

Zena 210 x 297.indd 1 9/27/2007 1:06:53 PM

Siguran, brz način za slanje i primanje novca širom svijeta.

Ovlašteni zastupnik

EN ENKLARE BANK

SEK 110,-*

Pošaljite novac uBosnu i Hercegovinu

za samo 10 minuta†, počevši od

TM & ©2007 MoneyGram. All rights reserved.

† Podložno radnom vremenu zastupnika i lokalnih propisa.* Pored provizije koja vrijedi za prijenos novca, može biti primijenjena kursna lista * koju je odredio MoneyGram ili njegov zastupnik.

PRIMITI

$

Zena 210 x 297.indd 1 9/27/2007 1:06:53 PM

Utland (15 kr/mån). Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån), Kväll & helg (30 kr/mån) eller Dygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang från Telia (t ex Telia Bas 125 kr/mån). Minutpriserna avser samtal till fasta telefoner i utlandet.

För bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare till utlandet från din fasta hemtelefon. Här ser du några exempel. Välkommen in och beställ på telia.se/utland. Auf Wiederhören!

79 öre/min 20 öre/min99 öre/min

20 öre/min20 öre/min

27 öre/min

39 öre/min

20 öre/min

20 öre/min1,29 kr/min

20 öre/min

1,29 kr/min



T250934_utlandspris_zena_210x297.indd 1 07-10-05 15.12.15

Documents

Ž E N A - Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i ... · vinska organisationer och förbund har samlats den 1 och den 2 september 2007 i Jönköping för att försöka hitta