POJEDINI ---

LIST IZLAZI TJEDNO. GODISNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

ODI VIII. Sib nik, 31

BROJ 5. iječnja, 1937.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

URED N ISTV A l UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

Ozbiljna riječ U o,zbiljnim vremenima potre­

bna je i ozbiljna riječ. Dok se la­da ljulja na uzvalovljenom moru kao kakva mala drvena krhotina

' mornari gledaju na zapovjednika broda i očekuju njegovu promišlje­nu i odlučnu riječ.

Jasno, je da su naša vremena ozbiljna, kao i to da plovimo u la­di koja se sunovratno njiše na bučnim valovima savremenih dru­štvenih prilika. Zato je i nama po­trebna ozbiljna zapo,v jednikova ri-

. ječ, koju nećemo prihvatiti samo kao savjet nego i kao zapovijed.

Početkom ovog mjeseca sasta­doše se u Zagrebu skoro, svi naši biskupi i održaše svoje godi.~nje konferencije. lJ oni, poslije pet­dnevnog vijećanja, kao zapo v jed­nici na ladi koja se nalazi u opa­snosti, progovoriše svečano i oz­biljno: - na sve svoje vjernike u­putiše pastirsko socijalno pismo.

Pismo je prilično dugo. I mnogo je u njemu odlučnih riječi i snažnih misli. Tako odlučnih i snažnih da im se niko, ko je razu­mall., neće suprotstavljati.

»R a d m o r a h r a n i t i r ad­n i k a(( l - T ako nam pišu u svom pismu.

Bog nam je prepustio zemlju da je obrađujemo. I ona ne rada nijedan plemeniti plod bez naše suradnje. i Bez rada se ne bi talasa­la žitna polja, niti bi dozrijevalo jedro i slatko, grožde u veselim vi­nogradima; bez rada ne bi se diza­le kuće ni ponosni zvonici, niti bi fade i parobrodi rezali meku po­vršinu mora.

Rad je izvor svega blagosta­' rtja, civilizacije i kulture. - A što ni vidimo? Da se rad najmanje oošfuje i najmanje naplaćuje! Da !U žuljevite ruke najmršavije i u­'11orna čela najbljeđa! A da je, Jiše puta, najlagodniji život oni­ma koji, ne brinući se za ništa, m'ir-10 sjede od jutra do mraka i gri­::kaju najizabranije slatkiše zalive­lle s aromatičnim likerima.

Rad mora hraniti rad ­n i k al Ne samo onoga koji se 1,rovlači kro,z rudokopne rovove 1li sluša reske glasove tvorničkih .:viždaljki, nego, svakoga radnika . /?.ad mora hraniti seljaka koji plu­«>m p/uži i medu svježe brazde ba­c:a pšenično zrnje, kao i onoga ko­~·;, možda sjedeći za niskim sto,­lom, svojim duhom uzgaja nova pokoljenja ljudi ili na papiru baca misli kako da se čov ječansfvo u­·eći i unaprijedi.

Pastirsh:o pismo našega biskupa za 77Papin ~

Molimo za Papu našega Pija Xl Petnae t se godina ~tavr uje eta na vje/wvnoj Petrovoj Stolici slavno

vlaaa i mudro vodi Kri tovu Crkva PAPA PIO Xl.

OgromJia lwtolička Obitelj, okupljena u a,ulw oko Zajed;tičkog O­ca, prosla11ife i ove godi.Jte znaća/1zi ci'an knđ je PIO Xl izabra;t za Vrhov­noga Glavara i Pastira Kristova stada (6 veljače 1932} !uzo ~to i vele!Jni cilin kaci' je Njegova Uzvi§ena O oba o!lfunjetza ( 12 veljače 1922} Papinskom Ti­jarom, simbolom 1uzjveće 11lasti i ća ti na zemlji.

Oba veli/uz a1ogadaja mi ćemo, u nea'jelju 7 veljače 1937, većano proslaviti po a jec!JJLim imenom:

"p A P l D A N''. U teškom času koji proživljuje muče-no i nemirno čovječanstvo oči

sa flatolićkih V~aroda l kršćO{lslwg svijeta o1lrenute prama Vatikanskom svje­tiooiku, koji uvije/t rasvjetljuje staze istine, pravde i mira.

D011as llLJO možaa nikada velić(JJjtzi 'i sveti Lill PAPE odsjeva neo­bičnom svjetlošću u saria.ŠJzjoj ctu.Sevnoj tami!

P A P A je vladar carstva du§a i nosilac vječnih ideja - P A P A je pretstavnik Boga, vje6noStj. i čuvar moralJzih vret:Vnota medu ljudima - P A­P A je prvi propovjedJnik Kristova E{vandelja i "zepogre§ivi Učitelj i lttmdt Kristove nauke!

Oci!atle i vdić/;;ul i uzvi 'l!o/ZP,St i značenje P A P E u svijetu i dorzas i uvije/t u povije ti čovječanstva. Ne mnri lwje On ime no i, u koje doba vwda, knkve je djelatnosti, P A P A je uvije/l živi P E T AR, Zamjeni/t KR l S T A Oo poda, !toji živi ll svojoj Crkvi u vojim "zamjesnicima. Ka­tolici Oa stoga neizmjer{lo štuju, stu' aju i topl;o, na~p l žarko ljube.

Ovogoa'išnju radost " PAPINOG DANA" pomućuje bolna pomisao da naš ZajeđJI/ič/d 0/.i:zc od više vremena boluje i te§ko trpi. P l O X l i u svojim patJtjama divan je Učitelj. "Ove godine - u svom božić"wm go­voru kazao je Sv. Otac - Boža.nska dobrota Nam je dozvoliw da molitva­ma, d'jelima i žrtvama tolikih drugih i Mi ne5to cfopri1zesenw Našom !Jo­le~ll". - P A P A trpi ali On sve namjenjuje i upravlja Bogu za svoje a"rage sinove, za one koji vi~e tre/Jaju pomoći i utjehe. P A P A moli u svo­jim bolima za bijecmille, gre 1lille, lioJesn.ike i umiruće. - U Njegovoj bo­lesti odsjeva ll nekoj neobičnoj ljepoti apostolat molitve i žrtve fto On toli­M pata vjernicima nagiasaje i prep1ručuje.

Dubolw d:ira sijedoga Starca, boles:wg Oca, ljubav Njegove /jez­brojile ajece, koja saosjeća s Njim i zd'ružuje se a molitvi. "Tu patnju Nam je boža.Jzslw dobrota - kazao je Papa u božićnim čestitl<arna - ne­posre&n..o 'i obilno nađolmadila di11nimi ttzbuti'ljivim izratimn sauče§ća prelw molitava, o kojima sa svi/z strana. iz svi/z a'ijelova Crflve posljednjih dana ti.'olaze sve čeSti glasovi i tješe Zajedničlwg Oca".

Dragi vjern;ci! Ovogoti!isnji "p A P l N D A N" mora Q.'a bude ,D A N M O L l T V E".

Katolici nelw svoje tople molitve uprave Bogu za preti.'ragocjeni život P A­P E P l J A X l. Sva wobra djela, sve žrtve, pobožnosti l sv. pričesti ovoga riana neka su za Našeg OCA da što prije oza'ravi, i to potpuno.

13aš istoga ci!aua u ner!Jjelju 7 veljače zakljućiće se XXXIII MedaJZa­rodfli Euharistički Kongres u M(JJnili VIO Filipinama, lwji se otvMa 2 veljače. Sv. O T AC po Svomu Legatu lYiće prisutan na ovome Kongresu. Euhari­stibwm ISUSU dizaće se Toga đtNza i žar/te molitve za Namjesnika Kristo­va. Buti.'imo u duhu sjedinjeni i mi 1t neOJjelju 7 11eljače s ogrom"um !Jro­jem učesnika na Euharistićkom slllvlja 1t Manili. Naše molitve i v. pričesti neka i/TUl.ju i ova naiUJJlu.

Sveće.nici i d!aš•obri?;nici u nea!jeljlt 31. t. mj. ili na blagtfu,n Svi­jećnice po svim crkvama ~ibenske bislmpije i apostolske aa'mW!istracije pro­čitaće ovo pismo preko službe Božje. OaJje inul više misa neka se ovo učini pre/w sva/te sv. mise i pri popociJnev~zoj pobožnosti. Neka a~bri~nici po­ta/uzu v ;erni/le shodnim riječima da ~to t;epše i sveč{l:flije proslave "Pa pbz Dan" i Eultarističld Kongres u Manili. U svakoj župi služba Božja 1nora tili bude kno §to biva u najvećim blagci'.a;zinw. Propovijed inw biti o Papi (De Prima tu). l za svečtMe mise neka se zapjeva "T e be Boga ll v aLimo' pr ea! izloženim Svetotajstvom.

Otije ima vi§e misa dopuštam tili svečana Misa bude zavjet/za Misa (Nastavak na 2 stranJ.)

S kratkom, ozbiljnom TLJeC)U: r a d m o r a h r a n i t i r a d n i k a!

............ [ ...... , ... ..., Citajte >)-Katolik«

.. ............ aa .. •

Plaća radnika - oca o,bitelji mora biti tolika da s njom može pristojno preživifi on, njegova že­na i nejaka mu djeca!

T o je poklik naših biskupa, a to je i zahtjev one pravde koja i­ma svoju najjaču i najvjerodostoj­niju obranu u Evanđelju.

Međutim nam dolaze neki, s crvenom per janicom na glavi, i ka­žu nam: Samo mi tražimo pravdu, i jedino smo mi njezini iskreni bor­ci.

Kako su te umišljene rz]ecL plitke i zast ar jele, kad ih postavi­mo pred evanđeosko ogledalo! O, niko nikada neće sastaviti bolji, temeljitiji i odlučniji socijalni pro­gram za pravedno uređenje ljud­skog društva, nego što je on·aj ko­ji je nekoć proglasio Bog-čovjek, a koji se danas nalazi zapisan u knjigama četiriju evanđelista!

Ovako zvone riječi evanđeo­skog socijalnog zakonika o, radu u biskupskom pismu:

Po nauci našega Spasitelja, koji je uspostavio čov ječansku vri­jednost u svakom čo.v jeku, b i o o n g o s p o d a r i l i s l u g a, b i o on bogafav ili siromah ... mi, kao radnici na njivi Gospod­njoj, pružamo svoju ruku onom mukotrpnom radniku u tvornici i na seljačkim njivama, te dižemo njegov rad do pune cijene. Tr a­ž i m o z a t a j r a d p u n u n a­p l a t u od svih koji unajm/juju radnikoyu snagu. Dižemo otvore­no svoj glas za socijalnu pravdu i za svakoga radnika kao čovjeka, jer svaki nosi u svome pa/ničkome i smrtnome tijelu i neumrlu dušu.«

Naši biskupi progovoriše oz­biljnu riječ, a mi smo. tu da je pro­vadamo i provedemo u djelo.

lg.

Kstoličke pobjede

PR LAZI NA K TOLICIZAM U zadnje e vrijeme u okolici Ze­

nevskog jezera opaža utješna pojava. Iz­gleda da j cijele krajeve zahvatio neki val prelaženja u katoličku Crkvu. Veliki je, naime, broj onih koji su već prešli, a nova prelaženja se zbiva ju ne­prestano ..

Zanimivo je to da e sva ta obra­ćenja događaj u na vlastitu inicijativu, bejl) propagande.

l

Str. 2.

PET PUT

U pro incu prošle godine su bil i u Bernu (u Svicar~koj) na ject1nid Sa­,·eznog pred tavni tv~ izbori.~. prc.d jed'nika aveznog VIJeća, kOJI JC UJe­

dno i pred.jcdnik republike. Već po peti put je izabran Jo ip Moth. Tom prilikom je predsjednik jednice a­' cznog pred ta v ni tva rekao izabranom pred. jedni ku:

" Z mija odaje priznanje vašoj koncili jan tno ti i pol it i čkom po tenju. To u krepa ti, koje u obje kuće po­nttkale da vam eć i prije po,·j rc mje-to pred t:ljn ika (min i tra) avemog

od jeka za vanj ke J10 love. ko traži­mo koje u va d'uhovne nage vodile u ,.a oj p0 l i tičkoj djelatno ti, držim, da to nalazimo u • vijetlom troj tvu : na'c kr~ćan · ke \' ~ere, vave vjere u na 1'puk i va'e vjere u čovječan tvo. Neka bi va te snage jo~ dugo vrem na po­d upirale, da bi u na tavku svoga zva­nja mogli raditi za d b'r i reću Svi_ car ke."

Jo ip lv\otta ima 65 godina. vcu­č ili:ne nauke je zavrvio na katoličkom : ,·euč il istu u fribourgu , a ka ni je u A\iinchenu. Rano je pri tupio ka tolič­koj konzcn·ativnoj traltlci i po lao joj 'cf. God. 1911 je potao mini tar za financi je, zat im mini tar van j kih po-lova. l(ao takav poznat nam je iz

·j dn ica Društva aroda. a tupa u­vi jek kao i kren i pr i taša mi ra. Nad< , 'e e i ti če njego a nep()koleb'iva vjer­no t katoli čkoj Crkvi i njegov uzor71i obite l j k i život.

PROTI PRLJAV TI lE

pliv fi lma je ilan . Po lao je uz­gojiteljem i pro vjetiteljem naroda . Zato nam po t.aj ja no za'to e ame­rički katolici toliko zauzim lju za kino. l vim ilama se bore protiv loših fil­mO\·a.

Tako ameri čki i u ovac Danijel Lord vodi pokret protiv nećudorednih filmova. Svi biskup lei li tovi u j eli­njenim Državama u u i to vrijeme najavili že toku borbu protiv takvih filmo,·a i počel i popi ivanjem č la­nova za Legiju Pri tojno t i. Lozinka im je: nečedan i nemoralan film . .. amo za nečed nc i nemoralne ljude !

U pjelo je preko očekivanja. Broj članova je nara lao do 10 milijuna. Legija Pri tajno ti je poče la pregova­rati sa llo!Jy,x·oodom . l tu su uspjeli ! Glavni odbor je udovoljio njihovim za h t j e vi ma.

lu čaj u da e proizYadači fil­mo\'a ne bi držali obećanja, amer=ički je epi kopat zak l j u čio , da će za neko vrijeme vima vjernicima u \ merici zabran i ti po. · ećiYati kino.

EPR IJ ·1 Ll J CRK\'1:. BRA, l VJE­RO, A..Uf(

\'odeću ul ogu imade u ,\\ek iku ntonio oto Ooma, neprijatelj kal'J­

l ičkc Crkve. Jednom j zgodom imao gO\ or koji j vrijedno t.apamtiti. ti­tava dva e ata govorio je . abranirn pn v­nicima da je vjcnnauk u "'koli potre-

. ap~Jwn :,am .e sm,r io. Po !Jie dugog J.uhvan ja v0zom, autobtiSt'm i ta jiganw do'ao sarn kući. i\ \nošl\'o ll'pomenn, 1 o ·e il,a gnd' v 1 i < ~ Ja.

Moram prunali: bilo je lijep . f u i tćuno l'>je'ina <.nijtga. ndjc pri­mamljh·o 'ijetlo kabareta i barO\·a a iznutra e čuje pomamni takt 1 oevro­peiziranog jan-a.

!lot-n da Vam pričam o jednoj noci koju sam proživio. 1 ot· raspolo-žen ja noć m i j dt a i ;.a ba vc ...

'J o \ am je bi lo u J.:agrebu. 31 decembra ]036 .. Znate li

;to to znači'~ To je nel nj i brak tare gre;nict koja nas je nadarila maćullin­skim darovima: bijedom i neza p lc­nosću .

~ i Ive tarska noć . . . ot· neobuz-dane l iucl'-'1 e naravi noć, bez nad-zora, u vc."dju i ·n ijchtt.

l ' ·1o am u clru~tvu pri alel i t i prijateljica. 7.:tiito da vječno bud ·m

~amac? 7 ar ·v1jd nema b ri i vc d ill t1 c111ttaka ')

ja11 Je već dl"t·ždio pun 111 sn~t­gom. Laparan zadah na(-a-. mc ustavi, ali p )gled na rasp:Jjasano t i mlad J l

• K ATOLIKe

" De anni11er ario etedio,Us seu coronatio11i Summi Pontificis" !wo u mi-

solu "in fes to athecJfrae S . Petri" 18 siječnja itl colore altio, cum Gloria, wtica ora fione pro Papa, sine ulla commemoratione, Credo, praefatlone apo­stolorum et ultimo EvaJLftelio s. Joannis.

Preci' večan ošću tri 'dol!w, naime 4, 5 i 6 I' eljače slaviće po svim cr/,·vama ujutro, u pociJne i u večer . U ubotu, u prea 'večerje, u 17 sati, a u neO:jeljiL ujutro u 6 sati i u pod/te za la viće sva zvona svih cr!t.a va u sV­ben koj bislwpiji i apostollw j aalninistraciji za pola sata.

Vjemici, osobito članovi(ce) arus'fat'a Katoličke Altcije i vjersltih a'ru Slava ne/en pri tupe na ,papin Dan" 11. Priče ti, !loju ne/w namijene za sretno i a'ugo vladOJtje P l J A X l i za Nje~ovo a"ragocjeno zdravlje, !wo !što i po na/tani Eu/tori fi j lwg l(on gresa u lr'lanili .

U tol!toj bazilici u Sibenilm u l l sati biće pontifilwt!la zavje f.Jta Misa za P A P U . U 17 sati ta!wder u bazilici biće flrOpovijear o Papi, a zatim prea' izloženim Svetotajstvom ispje raće se " Tebe Boga hvalimo" sa molitvom za Papu.

U onim mjestima, ftd'je je moguće, ne/ta e obavi i vanjslla sveča ­

nost naime prigori'na Alwdemija tt počast Sv . OCU. Sibenifl, 26 sij eOn. ja 1937.

~

ban. Jedino katoličk i moralni nauk mo­že pa it i Mek iko od gotove propa­li. Među o tal im je rekao:

"Zločin je bio kad mo križ i e­vanđelje oUranil i iz škola. Po ljedice toga nepromišljenog koraka eć mo­žemo opaziti."

To je kao grom iz vedra neba d'jelovalo na lušatelje koji u se sa­ta li da čuju kako imaj u progonit i

Crkvu. iše e puta događa da zavedene

dovedu na pra i pu t i tine te k i udarci udbine.

ŽIVOT S CRKVO M Crkveni 1~a leodar

edj l ja, 3 1 I : - edjelja šez-desetu ico. - Spomen v. Petra lo­la ka, priznavaoca.

Ponedj l jak, J JI : - Sveti l gnaci­je, bi kup i mučenik.

torak, 2 Il : - $vijećnica. vi­jećnica je bi la nekada zapovijedani blagdan, a sad to više nij . - "'etrcle-eti dan po lije rodenja došla je Bl.

Dj. 1arija u hram da prikaže husa i da princ e žrh u za oči' ćenje. Taj d -gadaj dana Jm·i mo. Dana e u cr­kvama blago ivl jaju vijeće; taj običaj je utemelj en u ri j čima tarea Sim una: " Sad' o tpu ti lugu voga, Go podine, jer vidjev e oči moje p.:1 enje tvoje ... vij ell o na ra vijetljenje na­

r oda " ... ri'eda, 3 Il : - SI'efi Blaž, bi­

~ kup i mučenik. ,·eti Blaž je bio naj­prije lij ečnik, :1 onda bi ·ku p u gradu

eba ti u Armen iji . Kako je jednom izliječio ntkog dječaka kojem u je bila u g rlu zapela ribl ja kost, t0 sc uveo obič-aj ela ~ na njegovu vetkovi'nu o­bavlja blago lov grla ili grli čanje.

C:etvnak, 4 ll: - veti Anarija e or sili i, bi 'ik tt p i pr i z nm alac.

!)etak, 5 l I: t•f' fa A ga fa , d~ e-'ica i mučen ica.

ubota, 6 II:

povuče me unutra. Tjele a su e, u lu­elom taktu foxlrota, okretala cl\ora­nom. Tamo u bacali h.-10rianclole. er­pentine u J)()ve;A'llc ug love dv rane i dale joj fanta tič1n izgled.

,, e e mijalo. l mlado t i . ta­ro~t. Oči u razbludno letjele cl\·ora­nom . a tola k . t lu .

jeo "<~111. 7 ·t susj ·dnim lo!Jm \C.'iela grupa ra;bija čaše ludačld e mije.

ro je . amo j)JČctak. rek je j -danaest, a kaci cl ode ponoć, kaci . e tara otpra\i na zadnj i pul, ta(h će

~il\c tnrska noć poprimili voj pravi hrobni sja j.

l onoć ... Pucaju (ep vi šampanj-kill boca. l~azb ludn i hihot ori <;C kroz

~alu. Toče e li ker i. l ~acaj u e novci. Primav ima na gudal u tri lot in jarkc. Razbijene č-a~e gutaju novce kao ne­z.asltna neman. I gračke, koriandoli .. .

ck ~e troši , Li, ·tara prolati, a no­\ ' U treba clo<; lojno pJ Javili na kra ljev-ko prijestolje. ·

l ikeri - - novac. . . oval' opet likeri.

.Jazz j lrcšlio kao J)Q!llaman - -

\ani? Peri lerija J av.:J.. ll laci ni ziclo' i,

hladni <;t'lllO\ i. Bijeda je udarila vo j pečal na lica iromaha.

tara O\ e n oći ide u nepc>Vrat.

Dr. Fr. J E R. O L l M M l L E T A s. r. bis/m p i apo t. aa1ministrator

kup i priznavalac. -v ta Doroteja .

e i

Ned jel ja š e zde setn i c a

ćitanje po. lanice blaženoga Pat'­la Apostola KorinćaJiima ( ll ll , 19-33 i 12, 1-9) : - Braćo ! Rado pod­no ite b zum ne, kad' te sami mudri. Jer pod no ite, a lro va ko u rop tvo baca, ako ko prožd ire, ako ko grabi, ako e ko uzno i, ako va ·ko po obrazu bije. a ramotu govorim, kao da mo mi bil i slab i u tom. ( im e ko poono i (kao bezuman govorim), pono im e i ja: Zidovi u, i ja ~m; I zraelci u, i ja sam; potomci u brahamovi, i ja sam; lužbenici u !(ri tov i (kao bezuman govorim), ja sam jo više,

i'·e sam e trudio, vi e sam pLita bio po tam nicama, preko mjere rana za.do­bih, mnogo puta am bio u pogibelj i mrtnoj. d Zidova sam primi o pet

puta četrde et manje jedan udarac. Tr i puta sam bio iban, jedamput ka­m novan, t ri puta sam dož.ivio brodo­lom, n oć i dan topio am e na pučini mor koj. Ce to sp.m bio na putovanju , u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od pogana, u pogib lima u gradu, u pogib lima u pu tinji, u po­gibl ima na moru, u pogib lima od laž­ne brać ; u trudu i muci, u mnogom n pavanju, u gladu i žeđ i , u mno­gom po tu, u tudeni i g lotinji. sim onoga šb je izvana, na !.ojanje moje , \·agda'nje, briga z.a \ 'C Crkve. Ko o !abi, i ja ela ne o labim ? Ko e .::ablazni, i ja da e n ra palim? ko -e treba hvaliti vojom ću e labo ću 11\aliti. Bog i tac Go p:xlina na ega L u. a l(ri h, koji je blago !ovij en na 'i jeke, zna da ne lažem. U Damasku namj nik kralja Arete čuva e grad Dama k da me ulwa ti ; i kroz proz r pu:ti e me ll ko u ni ;.a zid, i tako

izbjegoh iz ruku njegovih. \ko e tre­ba 11\·alit i (no ne koristi), d ći 6.1 na 'id enja i objavljenj1 Go roclnja. Znam čo,·jeka ll l(ri tu, koj i je prije četr-

utra će o \'anuti prva zora, pno jutro ove godine. ~ lara sa svoj im nakaznim

licem i darovima bij de i siroma't\•a od lati, a u tra će doti nova !

A ' to ć ob :lm cl' nijeti ? !(akav će dar dati f erifer ij i vcij prvi dar?

Opel: bij d tt i iromaštvo! l o li .;iromaval·a će kao i th ada c\·okotati od zime, a želudci će monotono pje­\ali pjesmu rrlad i Ollll iz tare godine.

,\ kad bi i1. kabareta i barO\a pokup1li novac koji , e utro' io na ;";am­panjac, likere, razb llld. .. i dali ga l eri:' rij i? - irotinja bi se razvesel i­la, t'tlia bi ?.ivot u njegO\oj ljep'o j p je 111 i i ne bi evo kob la!

li ~altlpan;ac i roxtrot tl ih-e­star koj n oći, p-Jd ,taktom bvgla\ og jat/'t, ne i pllst:lju e lako.

ih e tar ka noć i ~irotinja! ' Enigma/a

Zalutalom drug u Druže,

j e ća li e naš ih djelinj kill da­na i .anja? Zar si :raboravio ona na~a e la i rutnena li c.1? Zna v l i kad mo

mi d\'a skakuL."lli po cvj tnim livada­ma?

ig-urno e sj ća v kad . mo, ja i ti, bra ti rosno, miri av cv i jeće, o obi­to na ri jela , i u večanoj ga proce-

nae t godina, ela Ji je u tije lu , ne znam, ili bez tijela, ne znam, Bog zna, bio odne en do trećega neba. I znam za ovoga čovj eka, da li u tij elu ne z1fam , i li bez tije la, ne mam, Bog zna, da je bio odne en u ra j i da je čuo otaj tvene ri j eči !«ljih čovjeku ni­je slobodno govori ti. Ovi m ću e_ hva­liti, a obom e n eću ni ta hva liti, a­ko ne labostima sv jim . .Jer kad bih ~e i htio hva li t i, ne b-ih bio bezuman, jer bih i tinu kaza.o. Al i puštam ela me ko ne cij eni više nego što vidi na me­ni ili to vuje od' mene . I da se ne ponesem s velikih objavljenja, d~m mi je trn u tijel u, anđeo sot:t:min da me udara. Za to sam tri puta mo l.ic Go-poclina da ot tupi od mene. I reče

m i : do ta li je m i lost mo ja, jer e si­la u labo ti usavršuje. Rado ću e da­kle hvaliti svojim slabo tima, da s u meni na tan i sila Kri tova.

t Sliiedi v. Evanđelje po Lulu (8, 4-15). - U ono vri jeme : Kad saku pi veliko mnoštvo naroda te do lazili k I u u i iz gradova, reče prilici : Iziđe ijač ela ij e jeme svo­je. I kad je ijao, jedno pade kraj pu ta, i !j)oga'Zi e, i pt ice ga nebeske po, , zobaše. A drugo pade na kamen'1 i iz· niknuvši o u i e, jer nema e vlage. l drugo pade u trn je, i trn je što zaje 1

cl no uzra te, pr iduši ga. A drugo pa de na dobru zemlju, i izn iknuvvi do ne e to truki rod. Govoreći ovo po ' vika: ko ima uši da čuj e, neka čuj e A učeni ci jegovi pitahu Ga što znač ta pri ča. A On im reče: Vama je dane ela znate otaj tvo kraljev tva Božjega a o taJima u p ri čama, da gledajući n< IV ide i lu ša.j uć i ne razu mi ju. Ova pri ča znač i : jeme je rij eč Božja. Koji t kraj pu ta, to u oni ko ji lušaju, p< dolazi đavao i uzima ri ;eč iz njihov· rca, da ne v jeru j u i da e ne past>

l(oj i u na kamenu, to u oni koji kaG čuju , s rado ću pr imaju r i ječ, ali ov korijena nemaju, jer za nekio vrijem vjeruju, a u vrijeme napa ti ot tu pe A koje pade u trnje, t o u oni koj lušaju, ali oti:av i za.gu e e od bri~

i bogat tva i na lada o oga života ne dono e roda. koje pade na dobn zemlju, to u oni ko ji ču v i, drže rije• u d'obru i či. tu srcu i plod dono e t u trp ljenj u.

Sve bliže korizmi

Kor izma nam e približava bržim koracima. j oš malo, pa će poče ti četrc!e etdne,rni post.

Korizmu možemo za.m i liti ka ,·eJiko veti'te, i punjeno ota j tven on polut::~mom, bez ukra nib predmeta l kićene ljeJ)Qte. to veti te ćemo tu piti upra,·o na Ci tu ri jedu .

ego, koro vako veti'te, \'ak crkva ima pred glavnim ulazom neko liko st penica, preko kojih moraj u u zaći vi koji nam jera\ aju u ć i u ,·eti te. Tako i korizma, tO likovito -,·e

ti'te, ima pred obom, preo ulazom upra,·o tr i tepenice, preko koj ih jo e pribli/avamo. Te tri tep nice

tri predkorizmene nedje l j edamcle~etn ica, v ezde etn i 1 i red et

nica.

iji bacali pred ~aloga I usa. Da li . i zaboravio kad m

loo• rca, pozdravljali blago ivajte oče?!

Sjećaš li e naveg rad'o nog d j eč i je g p je' uckanja? \'oJe cl bre maj k koja .te je učila molitvice dragom Bo gli?

l ra' o reci: sjeća~ li e vega o\·o ga!? Iskr no mi priznaj: apć li t i'ta hoja ,avje t o odm mi li ma i ll pomcnama!?

Siguran . am tla te ona prekora\' zbog b og~ .::ad'ašn ~eg žiy; ta i hoće cl te ,·akako "jeti li jepi h d j tinj kih da na. Ali ti na ~ve lo o taje~ hladan . O dru/e, men i te j i kren žao !

rvcna aY t .ml1\'atila je i tcb\ ll woje nemilo reine pandže. P, tac , i n;ezinim plijenom . Duboko te jt zall\ a tila -,·ojim otromim žalcent. Bri žno je vrebala na tebe, viel ći da je ll \

izbj rrava već ela ' ljubi njezin gork otro\. Ta grci ija najpri je je ot ro· ,·ala tvoje mlad'o i ne ' ino , ree, j r j< znala ela je tu r di~te vih tvoj ih pl menit ih mi li i želja. I pr i hitac t

tvome reu u per i la je na Bogn i na a man l tvoji h otaca - v tu vj eru.

prvi mah bi lo li je te ko poga zi ti vj r ll otaca, a li ti e ni i supro ta v ljao.

I rvem avet je u p jela ! Učini l~ j ela ono to i negda ljubip i

Prvu tepenicu prekorač i mo; da­nas se ,. ć p p smo na dlrug>u : nala-l ima e u ned j lji zele etnici.

Kroz ovu nedje lju tavlja nam (llaj kn Crkva pred oč i tr i vij -tl..'\ i uz­v i~ena lika: Nou, ve g Pa. vl i l ri ta .

pravednom o i, n jegovim i-novima, o gra \enju kovč ga i općem potopu čitamo u tenj ima ove edm icc.

za:\to to? Korizma je doba po ta i pokore.

A po timo i činimo pokoru radi to­likih počin j en i h grijeha. Grijeh vri je­đa Boga, i jegova praved~10 t ne mo­že dopu, titi da grijeh o tan n kaž­njen .

Tn L tinu nam po vj edloču'j i op­ć i potop, ko ji je po lan od Boga radi !od jela ljudi. Opć i potop je bio od

Boga naložena pokora ondašnjim lju ­i n1a -gre~n icin1a.

li kod općeg potora nij po-ka;-ala a rno Božja pravedno t, nego i t jegovo v liko milo rd e. 1ilo, rd je Božje, na ime, pa il oa od veopće roJ a ti , a P' njemu e . ačuvao i jud ki rod.

Pra\edno t i mikl rđ e, - to u vije Bož je odlike, o koj ima nikad ije prikladn ije razmi~ l jati kao u oz­il jno korizmeno doba, na koje e, \ 'O . ada, nepo redno pr ipravljamo.

Zato nam Crkva kroz 0\'11 cd-1icu tavlja pred oč i li k oa.

A -,·eti Pavao? - On je najveći lpo t<l l i mi ionar. Citav život mu je io puto\'anje, na kojemu je ijao č i ­to i zd ravo jeme riječ i Božje.

Dakle, ve ti Pa ao je b io· najgor­ji' iji i jač Božjeg jemena, koje pada

ljud ke du e da ih oplod i i oživi. baš O\'e nedjelje e či ta ona lij pa I-

u ova pr i ča o ijaču i jemenu . jeme je - kaže I u - r iječ

ožja. baš e u korizmeno vr ijeme ropovije_d~ i luša r i ječ Bo.lj'a ćevće ego ikada, ona ri ječ koj 11 je, onako orl ji\'O i neutrud'ivo, ijao nenatlrrilj i­i apo to l naroda, vet i Pa,·ao.

o ,·e nedjelje čitamo i odlomak jegO\·e drug po lanice l orinćanima .

nj emu nam crta voj mukotrpni .!i­.'Ot ko j i nam u ovo pokorno korizmeno ri jeme može i mora tuži t i kao uzor pobuda.

Zar nećemo drago\·dlj no i punja­a ti one blage cr "·ene zapov ijedi o

w rizmenom po tu i nemr u, kad nam v. Pavao p r iča:

" ... \' i e puta sam bio u tam nica­a, preko mjere rana zadobih, mnogo

uta sam i:Jio u pogibelji smrtnoj. d' Zidova sam primio pet puta četrde et

anje jedan udarac. Tr i puta sam bi iban, jeclamrut kamenovan, tri puta am doživi? brodobm, noć i dan to­io sam e na pučini m or koj"?

I , oe, i PavaJo, i l 'ri t, ,·ojam ričom o i ~aču i jemenu, daju nam, to, dO\·oljno gradi o za raL!11 i'l janje za pripra\'U na korizmu.

Crkva nam pruža -pa ono na red­h ·a, i ko ih bude već sada upotrebi ja­•ao, u korizmi će jeme riječi Božje roklijati u njego,oj dusi, uzra ti i

)onijeti u kr ni plod. Pa ako kroz o­•e dane o jetimo u sebi Jabo t i ma-

•KATOLIK.

Poklade U ludom mo vremenu pol lacl a.

ve ludu je, traži eselja i zabav·:!. dla,d ~ e na plesove, traže se liLl' rei m

nove ha lj ine. T r ba i na l<rabulj ni ple. ; lu je najviš prigode za .mbavu . Tu j li jepo, ve cio, puno svakojakih privlač i-o u.

ova e baca, kup uju se haljine, divne, vilcnc, od na jmodern ije vile, nove it e lc, -ogrtači , ko ti m i za ma ki­ran je; treba platiti i ula'ln icu\, a i na pie u e pokazati , pa kup iti o o ili o­no, vc t ponude.

Potroši se na hil jad d inara! zaSto? Med u tima ima m žd i koja, nazo\' i, kom uni lk inja koja propovijeda socija lnu pravd u, tra/ i da e pomognu iroma i, zap u' teni i besposleni radL

nici .. . l ona je novac bez potrebe Iro ila , dok u iroma i u svojim bijed­nim ku( icama jaukal i od g ladi i tu­deni, čekaj u ć i da im e neko miluje.

Pol lade u. Reda se pl es za pie­om , j dan lj p i i p ri v lači v i j i od dru­

goga. li uza sv u privlativo t, uza sav jaj ' to ga imaj u, veće j i jače njillo­

\'O ra;-orno djelovanje, pogotovo djelo­anje krabul jnog plesa, gdje triumfi­

raju zl i duhov i, koji u pri utni na vakom pie u.

jajnoj dvorani, ok i ćenoj šare­nim papirom, vel iki m vijećn jacima i bli tav im ogledalima, sakuplja e ve­ve ela zakrabu l~ na mladež. djekuje ~ m i jeh i šala.

Glazba za~ v ira - pie započne. l početka malo u kočeno, a kasni;e vc brže i ve lije. Zvuko\ i po ta ju jači i diraju v ć razdragana rca pie ača. Pa­ro\'i ~ e vrte. 1 lad ić prima djevojku u

i mi -anatizam , · kojim e boljše i1.am

bacio u trast\ en boj proli vemu 'to no i na ebi Božje im i pečat nadna­ravno ti, po tao je tako pa'klen ki, da -e u i. tinu ne da vi'e protumačiti na­ra\ nim ilama.

Poznali n · mačk i pozna,alac bolj­'e\'izma, njegove biti i njegO\ih naka­na, Bertram , chmilt pi' o tom demo­nizmu boljševizma:

,. e treba dokazi\'ali, da e bolj­'e,·izam o niva na načelnom bezbo tn1.

li lim nije mnogo rečeno, jer je načelno bezbo tvo temelj i nekih dru­gih drža, n ih doktrina, ali one ne zabacuju rel igiju, već ·' nastoje U[ reg­nuti u lužbu drža,·e, u koliko e da zlorabiti u tak\'e vrhe. Pu"taju je da vri;edi tako duglo i tako daleko, dok ne

lak,alo t, molimo, kao 'to moli Crkva na početku dana~nje v. Mi e.

,,U tani, što pavaš, Oo podine? U tani, i nemoj na odbaciti za svaa­da! Za to odvraća lice svoje, zar za­boravljaš ne\ olju na~u? riJ elo e naše ,·alja po zemlji. U tani, GJspodine, pomozi na i izba\ i na -."

Liturg

svoje ruke, zavrt i e s njom dva, tr i puta, pa dobije drugu, t reću j tako na­prijed dok s sv ih ne z.1.siti.

Ali još je nešto vidjdi tu. Mno­štvo . e zlobnih duhova vrti oko plesa­ča. eki su e poreč:lali na ogledala i paž lj ivo prate parove, pa sve nešto 1...a pisuj u u svoje bilježnice. Ima ih i po mračn i m kutovima i sobicama, jer i tan to ima parova.

ć je zora navije tila dan kad u se .p ie (·i i plesačice vraćale svo j im kućama, bli jed i umorn , <a praznim rc m.

U dvorani u tali jo samo zli duhovi. Zbrojili u bilje ke, i jedan od njih počne da č i ta:

Dva i po milijuna gre nih sko­ko a, doticaja i okreta ja.

Pede et i še t hiljada najbezo­braznij ih m'i li i želja.

Cetrnae t, do sada čL lih, dje­vo jaka i m l ad i ća izgubi če nevinost.

A šta u ve učin i le naše tare mu terije, to neć u ela pominjem.

- J zli duhovi \'e ·elo odu. Drage kato l ičke djevo jke, koliko

gr ijeha, koliko u reda e za. vrijeme poklada nane Božan kom ~ reu!? -

ego, ne to drugo! Mi, ko je i kr no ljubimo I usa,

dajmo koliko mo/eme Bogu zadovolj-tin u za bezbrojne grijehe koje Mu e

u ovo vri jeme nanač:aju . Ta za.cl'O\•olj­ština e i kazuje molitvom, /rtvama i pohodima Svetotaj h u.

natde, kad ne možemo drugo, bar lo!

M . M .

dode u ukob vladajućom idejom i moralom.

aproti', bolj~eviz.am nije nikad pokušao upregnuti religiju u voj voz; nikada nije mi lio na naklono t kakve ,.proleter ke religije", premda je imao prigocl za to. jetimo ~e. na primjer, samo duboke vije ti z.ajeclni tva medu pnim krvćanima, o kojima je pisano: 'i tko nije g'O\Orio, da je "to od ono­

ga, to je imao, njegovo, već im je 'e bilo zajedničko."

\e to je kapilali?...am predobio, bolj evi:tam upotrebljava i obraća pro­ti kapitalizmu. I rat, kažu bolj evici, po t;edica je kat itali:tma, pa e z.ato i premaju na rat ela njime, to /e,

uni't kapitalizam. 7a"·to, dakle, ne UJ tr~b · bolj­

'e ici i religiju, to "gla,·no oružj ka­pitalizma", i ne obrat. l. rr ti nj >mu, kao '·to li ;e,aju torO\·e, da bi njima ubili amoaa ,.oca rata"?

\r/nja bolj evizma prema vakoj mi. li na Boga, prema vabj nadnarw­no ti uopće, tako je krajno fanatična i beskompromi. na, da j' razuman čo­\ iek ne mo/e protumačiti.

\noge države u dana ])()p]a\'­ljene bolj~e,·ičldm propagancli ličnim filmovima. U njima su bolfe,·ici ·1. no

---· ako"-no prezre~. Boga, koji je tvorac

'itavog svemira, a kojega si prije djc­injskim žarom ljubio, sada i zamrzio

1 'jegovu op b jno ·t niječeš. O, aveti, avet i, o, grdna aveti, i učinila od moga druga! Mi smo negda, druže, \'e.elo p'Jz­

lravljali namje nike Kri tove, a ti ih ada uličnjačk i i mijava~ i groziš im e . mrću. Ona grozna neman učinila e da 22boravi~ na svoje lijepo dje­inj tvo i zalutaš.

O, druže, druž , meni te je is­reno žao !

1olim te, zakl injem te: ne \' j ruj ril!e crvenom bolfev izm u koji hoće da

l e bani na ruš vinama ntemenitih mi­l i i o. nO\· a tv0ga mladenačkog rca. slobodi e iz pandža bije n:)ga la,·a!

ipoznaj vijetlo i istim~~. i _povrati e taz i svoga cljedn j tva!

jeti e s\·o je majke i njezina tau ka ! Ako i je ikada i ·k.reno ljubio, e njezi n nauk lušao, igurno ćeš e 1ovratit i k Bogu.

O tvor i oči i vid i da su i krene i t· tin ite r ijeti tvoga dr ug: i prijatelja iz mlad th dana, koj i ti ša lj e rukovet 1 ježnih pozd rava, kao što je bil o T~ j ež-1 o ono cvij eće koje mo nekada, bez­ITižno kaču ć i , p:) livadama bra li.

Tvoj

Vladimir Polić

P l . v •f rv a ~u a se rust o

Lenjin je u voje vrijeme rekao, da će prva bolj evička kolonij1 biti Spanjol ka. - Znao je on da se 'edino ti kan jem obrub sa dva krajna kra­

ja mo/e Europa podvrgnuti \la-. li tre-će internacionale Radi toga je komu­ni tička SYjet ka mre'a gla\'!10 upo­ri'te sh ori 1a u Spanjol koj. I h mreža . e imala potpuno ·tegnuli 1 -..na/nom re\olucijom donijeti 'ovjct lo j Ru iji pn u koloniju.

u t\ar je krenula d'rugim mje­rom nego 'to u m is l il i "drugovi" !

rrancuski nov i nari, k j i u po ~ li crp. ti izvorne vije ti u Spanjolsku, mi­. leći da je tamo <>ve boljšnizirano, morali ~u kon ta tirat i "cl,t \elika veći­na panjolaca ima i ... ti p )jam o ,·o joj pro vjeti i kršćan tvu. talno je to, nastavljaju oni, da vojnici ni u našl i drugo redstv0 kako bi pa ili španjol­sku pro vjeiu od tranog upliva, nego da se o Ione na najveću nagu u wojoj zem lji, na katol icizam."

a onim ti ućama umorenih S\'e­'ćenika i redo\nika, lrijeljan ih bi kupa i porušen ih crkava i samostana ko­muni;am je pokazao pravo lice. Zvi­jersho bo lj evika pokazalo se u onom mrcvarenju i sotonskom u/ivanj u, u mučenj u nedu/nih žrtava . jihovo

b'e·nilo proti vjeri pokazalo e u onom gadnom činu kada su iz mitraljen1 puca l i u ree L us0 og ogromnog kipa, koji ce nalazi ncdalelo lvbdrid'1. i l:ojc je bilo pokrovitelj ci j 'ic "'panjol ·ke.

"panjolski narod, katolički 'p~­njolski narod, 'ideći s\·e to, ustao je, spreman na /rtve i od\ažan na 1-raJ­nie mučenivt\·o .. da po riječima , \'. Oca brau~i i obn \i Bož.'t: i \'jer t·o pravo, t. j. pravo i do toja.n t\O savje­sti, pn i uv jet i hajt\-rxći !em lj s\·akog ljud ·kog i gradan ·kog dobra".

Ustala je prava Spanjol ka uz lo­zinku. "Bo~ to hote'', na novu kri­žar ku vojt1u, koja nimalo ne 110 taje za prvim Križarskim nj nama, i 11 )Će ela se bore ne amo 1.a 'panjolsku ,·eć :ta cijelu Furopu i čita\ J 1-t·šćan (\·o.

ovjeti u uprli sve ile da uz-dr/e n Span 'ol koj, a li svije~tan na­rod, koji nije bolj e\ i1iran kotib ·11 oni dr/ali, snažnim mišicama tjera duš­manc iz svoje kuće.

ije još došla konačna pobjeda.

Jo~ je koro četvrtina zemlje pod dašću bolj ševič kog srpa, gdje vlada general~tab i:t: Moskv . li, ipak, oslo­bodenje najvećeg di jda St anjolske pre-ta\ !ja na/an i, nadamo e, konačn i

korak istrebljenju kom unizma u toj na­paćenoj zemlji.

Str. 3,

izra; ili voje mi c;,li o vjer i. wbito to vrijedi za filmove: ,,Turh\ib", "Borba za zrm /Ju'' i "Zemlja".

Volja, o kojoj e u ,,Turltsibtt" govori, nije jeclno-hvna , čovječja \O­lja. - /elj znica Sibirija Turkestan mora ce sagraditi. !-anatiC11a, nadčo­v ječna vol ja je nbuzela l j ude ko j i je grad . Tu nema z.aprekc. Ma ivno gor­je, što st Jji na pulu, miniraće se i porušiti. Tak0 mora biti! To je volja stranke, a čovjek je njezin su/.anj.

Još jac;nije se izrazio Dovšenko u vome filmu: "Zeml ja". Već prvi prizor ;e demon ki si lan: T11 je kmet, koji, još um i rući, posiže rukom z.a ja­bukom i jede je sa vc većma u/arenim licem, imbolično se združujući s ma­terijom! - Sada ju je pojeo! - je­govo obličje kao da je predano materi­ji, koja je po tala nje~va,, i on je po-tao njezin. U toj predano ti padne a posmjehom reće na zemlju.

Zemlji, materiji je služio n jrgov život, njegova mol, njPgova volja! -

iti s jednom riječ i nije u lom prizo­zoru izra/ena l:akva protuvjer ka ten­denca, a ipak, tko zna gledati, \'idi u tom, dodu~e vrlo umjetničku, ali, ta­koder, i demonsku karikaturu kr ća:1-ke sv. Poputbine. Tb je imao prigo­

du opažati v~erne kr ćane dok primaju 1adnju ' . Priče t, taj če i tom moći razumjeti Dov' nka i njeg:w film. Tu vid iš žarenje očiju i povećanje poten na licu kao u ča u kad' e kr ćanin čovjek zdru/uje sa tv riteljem. li u filmu je ono 'jetlucanje zloče ta, de­mon ka ila, a kod umirućeg v;emika je dah nadzemalj kog Božan tva.

Tko je vidio taj film, taj razumije, za to boljl;evizam ne može zlorabiti vjeru u voje \rhe. Tu ui tinu Bog nema mje ta, nema nikakva mi'la Tu može vladati samo boj, zadnji bezu­vjetni boj do ·krajno ti.

Iz toga demon tva mo/e ra-zumjeti, to bolj še\ iz.am hoće pod ta­ko če to ponavljanirn riječima: .,novi čovjek", "nO\·o življenje".

ko uzme' u ruke njihove novine, čini ti e, kao da i po tavljen u vri­jeme pn ih kr'·ćana, koji u takoder bili puni i deja o novom Ži\'olu. Po­sebna je odlika O\'e tamne, mračne i-1e, da . e znade, ne obzirući e na ,.e prouzrokO\·ane grozote, boriti protiv l(ri ta u prilici vjetlo ti.

Zastalno, broj takvih op jednika nije \elik, ali ih ima!

Bolj e\izam ima cama jednog pra­' og protiYnika: kr~ćan h o. Zato n i =e prava fronh: tamo bol r e\'izam' ovdje nacion a' i am, ocialna demokracija ili to lična. K načno je samo jedna

fronta: B oljče\ i am krvćan h·o , a na o·obiti način bolf e\ izam - katoličan ­. t\ o.

Boljče\ i7arn hoće no,·oga čovjeka bez Boga; da do ti gne taj cilj upotreb­ljava Ye ČO\'ječ:~ i demon ke . ile. -l(atoličan<.t\ 1 hoće novoga ČO\ jeka, lična Bogu-č)\ jeku; da dođe do tog ci-

lja dan u mu nadnara,· ke, Božje ile.

l ko će pobijediti?

Pob 'edom nacional i ta u , "an jot­skoj ru'iće e prva i naj !'a~nip ku1a komunista iz\an Ru ije. ,\li ne am to, \eĆ na ledima 'pan jol ke o vij ti­će ;..e mnoge clrža\'t~ kojih broj e, na­kon onog hi ... torij kog gm·ora -ta nl 'la­dabt·e~ PaJe ~panjo'sk im bj guncima, pomn0žava u protiYn ii:kom -tavu na­pram botj:e,·izma, o udujući ga l;ao opću ocijalnu pogibelj. l mnoge 'la­de . a \Oiim \vdann, kao R revelt, Balchin, l lit' r, ;\\u· olini, alazar, \'an 7eeland, 1ikla , Ju to ... tveše oh·oreni ta\' protiv i·omuni ta.

Dobro ;e, n 1 koncu, ;rapamtiti ri­ječi generala l ranca· .. Komunizam je htio prO\e-ti u Sranjol koj svoju ko­načnu rc\ 1luci· u, i bacio je u uža no klan;e ,eliki clio zemlje. Ali pan'1l ka je pono na zadatkom koji joj je ll dio p1o, da naime brani zajedničk\! pro-\'jetu svih turor kih naroda. Prihl'atili

smo e bitke i firm/l'mo je , ttc a o l1rn ja, e da talw jednom za nl' i ;rk bu ­de zaprr'a{ma Mtdbina komuni,tit'lu· in ­temarionalc uprai'O u ~panjo/s/. oj!''

Bog to h oće !

fra Dr111' iena

---------~--------~------U \ 1\R~1\\ l OD CJ!~lPE oboljelo je pr ko l OO •tr iljada liu. U l :~vovu i okolin i vrada tra n 1 s ude'· / ·1 bilj ·e 1:1 je •em p ra· tura od 25 stupa np i p )(l ni li ·rc.

l

tr. 4.

ko bud u katolici matrali svoje ka loličan h ·o kao ap·trak'i:nu dlog~ u , koja nema dod!ra ~. ži\ otom, uspj~h bolj evizma nece ~t lt n znv~tan! ~ko nam je, pak, katoltcan tvo z1va_ t. bna, Božja _ila, _koja mo:~v <?b~ov 1b naš pri,·alni i ~ ocljalno-polt tlck t ztvot _u du­hu l 'n ·tovu, tada nema umn JC, ela (:e Bog-čovjek nadvladali op, jednute i .kr iti ko ti Op j edaču .

D. F. O.

o d :avi DR 1 OJ \Dl 0\'IC I DR M.\ C[ K

16. t. rn j . s:1st:il i su ·e u Dubravama !-.Taj Brežicl ~ upoznah jedan drugoga :1 svojim gl.ed i. !ima. To je važno. po •to, u vrlo č'e o razni posrednici drukčij.c tumačili na(elne st:w01·e jedne i druge !rane, pak je zbog toga do'azilo do nc1zvj no li u pojedi nim pitanj ma. tom pogledu sad:1 nakon ovo­ga sa tanka vladina J RZ i b. D K pol puno u obavještene i na či tu, 'to jedna, a što

druga trana z..1s u pa. Dr K or o· e e je o­\' im povodom izjavio: ., tvari e ju - nijesu pokvarile, ć smo ucini!! korak naprijed . Kao to 'e čit a l i u novinama, oba poli!i č..1ra u zadovoljna došla u Zagreb ... Mi idem

naprijed. Treba sa ljub:wlju raditi, da se ne bi učini l e pogrj~e ke na ovoj ili onoj tra­ni." - " e l j a č k i D o m ", glavno glasilo b. H ., od 21. L mj . pi e: "... ~mu je tvar? vakako ~ od po li tičke ažno ti, da je taj sa tanak u op · o bio, jer tu prvi pu ta za vri;lfme diktature dolazi izravno hr­vatski narod preko voga pn~d jednika i vo­de dra Vladka 1ačka, kao pred tavnika hr­vatskoga naroda - u dodir s pred jedn i­kom beogradske vl ade kao pred !avni\\Pm sada · njeg l'lfžima. Time je ne samo rečeno , 111ego i ~na11 ifest irano, da je i sama beogradl ska vlada uvje~na i zna, da su današnje po­liti čke prilik--e nezdrave i da ne može ostati lako, ako se ž,el i urediti prilike u zemlji. -

o, a može li uredenje prilika u zemlj i uslijediti jtcd'nim sastankom; može li jectl nim sastan kom bit i rije9eno hrvatsko pita­nje kao naj tri i problem u zemlji? Tko misli, da je to mogućx: , taj se jako vara i rpbkazuje samo nepoznavanje težine pol i ti čkih proble­ma u zemlji. Toli'ko puta bilo j.e već nagla­šeno, da Sie radi o sporazumu Hr\rata i r­ba preko svojih Ilegalno izabranih pred­stavnika, a ne o sporazumu hrvatskoga na­roda sa jednom političko 'll strankom. - Pre­ma tomu sastanak kraj Brežica b:o j.e razgo­vor o politič l-.im prilikama i problemima u zemlji, a ne ujedno i njihovo rije enje, jer bi u tom slučaju predsjednik beogradske vlade morao bili pnedstavn ik rba i rbije kao što je dr Ma6ek pred tavnik Hrvata i Hrvatske. - Jasno je prema tome. da ne­ma govora o sporazumu, j t>r su za sporazum potrebni politič ki _predstavnici, koji m'ora­ju izići iz slobodno provecrenih izbora. -Hoće li pak sam razgovor kraj Bnežica doni­jeti kakovih političkih olakšanja i prlla2!e­nje k boljim pri1ikama u :z~emlji , to će se vidj!fti i prema tomu sudlti njegova vri)ed'­IJlost i g!Jedanje poli t i ča ra u dana·njoj beo­gradskoj vladi na hrvatsko pitanjte i o tale prob!Jeme u zem lji.

POTPIS VJECNOO PRIJATELJSTVA JUGOSLAVIJE I BUGARSKE. 24. t. mj . na vrlo svečan način potpisali u oba pned'­sjedni ka gg. dr Kioseivanov i dr lojadl.no­vić ugovor o nenaruši\.tlm miru i j ~pom i vječnom prijateljstvu izmedu jugoslavije i Buga rske. 25. t. mj . je izvršena l ratifikacija ovog ugovora te je već stupio na nagu.

DR PERN R O MOGUC O TI PO­RAZUM . 17. t. mj. prilikom blagoslova zastave b. H S u Gornj!em Rajiću kod Nov-, ske prvak b. HS g. dr Ivan Aernar u svom govoru naglasio je, da jre sporazum između Srba 'i Jirvata moguć, ako hrvatski narod dobije ono. šlo traži , a to su njegovi pret­stavnici istakli toliko puta .

COPORI VUKOVA sve ~će se pojav­lj uj u po ograncima Zrinske Gore oko Ko­stajnice i nanose veliku štetu seljacima. Ka­ko je u planinama napadao dubok snijeg, ostali su bez hrane, pa se spuštaju u sela .

5 MILIJUNA PARI CIPELA pro lc godine izradila j-e tvornica Bata u našoj dr­žavi.

ZA SPOMENIK MARSALU PILSU D­SKOM prvu nagradu dobio je hrvat ki kipar Antun Augus t i nčić. U tu svrhu poljska vla­da bila je raspisala medunarod'ni n a tječaj . Natjecalo se 50 poznatih kipara iz Poljske, ]talije, J ugosl avi ·e, Belgije, francuske, En­gleske. Njemačke, Amerike, od koj ih je naš Augu tin či'ć dobio prvu nagradu od l O hi­ljada zloti 1 izradbu spomenika. Taj V'leli­čanstvcn i spomeni'k, koji će imati ogrom ne <li menzije i na lazi sc na najljepsem mje­stu grada. stajalt! 4 l po milijuna dinara .

"KATOLIK"

FI At Clj KI ODBOR Nar. Skup' ti ­nc u2100 je već u pretres državni proraču n za g. l 937.-38. te ga je već prihvatio u načelu sa 18 g laSO\~ protiv 12. S·1da ga pre­tresa u pojedinostima.

CEt TRAL ZA TRA t FUZ IJU KR-Vl ustanovi! i su u Beogradu. U njoj su upi-an i vt, kojt u lijci:ntčk i pn~glet!l.r,n l i pro

gla en i sposobnima za davanje krvi. Hranu dobh·aju besplatno u bolnicama. Prilik.'om svakog oduzimanja krvi dobivaju najmanje 500 dinara Dos:1d ih se u tu svrhu prija­vilo u Beogradu oko 100. VJećinom su bes-Jposleni r:~dnici.

OI O 30 !III .JADA Gl UH NIJ E 1lH je kod nas. a samo u l z..woda u či!:!Vaj dr:lavi z..1 tako veliki broj tih bi jednika.

TAR SK PSTINA nastavlja rad 1. \'!el jače 1937. ajpri je će se uzeti u pretres trgovački zakon, pak razne med unarodne konvtenciJe. Istodobno radiče i finan cijski odbor, koji će nnstavtli prtetre> prijedloga drž. prorač un a z<l g. 1937/ . Cini se, da ·

ar. kup tina b' \i talno na okupu te se njene sjedni ne će odgađati, dokgod ne bude i gla an drž. proračun .

, :\ KR ĐU l !STe J E K TA-LOG dva daka skop ke rralne gimnazi)c is­ključena su 7.auvij~k iz vih škola. Da uni te tragove o S\'ojim rd:tvtm ocj1!nama i kazna­ma, kroz prozor su upali u zbornicu1 uzeli katalog, poderali ga i 'oocil i u rij·eku ardll r.

S ljEG PADA gotovo u svim kraje­vima, a n:t l ičkoj pruzi osob ito jako. Ipak jo· nigdj e ne'lla me!nja u želj ezničkom prome­tu o im to po koj i vlak dolazi s mal im za­kašnjenj~em.

PROF. KOLOMAN RAC, naš najbolji poznavalac i prevodil ac grčkih i lalinski,h pisaca, umro je u Zagl'lfbu. P. u m.!

Što drugi pišu

Ltu.cl.ožcl.erl.-... atu.si..Jl U posljednje vrijeme štampa je zabi­

lj ežila vi~ slučajeva povratka bivših ruskih zarobljenika. Pned neka fri mje eca povra­tio se u MohF i bivši zarobl jenik Florijan Kozari ć.

Hrvatska !raža" u svom 11 broju iz­vješć~je kako je njezin suradnik po jetio u Molvama g. Florijana Kozarića, koji mu je o Rusiji pripovijedao trahovilte tvari. Iz­među ostaloga, pričao mu je i ovo:

. ,Do la je i najužasnija godina gladi od svih l 933. Covjek jede čovjeka! Kozari ćeva susjeda Marija Temaševska pojela je naj­prije deve!godišnju kćerkicu. a onda šestgo­dišnjeg sinčića. Muž joj je od glada već pri­je umro. Olx! kl:l je i r-ol udjela. Jao putniku koji bi e na vtečer u udio kroz selo. eka žena donijela je iz grad bratu na selu ne­što hrane, a on ju je htio sjekirom zaklati. jedva re spa ila.

I još ne to nepojmljivo : Zidovi su ljudsko meso prodavali na trgovima! Robu u pripravlj ali ovako : Ulicom ide dječak . eki čovjek sustavi ga, dad'e mu pismo i

pel rubalja nagrade, ako odnese na adresu, a ta adresa: tamo je ljudska klaonica .

To vam gotovo ne mogu vj.erovati. rekoh .

Ne moralte, aii tako je bilo, ja sam to vidio . lmao sam i knjigu, u koju sam ve ove slučajeve pobilježio, ali znate kako

je - na granici mi joe uzel i ! - A, Zidov? Zar ga nij u kaznil i? - Isprva ne, vlast nije znala ili nije

htj ela znati. Kasnije je bilo više sudskih procesa zbog toga . Bio sam više puta na sudu i slušao. Bili su osudJeni na tri god'fne zatvora.

- Kako ? amo tri godine ?! -- Vi se čudilx!? Zidovi vlad'aju tamo,

Zidovi se osvtećuj u za ono što u d'oživjeli u carskoj 'Rusiji. Recilte ne~to protiv Zido-'va i eto deset godina prisilnog rada. .

Kod Florijana Kozarića se opaža vteli­ko neraspoloženje prema Zidovima. koji u Rusiji igraju posebnu ulogu . U tomu se zbil ja slažu i najnepristraniji izvještaji. U ustima Florijana !(ozari ća riječ "Zid" zvuči ne to kao krvopija, tlačitelj . On kaž,e:

- Ja im nikada ne ću oro liti! Vid'io am , kako su po dvade51el ljudi svezali na

tlas ku i rpust ili ih niz vodu . Vioio sam ka­ko su Ruse, pa makar bili i komun isti , po­lijevali uzavl'lf lom vodom . Jed\1om sam im prigo orio; nemojiJe tako gizdavo rad'iti.

- A oni? Sto u vam odgovorili? - Sta, svinjo, mi ćemo vas vteć pulati.

ja to njima nikada ne "prošću" - ponovi on."

SVRSETAK PROPAGANDNIH DA-NA . Prop gandni <lani krlžars loe štampe svr­šavaju konoem s iječnja. U to vrijeme dužna su sva društva povratiti sabirnte arke otpo­slane za štampu, odnosno opravdati, zašto

nije program izvršen.

v ...,

Zivot Sibenika l lE OVA J l PREJvljE TAJI E-

C - I I(A. Od preuzv. biskupa imenovani su dotično prcmj" leni : O. !(am il Z a b e o ~ -1. duhovn ikom Risk. Đačkog jemeni ta mJe · sto o. Petra P _ rice D. 1.. koji je premje­'ten u Dubrovn ik. - Don Ivo Gr g u r e \' upraviteljem župe Pri mol;ten mje to don Pe­tra l a a n o v i ća. koji je imenovan d n­šobrižn ikom Velog Rata. - Don An le S p i­k a upraviteljem župe Vrpolje (kod Sibeni­ka) te oskunentom Lepenice. Boraje i rs_n~· - Don Ante L e t i n ić župskim pom o cm­kom u gradu i koraln im vikarom u tal­noj Bazi lici te upravibeljjem crkve sv. Ivana u Sibeniku. - Don josip S p a n i ć vjero­učiteljem u stručnojj produžnoj školi u Si­beniku.

. P fTAR PFRIC D. l. 23. t. mj . morao je odlukom svojih starje ina ostaviti na grn'd i olići u Dubrovnik na svojll no­vu dutno t. Obljubljeni i simpatični parer obavl j 'IO je duhovnil:ku službu u Bisk. Đač­kom jem,eni~ lu i bio duh. voda daka- Križa­ra u naŠ!em gradu. l njegovi sjemeništarci i njegovi daci-Križa ri rastali su od njega teškom bol i u duši i suzama u oč i ma . l pa ter je priznao, da rijetko plače, ali ovaj rastanak ganuo ga je do suza. Nije bilo do la što u e nj-egovi sjemeni tarci ~ đaci' · Kri žari na posebnim sijelima oprostiH od njega. vteć su ~a svi ispratili na kolodvor, gdje se upravo morao otrgnuti od njih i u. ­kočHi u vagon . Uz mnoge drug~e ispratili su ga jo- na kolodvor 'i lpreuzv. b isku p dr J. Mileta i sva uprava jr.: meništa . - Sibenik o. Pericu oeće nikada zaboraviti. Njegovi roštovaoci i prijat~elj i žele mu mnogo Božje­ga blagoslova u nov,om r'ad'u i - što skoriji povratak u Sibeni k!

SELJAK-U MJ ETNIK. - Pro· J,e subote je na e uredn i ~ tvo posjetio elj ak mladić Male šperanda iz sela Ružića kraj Drniša , i donio sa sobom jedan mali, ali veoma us­pjteli, drveni kip Matije Gupca, relief dra Mačeka u giplsu i nekoliko portretnih crteža. medu kojima i crtež glave pk. Mate Meš­trovića . oca Vlelikog hrvat kog umjetnika Ivana Me. trovi ća. - Iz svih radova se mo­že vidjeti da ovaj seljački mladić ima dosta umjtelni čke nadarena ti ili, kako on k;aže, umj!t!l ni čkog "duva".

K JIGE DRUST A SV. JERONIMA ZA GOD . 1 Q37 stigle su, kako mo to \'l-eĆ javili. Molin~ o članove, da se pt>žure, da ih pridignu u Trafici ,. Karitps" (kraj g. G. Radića) , da t1e bi ka nije ostali bez njih .

IJEC l U KATEDRALI SV. JA­KOVA. U utorak 2. veljaae, na Svijećnicu, bi će ujutro u 6 s. župska v. Misa. pak tihe u 7, 8 i 9 s. U JOl/2 s. bi6e blago­slov svijeća , prooe ija oko crh.'Ve i sv. Misa sa pon!ifikalnom asi tencijom. - U o v o j er k v i biće u 51/ '!. s. ujutro pjevane lekci­jte, a i'la njih pjevana sv. Misa . U 10 s. bi­će druga pjtevana sv. Mi a, a popod'ne u 5 s. blagoslov a Pre V!ftim.

tA PR I PETAK, 5. veljače, imaće Križarice i Malte Križarice u crh.'Vi sv. Iva­na zaj ed ni čku sv. Misu 'i {pk-~jet · t u 61/2 s. u­' utro i ulv'ečer u 7 s. blagoslov.

POB02 OST GOSPI LURDSKOJ. -U dolačkoj žup. crkvi 2. Il. u 71/2 žup ka sv. Mi a sa blagoslovom svijteća. U 5 sati po . p. počima crevetnica "Na· oj Gospi Lurdskoj". Svake vet-eri je sv. Ruzar ij , pro­povijed, pjevane Litanije i blago lov sa Pnesvetim . lužba Božja počima svake ve­čeri na 5 s. Na koru pjeva zbor l rižarica iz Doca.

FOND NASEO USTA doprinijeli su: Mjesto če t itke k v j e n č a n j u P e­trović Vj e r~ i Fržop Zv onimira : Don Petar ! asanović (Primošben) Din 20 i don Ante Rad1ć Din 10. - Da počaste uspomenu pk. J v e M i l i n a : Don Frane Antunovi ć (Zemunik) i don Anbe Rad1ć po Din 10. - Uprava harna za hvaljuje.

Križarske vijesti

O O KRI ZARSKO BRATSTVO os­novano je u Odžaku, okružje arajevo .

DU l-tOVN E V JEZBE. Održane su du­hovne vježbe u Koloribi i DrašJ..-ovcu od 24 . L - 30. I. 1937.

NOVI T ECAJ E Vl. ajavlj ni u teča-ilfvi u Vinagori 31. I. te 31. l. 1937 .. L i 2 ll. 1937. l(rapini 6 i 7 II. 1937. u Brč­kom JI. 12 i 13 ll. 1937, u ub.:>!ici 14, 15, 16 i 17. ll . 1937.

ODRZA I T ECA.JE J. Održan j.e te­čaj u Ba ki, Oor. Pnedrijevu, te Podr. la­tini, a tečajeve je održao brat Halal.

IJECANJSKA .l(UPSTl A. Tokom mjeseca siječnja sva knžarska d'ruštva imaju obaviti radn u slj~čanjsku kupštinu. te o njoj zapisnik i pneglednlcu preko okružja, odnosno krajevnih odbora, poslati na VKB.

Po svijetu ZDRAVSTVENO STANJE SV. 0(

PAP[ je relativno dobro. Boli na nozi koro sasvim popustile. Visoki bolesnik ~

ma j dal je po jete svoga drž. tajnika k dinala Pacrelli-a i drugih crh.'Venih ličn preko kojih upravlja svim važnijim crlr nim poslovima. Njegov jaki ljele ni ust odolijeva bolesti. Cijeli svijet s veliklm nirnanjem prati tok njegove bolesti i tr. uvijek nove obavijesti, dok se po cijeloj ~ kvi mol i za život 1 zdravlje Glavara Cr\0

SPA JOLSKI BRATOUBILACKI R jo uvijek traje. aclonali ti napreduju p ma M a l a g i , važnoj španjolskoj luci. Od, ljenja gererala De Llano jurišem su os jila poloiaje crvteni h sjeveroistočno Qd G nade izmedu Sierra della Mora i Sie Tajeda lx: se maršem počela spuštati u linu Mal age. Nacionalisti su uvjereni , da time zapeča (ena sudbina Malage. Za M a r i d jo' uvijek se vode najogorčenije bor Najnovijom taktikom nacionalisti nastoje, ga sa svih strana opkole i lako prisilte predaj u. Njihovo zrakoplovstvo i topnG nepnestano ga bombardira. Uslijed toga 1 staju mnogi požari. Tako je i pgromna zg1 da središnj~ telefonske centrale zahvać požarom.

DO 7 MIL!JU A EZAPOSLEt t bi će oVIC godine u Sjedinjenim Američk Državama.

PRIMIRJE IZMEDU NANI(JNSKIH POBU JENICK!l-1 CETA u Sianfu zakll čeno je do 15. veljače, <fa se do toga ka sva sporna pitanja rasprave u i'zvršn( odboru Kuomingtanga.

VELIKA STUDEN U RUMU jSKC Iz mnogih mjteSta Rumunjske javljaju silnoj studeni. Temperatura se kreće izm 20 i 25 stupanja ispod ništice. Ima i sm nih slučaj eva.

JED 'A UDOVICA SPALJE A JE 1 VA u indijskom mjestu Luknovu. Eng vlasti, koje su zabranile ovaj običaj spa vanja žene poslije muževljeve smrt!\ i k1a!žn vaju ga najstrožim kaznama, pokušal!e su spriječe ovo spaljivanje, ali je žena već b izgorjela. To njJeno spaljivanje izvršeno ispred jtcd'noga hrama, u prisu tvu nekol1 hiljada lndusa.

PRISTUP U SOCIJALISTICE ORG NI ZACI J E zabranili su svojim vjernici meksički biskupi .

42 MILIJUNA I 470 HILJADA ST NOVNIKA po zadnjoj statistici bilo je ke cem prošle godine u Italiji.

KATOLICKE ZENE POLJSKE održ su svoje zborovanje u Czenstochovi, tom g sovitom Marijinom svetištu. Bilo ih j'e okupu 90 hiljada iz čitave Poljskle. Ja su ispov~dile voju katoličku vjeru l ljučile, da 6e se odlučno boriti proti ~ boštvu boljševizma. l

USLIJED VELIKE POPLAVE U MERICI, koja je obuhvatila \'lCĆ devet veznih država, nastala j:e šteta od mnogo nj lijuna dolara. Preko 800 hiljada ljudi talo je ~z krova nad glavom . Postoji b jazan, da će se ovaj broj još i '{Xlvećati, što poplav;a i ldalje traje. Ova velika popla prouzrokovala je ~eksploziju nekoliJ..-o tank va nafte, uslij~ed koje se zapalila cijela il dna gradska četvrt u Cincinatiu. Potpul su izgorjele 32 kuće i 2 velike tvorni~ Plamen j~e sukljao oko l OO metara visok: Pretsjednik Roosevelt izd'ao je naređenje, se mobiliziraju svte raspoložive snage i mah što izdašnije pomogne žrtvama ove !plave. l on sam jtc stalno na poslu.

USPJEH VJERSKIH SKOLA U H LA DIJI. Zadnjih 5 god1ina broj učeni na državnim školama opao je za 90 hiljad dok je broj učenika u vjerskim školama rastao za 120 hiljada. Vlada je pod' kri kom "štednje" pokušala o •tetiti vjerske šk le, ali nij~ uspjela, jer su se toj vladinoj n mjeri zajednički oprli koliko katolici t Ilko i !protestanti.

FRANCUSKO- TURSKI SPORAZU predviđa široku autonomiju ALeksandrete sastavu sirijske države pod' zaštitom Društv Naroda. Turska vlada je potvrdila ovaj spo razum između Francus~ i turske delegacij ll 2e!llevi.

OPADANJE PORODA U ITALIJI. ako broj brakova raste, opaža se stalno opa danje poroda. Tako je u god'ini 1936. rode no 34 hiljade 162 d)ece manje negoli t godini 1935. Talijansko novinstvo to uve like zabrinju.iJe.

VRTIC. Vrtić, list za dje~u, redbvnc izlazi u Saraj vu u lijepoj opremi u struč­nom uneđivanju gosp. Dr. Pavlinca. Upo­zoruju s.e križarska bratstva da se za pro šil'lfnje Vrtića zauzmu. jer je Vrtić list Z< Male Kriiare. Sve narudžbe šalju se u Sa· rajlevo, Koroščeva ul. 15.

Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. IVO GRGUREV - ulica Kralja Tomislava 53. Sibenik- Tiskara: »KAClC« - O. Bernardo Buljević.

Bo