-katastar-nekretnina-folije(1)

7/22/2019 -katastar-nekretnina-folije(1)

1/100

SVEUILITE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTETUNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za inenjersku geodeziju - Institute of Engineering GeodesyKaieva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA

Tel.: (+385 1) 45 61 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081; Web: www.igupi.geof.hr

K A T A S T A R N E K R E T N I N AUpravljanje zemljinim informacijama

f o l i j e s p r e d a v a n j a

RoiM.

Zagreb, veljaa 2002.


2/100

KN/2000 1

KATASTAR NEKRETNINAKATASTAR NEKRETNINAUpravljanje zemljinim informacijamaUpravljanje zemljinim informacijama

Miodrag RoiMiodrag Roi

Predavanja IV i V semestar 2 sata tjedno

pohaanje / DGU / Ured za katastar

folije + ...

Vjebe IV semestar 2 sata tjedno / asistent i demonstratori

izrada zadatka i predaja parcelacijskog elaborata

lanak 2.(1) Dravna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza podruja Republike Hrvatske, utemeljen naprikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljinih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matemati ke,astronomske, satelitske geodezije, daljinskog pronicanja i dr.).(2) Katastar nekretnina jest evidencija o esticama zemljita, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim graevinama kojetrajno lee na zemljitu ili ispod njegove povrine, ako zakonom nije drukije odreeno.

lanak 3.Poslovi dravne izmjere i katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku.

LiteraturaLiteratura Roi, M.: Katastar nekretnina folije s predavanja (www.igupi.geof.hr). Medi, V., Fanton, I., Roi, M.: Katastar zemljita i zemljina knjiga - skripta.

PROPISI (Narodne novine; Slubeni list ) Hrvatsko geodetsko drutvo (1997): Zbornik radova Prvog Hrvatskog kongresa o katastru, urednici: Roi/Kapovi, Zagreb.

Hrvatsko geodetsko drutvo (2001): Zbornik radova Drugog Hrvatskog kongresa o katastru, urednici: Roi/Kapovi, Zagreb.

Hrvatsko geodetsko drutvo (1999): Zbornik radova Simpozija Dravne geodetske osnove i zemljini informacijski sustavi,urednici: Kapovi/Roi, Zagreb.

Pavi, ., Crni, J., Dui, F. (1969): Prava na nekretninama, Informatorovi prirunici I, II i II. Zagreb.

Larsson, G. (1991): Land Registration and Cadastral Systems, Longman Scientific&Technical, Harlow-UK.

Staudler, D., Williamson, I., Kaufman, J. (1998): Benchmarking Cadastral Systems, The Australian Surveyor, Vol. 42, No. 3,pp. 87-106.

Hrbek, F. (1991): Katasterwesen I, folije s predavanja, TU Be.

Kriegel, O., Dresbach, D. (1985): Kataster ABC, Herbert Wichmann Verlag, K arlsruhe.

DVW (1993): Grundbuch- und Katastersysteme in der Bundesrepublik Deutschland - Entwicklung und aktueller Stand,Wittwer Verlag, Stuttgart.

Huser, M. (1994): Schweizerisches Vermessungsrecht, Freiburg.

Kaufman, J., Staudler, D. (1998): Cadastre 2014, FIG publication.

FIG (1995). The FIG Statement on the Cadastre, Pub. No. 11. Hensen, J. (1995): Basic Principles of the Main Cadastral Systems in the World, Seminar FIG, Delft-Nizozemska.

Hawerk, W. (1995): Grundbuch and Cadastral Systems in Germany, Austria and Switzerland, Seminar FIG, Delft-Nizozemska.

Gradski zavod za katastar i geodetske poslove-Zagreb (1997): Automatska obrada podataka knjinog dijela katastarskogoperata.

Bundesamt fuer Eich und Vermessungswesen (1994): Grenzkataster, 1. Auflage, Be.


3/100

KN/2000 2

Program predavanjaProgram predavanja

Uvod / Pojmovi / Povijest Pravne osnove i zakonodavstvo Katastar

Prikupljanje podataka Izrada katastarskog operata Odravanje podataka

Obnova

Zemljina knjiga Ostale evidencije nekretnina i prava na njima

Katastar vodova, pogonski katastri ...

Evidencije nekretnina u svijetu

Potrebe za evidencijamaPotrebe za evidencijama zemljite / nekretnina ije je zemljite / nekretnina tko ga koristi na koji nain

osnova za planiranje razvitak kontrolu zemljinih resursa

poljoprivreda umarstvo ...


4/100

KN/2000 3

ZemljaZemlja--zemljitezemljite

Land is defined as an area of the surface of the earth together with the water, soil, rocks, minerals and hydrocarbonsben eath or up on it and the a ir a bove it. It em bra ces a ll th ings whic h ar e re lated to a fixed area or p oint of th e su rfac e of theeach, including the areas covered by water, including the sea (U.N. Ad H oc group of Experts on Ca dastral Surveying andLand Information, 1985).

(CADASTRE) Katastar: GDJE i KOLIKO(LAND REGISTRATION) Zemljina knjiga: TKO i KAKO

LAND REGISTRATION + CADASTRE = LAND RECORDING

lanak 2.(1) Zemljite je u smislu ovoga Zakona dio zemljine povrine koji je u katastru zemljita oznaen posebnim brojem i nazivom katastarske opine ukojoj lei (katastarska estica).(2) Sve to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljita i ako zakonom nije drukijeodreeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrene glede zemljita odnose i na to.

NekretnineNekretnine


5/100

KN/2000 4

NekretnineNekretnine -- Zakon ...Zakon ...Predmet vlasnitva i drugih stvarnih pravalanak 2.

(1) Predmet prava vlasnitva i drugih stvarnih prava moe biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu zato sposobne.(2) Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo to jezakonom s njima izjednaeno.(3) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nijedrukije odreeno.(4) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit ( supstanca). Stvari koje su po svojoj naravipokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednauje s nekretninama.(5) Prirodne sile su stvari u smislu ovoga Zakona ako su podlone ljudskoj vlasti.(6) Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo to drugo biti izjednaeno sa stvarima; u takvu se to sluaju ubraja u pokretne stvari, a u nekretninesamo ako je spojeno s vlasnitvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaeno nekretninom.(7) U sumnji je li to pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna.

Osobito o nekretninamalanak 9.

(1) Pojedinanu nekretninu ini zemljina estica, ukljuujui i sve to je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj povrini ili ispod nje; ali kade vie zemljinih estica upisano u zemljinoj knjizi u isti zemljinoknjini uloak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljinoknjino tijelo),koje je kao takvo jedna nekretnina.(2) Trava, drvee, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje.(3) to je na povrini zemlje, iznad ili ispod nje izgraeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugraeno, njoj dograeno, nanjoj nadograeno ili bilo kako drukije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljita one zgradei drugo to je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene.

(4) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo kojesvojega nositelja ovlauje da na tom tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu; isto na odgovarajui nain vrijedi i

za zgrade i druge graevine koje od zemljita ili od opega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlauje dana tome ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu.(5) Strojevi i slini ureaji koji bi inae bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankomvlasnika nekretnine zabiljei u zemljinoj knjizi da su oni vlasnitvo druge osobe. Uinak te zabiljebe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da tajuinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme steajnoga i ovrnoga postupka.(6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnou te nekretnine.

PojmoviPojmovi katastar (nekretnina, zemljita ...) capitastrum lat.

knjiga rasporeda poreza i drugih davanja od zemljita

katastichon gr. popis poreznih obveznika

Cadastre

Land Registration

zemljina knjiga

katastarska estica

katastarska opina (katastarski operat)

katastarski kotar

Katastar je na esticama zasnovani zemljini informacijski

sustav s aktualnim podacima ozemljitu i interesima na

njemu.

jedinstveni model katastra?


6/100

KN/2000 5

Rani razvojRani razvoj9Kupih, dakle tu njivu od Hanamela iz Anatota te mu izmjerih u novcu sedamnaest ekelasrebra. 10Napiem ugovor, udarim peat, pozovem svjedoke i izmjerim novac na tezulji. 11

Zatim uzmem kupovni ugovor, zapeaen prema propisu i uredbama, 12predam kupovniugovor Baruhu (Biblija, Knjiga proroka Jeremije 32)

FAROSFAROS


7/100

KN/2000 6

Milanski katastarMilanski katastar

2387 opina Lombardije (P=19 220 km2) katastarski planovi M 1:2000

opinske pregledne karte M 1:8000

na temelju izmjere (1720-1723) i lokalne triangulacije Johann Jakob MARINONI (1676-1755)

grafika metoda izmjere (geodetski stol) - prvi put primijenjena

Stupa na snagu 1.1.1760.

DomesdayDomesday BookBook -- 1086 g.1086 g.

GrimanijeveGrimanijeve mapemape izmjera veeg podruja sjeverne Dalmacije

1756 g.

Planovi s prikazanim esticama sauvani za 56 sela

Dravni arhiv u Zadru


8/100

KN/2000 7

Napoleon INapoleon I

A good cadastre will be the best complement of my civil law code to achieve systematic order inthe area of real estate property. The plans must be so developed and be made so exact that they will

permit at any time to define and record the boundaries of land property limits and to prevent theconfusion or law suits otherwise arising.

And from the island of St Helena he wrote in 1816:

The cadastre just by itself could have been regarded as the real beginning of the Empire, for itmeant a secure guarantee of land ownership, providing for every citizen certainty of independence.

The purpose of the French cadastre according to the directives given by Napoleon I were:

To survey . . . more than 100 million parcels, to classify these parcels by the fertility of t he soil, and

to evaluate the production capacity of each one; to bring together under the name of each owner alist of the separate parcels which he owns; to determine on the basis of their total productivecapacity, their total revenue and to make of this assessment a record which should thereafter serveas the basis of future assessment . . . (Dreux 1933)

ime i prezimeJMBG

adresa

zanimanje

datum roenja

ime oca

tvrtka ?

INTERESI

(upravljanje)

adresa

nain koritenja

namjena

137

identifikacija

povrina

vrijednost

Prava uivanja:

vlasnitvo,

posjedovanje, zakup, pravo graenja, uivanje...

Zatitna prava:

zalog, hipoteka, tereti, slunosti, pravo koritenja...

OdnosiOdnosi


9/100

KN/2000 8

Pravne osnove i zakonodavstvoPravne osnove i zakonodavstvo

Imovinsko pravo Stvarna prava

Vlasnitvo i druga Posjed (koritenje)

Knjina prava

Zakoni: Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99) Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita (NN 16/74;

10/78; 41/78; 51/89)

Zakon o opem upravnom postupku (SL 47/86; NN 53/91) Zakon o zemljinoj knjizi (NN 91/96) Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96)

Imovinsko pravoImovinsko pravoOdnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari, inidaba iliimovine nazivaju se imovinskopravni odnosi, a regulirani

su pravilima imovinskog prava.

drutveni odnosi imovinskopravni odnosi

sadraj pravna karakteristika

imovinskopravni odnosi - odnosi meu ljudima

stvarni odnosi - odnos izmeu ovjeka i stvari


10/100

KN/2000 9

Subjekti imovinskog pravaSubjekti imovinskog prava

Pravni subjekt sudionik u imovinskopravnim odnosima (nositelj prava i obveza)

mora imati pravnu i

poslovnu sposobnost

sposobnost da se oitovanjem svoje volje stjeu prava i obveze

fizika osoba ovjek

pravna osoba tvrtka, institucija, ustanova ...

Objekti imovinskog pravaObjekti imovinskog prava stvari

materijalni dijelovi prirode, prostorno ogranieni i postoje usadanjosti

inidbe svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik obvezan

izvriti vjerovniku

imovina gospodarska kategorija

skup dobara koje pripadaju jednom subjektu

pravna kategorija skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem(vlasnitvo, slunost ...)

povodom kojih pravni subjekti stupaju u imovinskopravne odnose


11/100

KN/2000 10

Stvarno pravoStvarno pravo

skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastajumeu ljudima povodom stvari

stvarna prava na vlastitoj stvari pravo vlasnitva

vlasnik ima pravo na stvar i prisvaja njena uporabna svojstva

stvarna prava na tuoj stvari pravo slunosti zalono pravo realni tereti

pravo graenja

lanak 30.(1) Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te dasvakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima.(2) U granicama iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik ima, meu ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, koritenja i r aspolaganja svojom stvari.

Vlasnitvo PosjedVlasnitvo Posjed drutveni odnos pravo vlasnika da iskljui druge

osobe od utjecaja na predmetvlasnitva

Zemljina knjiga vlasnitvo i

ostala stvarna prava

stvarni odnos ovlatenja koja pripadaju osobi u

odnosu na stvar posjed, upotreba, koritenje ...

Katastar zemljita posjednik (bez drugih prava)

Posjednik

lanak 10.(1) Osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.(2) Tko svoju faktinu vlast izvrava osobno ili posredovanjem pomonika u posjedovanju neposredni je posjednik.(3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouivatelj, zaloni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac,uvar, posudovnik ili u kojem drugom slinomodnosu u kojemu je prema drugome ovlaten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredniposjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu treemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik.(4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktinu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektomstvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slino.(5) S posjedom stvari izjednaeno je faktino izvravanje sadraja prava stvarnih slunosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjedprava primjenjuju na odgovarajui nain odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.(6) Kad isti posjed stvari ili prava ima vie osoba, one su suposjednici.


12/100

KN/2000 11

Oblici prava vlasnitvaOblici prava vlasnitva Individualno vlasnitvo

iskljuivo vlasnitvo pojedinca na nekoj stvari, nositelj vlasnikihprava samo jedan subjekt

Suvlasnitvo vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari po

dijelovima koji su idealno (alikvatno) odreeni svaki od suvlasnika je istodobno suvlasnik cijele stvari i svakog

njenog i najmanjeg dijela (svaki suvlasnik moe traiti diobu)

Zajedniko vlasnitvo vlasnitvo vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni

ali su odredivi (raspolaganje samo zajedniki)

kune zadruge, imovina branih drugova, nasljedna zajednica

Etano vlasnitvo vlasnitvo na stan ili poslovnu prostoriju kao posebnog dijela

zgrade sa stanovitim pravom na cijeli objekt

Stjecanje i prestanak prava vlasnitvaStjecanje i prestanak prava vlasnitva

Originalno - stvar u asu stjecanja nemavlasnika, izvorno niija ili naputena Preradba (stvaranja nove stvari)

odvajanje plodova, naplavljivanje

Dosjelost (posjed kroz odreeno vrijeme) Okupacija

Derivatno - stjecatelj svoje pravo vlasnitvaizvodi iz prava svog prednika

vlasnitvo prednika mora biti upisan u Zemljine knjige

pravni temelj nain stjecanja

pokretne stvari: predavanje u posjed ilipravni posao u usmenom obliku

nekretnine: uvijek u pismenom obliku -upisom (uknjiba)

kad druga osoba stekne pravovlasnitva

naputanjem stvari - vlasniknedvojbeno izrazi volju dastvar ne eli vie posjedovati

propau stvari


13/100

KN/2000 12

DosjelostDosjelost

d/ Stjecanje dosjeloulanak 159.

(1) Dosjelou se stjee vlasnitvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom odreenu kakvou i neprekidno traje zakonomodreeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.(2) Samostalni posjednik iji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i poten, stjee je dosjelou u vlasnitvo protekom tri godine, a takavposjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem poten stjee je dosjelou u vlasnitvo protekom deset godina, a takav posjedniknekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.(4) Samostalni posjednik stvari u vlasnitvu Republike Hrvatske, upanija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i snjima izjednaenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasnitvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne trae za sebe dobitak nego slue za dobrotvorne ilidruge opekorisne svrhe, stei e dosjelou vlasnitvo tih stvari tek poto je njegov zakonit, istinit i poten, ili barem poten, samostalni posjedneprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka.

Dosjelost slunostilanak 229.

(1) Stvarna slunost osniva se na temelju zakona dosjelou, ako ju je posjednik povlasne nekretnine poteno posjedovao izvravajui njezinsadraj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslune nekretnine nije se tome protivio.

(2) Ne moe se dosjelou osnovati stvarna slunost ako se njezin sadraj izvravao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslunenekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.(3) Ako se slunost po svojoj naravi moe samo rijetko izvravati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovanadosjelou, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio sluaj izvravanja takve slunosti te da je on ili njegovprednik svaki taj put izvrio njezin sadraj.

PosjedPosjedstvarno stanje zatieno pravom

posjedovati se mogu samo stvari na kojima se moe stei pravovlasnitva

Tabularni posjed osoba upisana u Zemljinu knjigu kao vlasnik, a na nekretnini

nema stvarne vlasti

Posjed prava slunosti osoba koja stvarno koristi nekretninu druge osobe u opsegu koji

odgovara opsegu te slunosti

Pravni uinak posjeda sudska zatita u sluaju smetanja posjedovnom tubom

Tuitelj = posljednji mirni posjednik


14/100

KN/2000 13

Slunosti (Slunosti (servitutesservitutes))ovlatenik ima odreena prava koritenja tue stvari

stvarne -pravo vlasnika jedne nekretnine da za potrebe te nekretnine obavlja

odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika

poljske ili zemljine (slunost puta, vode, pae ...)

kune ili gradske (nasloniti zid, gredu ...)

osobne -ovlatenikupripada pravo upotrebe tue stvari ili koritenje njome

plodouivanje - upotreba i crpljenje plodova

upotreba - iskljuivo za potrebe ovlatenika i obitelji

stanovanje

Stjecanje: pravnim poslom, odlukom dravnih tijela, dosjelou Prestanak: istekom vremena, odreknuem, sporazumom, propau stvari

lanak 50.(3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud moe osnovati slunost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nuno za uporabu iliiskoritavanje dijela koji se diobom odvaja.

lanak 175.(1) Svaka slunost mora imati razumnu svrhu.(2) Ako je svrha slunosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, slunost je stvarna; inae je osobna.

Zalono pravoZalono pravozaloni vjerovnik : objekt : zaloni dunikvjerovnik dobiva ovlatenje da se namiri iz vrijednosti zaloenog

objekta ako dunik o dospijeu ne ispuni preuzetu obvezu

mogu se zaloiti pokretne stvari (pignus ili runi zalog)

nekretnine (hipoteka)

Prestaje: utrnuem duga, prestankom potraivanja, odreknuem,propau zaloga, sjedinjenjem vjerovnika i dunika u istoj osobi

Stvarni tereti

obvezuju vlasnika na periodina davanja ili vrenje radnje davanja u novcu ili naravi, obavljanje radnji (njega)

lanak 304.(1) Dobrovoljno zalono pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlauje da dri zalog u posjedu jesthipoteka.(2) Na nekretninama je mogue osnovati zalono pravo jedino kao hipoteku.


15/100

KN/2000 14

Nasljedno pravoNasljedno pravo

Predmet nasljeivanja pokretne stvari

nekretnine

prava koja pripadaju pojedincima

ravnopravnost u nasljeivanju

ostavina bez nasljednika / dravno vlasnitvo

strani dravljani imaju ista nasljedna prava pod uvjetima primjene reciprociteta

Naslje

ivanje na temelju zakonaNaslje

ivanje na temelju zakona1. potomci i brani drug umrloga na jednake dijelove, umrloga potomka nasljeuju njegovi potomci

2. roditelji i brani drug umrloga (po 1/2) ako je brani drug umro nasljeuju roditelji / potomci

3. djedovi i bake (po 1/2) ako su umrli nasljeuju njhovi potomci

4. pradjedovi i prababe5. ... ostali preci

nasljednici blieg reda iskljuuju iz nasljedstva nasljednikedaljeg reda (dosljednost zakonskog nasljeivanja)

Poveanje nasljednog dijela (brani drug/roditelji) ako nema(ju) nunih sredstava za ivot

Nuni nasljednici


16/100

KN/2000 15

Nasljeivanje na temelju oporukeNasljeivanje na temelju oporuke Oporuka - izraz volje ostavioca, razredba posljednje volje

(testamentum) kojom raspolae svojom imovinom za sluaj smrti

vlastoruna (napisana svojom rukom i potpisana)

pismena pred svjedocima (potpisana pred 2 svjedoka)

sudska (sastavlja sudac; ita pred 2 svjedoka)

usmena oporuka pred 2 svjedoka u izvanrednim prilikama kad nije mogue sastaviti pismenu - prestaje

vrijediti 30 dana od prestanka izvanrednih prilika

Moe je sastaviti osoba starija od 16 g. sposobna zarasuivanje Nitavna oporuka - oporuitelj bio prevaren; natjeran prijetnjom ili

silom; nalazio se u zabludi Sadraj: RAZREDBA IMOVINE, osnivanje zaklade,

optereenje dunou nasljednika, odredbe o legatu ...

ustupanje i raspodjela imovine zaivota pravovaljano samo ako su se

suglasila sva djeca i drugi potomcikoji e po zakonu biti pozvani danaslijede imovinu

mora biti pismeno sastavljen iovjeren od suca

moe obuhvatiti cjelokupnu imovinu ili dio

ne ulazi u ostavinu

Ugovor o doivotnom uzdravanju moguraskid

Sud utvruje nasljednike umrloga

imovinu

pokree postupak po slubenojdunosti

odreuje roite

obavjetava zainteresirane osobe o pokretanju postupka

postojanju oporuke / da dostaveoporuku

nasljednici mogu dati izjavu o

odricanju od nasljedstva ako nisu poznati pozivaju se

oglasom (rok 1 god.)

Rjeenje o nasljeivanju proglaavanje nasljednika

NasljednopravniNasljednopravni ugovoriugovori--Ostavinska raspravaOstavinska rasprava


17/100

KN/2000 16

Evidentiranje nekretninaEvidentiranje nekretninai prava u Hrvatskoji prava u Hrvatskoj

Katastar nekretnina(Katastar zemljita) Katastar vodova

Pogonski katastri

Zemljina knjiga

Naela, nain rada,zakonski propisi Javnost

Organizacija Ured za katastar-cca 114

(upanijski, DGU)

Zemljina knjiga(Opinski sud)

Svrha

Sadraj nekretnine

interesi

BZP

Razvitak Razliiti pravni sustavi:

Austrijski

Kraljevina Jugoslavija

SFRJ

Hrvatska

JozefinskiJozefinski katastarkatastar ((18 st.)18 st.)

22.9.1746 i 9.10.1748 Marija Terezija zakonom

(patent) uvodi porezne propiseu Tirolu odnosno Austriji

14.7.1756. Patentom uvodi Beki hvat

(Wiener Klafter = 1.896484 m)kao jedinicu mjere u DonjojAustriji

20.4.1785.

Josip II - katastarska izmjera jednakost pri plaanju poreza

na temelju izmjere i procjene 13.5.1785. J = 1600 hv (1584) 10.2.1786. Proirenje na

Ugarsku 1.11.1789. stupa na snagu

1790. Leopold II stavlja izvansnage zbog nezadovoljstvavlasti i stanovnitva

Slini poduhvati u 18 st. Europinisu dali zadovoljavajuerezultate


18/100

KN/2000 17

FranciskanskiFranciskanski katastar (19 st.)katastar (19 st.)

23.12.1817. Franjo I (1818.-1884. Hrvatska) Patent o pristupanju izradbi katastra

porezni

grafika metoda izmjere / izrada katastarskih operata tiskane prve upute za katastarsku izmjeru sa simbolima

katastarski planovi M 1:2880; 1:5760; 1:1440 ili 1:720

164 375 listova uglavnom M 1:2880

30 556 k.o. / 300 082 km2 / 49 138 140 katastarskih estica

17 583 000 Guldena

23.5.1883. Zakon o odravanju katastra

Regulira odravanje i aktualiziranje katastarskih operata

1871. Uveden metarski sustav mjera

PatentPatent


19/100

KN/2000 18

FranciskanskaFranciskanska izmjeraizmjera

Nova izmjeraNova izmjera 1913. Dovrena druga katastarska izmjera Zagreba

prva numerika izmjera u Hrvatskoj

Kraljevina Jugoslavija uvodi jedinstvenuGauss-Kruegerovu projekciju numerike izmjere zapoinju nakon I. svjetskog rata

ortogonalna, polarna, fotogrametrijska, satelitske ...


20/100

KN/2000 19

RazlikeRazlike

projekcijski sustavi: Austrijski (Krim, Be), Madarski (Klotar-Ivani, Budimpeta) =

stari

Gauss-Kruegerovi (5 i 6) = novi

mjerila: 1:2880 ... ;

1:1000 ...

metode izmjere: grafika

numerike

jedinice mjera: hvat, palac, stopa, jutro

metar, hektar

Mjerne jediniceMjerne jediniceZA K O N o m j e r n im j ed i n icam a l anak 2 .

U s v a k o m s e j a v n o m n a v o en ju mje rn ih poda taka u R epub l i c i Hrva tsko j mora ju upo treb l j ava t i mje rne j ed in iceodreene ov im Zakon om, pod n j i hov im naz i v ima i l i znakov ima.

l anak 11 .

N ov anom kazn om u d inarsko j p ro tuvr ij ednos t i od 2000 DE M do 19000 D EM kazn i t e se za p r i v redn i p r i j es tuppoduze e i l i d ruga p ravna osob a ako u p rom etu robe i l i p r i obav l j an ju us luga n e upo tr i j eb i mje rnu j ed in icu p rop i sanuov im Zakonom ( l anak 4 , 5 . i 6 ) .

Za p r i v redn i p r i j es tup i z 1 . s tavka ovoga l anka ka zn i t , e s e n o vanom ka znom u d inarsko j p ro tuvr ij ednos t i od 120DE M d o 1 2 0 0 D E M i o d g o v o r n a o s o b a u p o d u z eu i l i drugoj pravnoj osobi .

Zagreb , 2 . l i pn ja 1993 .

J E DIN ICE M EUNA RODNOG S US T A V A ( J E DIN ICE S I )

1 a . Osno vne j ed in i ce S I

________________________________Naziv Znak Jedinice veliine

________________________________metar m duljina________________________________

Tablica 2IZNIMNO DOPUTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMANaziv Znak Veza s jedinicama Jedinica za Upotreba samo za

SI veliinu__________________________________________________________ar a 100m plotina plotinu zemljita__________________________________________________________hektar ha 10 000 m__________________________________________________________


21/100

KN/2000 20

PodrujePodrujeAustroAustro--ugarskog katastraugarskog katastra

Carskim patentom od 23.12.1817 izmjera zemljita (1818.-1839.), ustanovljavanje kultura i

klasiranje te izrada katastarskih operata

temelj izmjere trigonometrijska mrea (1-4 reda) kao mrea trokutaod Bea preko Koruke, tajerske, sjeverne Hrvatske doDalmacije, spojena na Francusko-Talijansku mreu oslonjena na 4 mjerne baze izvan naeg podruja, 1-3 red odreen

numeriki, 4 grafiki na sekcijama M 1:14400 i prenijeta na listove M1:2880, stabilizacija toaka vrlo loa

2+2 projekcijska sustava na podruju Hrvatske

katastarska izmjera

grafi

ka (geodetski stol) planovi nastaju na terenu

jedinice mjere: hvat, jutro ...

mjerila planova u ovisnosti o terenu

sadraj planova skoro iskljuivo katastarski

Podruje Ma

arskog katastraPodru

je Ma

arskog katastra

Izraeni katastarski operati za dio teritorija koji je bio podUgarskom upravom Sve osim Istre i Dalmacije (dva koordinatna sustava)

Izmjera izvedena na isti nain kao i Austrijska (1847.-1877.)

Podjela na listove identina s Austrijskom prije prelaska nametarski sustav mjera

Maarska kasnije prihvatila metarski sustav


22/100

KN/2000 21

SustaviSustaviAustroAustro--ugarskog katastraugarskog katastra

14

Stari projekcijski sustavi napodruju Hrvatske

Maarski

Austrijski

15 16 17 18 19

46

45

44

43

Podjela i trigonometrijska sekcija (Podjela i trigonometrijska sekcija (hvhv))II I I II III IV V VI VIIVII VI V IV III

44

16

17

25

24

23

22

21

20

19

18

50

49

48

47

46

14

15 45

55

54

53

52

51

+x

+y

Krim BeIKZK

e

i

d

f

g

h

c a

ZK II

18

500jutara

800 hv20"

1517.19 m52.68 cm

1000 hv25"

1896.48 m65.85 cm

4000 hv

4000 hv

M=1:40 (1:40x72=1:2880)1 hvat = 6 stopa =72 palca

= 1.896484 m1 hv = 3.596652 m2

1 jutro = 1600 hv = 5754.542 m2


23/100

KN/2000 22

Podjela i trigonometrijska sekcija (m)Podjela i trigonometrijska sekcija (m)II I I II III IV V VI VIIVII

10

5

VI V IV III

98

7

8

7

2

1

1

2

3

4

5

6

4

3

10

9

6

+x

+y

II Kvadrant NW

VII I IXX VIIIIX X

III Kvadrant NO

I Kvadrant SW IV Kvadrant SO

N4

O

W

5

6

7

8

S

3

2

1

4

5

6

7

8

3

2

1

4 5

2 13

321

45

N

1600 m

1250 m

8 km

10 km

Mjerila:1:25001.12501:625

Podruje Bosanskog katastraPodruje Bosanskog katastra

1878. Berlinski kongres

Izrada 1880.-1884.

numeracija listova - Austrijska vojna topografska karta

5

1 2 3 4

6 7 8

9 10 11 12

13 14 15 16

a b

c1 2

3 4

XVII

35

Kol. XVII 35-4,b

Kol. XVII 35-4,d4d

normalna irina


24/100

KN/2000 23

GaussGauss--KruegerovaKruegerova projekcijaprojekcija

Ljubljana

ZAGREB

Sarajevo

5

6

46

45

44

43

14 15 16 17 18 19

1

30

1

385 205 000

4 635 000

5 205 000

4 755 000

A A LLF G F G

Podjela na listovePodjela na listove 1:5000 (5K25-17)

1:2500 (5K25-47)

17

3 4 5 6 7 8 9 1021

13 14 15 16 18 19 201211

23 24 25 26 27 28 29 302221

33 34 35 36 37 38 39 403231

43 44 45 46 47 48 49 504241

22 500 m

15 000 m

60 (3000)

45 (2250)

17

67

53 54 55 56 57 58 59 605251

63 64 65 66 68 69 706261

73 74 75 76 77 78 79 807271

83 84 85 86 87 88 89 908281

93 94 95 96 97 98 99 1009291

3 4 5 6 7 8 9 1021

13 14 15 16 18 19 201211

23 24 25 26 27 28 29 302221

33 34 35 36 37 38 39 403231

43 44 45 46 48 49 504241 47

60(1500)

90 (2250)


25/100

KN/2000 24

Podjela na listovePodjela na listove

1:2000 (5K25-115)

22

97

78 79 80 81 82 83 84 857776

93 94 95 96 98 99 1009291

108 109 110 111 112 113 114 115107106

123 124 125 126 127 128 129 130122121

138 139 140 141 142 143 144 145137136

151

166181

196

211 213 214 215 216 217 218 219 220212 223 224 225222221

153 154 155 156 157 158 159 160152

168 169 170 171 172 173 174 175167

163 164 165162161

178 179 180177176183 184 185 186 187 188 189 190182

198 199 200 201 202 203 204 205197

193 194 195192191

208 209 210207206

3 4 5 6 7 8 9 1021 13 14 15

21 23 24 25

1216

33 34 35 36 37 38 39 402331

48 49 50 51 52 53 54 554746

63 64 65 66 68 69 706261 67

18 19 201716 28 29 302726

43 44 454241

58 59 605756

73 74 757271

88 89 908786

103 104 105102101

118 119 120117116

133 134 135132131

148 149 150147146

75 (1500)

50 (1000)

Podjela na listovePodjela na listove 1:1000 (5K25-17-8)

1:500 (5K25-17-8d)

181716

151413

121110

9

6

87

54

32

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

aa b

dc

a b

dcc

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

c

b

d

a

d

b

c

a1

2250

3000

50 (500)

75 (750)

(250)

(375)


26/100

KN/2000 25

Djelatnosti u katastruDjelatnosti u katastru

Izrada katastra nekretnina (zemljita)

Odravanje katastarskih operata Jedinstvena evidencija prostornih jedinica

...

Struni i upravni poslovi

lanak 18.Poslovi katastra nekretnina obuhvaaju:1. odreivanje katastarskih prostornih jedinica,

2. katastarsku izmjeru,3. izradbu i odravanje katastarskih operata.

NadlenostiNadlenosti Dravna geodetska uprava

nadzor, drugi stupanj

Ured za katastar odravanje, prvi stupanj UP

Tvrtke, Ovlateni inenjeri (Privatnici, obrtnici) izrada Elaborata, izrada elaborata o promjeni

lanak 87.Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Dravna geodetska uprava.

lanak 88.(1) Inspekcijski nadzor nad opim i pojedinanim aktima, uvjete i nain rada nadziranih fizikih i pravnih osoba, te poduzimanjemjera odreenih ovim Zakonom obavlja geodetska inspekcija Dravne geodetske up rave.(2) Poslove geodetske inspekcije obavlja vii geodetski inspektor i geodetski inspektor (u daljnjem tek stu: geodetski inspektor) idravni slubenik Dravne geodetske uprave kojeg o vlasti ravnatelj.

V. OBAVLJANJE POSLOVA DRAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA1. Obavljanje poslova

lanak 54.(1) Poslove utvrene ovim Zakonom obavljaju dravni slubenici Dravne geodetske uprave odgovaraju e strune spreme spoloenim dravnim strunim ispitom prema propisima koji ureuju prava, obveze i dunosti dravnih slubenika.(2) Pojedine poslove dravne izmjere i katastra nekretnina iz ovoga Zakona mogu obavljati fizike i pravne osobe, posebnoovlatene u skladu s ovim Zakonom.(3) Povjeravanjem poslova iz stavka 2. ovoga lanka ne moe se prenijeti ovlatenje za donoenje rjeenja u upravnom postupku.

lanak 55.(1) Pravo na obavljanje poslova iz lanka 54. stavka 2. i lanka 78. ovoga Zakona u svojstvu odgovorne osobe ima samo osobakoja nosi strukovni naziv ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu.(2) Ovlateni inenjeri geodezije poslove iz stavka 1. ovoga lanka obavljaju stvarno i stalno.


27/100

KN/2000 26

OvlatenjaOvlatenja-- Dravni (struni) ispitDravni (struni) ispit

ZAKON O HRVATSKOJ KOMORI ARHITEKATA I INENJERA U GRADITELJSTVU

lanak 1.

(1) Ovim Zakonom ureuje se temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i

lanstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora).(2) U Komoru se obvezatno udruuju "ovlateni arhitekti" i "ovlateni inenjeri" koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja, poslove projektiranja strunog nadzora i kontrole

projekata sukladno posebnim propisima a radi zastupanja i usklaivanja zajednikih interesa, zatite javnog interesa i zatite interesa treih osoba.lanak 2.

(2) Inenjer prema ovom Zakonu, jest osoba koja je diplomirala na odgovarajuem tehnikom fakultetu u Republici Hrvatskoj i stekla zvanje diplomiranog inenjera graevinarstva,diplomiranog inenjera geodezije, diplomiranog inenjera strojarstva i diplomiranog inenjera elektrotehnike.

lanak 3.(1) Komora je samostalna organizacija koja uva ugled, ast i prava ovlatenih arhitekata i ovlatenih inenjera, skrbi da ovlateni arhitekti i ovlateni inenjeri savjesno i u skladu sazakonom obavljaju svoje poslove te promie, zastupa i usklauje njihove zajednike interese pred dravnim i drugim ti jelima u zemlji i inozemstvu.Zagreb, 20. oujka 1998.

PROGRAM OPEG DIJELA DRAVNOG STRUNOG ISPITA

I.Osobe koje imaju obvezu polagati dravni struni ispit za dravne slubenike u tijelima dravne uprave, pripremaju se za polaganje opeg dijela dravnog strunog ispita natemelju pravnih izvora utvrenihProgramom opeg dijela dravnog strunog ispita.

II.Opi dio dravnog strunog ispita obuhvaaju slijedei predmeti:1. Ustavno ustrojstvo,2. Sustav dravne uprave,3. Upravni postupak i upravni sporovi, 4. Uredsko poslovanje, 5. Slubeniki odnosi i6. Sustav lokalne samouprave i uprave.Zagreb, 11. srpnja 1995.

PROGRAM POSEBNOG DIJELA DRAVNOG STRUNOG ISPITA ZA DRAVNE SLUBENIKE U TIJELIMA DRAVNE UPRAVE USTROJENIM ZA GEODETSKE IKATASTARSKE POSLOVE

I.Poseban dio dravnog strunog ispita za geodetske poslove polae se iz slijedeih predmeta:1. Geodetska izmjera (osnovne geodetske mree i zemljina izmjera)2. Geodetski planovi i zemljovidi (kartografske projekcije, geodetski koordinatni sustavi te izradba i odravanje geodetskih planova i zemljovida)3. Katastar (izradba i odravanje katastra zemljita, zemljine knjige, katastra vodova i evidencije prostornih jedinica).Zagreb, 2. veljae 1996.

ZakonodavstvoZakonodavstvoZakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99),

[Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita (NN 16/74; 10/78; 41/78; 51/89),][Zakon o katastru vodova (NN 50/88),]

Zakon o zemljinoj knjizi (NN 91/96),

Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96).

Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (NN 47/98),

Zakon o utvrivanju katastarskog prihoda (NN 44/73; 13/88; 108/95),

Zakon o utvrivanju ljestvica katastarskog prihoda (NN 52/88),

Zakon o izvlatenju (NN 9/94; 35/94),

Zakon o opem upravnom postupku (SL 47/86; NN 53/91),

Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 54/94; 65/94; 21/95; 48/95),

Zakon o nasljeivanju (SL 42/65; 47/78),

Zakon o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98),

Pomorski zakonik (NN 17/94),

[Zakon o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica (NN 53/91)]Pravilnik o omeavanju katastarskih opina (NN 12/80),

Pravilnik o evidenciji i obiljeavanju pojasa pomorskog dobra (NN 7/98),

Pravilnik o kartografskim znakovima (NN 24/76; 52/89),

Pravilnik o katastarskom klasiranju zemljita (NN 16/81),Pravilnik o bonitiranju zemljita (NN 47/82),

Uputstvo o nainu utvrivanja katastarskog prihoda (NN 54/74),

Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem

zemljita (NN 41/78),

Pravilnik o izradi i odravanju knjinog dijela katastarskog operata (NN 13/78),

Pravilnik o katastru vodova (NN 50/88),

Uredba o nainu uvanja i koritenja podataka geodetske izmjere i katastra zemljita (NN 27/76),

Pravilnik o ustrojavanju i voenju knjige poloenih ugovora (NN 42/91; 16/94),

Metodologija za uvoenje i voenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (NN

104/97),


28/100

KN/2000 27

Katastarska izmjeraKatastarska izmjera

Mora se provesti tako da je kasnije mogue ustanovitistanje u trenutku izmjere

Obuhvaa: katastarske estice

nain iskoritavanja

vlasnici, (posjednici)

Ustanovljavaju se prostorne granice prava, ovlatenja itereta na zemljitu - razlika od drugih izmjera

Planovi (prikazi):

katastarski, (topografsko-katastarski) (M 1:500 - 1:5000)

lanak 97.Dok se ne obavi izmjera i ne postave oznake izmjere prema ovomZakonu, odravate se i koristiti oznakena zemljitu postavljene prema propisima koji su bili na snazi do dana poetka primjene ovoga Zakona.

RazrediRazredi mjerilo planova, tonost, metoda izmjere, nain stabilizacije sgt.

A graevinski regioni veih gradova 1:500

B graevinski regioni manjih gradova 1:500 i 1:1000

C sela zbijenog tipa i manja naselja 1:1000 i 1:2000

D neizgraeno zemljite 1:2000 i 1:2500E brdsko planinska podruja 1:2500 i 1:5000


29/100

KN/2000 28

Katastarska esticaKatastarska estica

HR(ZGIKZ.: NN16/1974)Katastarskaesticaje dio zemljita koji se iskoriuje na isti nain i pripada istomkorisniku.

Svaka katastarskaestica oznaena je brojemkatastarskeestice i nazivomkatastarske opine u kojoj lei.

137

HR (ZDIIKN.: NN 128/99)lanak 19.

(1) Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska estica.(2) Katastarska je estica dio podruja katastarske opine, odnosno katastarskog podruja namoru, omeena granicama (meama i drugim granicama) koje odreuju pravni odnosi nazemljitu, te granicama naina uporabe zemljita.(3) Katastarska estica prikazuje se u katastarskom operatu svojim granicama i oznaujeposebnim brojem u okviru katastarske opine odnosno katastarskog podruja na moru.(4) Granice katastarskih estica odreene su koordinatama u ravninskoj kartografskoj projekciji.

Sadraj i svrha katastraSadraj i svrha katastra Sadraj

poloaj i oblik

koordinate menih toaka (povrina)

nain iskoritavanja (proizvodna sposobnost)

kultura i klasa

vlasnik (posjednik/korisnik)

...

Svrha prije: porezna

danas: pravna, porezna, tehnika, statistika... podloga za izradu drugih katastara, zemljine knjige, ureenje i

upravljanje zemljinim informacijama

sutra: ???


30/100

KN/2000 29

Katastarski operatKatastarski operat

Tehniki dio planovi...

Knjini dio popisi

1. Popis katastarskih estica,

2. Posjedovne listove,

3. Sumarnik posjedovnih listova,

4. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zamljita,

5. Abecedni popis posjednika zemljita.

1. Zapisnik omeavanja granica katastarske opine,

2. Detaljne skice snimanja ili fotoskice,

3. Kopije katastarskih planova (radni originali i indikacijske skice),

4. Popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih imalih toaka.

lanak 21.Katastarskom izmjerom prikupljaju se i obrauju podaci o:1. poloaju, obliku, povrini, nainu uporabe, te nositeljima prava na esticama zemljita;2. poloaju, obliku, nainu uporabe, te nositeljima prava na zgradama i drugim graevinama;3. poloaju u zgradi, povrini, te nositeljima prava na dijelovima zgrada (stanova, te poslovnih i drugih prostora) i drugih graevina, te4. podrujima posebnih pravnih odnosa na zemljitu.

Izrada katastraIzrada katastra utvrivanje i omeivanje katastarskih teritorijalnih jedinica

katastarska izmjera

vrednovanje (katastarsko klasiranje i bonitiranje)

izlaganje na javni uvid

izrada katastarskog operata


31/100

KN/2000 30

Katastarske teritorijalne jediniceKatastarske teritorijalne jedinice

Katastarska estica

Katastarska opina naseljeno mjesto

(Katastarski kotar) za klasiranje zemljita

teritorijalno povezane k.o. sa slinim prirodnim i gospodarskimuvjetima za poljoprivrednu proizvodnju

Utvrivanje granica iUtvr

ivanje granica i ome

avanjeome

avanje k.o.k.o.

Mene oznake: betonski stup (20x20x70)

prirodni kamen-obraen

prirodna stijena-obraena

humka zemlja/kamenje (2 m)

stablo (min. 1 m debla)

Skica omeivanja: M do 1:25 000

glavne prometnice

vodotoke/nazive

konture naselja

skupine kultura

nazive naselja i rudina

nazive susjednih k.o.

Sava

11

11

12

12

10.25

16.18

22.95

8.11

16.25

21.08

put

potok

K.o.B

K.o.A

6 7

6/16/2

6/1aK.o.AK.o.B

K.o.CK.o.D

4,00 m


32/100

KN/2000 31

Zapisnik i skica omeivanja granica k.o.Zapisnik i skica omeivanja granica k.o.

Izvjee o sporu: povrina

kultura

postotak posjednika

udaljenost od sredita k.o.

opis granica10

9

II

I

8

7

C

B

A

a b

10

9

II

I

8

7

C

B

A

8/2

8/1

MeaMe

aMea

lanak 103.(1) Ako su meani znakovi izmeu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oteeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moiraspoznati, ili ako se mee vie ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparninom postupku(postupku ureenja mea) obnovi ili ispravi meu.(2) Sud e meu obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to mogue i ako na to stranke pristaju.(3) Ako ne bi bio u s tanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, sud e meu obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda ija je meau pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravinoj ocjeni.(4) Istodobno s donoenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga lanka, sud e na licu mjesta oznaiti meu meanim znakovima.(5) Od trenutka kad je sud meu oznaio meanim znakovima smatra se da postoji vlasnitvo do te mee, a tko tvr di suprotno, treba to dokazati.(6) I nakon to je sud u postupku ureenja mea obnovio ili ispravio meu, svatko moe u parnici dokazivati vlasnitvo i zahtijevati da se u skladu snjim oznai mea, no susjed koji je sudjelovao u postupku ureenja mea ne moe to zahtijevati nakon proteka roka od est mjeseci od danapravomonosti odluke donesene u postupku ureenja mea.


33/100

KN/2000 32

OmeivanjeOmeivanje

obveza vlasnika/posjednika

tijelo uprave daje upute

posljedice

Temelj izmjere i metodeTemelj izmjere i metode Temelj izmjere

dravna mrea stalnih geodetskih toaka - referentni sustav triangulacija

nivelman

Metode grafika (geodetski stol)

ortogonalna

polarna

fotogrametrijska

satelitske(GPS, GLONASS, GALILEO)


34/100

KN/2000 33

Katastarska izmjeraKatastarska izmjera -- pripremni radovipripremni radovi

Prikupljanje postojeih podataka o mrei sgt.

o vlasnicima (posjednicima) postojei katastarski operat-zemljina knjiga ...

Izbor metode izmjere i izrade digitalnog modela (prikaza) model podataka, podjela na listove, ...

Radni listRadni listUnoenje podataka o obavljenim radovima

raunanje koordinata

iscrtavanje sgt. i dec. mree

preuzimanje podataka o menimlinijama podruja

iscrtavanje/kontrole

visinska predstava/kontrole

veze detalja

iscrtavanje naknadnih izmjera

upisivanje kota

slojnice/kontrola

vanjski opis lista

detaljni pregled

ispravci/ured

ispravci po naknadnim izmjerama

numeracija estica

zavrni pregled

ispravci

provjeravanje ispravaka

odreivanje povrina

konaan pregled i ovjera


35/100

KN/2000 34

Odreivanje povrinaOdreivanje povrina --AA

Odre

ivanje povrinaOdreivanje povrina -- BB


36/100

KN/2000 35

Numeracija katastarskih esticaNumeracija katastarskih estica

eljeznika pruga

auto cesta I reda

auto cesta II reda

rijeka

K.O. SPLIT

K.O. SOLIN

1237

1238

Popis povrinaestica (PPopis povrinaestica (P--4)4)

temelj za izradu katastarskog operata

Broj estice, lista, grupe

Nain koritenja kultura, namjena

Povrina dijelova, ukupna, pod zgradama

Broj popisnog lista

Primjedbe str. P-1 ...


37/100

KN/2000 36

Popisni listPopisni listobrazac br. 3

Katastarska opina:_____Babina Greda_____ , MB___336220___Popisni list br. ___16___ dio III

Br. kat.estice

a) usporedba s postojeim kat. i zk. esticamab) izvori podataka o osobama iz dijela I ovog lista

56 a) k. br. 39 - posj. list br. 120zk. br. 39 - zk. ul. br. 52

b) kat. i zk. podaci i izjava stranke

107 a) k. br. 106/1 - posjed. list br. 120zk. br. 106/1 - zk. ul. br. 76

b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloen kupoprodajni ugovor

301 a) k. br. 70/2 - posjed. list br. 136dio zk. br. 70 - zk. ul. br. 162

b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloeno rjeenje onasljeivanju

360 a) dio k. br. 112 - prij. list br. 120dio zk. br. 81 - zk. ul. br. 96

b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloeno rjeenje o komasacijistr. __

obrazac br. 4

Katastarska opina: _________________________ , MB_______Popisni list br. ________ dio IV

Br. kat.estice

Rednibroj

zgradena

estici

Vrsta zgrade Skica poloaja zgrada na estici

Napomena: ispunjava se ako na estici ima vie zgrada str. __

obrazac br. 1Katastarska opina:_____Babina Greda_____, MB___336220___

Popisni list br.___16___dio Ia) samovlasnitvob) suvlasnitvoc) zajedniko vlasnitvod) javno dobro

Prezime, oevo ime, ime Adresa stanovanja JMBG

Naziv Sjedite MB

Suvlasn.dio

PetroviIvana Marko Babina Gredaul. Matije Gupca 2

2703950330102 1/1

str. 1

obrazac br. 2Katastarska opina:_____Babina Greda_____ , MB___336220___

Popisni list br.___16___ dio IIBr. kat.estice

Br. listakat.

planaNaziv Nain koritenja Povrina

stambena i dvijegospodarske zgrade

320

dvorite 746

56 3 ul. M. Gupca

ukupno 1066

107 5 Kr oranica 2607

oranica 3200

vinograd 1504

301 4 Polje

ukupno 4704

360 8 Gaj uma 8506str. __

Vrednovanje zemljitaVrednovanje zemljita Neplodna zemljita

Plodna zemljita kulture (9)

klase (8)

Katastarski kotar

Uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju Prirodni

svojstva tla, klima

reljef, stjenovitost

kamenitost, ekspozicija

zasjenjenost, lokalna klima

Gospodarski udaljenost naselja, trita

prometne veze

pristupanost k..

mogunost obrade mehanizacijom

lanak 23.(1) Katastarske estice prema nainu njihove uporabe svrstavaju se u sljedee vrste koritenja:

1. poljoprivredno zemljite;2. umsko zemljite;3. unutranje vode;4. povrine mora;5. ostale povrine zemljita.(2) Nain prikupljanja i obrade podataka katastarske izmjere propisuje ravnatelj.(3) Podaci o nainu uporabe zemljita, te posebnih odnosa na zemljitu mogu se prikupljati iobraivati i odvojeno od ostalih podataka iz lanka 21. ovoga Zakona.


38/100

KN/2000 37

Karta boniteta talaKarta boniteta tala

Neplodna zemljitaNeplodna zemljita--Plodna zemljitaPlodna zemljita npl golet, npl vododerina, npl kamenjar

cesta, kanal, javni park, sajmite, kamenolom

gospodarsko dv, crkveno dv, kolsko dv

k, zgr, dv; kdv

dv or 2

1.Oranica or orhm or

zemljita na kojima se gaje stalno ili naizmjence: strna ita, usjevi koji seokopavaju, krmno bilje ili industrijsko bilje, bez obzira da li se na njima spomenutiusjevi gaje svake godine ili povremeno ostaju neobraena.

2.Vrt vr

zemljita na kojima se gaji povre, a post oje prirodni uvjeti ili umjetni ureaju zanavodnjavanje.

3.Vonjak v

zemljita na kojima su zasaene voke.

4.Maslinjak msl

zemljita na kojima se gaji maslina.

5.Vinograd vg

zemljita zasaena vinovom lozom kalemljenom ili direktno rodnom.

6.Livade l

zemljita na kojima rastu trave koje se mogu redovito kositi.7.Panjaci p

zemljita na kojima rastu trave nepodesne za konju i slue isklju ivo ispai.

8.ume

zemljita na kojima raste umsko drvee.

9.Trstici tr

zemljita na kojima raste samonikla trska.


39/100

KN/2000 38

Posebni sluajeviPosebni sluajevi

prolazne promjene kultura naputene oranice (orili kultura) naputeni vinogradi (orilip) prorijeeni vonjaci i maslinici -

stvarna kultura + stvarna povrina ikara, klek, makija, trn, glog,

opustoena uma (zabranjenaispaa -; p)

plodno zemljite koje sepovremeno ne koristi (kulturaokolnog zemljita)

dio dvorita (stvarna kultura ilioblinje estice)

umske prosjeke i proplanci(ako se ne oru i ne kose)

drvored (kultura estice nakojoj se nalazi)

rasadnici (or)

zemljita pod ukrasnim biljem(vr)

kestenjaci, orasita (v; )

zemljita pod malinom,ribizom, borovnicom (v)

zemljita koja se koriste kaoparkovi a nisu javni parkovi(vr; l; ) - kulture grupiraneodvojiti

Osnova za klasiranjeOsnova za klasiranje uzorna zemljita za svaku kulturu za svaku klasu

varijaciju zemljita pod istom kulturom a razliitim prirodnim i gospodarskim uvjetima = katastarski

prihod

okviri klasa (za svaku kulturu)

Osnova se utvruje: nakon izmjere ili obnove izmjere (kotar ili vei dio); za novonastale kulture u

kotaru; kad promjenom podruja nastaje novi katastarski kotar

obnova izmjere i klasiranja, klasiranja (manjeg dijela kotara)

k.o. ukljuenih u drugi kotar

promjene podruja kotara takve naravi da ne zahtijevaju novo odreivanjeosnove (DGU)

za klasiranje se koristi postojea osnova

Klasiranje bez utvrivanja osnoveKlasiranje bez utvrivanja osnove


40/100

KN/2000 39

Kotarska uzorna zemljitaKotarska uzorna zemljita jedna estica za katastarske klase i njihove varijaciji u svakoj kulturi odabir na terenu

poetak s prvom klasom svake kulture

klase u neprekinutom brojanom nizu poevi od prve (1,2,3,4,5,6,7,8; 1,2,3; 1)

promjena kulture - osnivanje novog uzornog zemljita

srednje veliine i plodnosti u svojoj klasi

u veem kompleksu estica iste kulture i klase

iste plodnosti na cijeloj povrini (dio estice)

najpogodnije pristupanosti

najtrajnije iskoritavanje u istoj kulturi skice, fotoskice, kopije katastarskog plana (zeleni kvadrat)

pedoloki profil (zeleni pravokutnik) mjere od mea estica na kojima su iskopani

Izbor uzorne esticeIzbor uzorne estice

ElaboratElaborat


41/100

KN/2000 40

Osnova za klasiranje u k.o.Osnova za klasiranje u k.o.

Okviri klasa u k.o.

opinska uzorna zemljita (crni kvadrat) za svaku kulturu

klasa i varijacija koje postoje u k.o.

u skladu s kotarskim uzornim zemljitima okviri klasa unutar okvira kotara

kotarska uzorna zemljita=opinska

klase ne moraju poinjati od 1

ne moraju biti neprekinute

Opinska uzorna zemljitaOpinska uzorna zemljita


42/100

KN/2000 41

Klasiranje u k.o.Klasiranje u k.o.

Na temelju okvira klasa u k.o. komisija se mora upoznati s elaboratomosnove za klasiranje

Poetak klasiranja na podruju na kojem je najvie zastupljena najbolja klasa najrairenije

kulture

Svaka estica dobiva oznaku kulture i klase opinskog uzornogzemljita kojem najvie odgovara prema prirodnim i gospodarskimuvjetima za poljoprivrednu proizvodnju

Nejednaka plodnost estice odvajanje bonitetnom linijom (zeleno) ili prosjena klasa cijele estice

Registar katastarskog klasiranjaRegistar katastarskog klasiranja

DGU potvruje ispravnost klauzulom u Registru

Prijenos podataka u popisne listove


43/100

KN/2000 42

Odravanje klasiranjaOdravanje klasiranja

tijelo uprave nadleno za katastarske poslove

vjetaenje agronoma s iskustvom u klasiranju kod veih kompleksa zemljita

obnova klasiranja (nadlenost DGU)

neplodna zemljita privedena poljoprivrednoj proizvodnji klasa okolnog ili najblieg zemljita jednake ili sline plodnosti

Katastarski prihodKatastarski prihod Prosjean prihod kojeg ostvaruje s zemljita njegov vlasnik, posjednik iliuivalac uz uobiajeni nain gospodarenja biljne proizvodnje

stoarstva ukljuen u prihod od biljne proizvodnje

sluio kao osnovica za razrez poreza na prihod od poljoprivredne proizvodnje mjerilo imovinske sposobnosti

...


44/100

KN/2000 43

IzlaganjeIzlaganje Nakon novog uspostavljanja posjedovnog stanja i kultura

nova izmjera i klasiranje, reambulacija, obnova klasiranja

Podataka: izmjere i klasiranja

poloaj, oblik, rudina, naziv, povrina, nain iskoritavanja, kultura, klasa,korisnik (posjednik, vlasnik)

Svrha: priopavanje, provjeravanje i ispravljanje na temelju prigovora,

otklanjanje pogreaka i nedostataka

usklaivanje sa stvarnim stanjem

Objava izlaganja najmanje 15 dana prije poetka

Katastarski ured prema naelima Zakona o opem upravnom postupku rjeenja, albe, rokovi ...

Postupak izlaganjaPostupak izlaganja pismeno pozivanje korisnika

prema rasporedu u predviene prostorije

usmeno priopavanje podataka (pismeno) iz popisnog lista uz pomoelaborata

skice izmjere, abecedni popis korisnika registar klasiranja zemljita, popis povrina estica kopije plana

stranka potpisuje na popisnom listu

ili stavlja prigovor na ... izdavanje ovjerene kopije popisnog lista


45/100

KN/2000 44

Izloene esticeIzloene estice

Izloene estice: zaokruen broj popisnog

lista u popisu povrina upisan datum i mjesto

izlaganja u popisnom listu potpis slubene osobe i

korisnika (potvrda) slubena osoba ne

smije potpisatistranku

Uskraen potpis korisnika slubena osoba navodi

razlog u popisnom listu

unosi u popis prigovora

Daljnji postupakDaljnji postupak Vraanje elaborat izvoau + Popis prigovora

naknadne izmjere uokviriti ljubiastim tuem

broj prigovora i broj plana/skice

iscrtavanje na planu

rjeavanje prigovora katastarski ured (prvi stupanj)

izdavanje rjeenja

Dovravanje elaborata od izvoaa radova(P popisni listovi = P popis povrina estica)


46/100

KN/2000 45

Izrada katastarskog operataIzrada katastarskog operata

katastarska opina

ured za katastar ili izvoakatastarske izmjere

Poetak primjene - ovjera DGU pohrana starog katastarskog operata

Osnivanje (otvaranje) ili ispravljanje zemljine knjige

Dijelovi katastarskog operataDijelovi katastarskog operata Tehniki

Knjini

lanak 25.(1) Na temelju podataka prikupljenih i obraenih u katastarskoj izmjeri za svaku katastarsku opinu, odnosnokatastarsko podruje na moru, izrauje, se katastarski operat.(2) Katastarski operat sadri podatke iz lanka 21. ovoga Zakona, osim podataka o nositeljima prava nanekretninama.(3) Katastarski operat sastoji se od katastarskih planova, preglednih katastarskih karata i drugih grafikihdokumenata, te pisanih dijelova.(4) Podaci o podrujima posebnih pravnih odnosa na zemljitu unose se u katastarski operat iz slubenihdokumenata kojima su ova podruja odreena.(5) U okviru katastarskog operata odreeni podaci o zgradama, njihovim dijelovima i drugim graevinama, zatimpodaci o nainu uporabe zemljita te podaci o podrujima posebnih odnosa na zemljitu, vode se u odvojenimdijelovima katastarskog operata.(6) Katastarski operat vodi se elektronskom obradom podataka i izrauje se u digitalnom obliku.


47/100

KN/2000 46

Tehniki dioTehniki dio

Zapisnik omeivanja katastarske opine

Detaljne skice izmjere ili fotoskice

Kopije katastarskih planova radni originali

indikacijske skice

Popis koordinata i visina stalnih geodetskih toaka

Detaljne skice izmjere ili fotoskice,Detaljne skice izmjere ili fotoskice, --


48/100

KN/2000 47

Katastarski planoviKatastarski planovi

arhivski originali

radni originali

indikacijske skice

Radni originali 1:2880Radni originali 1:2880


49/100

KN/2000 48

Radni original 1:1000Radni original 1:1000

Radni originalRadni original DKMDKM


50/100

KN/2000 49

Indikacijske skiceIndikacijske skice

+ posjednici

Popis koordinata i visinaPopis koordinata i visina sgtsgt..


51/100

KN/2000 50

Knjini dioKnjini dio Sadri podatke o katastarskim esticama:

broj, naziv, povrinu, nain iskoritavanja/kulturu, proizvodnusposobnost/klasu, katastarski prihod, korisnika

Popis katastarskih estica (1) Posjedovni listovi (2, 2A) Sumarnik posjedovnih listova (3) Pregled po kulturama i klasama (4) Abecedni popis korisnika (5) Popis promjena

Automatska obrada mora sadravati sve podatke kao i u runoj obradi

Popis katastarskihesticaPopis katastarskihestica


52/100

KN/2000 51

Posjedovni listoviPosjedovni listovi

SumarnikSumarnik p. l.p. l.


53/100

KN/2000 52

Pregled poPregled po

kulturama i klasamakulturama i klasama

Abecedni popis korisnikaAbecedni popis korisnika

(posjednika/vlasnika)(posjednika/vlasnika)


54/100

KN/2000 53

Baza podatakaBaza podataka

Odravanje podatakaOdravanje podataka redovno

usporeivanje stanja (5, 10 godina)

Djelatnosti: odravanje mree sgt.

provoenje promjena

otklanjanje nedostataka

umnoavanje dijelova operata


55/100

KN/2000 54

PromjenePromjene -- vrstevrste

oblik

povrina

nain iskoritavanja

...

nije potreban uviaj ili izmjera na terenu provoenje odmah

potreban uviaj ili izmjera na terenu

provo

enje do kraja godine koje su prijavljene do 31.08.

PromjenePromjene -- nain saznanjanain saznanja

prijavljene posjednici (30 dana), sudovi i tijela uprave (nakon pravomonosti)

neprijavljene utvrene na bilo koji nain

kao prijavljen na teret korisnika

izgradnja objekata prijava + elaborat

ogranieno provoenje

suglasnosti tijela ...


56/100

KN/2000 55

Uviaj / izmjera na terenuUviaj / izmjera na terenu

nain koritenja/kultura poetak/prestanak koritenja u poljoprivredne svrhe

ispravljanje pogreaka kod kultura/klasa cijela estica/dio estice:

cijepanje (numeriranje)

granica kulture (znak pripadnosti)

oblik i veliina estice cijepanje na dva ili vie dijelova

odvajanje dijela estice i pripajanje drugoj (bez numeriranja)

spajanje estica (jednaka kultura/klasa/korisnik)

ispravljanje pogreaka (izmjere, kartiranja, odreivanja povrina)

sporazumno ispravljanje mee

granice k.o. odvajanje dijela k.o. i pripajanje drugoj; cijepanje ili spajanje k.o.

...

Provo

enje promjenaProvoenje promjena

runa obrada: stare podatke precrtati a nove upisati iznad (crveno)

automatska obrada: ponitavanje postojeih i unoenje novoutvrenih podataka

novom izradom odgovarajueg dijela operata

sauvati povijesne zapise


57/100

KN/2000 56

Temelj za provoenje promjeneTemelj za provoenje promjene

konano rjeenje tijela uprave nadlenog za katastarskeposlove rjeenje suda - samo prijava

podaci iz rjeenja i ostali podaci unose se u popis promjena

obavijest nadlenom sudu (prijavni list + kopija plana)

Odravanje izmjereOdravanje izmjere

(parcelacijski elaborat)(parcelacijski elaborat) izmjera promjena

kartiranje na planu

numeracija estica

odreivanje povrina

Zbirka isprava


58/100

KN/2000 57

Prijavni listPrijavni list

IzmjeraIzmjera -- metodemetode tonost

opseg izmjere (dopunjavanje i ispravljanje plana) cijela estica (rijeka ?)

susjedne estice (ovisno o kvaliteti planova)

vrijede propisi o izmjeri omeivanje, izmjera, dozvoljena odstupanja

Osloniti na geodetsku osnovu (mreu sgt.) stari planovi (transformirati)

pravilne/nepravilne estice

Metode: polarna, ortogonalna, satelitska, (fotogrametrijska)


59/100

KN/2000 58

Skica izmjereSkica izmjere

jedan sluaj izmjere

priblino i proizvoljnomjerilo

Sadraj: broj skice (1 .../k.o.)

katastarska opina

metoda izmjere

staro i novo stanje

Zapisnik i PrijedlogZapisnik i Prijedlog


60/100

KN/2000 59

Iskaz estica iIskaz estica i DiobniDiobni nacrtnacrt

NumeracijaesticaNumeracijaestica

1351 135

3

1352

135 25

2251

25425

5 253

261

262or

v

vg

600 m2400 m2

150 m2

1261

or vr

dv

290 m2310 m2

180 m2

1202


61/100

KN/2000 60

Numeracija esticaNumeracija estica

302

vr vvg

120 m2 80 m290 m

2

702

vr

vvg

140 m280m2

70 m2

703

dv

160 m2

521 522 523

2351

526 527 528


5252

ordv

5251

Staro stanje: kat.est.br. 525 or2470 m2.

Novo stanje: kat.est.br. 525/1 kua br. 6 povrine125 m2i dvorite povrine 380 m2, te kat.est.br. 525/2, or1965 m2.

6522

ordv

6521

Staro stanje: kat.est.br. 652 or2928 m2.

Novo stanje: kat.est.br. 652/1 kua br. 18 s 2gospodarske zgrade 385 m2, dvoritem 500 m2 i or 200m2. kat.est.br. 652/2 or1843 m2.



62/100

KN/2000 61

Odreivanje povrinaOdreivanje povrina

iz koordinata me

nih to

aka izraunatih iz mjerenja oitanih s plana

mjera originalnih (P


63/100

KN/2000 62

Popis promjenaPopis promjena

PromijenjeniPromijenjeni PLPL


64/100

KN/2000 63

Provoenje u knjinom dijelu (Provoenje u knjinom dijelu (BZPBZP))

Popis katastarskih estica prijenos podataka iz popisa promjena zakljuivanje popisa skraenim nainom

Posjedovni list precrtavanje i upisivanje novih podataka osnivanje novih/ponitavanje posjedovnih listova

brojevi ponitenih posjedovnih listova se ne smiju koristiti

popis promijenjenih posjedovnih listova promjene provesti i u prilogu

Sumarnik posjedovnih listova provedba iz promijenjenih posjedovnih listova

Abecedni popis korisnika

Prijavljivanje Zemljinoj knjizi (Prijavljivanje Zemljinoj knjizi (BZPBZP)) poloaj i oblik/povrina estice

granica k.o.

vlasnik, posjednik

kultura prijavnim listom (prijepis i izvornik)


65/100

KN/2000 64

Zakljuenje i usklaenje operataZakljuenje i usklaenje operata

na kraju godine u pogledu ukupne povrine

ukupnog katastarskog prihoda

Obnavljanje (Obnavljanje (reambulacijareambulacija) operata) operata neupotrebljiv (dotrajao/oteen)

prenoenjem podataka iz postojeeg operata i promijenjenihpodataka utvrenih usporeivanjem

usporeivanjem - vie od 50% razlika (5, 10 g.) na temelju promijenjenih podataka uz unoenje nepromijenjenih

podataka iz postojeeg operata

kad odredi DGU (odreuje i nain)


66/100

KN/2000 65

uvanje dokumentacije katastrauvanje dokumentacije katastra

zbog velike vrijednosti i znaaja u nadlenosti dravnih tijela pregledno, sreeno po vrstama i zatieno od oteenja unitenja ili

nestanka

Ne smije se iznositi !!! - stranke dobivaju izvatke - javne isprave moraju

sadravati oznake i podatke iz ove dokumentacije

Dravna geodetska uprava (originalni podaci) o osnovnoj mrei stalnih geodetskih toaka

arhivske i radne originale listova HDK

listove topografskih planova

fotogrametrijska snimanja

o osnovi za klasiranje

o utvrivanju ljestvice katastarskog prihoda

osnovne podatke o katastarskim teritorijalnim jedinicama

Ured za katastarUred za katastar originalne podatke o dopunskoj mrei sgt.

(topografsko)-katastarske planove(arhivske i radne originale)

podatke izmjere

granice kat. teritorijalnih jedinica

knjini dio katastarskog operata

elaborate o odravanjukatastarskog operata

kopije, prijepise, otiske o osnovnoj mrei sgt.

listove HOK

topografske planove

osnova za klasiranje ibonitiranje

detaljno klasiranje i bonitiranje

o utvrivanju ljestvicekatastarskog prihoda


67/100

KN/2000 66

Zemljina knjigaZemljina knjiga

Glavna knjiga

(ZKU)

Zbirka isprava

(ugovori, rjeenja...)

Knjiga poloenih ugovora(zgrada, stan, vlasnitvo stana, s tvarni tereti)

Pomoni dijelovi

Popis katastarskih estica

Abecedni popis vlasnika

Zbirka katastarskih planova (Z.K. mapa)

.

lanak 6.(1) Zemljine knjige vode se runo (runovoena zemljina knjiga) ili elektronikomobradom podataka ( zemljina knjigavoena elektronikom obradom podataka:EOP-zemljina knjiga).(2) Zemljina knjiga voena elektronikomobradom podataka zajedno s katastromvoenim elektronikom obradom podatakaine bazu zemljinih podataka RepublikeHrvatske (u daljnjem tekstu: BZP) koja sevodi jedinstveno i na jednom mjestu zacijelu Republiku Hrvatsku.(3) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju sekako na runo voenu tako i na zemljinuknjigu voenu elektronikom obradompodataka, ako za zemljinu knjigu voenuelektronikom obradom podataka ovimZakonom nije to posebno odreeno.(4) Ministar pravosua odreujepojedinom sudu hoe li se zemljineknjige za pojedinu katastarsku opinuvoditi runo ili elektronikom obradompodataka.

lanak 9.(1) Zemljine knjige se temelje napodacima katastarske izmjere.(2) to je ovim Zakonom odreeno gledekatastra zemljita na odgovarajui senain primjenjuje i na druge katastre akosu podaci iz njih mjerodavni za zemljineknjige.

PovijestPovijest 29.09.1850. Provizorna naredba o gruntovnim i intabulacijskim knjigama kod

kotarskih sudova u krunovinama Hrvatskoj i Slavoniji uzor eko-moravske zemske dasky iz 1794

ustanovljavanje posjedovnog stanja od zemljovidnih povjerenstava(narisi bez geometrike izmiere)

12.12.1855. Gruntovni red (napisnik)

pravna osnova za sve kasnije gruntovne propise ozakonio naelo konstitutivnosti upisa i uveo naelo prvenstva upisa i

javnosti

tek nakon izrade katastra zemljita mogua potpuna provedba

16.09.1876. Zakon o sastavljanju gruntovnikih uloaka

odreen nain prenoenja podataka iz gruntovnih napisnika ugruntovne uloke (zemljinoknjine uloke)

osnivanje suvremene Zemljine knjige 1880.-1900.


68/100

KN/2000 67

Naela Zemljine knjigeNaela Zemljine knjige

stvarnosti predmet su nekretnine i prava za koje je odreeno da mogu biti predmetom upisa gruntovnice

iz Zemljine knjige mora biti vidljivo pravo stanje vlasnitva i ostalih prava

preglednosti brzo i lako saznanje cjelovitog stanja odnosnih nekretnina

legaliteta nalae ispitivanje elemenata koji ine temelj upisa

privole upis samo uz zahtjev ili prijedlog stranaka ili nadlenih tijela

specijaliteta svaki upis mora biti to preciznije odreen

javnosti svatko moe imati uvid u Zemljinu knjigu

prvenstva prvenstveni red upisa odreuje se prema trenutku kad je prijedlog za upis

stigao zemljinoknjinom sudu (dan, sat minuta)

Knjina pravaKnjina prava Vlasnitvo

Zalog

Slunost

Stvarni tereti

Otkup i prekup

Poraba (najam i zakup)

Samo upisom u Zemljinu knjigu se:

stjeu prenose

ograniavaju

ukidaju.


69/100

KN/2000 68

Zemljinoknjino tijeloZemljinoknjino tijelo

ine jedna ili vie katastarskih estica uz uvjet da sujednako pravno optereene; u istoj K.O. jednog vlasnika ili u suvlasnitvu ...

postupa se kao s cjelinom

Zemljinoknjini uloakZemljinoknjini uloak Sadri podatke o jednom zemljinoknjinom tijelu

Sastoji se od:

A - Posjedovnica - Popisni list

B - Vlastovnica - Vlasniki list

C - Teretovnica - Teretni list

lanak 20.(1) Zemljinoknjini uloak sadri posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasniki list, list B) iteretovnicu (teretni list, list C).

(2) Zatrai li to koji od suvlasnika, za njegov e se idealni dio otvoriti poduloak kao sastavni dio uloka.(3) Poduloak sadri posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Na upise u poduloak na odgovarajui senain primjenjuju odredbe o upisima u uloak.(4) Glede suvlasnikoga dijela za koji je otvoren poduloak upisi e se provoditi u tom poduloku.(5) Na suvlasniki dio za koji je otvoren poduloak odnose se, osim upisa provedenih u poduloku, i sviupisi glede toga suvlasnikoga dijela provedeni do otvaranja poduloka, kao i svi upisi glede cijelogazemljinoknjinoga tijela.(6) Prvenstveni red upisa iz stavka 5. ovoga lanka rauna se zajedniki.(7) Nitko se ne moe pozvati na to da mu nije bilo poznato neto to je upisano u uloak ili u poduloak.


70/100

KN/2000 69

AA -- PosjedovnicaPosjedovnica

naziv k.o.; broj ZKU natpis upisa

dan, mjesec, godinu broj Z pod kojim je prijedlog za upis zaprimljen u zk. odjelu

(Istodobno s Z.../...) zemljinoknjino tijelo

upis naziv, datum i broj isprave (ime tijela) vrsta upisa (uknjiba, predbiljeba, zabiljeba) bitan sadraj knjinih prava odnosno pravne injenice

osoba u iju korist ide upis

PosjedovnicaPosjedovnica


71/100

KN/2000 70

BB -- VlastovnicaVlastovnica

stvarna prava na zemljinoknjinom tijelu

ogranienja tih prava kojima je vlasnik kao osobapodvrgnut maloljetnost, otvaranje steaja, zabrana raspolaganja

promjene tih prava vidljivim uiniti ogranienja iz teretovnice koja se tiu vlasnika

VlastovnicaVlastovnica


72/100

KN/2000 71

CC -- TeretovnicaTeretovnica

stvarna prava kojima je zemljinoknjino tijelo optereeno otkup, prekup, poraba

tereti

ogranienja u raspolaganju

PoduloakPoduloakSuvlasnitvo cijele nekretnine i vlasnitvo posebnoga dijelalanak 66.(1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine (etano vlasnitvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikimdijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.(2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlauje suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno, da upravljajui timposebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvrava sve vlasnike ovlasti i dunosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo, pada, ako nije drukije odreeno, ini s tim dijelom i koristima od njega to ga je volja te svakoga drugoga iz toga iskljui.(3) Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradomili od prava graenja sa zgradom.(4) Kad je uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasnikom dijelu, pravne odnose glede te nekretnineureuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opa pravila o suvlasnitvu.

Nain uspostavelanak 72.

(1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano s odreenim suvlasnikimdijelom te nekretnine.(2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasnikom listu na suvlasnikom dijelu onoga suvlasnika za kojega jeosnovano vlasnitvo posebnoga dijela, uz navoenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se protee, a na posjedovni se liststavlja natpis: Etano vlasnitvo.


73/100

KN/2000 72

Knjiga poloenih ugovoraKnjiga poloenih ugovoraPRAVILNlK

o ustrojavanju i voenju knjige poloenih ugovora

lanak 1.Ovim pravilnikom ureuje se postupak polaganja ugovora o kupoprodaji stana u sluajevima kada nekretnina nije upisana u zemljine knjige, teustrojavanje i voenje knjige poloenih ugovora (u daljem tekstu: knjiga "PU").

lanak 2.U knjigu "PU" upisuje se pojedini stan bez obzira da li je zgrada u kojoj se stan nalazi upisana u zemljinu knjigu.

lanak 3.Knjiga "PU" vodi se kod zemljinoknjine slube suda na ijem se podruju stan nalazi.

lanak 4.Knjiga "PU" vodi se odvojeno za svaku katastarsku opinu.Knjiga "PU" sastoji se iz glavne knjige i zbirke isprava. Zajedno s knjigom "PU" vode se pomone knjige- Imenik vlasnika stanova i Popisnikupisanih stanova.

lanak 5.Glavna knjiga sastoji se od 50 uvezanih poduloaka. Za svaki stan vodi se poseban poduloak.Svaki poduloak sastoji se iz popisnog lista A, vlasnikog lista B i teretnog lista C.

lanak 6.Popisni list A ima dva odjeljka AI i AII (Obrazac br.1.). U odjeljak AI upisuje se zgrada u kojoj se nalazi stan koji je predmet upisa s naznakom ulicei kunog broja, te zemljinoknjine ili katastarske estice na kojoj se zgrada nalazi.U odjeljak AII upisuje se stan koji je predmet upisa s navoenjem poloaja stana u zgradi, povrine stana te broja i namjene prostorija.

lanak 7.U vlasniki list B (Obrazac br. 2) upisuju se podaci o poloenom ugovoru, ime, prezime, jedinstveni matini broj graana (JMB) i prebivalite

vlasnika, vlasniki dio te ogranienja glede osobe vlasnika u svezi slobodnog raspolaganja stanom.lanak 8.

U teretni list C (Obrazac br. 3) upisuju se tereti i ogranienja (hipoteka, slunosti i sl.).lanak 9.

U zbirku isprava pohranjuje se ovjerovljeni prijepis isprave na temelju koje je izvren upis u knjigu "PU".

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat e se od 1. listopada 1991. godine.

Obrasci knjige poloenih ugovoraObrasci knjige poloenih ugovoraObrazac br.1 (l. 6) - Popisni list A (210 x 297 mm)Kat. opina___________ Broj poduloka_______/zk.ul.ul.____________A

POPISNI LISTA I

____________________________________________________________________________Rednibroj OPIS NEKRETNINEPRIMJEDBA____________________________________________________________________________

1. Zgrada u ______________ulica________________________

broj ____ , sagradjena na kat. est.___________________

(Na drugoj strani)

A II____________________________________________________________________________Rednibroj OPIS NEKRETNINEPRIMJEDBA____________________________________________________________________________

1. Trosobni stan na etvrtom katu, desno, koji se sastojiod tri sobe, kuhinje I kupaone, ukupne povrine 85 m2

Obrazac br. 2 (l. 7) - Vlasni

ki list B (210 x 297 mm)

Kat. opina __________ Broj poduloka_______/zk.ul._______________

B

VLASNIKI LIST

____________________________________________________________________________Redni razmjerbroj UPISI dioPRIMJEDBA____________________________________________________________________________1. Zaprimljeno dana ___________ br. S ___/___

Temeljem kupoprodajnog ugovora br._______

Obrazac br. 4 (l. 10) - Imenik vlasnika (210 x 297 mm)

____________________________________________________________________________Prezime, ime i Prebivalite Broj pod-Oznakajedinstveni (mjesto, ulica ulopka uspisamatini broj i kuni broj) kojem je"ZS"vlasnika izvren

upis____________________________________________________________________________

Obrazac br. 5 (l. 11) - Popisnik stanova (210 x 297 mm)

____________________________________________________________________________Naziv mjesta i ulice Kuni lme i prezime Brojpoduloka Oznakau kojoj se stan broj vlasnika u kojemje iz- spisanalazi venupis "ZS "____________________________________________________________________________

Obrazac br. 6 (l. 15) - Izvadak iz knjige "PU" (210 x 297 mm)

Kat. opina______________ Broj poduloka_______/zk. ul.______

A

POPl SNI LISTA I

____________________________________________________________________________Rednibroj OPIS NEKRETNINEPRIMJEDBA____________________________________________________________________________

A II

_______________________________________________________________________


74/100

KN/2000 73

Knjini upisiKnjini upisi Uknjiba

je knjini upis kojim se stjee, prenosi, ograniava ili ukida knjinopravo bez posebnog opravdanja

postie se svrha Zemljine knjige na temelju javnih ili privatnih isprava - ovjerenih od biljenika/(suda)

Predbiljeba je knjini upis kojim se stjee, prenosi ograniava ili ukida knjino

pravo pod uvjetom naknadnog opravdanja ako isprava ne udovoljava svim uvjetima

prije pravomonosti sudske odluke

Zabiljeba je knjini upis kojim se ine vidljivim pravno vani osobni odnosi

nosioca knjinih prava ili se njima osnivaju izvjesni pravni uinci odnose se na osobu ili nekretninu

Zemljinoknjini predmetiZemljinoknjini predmeti podnesci i prijedlozi

zemljinoknjina molba podnesak upuen sudu kojim se trai neki upis u Zemljinu knjigu

pismen ili usmena (sud sastavlja zapisnik)

zamolnice drugih sudova

rekurs pravno sredstvo protiv rjeenja zemljinoknjine molbe

ne moe sadravati nove navode i isprave

rjeenja o rekursima

tube - koje se zabiljeavaju u Zemljinoj knjizi prijavni listovi katastarskih tijela

...


75/100

KN/2000 74

Baza zemljinih podataka (Baza zemljinih podataka (BZPBZP))

EOP-ZEMLJI NA KNJIGAlanak 163.

(1) EOP-zemljina knjiga je evidencija voena elektronikom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, asastoji se od katastarskih podataka o obliku, povrini i izgraenosti zemljita, te podataka zemljinoknjinoga suda o pravnom stanju zemljitapohranjenih u bazu zemljinih podataka (BZP).(2) Na EOP-zemljinu knjigu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zemljinim knjigama kad odredbama ovoga dijela Zakona nije to posebnoodreeno.

lanak 164.(4) Podaci o obliku, povrini i izgraenosti nisu posebni zemljinoknjini upisi u glavnoj knjizi, vekatastarski podaci o tome pohranjeni u BZP kojiine dio glavne knjige.

lanak 183.U posjedovnicu uloka koji se sastavlja unijet e se podaci iz katastra o povrini, obliku i izgraenosti katastarske estice, odnosno svih esticakoje tvore zemljinoknjino tijelo.

lanak 184.(1) U vlastovnicu uloka koji se sastavlja unijet e se podaci o vlasnicima iz zemljine knjige koja e se zatvoriti osnivanjem nove zemljine knjige,te iz knjige poloenih ugovora.(2) Ako u zemljinoj knjizi koja e se zatvoriti otvaranjem nove, a ni u knjizi poloenih ugovora, ne postoji podatak kome pripada pravo vlasnitvanekoga zemljinoknjinog tijela, ili postoji samo glede nekih dijelova prava vlasnitva ali ne svih, kao vlasnik, odnosno suvlasnik u preostalom dijelu

pravo vlasnitva upisate se osoba koja je prema katastru posjednik, odnosno korisnik zemljita.(3) Kad u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, niti prema katastru nije mogue u vlastovnicu unijeti podatak o vlasniku odnosno suvlasniku nekoga

zemljinoknjinoga tijela, upisat e se Republika Hrvatska kao vlasnik odnosno suvlasnik.(4) Kad je na vie katastarskih estica izgraena jedna zgrada, ili one inae ine pravnu cjelinu, pa e se kao jedno zemljinoknjino tijelo upisati uisti zemljinoknjini uloak, upisat e se u vlastovnicu podaci o vlasniku, odnosno suvlasnicima cijeloga toga zemljinoknjinog tijela.(5) Na upis iz stavka 4. ovoga lanka primijenit e se pravila iz stavka 1. do 3. ovoga lanka, s time to e se kao suvlasnici cijelogazemljinoknjinoga tijela upisati svi koji bi po tim pravilima inae bili upisani kao vlasnici ili suvlasnici pojedinih estica, i to e se upisati kaosuvlasnici na jednake dijelove ako ne postoji isprava o utvrenju veliine njihovih suvlasnikih dijelova.

Dvojni sustav evidentiranjaDvojni sustav evidentiranja Katastar nekretnina (zemljita)

Zakon o dravnoj izmjeri i katastrunekretnina(Zakon o geodetskoj izmjeri ikatastru zemljita)

Ured za katastar

Ministarstvo zatite okolia...(graditeljstva)Dravna geodetska uprava

katastarske estice ...(tehniki podaci o nekretnini -

posjed)

Zemljina knjiga

Zakon o zemljinim knjigama ...

Zemljinoknjini odjel Opinskogsuda

Ministarstvo pravosua

daje pravno stanje nekretnine


76/100

KN/2000 75

Upravna strukturaUpravna struktura

1947.Katastarska uprava kotarskog

narodnog odbora

1948.Ured za kata

Documents

-katastar-nekretnina-folije(1)