· Zbog toga u kolegiju Opća biologija student uči bitne elemente građe i funkcije stanice, osnovne fiziološke procese, organizaciju i ustrojstvo živog svijeta u svim danas

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 1 od 109

Sveučilište u Dubrovniku Odjel za akvakulturu Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik,

tel: 020 445 862, e-mail: [email protected]

Obrazac

IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU

F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća biologija Semestar I. (zimski) Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obavezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik, D25 Telefon 445-864

e-mail [email protected] Suradnik Maroje Burić, mag. ing. maricult.

Zgrada, kabinet Telefon

e-mail [email protected] OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Cilj nastave iz kolegija Opća biologija je upoznavanje studenata s osnovnim zakonitostima strukture i funkcioniranja živog svijeta i njegova odnosa s neživim okolišem. Kroz nastavu kolegija studentu se omogućuje shvaćanje širokog raspona zbivanja i odnosa od molekularne razine prometa materije i energije i prijenosa nasljednih informacija, preko razine stanice, tkiva i organizma do populacije i svih taksonomskih kategorija živoga svijeta, te njihova odnosa s okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere. Te spoznaje su preduvjet poznavanju i usvajanju gradiva drugih kolegija preddiplomskog studija Akvakultura, posebice stručnih kolegija na višim godinama, budući da student treba, prije upoznavanja sa specifičnim sadržajima ostatka studija, upoznati i savladati sve biološke činjenice koje nisu uključene u sadržaje drugih kolegija. Zbog toga u kolegiju Opća biologija student uči bitne elemente građe i funkcije stanice, osnovne fiziološke procese, organizaciju i ustrojstvo živog svijeta u svim danas priznatim domenama i carstvima, s naglaskom na građu i funkciju organskih sustava. Nastava je organizirana kroz predavanja, vježbe i samostalni rad studenata putem interaktivnih predavanja i prezentacija. Studentima su praćenje nastave i komunikacija olakšani putem učenja na daljinu (kolegij se nalazi u sustavu učenja na daljinu DUEL Sveučilišta u Dubrovniku). Predavanja su obvezna, kao i vježbe koje prate teme predavanja. Studenti su obvezni položiti pismeni kolokvij iz vježbi. Kolokvij je moguće položiti kroz četiri pismena testa na završetku pojedinih cjelina tijekom semestra. Ishodi učenja kolegija Kolegij Opća biologija omogućuje studentu stjecanje temeljnih znanja potrebnih za svladavanje gradiva stručnih kolegija. Nakon uspješno savladanog predmeta, student će poznavati osnove biologije, morfologije, anatomije, fiziologije i reprodukcije biljnih i životinjskih organizama. Razumjet će međusobne filogenetske veze i cjelokupnu evoluciju života. Na temelju poznavanja uloge pojedinih skupina i njihove strukturalne i funkcijske građe, student će razumjeti složenost živoga svijeta i ekološku povezanost i uvjetovanost svih živih bića. Nakon odrađenih vježbi iz praktičnog dijela kolegija student će biti sposoban samostalno

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 2 od 109



Obrazac


F04-12

raditi u biološkom laboratoriju, služiti se mikroskopom i lupama te secirati i proučavati građu živoga i fiksiranoga materijala.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeni Pismeni Kolokvij

Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura

1. Berns, M. W. 1984. Stanice. Školska knjiga, Zagreb 159 pp. 2. Matoničkin, I., Erben, R. 2002. Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb 381

pp. 3. Denffer, D. von, Ziegler, H. 1988. Udžbenik botanike za visoke škole.

Morfologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb 595 p.

4. Magdefrau, K., Ehrendorfer, F. 1984. Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga, Zagreb 441 p.

5. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Matoničkin, I. 1998. Beskralješnjaci. Biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb 691 pp.

6. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Matoničkin, I. 1998. Beskralješnjaci. Biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb 620 pp.

7. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Radanović, I., Vidaković, J., Kučinić, M., Špoljar, M., Matoničkin, R., Miliša, M. 2004. Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor 399 pp.

Izborna literatura

1. Purves, K. W., Sadava, D., Orians, G. H., Craig Heller, H. 2004. Life. The Science of Biology. Sinauer Associates 1120 pp.

2. Hickman, C. P. jr., Hickman, F. M., Kats, L. B. 2001. Laboratory studies in integrated principles of Zoology. McGraw-Hill, New York 444 pp.

3. Lytle, Ch. F. 1998. General Zoology. Laboratory Guide. McGraw-Hill, New York 371 pp

POPIS TEMA Red. br.

NAZIV TEME Broj sati

P V S

1. Biologija - znanost o životu; Biološke discipline; Metode 3 2 -

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 3 od 109



Obrazac


F04-12

istraživanja u biologiji; Povijesni pregled razvoja biologije

2. Opća svojstva živih bića: funkcionalne i strukturalne osobine; Organizacijske razine živoga svijeta

3 2 -

3. Život i kemija; Male i velike molekule; Pojava i razvoj života na Zemlji

3 2 -

4. Stanica - osnovna građevna jedinica živih bića; Prokariotska i eukariotska stanica; Biljna i životinjska stanica -razlike u građi i strukturi

3 2 -

5. Struktura i građa stanice; Stanična membrana; Stanični organeli; Osnove stanične fiziologije: Kloroplasti i fotosinteza; Mitohondriji i stanično disanje

3 2 -

6. Jezgra; Građa i funkcija DNK i RNK; Replikacija DNK; Ribosomi i sinteza bjelančevina; Stanični ciklus, Mitoza i mejoza

3 2 -

7. Osnove sistematike; Carl Linné i binarna nomenklatura; Virusi; Pregled domena Archaea i Bacteria

3 2 -

8. Pregled domene Eucarya: autotrofni protoktisti (podcarstvo Phycobionta: Euglenophyta, Pyrrophyta, Chrysophyta; Chlorophyta, Phaeophyta, Rhodophyta)

3 2 -

9. Pregled heterotrofnih protoktista; Pregled carstva gljiva (Mycota); Pregled carstva biljaka (Bryophyta, Pteridophyta, Cormobionta); Biljna tkiva

3 2 -

10. Tipovi životinjskih stanica; Tkiva, organi i organski sustavi; Pokrovni (integumentni) sustav

3 2 -

11. Potporni (skeletni) sustav; Mišićni (muskulatorni) sustav 3 2 -

12. Živčani (nervni) sustav; Probavni (digestivni) sustav 3 2 -

13. Dišni (respiracijski) sustav; Optjecajni (cirkulacijski) sustav 3 2 -

14. Hormonalni, izmetni (ekskrecijski) i rasplodni (reprodukcijski) sustav; Embrionalni i postembrionalni razvoj

3 2 -

15. Ponašanje životinja; Taksonomski sastav životinjskog carstva. 3 2 -

UKUPNO SATI 45 30

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 4 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija mora Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija obvezan Nositelj kolegija prof.dr.sc. Vlasta Bartulović

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D33 Telefon 020/445 863

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Ivona Onofri

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon 020/323 125


Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s procesima koji su prethodili nastanku života u morima te biologijom morskih organizama i njihovom ulogom u morskom ekosustavu. Cilj je da studenti razumiju cjelokupnu evoluciju života. Posebna se pozornost posvećuje ulozi pojedinih skupina u planktonskim i bentoskim zajednicama morskih ekosustava te ekonomski važnim i zaštićenim vrstama. Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja biologije mora. Predavanja su obavezna. Vježbe prate teme predavanja. Studenti su obvezni položiti kolokvij, bilo na kraju svih odrađenih vježbi ili prema podijeljenim cjelinama tijekom semestra. Vježbe su obvezne. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: 1. Objasniti osnovne ekološke pojmove. 2. Opisati uvjete u oceanima koji su prethodili nastanku života. 3. Opisati i usporediti različite skupine morskih organizama. 4. Raspravljati o prilagodbama pojedinih oblika života obzirom na staništa koja zauzimaju. 5. Identificirati ugrožene i zaštićene morske organizme.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) x Predavanja

Seminari i radionice x Vježbe x Samostalni zadaci x Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu

x Konzultacije x Laboratorij x Terenska nastava x Mentorski rad x Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA x Usmeni x Pismeni x Kolokvij

Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 5 od 109



Obrazac


F04-12

Obvezna literatura 1. Karleskin, G., Turner, R., Small, J. 2006. Introduction to Marine Biology. Thomson

Brooks/Cole 2. Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1994. Beskralješnjaci I i II. Školska knjiga, Zagreb.

Izborna literatura 1. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Školska knjiga, Zagreb. 2. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb. 3. Peres, J.M. i Gamulin-Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga, Zagreb.

4. Habdija i sur. 2004. PROTISTA-PROTOZOA I METAZOA -INVERTEBRATA, Funkcionalna građa i praktikum I.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Što je biologija mora. Osnove ekologije. 3 0

2. Geologija oceana 3 0

3. Voda, valovi i morske mijene 3 0

4. Osnova života: molekule, stanice, evolucija i biološka klasifikacija 3 2

5. Morski mikroorganizmi - I 3 2

6. Morski mikroorgamizmi - II 3 2

7. Mnogostanični primarni proizvođači; alge 3 4

8. Mnogostanični primarni proizvođači; morske cvjetnice, mangrove 3 2

9. Spužve, žarnjaci 3 2

10. Rebraši, plošnjaci, kolutićavci 3 4

11. Mekušci, člankonošci 3 4

12. Bodljikaši, plaštenjaci, svitkoglavci 3 4

13. Kružnouste, hrskavičnjače, koštunjače 3 2

14. Morski gmazovi i ptice 3 1

15. Morski sisavci 3 1

UKUPNO SATI 45 30


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 6 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kemija mora Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof.dr. sc. Lucia Emanuele

Zgrada, kabinet Kampus, 72 Telefon 020 446 034

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Iris Dupčić Radić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje Telefon 020 323 484


Sadržaj kolegija Povijest i cilj kemijske oceanografije, Opće karakteristike cirkulacije u svjetskim oceanima, Fizikalna svojstva vode, Slanost, klorinitet i gustoća, Glavni elementi u morskoj vodi, Jednostavni plinovi, Soli u otopini, Ugljični dioksid, ravnoteža i raspodjela u morskoj vodi, Hranjivi elementi (mikronutrienti), metali u tragovima i sporedni elementi u morskoj vodi, Prirodni radioaktivni izotopi u morskoj vodi, Organska tvar u moru, Kemijske izmjene na granicama zrak-more, sediment-vodeni stupac, Anoksija u moru, Geokemijska povijest oceana, Hidrografske karakteristike i mikronutrijenti obalnog i otvorenog mora Južnog Jadrana. Na laboratorijskim vježbama studenti izvode vježbe povezane s temama predavanja. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

1. Definirati osnovne pojmove kemije mora kao npr. salinitet, klorinitet i gustoća, 2. razlikovati tipove kemijske reakcije koji se odvijaju u moru, 3. klasificirati procese koji se odvijaju u morskom ekosistemu 4. izabrati potrebnu tehniku uzimanja uzoraka mora te laboratorijsku analizu

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) X Predavanja

Seminari i radionice X Vježbe X Samostalni zadaci

Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

X Konzultacije X Laboratorij

Terenska nastava Mentorski rad

X Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni

X Pismeni X Kolokvij

Ostalo:


1. Pilson,M.E.Q. 1998. An introduction to the chemistry of the sea, Prentice Hall, New

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 7 od 109



Obrazac


F04-12

Jersey 2. Grasshoff,K., Ehrhardt, M. i Kremling, K., 20. Methods of seawater analysis,

Verlag Chemie GmbH, D-6940 Weinheim 3. Filipović, I.i Lipanović, S. 1997. Opća i anorganska kemija 1. i 2. dio, Školska

knjiga, Zagreb Izborna literatura

4. Riley, J.P. i Chester, R. 1971. Introduction to marine chemistry. Academic Press, London-New York

5. Sikirica, M. 1987. Stehiometrija. Jedanaesto izdanje. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Osnove anorganske kemije 2 2

2. Osnove anorganske kemije (računski primjeri) 2 2

3. Povijest i cilj kemijske oceanografije 2 2

4. Opće karakteristike cirkulacije u svjetskim oceanima 2 2

5. Fizikalna svojstva vode, Slanost, klorinitet i gustoća 2 2

6. Glavni elementi u morskoj vodi 2 2

7. Jednostavni plinovi 2 2

8. Soli u otopini 2 2

9. Ugljični dioksid, ravnoteža i raspodjela u morskoj vodi, 2 2

10. Hranjivi elementi (mikronutrienti), metali u tragovima i sporedni elementi u morskoj vodi,

2 2

11. Prirodni radioaktivni izotopi u morskoj vodi 2 2

12. Organska tvar u moru 2 2

13. Kemijske izmjene na granicama zrak-more, sediment-vodeni stupac

2 2

14. Anoksija u moru 2 2

15. Geokemijska povijest oceana, Hidrografske karakteristike i mikronutrijenti obalnog i otvorenog mora Južnog Jadrana

2 2

UKUPNO SATI 30 30


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 8 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fizička oceanografija Semestar I Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Davor Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon 099 707 7991

e-mail [email protected] Suradnik Dr. sc. Marlena Ćukteraš

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon


Sadržaj kolegija Cilj kolegija je stjecanje osnovnih znanja o fizici mora prateći niz izlaganja iz deskriptivne i dinamičke oceanografije: (1) Uvod: O oceanografiji, Povijest Zemlje i oceana, Tektonika ploča, Morski sedimenti; (2) Oceanografija nekad i danas: Povijest istraživanja oceana, Način istraživanja oceana; (3) Svojstva mora i oceana: Kemijski sastav morske vode, Temperatura i raspodjela temperature, Salinitet i raspodjela saliniteta, TS dijagrami, Termohalina svojstva, Sezonske oscilacije, Gustoća, Tlak; (4) Cirkulacija u morima i oceanima: Vjetar i vjetrovne struje, Termohaline struje, Glavne oceanske struje i njihova raspodjela, Slobodne oscilacije: valovi u moru (vrste i svojstva), Prisilne oscilacije: plima i oseka; (5) Regionalna oceanografija s naglaskom na strujanje u Jadranskom moru i izmjenu vode sa Sredozemljem; (6) Klimatske promjene; (7) Oceanografija i marikultura. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će razumjeti: način mjerenja i obrade parametara koji opisuju fizikalno stanje mora fizikalna svojstva i gibanja u moru važnost takvih saznanja za rješavanje nekih problema današnjice (poplave, klimatske

promjene) značaj fizikalnih svojstava mora u akvakulturi.





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 9 od 109



Obrazac


F04-12

Obvezna literatura 1. Emery, Talley and Pickard, Descriptive Physical Oceanography. 2005. 2. Robert H. Stewart, Introduction To Physical Oceanography. Texas A & M

University. 2008. 3. M. Tomczak, An Introduction to Physical Oceanography,

http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/IntroOc/ 4. M.Zore-Armanda, M.Gačić, Oceanografija, Institut za oceanografiju i ribarstvo,

1988.1-131. 5.

Izborna literatura

1.

On line tečajevi: a. Mala internet škola oceanografije (http://skola.gfz.hr/projekt.htm) b. An Introduction to Physical Oceanography

(http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/IntroOc/) c. Introduction to Physical Oceanography, Scripps Institute of Oceanography

(https://scripps.ucsd.edu/ ) Introduction of Physical Oceanography, University of Wales, Bangor (http://www.bangor.ac.uk/)

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u fizikalnu oceanografiju 2 1

2. Povijest oceana, tektonika ploča 2 1

3. Opća fizikalna svojstva mora i oceana 2 1

4. Efekt rotacije Zemlje, morske mijene 2 1

5. Optička svojstva mora, boja mora 2 1

6. Termohalina svojstva mora i oceana 2 1

7. Fizikalno-kemijske osobitosti Sredozemnog mora 2 1

8. Izmjene vode i kemijsko-fizikalnih svojstava među oceanskim bazenima

2 1

9. Struktura atmosfere; Vjetar i valovi 2 1

10. Upwelling. El Niño i La Niña fenomeni 2 1

11. Klimatske oscilacije i klimatske promjene 2 1

12. Satelitska istraživanja u oceanografiji 2 1

13. Oceanografske osobitosti Jadranskog mora I 2 1

14. Oceanografske osobitosti Jadranskog mora II 2 1

15. Utjecaj fizikalnih i meteoroloških faktora na uzgajališta u moru 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 10 od 109



Obrazac


F04-12

Pohađanje nastave je obvezno (do 30% opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama (100%). Studenti se mogu dogovoriti za konzultacije prema potrebama. Pristup ispitu moguć nakon uredno obavljenih vježbi i položenog kolokvija iz vježbi.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 11 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u akvakulturu Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Glamuzina


e-mail [email protected] Suradnik Dr. sc. Marina Brailo

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon 445880


Sadržaj kolegija Stječe se znanje o osnovama akvakulture u svijetu, EU i Republici Hrvatskoj. Elaboriraju se povijesni razlozi pada tradicionalnoga ribarstva, te počeci i razvoj akvakulture u svijetu. Uspoređuje se akvakultura s tradicionalnim kopnenim agronomskim djelatnostima, posebice modernim peradarstvom. Izučava se status akvakulture u svijetu po analizama FAO iz 2014. godine. Detaljno se obrađuje europska, mediteranska i hrvatska akvakultura, posebice s aspekta budećega zapošljavanja u drugim zemljama EU. Po načelu „Case study“ se obrađuju predstavnici europske akvakulture bitni za naše studente: lubin, orada, kamenice i dagnje, te neke druge potencijalno važne vrste. Obraditi će se i ekološki, ekonomski i tržišni aspekti akvakulture. Nastavni plan: 1. Definicija, ciljevi i povijest akvakulture 2. Povijest i stanje bioresursa mora; Ribarstvo i njegov recentni pad 3. Povijesni razvitak akvakulture i perspektive gospodarenja biozalihama 4. Stanje akvakulture u svijetu 5. Podjela akvakulture prema načinu uzgoja i uvjetima 6. Vrste vodenih organizama u uzgoju: ribe, školjke, rakovi i drugi vodeni organizmi 7. Primjeri uzgoja pojedinih vrsta vodenih organizama: lubin, orada, dagnja, atlantski losos, europska kamenica, hlap, jegulja 8. Ekonomija, financije i menadžment u akvakulturi 9. Perspektive akvakulture u Republici Hrvatskoj i EU Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanoga predmeta, studenti će moći: 1. Objasniti osnovne akvakulturne pojmove i elaborirati status akvakulture u svijetu, EU i RH. 2. Opisati značajke i ograničenja tradicionalnoga ribarstva i razvojne aspekte moderne akvakulture. 3. Opisati i usporediti različite akvakulturne industrije. 4. Poznavati stanje industrije i značajke proizvodnje bijele morske ribe, tune, šarana, kamenica i dagnje kao glavnih hrvatskih akvakulturnih sektora. 5. Raspravljati o perspektivama europske i hrvatske marikulture.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 12 od 109



Obrazac


F04-12





Ostalo:


1. Pillay, T. V. R. 1995. Aquaculture principles and practicies. Fishing News Books. 2. Pavličević, Jerko; Savić, Nebojša; Glamuzina Branko. 2014. Akvakultura i

ribarstvo: Stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini . Mostar : Sveučilište u Mostaru, 2014., str 247.

3. Bogut, Ivan; Horváth, Lászlό ; Adámek, Zdenĕ k; Katavić, Ivan. 2006. Ribogojstvo / Bogut, Ivan (ur.).Osijek : Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Splitu, 2006.

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata 2. Internet: www.aquamedia.org; www.fao.org i drugi 3.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Definicija, ciljevi i povijest akvakulture 3 1

2. Povijest i stanje bioresursa mora; Ribarstvo i njegov recentni pad 3 1

3. Povijesni razvitak akvakulture i perspektive gospodarenja biozalihama

3 1

4. Stanje akvakulture u svijetu, Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj 3 1

5. Podjela akvakulture prema načinu uzgoja i uvjetima 3 1

6. Vrste vodenih organizama u uzgoju: ribe, školjke, rakovi i drugi vodeni organizmi

3 1

7. Uzgoj morskih riba: primjeri atlantskog lososa, lubina i orade 3 1

8. Uzgoj slatkovodnih riba: primjeri šarana i kalifornijske pastrve 3 1

9. Uzgoj školjkaša: primjeri dagnje i kamenica 3 1

10. Uzgoj rakova: primjeri kozica, jastoga i hlapa 3 1

11. Uzgoj ostalih vrsta morskih organizama: morski puževi i alge 3 1

12. Problemi u uspješnom razvoju akvakulture u budućnosti 3 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 13 od 109



Obrazac


F04-12

13. Strategije unaprjeđenja akvakulture 3 1

14. Ekonomija, financije i menadžment u akvakulturi 3 1

15. Perspektive akvakulture u Republici Hrvatskoj i EU 3 1

UKUPNO SATI 45 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 14 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik 1/1 Semestar Zimski Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, A 30 Telefon 445-856

e-mail [email protected] Suradnik -

Zgrada, kabinet - Telefon -

e-mail - OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija What is aquaculture Habitats of aquaculture Benthos Benthic microalgae Meadows of Posidonia Echinoderms Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i unaprijeđenje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku uvježbavanjem engleske terminologije vezane za aktualne teme iz područja akvakulture. Osposobljavanje studenata za praćenje literature na engleskom jeziku potrebne u njihovom budućem poslovnom okruženju u kojem je sposobnost komuniciranja na stranom jeziku jedan od temeljnih preduvjeta poslovnog uspjeha. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja englekog jezika na razini B1. Razumijevanje / Slušanje B 1: Studenti mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim temama s kojima će se redovito susretati na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo. Čitanje B 1: Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom poznate struke. Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima. Govor & Govorna interakcija B 1: Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori. Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. na obitelj, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje). Govor & Govorna produkcija B 1: Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i događaje. Mogu

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 15 od 109



Obrazac


F04-12

ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove. Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati svoje reakcije. Pisanje B 1: Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa. Mogu napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.




x Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad

X Provjere znanja


Ostalo:


1. Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni materijali (vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih govornika) prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin.

2. Dictionary of Biology. 2008. Sixth edition. Oxford University press. 3. Oxford Advanced Learner's Dictionary

Izborna literatura 1. A Practical English Grammar 2. English Vocabulary in Use

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. What is aquaculture 2 1

2. The objectives of aquaculture 2 1

3. The status of aquaculture 2 1

4. Aquaculture in Croatia 2 1

5. History of aquaculture 2 1

6. Different kinds of aquaculture 2 1

7. Integrated multi-trophic aquaculture 2 1

8. Habitats of aquatic organisms 2 1

9. Benthos 2 1

10. Benthic microalgae 2 1

11. Meadows of Posidonia 2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 16 od 109



Obrazac


F04-12

12. Echinoderms 2 1

13. Echinoderms 2 1

14. Sea urchin 2 1

15. Sea cucumber 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 17 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tjelesni odgoj Semestar Zimski i ljetni Broj ECTS bodova 1 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc.dr.sc. Aleksandar Selmanović

Zgrada, kabinet Čira Carića 4, B29 Telefon 020 445 737

e-mail [email protected] Suradnik dr.sc. Dean Kontić i Đivo Ban, prof.


e-mail [email protected], [email protected] OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Kolegij je sastavljen specifičnim programom kinezioloških operatora namijenjenom obučavanju studenta za savladavanje radnih napora u budućem zanimanju te općim planom i programom 11 sportskih aktivnosti koje studenti svojevoljno odabiru. Aktivnosti su: mali nogomet, košarka, odbojka, stolni tenis, badminton, plivanje, veslanje, jedrenje, planinarenje, aerobik i fitnes. Redovitim pohađanjem i praćenjem dodatnih oblika nastave (teoretska predavanja, seminari), studenti ispunjavaju obveze kolegija Ishodi učenja kolegija Pozitivan utjecaj na antropološka obilježja studenata (antropometrijske karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti). Stečena znanja se kontinuirano izvode u cilju razvoja i održavanja zdravlja. Obučenost studenta koja osigurava lakše stvaranje trajnih navika i potrebe bavljenja kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu. Primjena stečenih znanja i vještina prilikom savladavanja specifičnih napora u struci te u svakodnevnom životu i urgentnim situacijama. Kratkoročno – pozitivan utjecaj na lakše svladavanje intelektualnog napora studenata.





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 18 od 109



Obrazac


F04-12

Izborna literatura

1. Kineziološka metodika u visokoškolskom obrazovanju (2012.) Neljak, B., Caput-Jogunica, R. Zagreb

2. Nutrition and Diet Therapy (2000), Mahan LK, Escott-Stump S., ured., 10 izd. Saunders Company, Philadelphia

3. Reynolds, G. (2013.). First 20 minutes. Penguin Group, NY, USA

4. A. Soldo i sur. (2013) „Ronjenje/Diving“, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu & HOA: 288 pp.

5. POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje 0 2 0

2. Specifični kineziološki operatori I.dio 0 2 0

3. Specifični kineziološki operatori II.dio 0 2 0

4. Specifični kineziološki operatori III.dio 0 2 0

5. Specifični kineziološki operatori IV.dio 0 2 0

6. Košarka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

7. Nogomet – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

8. Aerobik – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

9. Fitnes – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

10. Odbojka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

11. Plivanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

12. Veslanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

13. Badminton – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

14. Stolni tenis – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

15. Planinarenje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

UKUPNO SATI 0 30 0

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima prema dogovoru na uvodnom predavanju Zdravstvena opravdanja, opravdanja aktivnih sportaša – modificirani oblik izvođenja nastave – prema dogovoru za vrijeme konzultacija

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 19 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primijenjena matematika i biometrija Semestar II. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Ivona Milić Beran

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B28 Telefon 445 842

e-mail [email protected] Suradnik mr. sc. Ivan Prce

Zgrada, kabinet - Telefon


Sadržaj kolegija Osnovni pojmovi matematičke logike, skupova, relacija, funkcija i operacija. Realni brojevi. Realne funkcije. Eksponencijalna i logaritamska funkcija. Primjena navedenih sadržaja u poslovanju, ekonomiji i akvakulturi. Deskriptivna statistika - statistički skup, obilježje, populacija, slučajni uzorak, statistika, grafičko i numeričko opisivanje podataka. Vjerojatnost - slučajan pokus i slučajan događaj, definicija i osnovna svojstva vjerojatnosti, uvjetna vjerojatnost i nezavisnost, diskretne i kontinuirane slučajne varijable i njihove razdiobe, centralni granični teorem. Statističko zaključivanje - točkasta procjena parametara, intervali povjerenja, testiranje parametarskih hipoteza, neparametarski testovi, korelacija i regresija, analiza varijance, statistička provjera kakvoće, analiza vremenskih nizova. Primjena navedenih sadržaja u poslovanju i akvakulturi. Ishodi učenja kolegija Kroz ovaj kolegij stječu se osnovna znanja iz područja više matematike i statistike potrebna za razumijevanje stručnih predmeta koje studenti slušaju tijekom studija. Nakon polaganja predmeta student će moći: 1. analizirati elementarne funkcije jedne varijable, 2. analizirati i sistematizirati utjecaj pojedinih varijabli na proučavani fenomen, 3. grafički i numerički opisati skup podataka, 4. postaviti i testirati hipoteze, 5. prepoznati praktične probleme koji se mogu riješiti uz pomoć stečenog znanja.




__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 20 od 109



Obrazac


F04-12


Ostalo:


1. T. Bradić et al.: Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb, 1998. 2. I. Šošić: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. R. J. Harshbarger, J. J. Reynolds: Mathematical Applications for the Management,

Life, and Social Sciences, D. C. Heath and Company, 1996. Izborna literatura

1. P. Woolf et al.: Statistics and Probability Primer for Computational Biologist, Massachusetts Institute of Technology, 2004.

2. L. D. Hoffmann, G. L. Bradley: Calculus for Business, Economics, and the Social and Life Sciences, McGraw-Hill, Inc. 1992.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Matematička logika. Skupovi. 2 2

2. Realni brojevi. 2 2

3. Funkcije, pojam i karakteristike 2 2

4. Realne funkcije. 2 2

5. Elementarne funkcije. 2 2

6. Derivacije. 2 2

7. Primjena navedenih sadržaja u poslovanju, ekonomiji i akvakuturi 2 2

8. Statistički skup, obilježje, populacija, slučajni uzorak, statistika 2 2

9. Grafičko i numerično opisivanje podataka 2 2

10. Slučajan pokus i slučajan događaj, definicija i osnovna svojstva vjerojatnosti

2 2

11. Uvjetna vjerovatnost i nezavisnost, diskretne slučajne varijable 2 2

12. Kontinuirane slučajne varijable i njihove razdiobe 2 2

13. Točkasta procjena parametara, intervali povjerenja 2 2

14. Testiranje parametarskih hipoteza 2 2

15. Korelacija i regresija 2 2

UKUPNO SATI 30 30


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 21 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija mora Semestar II. (ljetni) Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obavezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš


e-mail [email protected] Suradnik Stijepo Ljubimir, dipl. ing.



Sadržaj kolegija UVOD: Što je ekologija? Značajke poznavanja ekoloških principa u modernom svijetu. Život i okoliš EKOLOGIJA VRSTE: Značajke poznavanja autoekologije. Prilagodbe jedinke na abiotske čimbenike okoliša. Biološki čimbenici okoliša. EKOLOGIJA POPULACIJE: Struktura populacija. Dinamika populacija. Biološke interakcije između populacija. EKOLOGIJA ZAJEDNICA I EKOSISTEMA: Pelagijal. Pridneni ekosistemi-bentalne stepenice. Struktura i razvitak zajednica. Trofičke razine ekosistema. Kruženje tvari kroz ekosisteme. Biološka raznolikost. EKOLOŠKE SPECIFIČNOSTI SREDOZEMNOG I JADRANSKOG MORA: Obalni ekosistemi. Pelagični ekosistemi. Zagađenje. Alohtone brste. Balastne vode. Zaštičena područja. Zaštičene vrste. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog kolegija student će moći koristiti opća i specifična znanja o ekologiji, teoretskim osnovama, terminologiji i funkcionalnosti ekosustava u morskom okolišu za razumijevanje. Ovladat će znanjima o primjeni ekoloških principa i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i važnosti održavanja biološke raznolikosti u moru. Posebna poglavlja daju uvid u praktične pristupe studiju i iskorišćivanju mosrkih ekosustava za akvakulturu i druge namjene, te posebnih mjera za zaštitu pojedinih obalnih ekosustava.




Usmeni Pismeni

Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 22 od 109



Obrazac


F04-12

Kolokvij POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

Obvezna literatura 1. Ricklefs and Miller: Ecology. 1999. (4. Ed.) Freeman and Co. 2. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology, Blackwell

Science, UK, London, pp. 351. 3. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora.

HAZU, Zagreb, 412 pp. 4. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point prezentacije)

Uhttp://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.html Izborna literatura

1. Begon, Harper and Townsend: Ecology: Individuals, Populations and Communities. 1997. (3. Ed.), Blackwell Science

2. Molles: Ecology: Concepts and Applications. 2002 (2. Ed.). Mc Graw Hill POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod: Osnovni ekološki pojmovi i definicije: Povijesni pregled razvoja ekologije

2 2 -

2. Značajke mora kao životnog okoliša: Fizikalno-kemijska svojstva 2 2 -

3. Značajke mora kao životnog okoliša: Gibanja u moru: Estuariji 2 2 -

4. Pregled morskih staništa 2 2 -

5. Oblici života u moru: Pelagijal 2 2 -

6. Oblici života u moru: Bental 2 2 -

7. Hranidba morskih organizama 2 2 -

8. Abiotički ekološki čimbenici u moru 2 2 -

9. Biotički ekološki čimbenici u moru 2 2 -

10. Protok energije i kruženje tvari u moru 2 2 -

11. Ekologija populacija morskih organizama 2 2 -

12. Struktura i razvitak životnih zajednica u moru 2 2 -

13. Pregled životnih zajednica u moru 2 2 -

14. Biološka raznolikost u moru 2 2 -

15. Utjecaj čovjeka na morske ekosustave 2 2 -

UKUPNO SATI 30 30 -


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 23 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj planktona Semestar II. (ljetni) Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obavezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš


e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Kruno Bonačić



Sadržaj kolegija Osnove sistematike fitoplanktonskih i zooplanktonskih vrsta koje se koriste kao hrana za ličinke riba, rakova i školjkaša. Ekologija i ekofiziologija fitoplanktona i zooplanktona. Fizikalno-kemijski parametri uzgoja, metode uzgoja, osnove populacijske dinamike planktonskih organizama. Izbor i pripravak hranjivih medija za uzgoj fitoplanktona. Ovisnost biokemijskog sastava hranjenih organizama o biokemijskom sastavu uzgojenog planktona. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći definirati i razumjeti osnovne pojmove o uzgoju planktonskih organizama (fitoplankton i zooplankton).





Ostalo:


1. Glavić, N. 2003. Utjecaj temperature i slanosti na veličinu kolnjaka Brachionus plicatilis O. F. Muller. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, 61 pp.

2. Laing, I., Hepper, B. T. 1983. A simple method for the production of marine algae in polyethylene bags. Fish. Not., MAFF Direct. Fish. Res. Lowestoft,

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 24 od 109



Obrazac


F04-12

73: 1-11. 3. Lucas, J. S., Southgate, P., C. 2003. Aquaculture, Farming aquatic animals

and plants. Fishing news books 4. Kožul, V, Skaramuca, B. 1997. The effects of temperature stress on

populations of the rotifer Brachionus plicatilis Muller in culture. Natura Croatica, 6 (4): 437-446.

Izborna literatura

1. Peres, J-M., Gamulin Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga. Zagreb, 493 pp.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u uzgoj planktona 2 2 -

2. Glavne skupine algi u uzgoju; Klasifikacija mikroalgi 2 2 -

3. Proizvodnja algi: fizikalno-kemijski uvjeti 2 2 -

4. Proizvodnja algi: dinamika rasta populacije 2 2 -

5. Izoliranje i održavanje uzgojnih linija (kultura) algi 2 2 -

6. Izvori onečišćenja i obrada vode 2 2 -

7. Tehnologija uzgoja algi 2 2 -

8. Prehrambena vrijednost i primjena mikroalgi u akvakulturi 2 2 -

9. Zooplankton kao živa hrana u akvakulturi 2 2 -

10. Biologija kolnjaka s posebnim osvrtom na reprodukciju 2 2 -

11. Ekologija kolnjaka s posebnim osvrtom na masovni uzgoj 2 2 -

12. Hranidbena vrijednost kolnjaka 2 2 -

13. Biologija, ekologija i sistematika artemije 2 2 -

14. Postupak uzgoja artemije 2 2 -

15. Uzgoj ostalih skupina zooplanktona za potrebe akvakulture 2 2 -

UKUPNO SATI 30 30 -


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 25 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove biokemije Semestar II. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni studija Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Lucia Emanuele

Zgrada, kabinet Kampus, 72 Telefon 020 446 034

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Iris Dupčić Radić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje Telefon 020 323 484


Sadržaj kolegija Kemija proteina, lipida i ugljikohidrata. Strukture i funkcije bioloških makromolekula. Enzimi i koenzimi. Nukleinske kiseline i biosinteza proteina. Metabolizam i izlučivanje dušika. β-oksidacija i biosinteza masnih kiselina. Glikoliza i glukoneogeneza. Biološke oksidacije i ciklus limunske kiseline. Prehrana i vitamini. Steroidi, karetoneidi i hormoni. Regulacijski mehanizmi metabolizma. Na laboratorijskim vježbama studenti izvode vježbe povezane s temama predavanja. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

1. Definirati i opisati strukture i funkcije prirodnih makromolekula, stvaranje i pohranjivanje energije, metaboličkih putova, biosinteze i razgradnje makromolekula,

2. Izabrati odgovarajuću laboratorijsku analizu shodno usvojenom znanju NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

X predavanja Seminari i radionice

X Vježbe X Samostalni zadaci

Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

X Konzultacije X Laboratorij

Terenska nastava Mentorski rad

X Provjere znanja



Ostalo:


1. Karlson P. 1993. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb 2. Stryer L. 1991. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb

POPIS TEMA Red. br.


P V S

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 26 od 109



Obrazac


F04-12

1. Polimeri: osnovni pojmovi 2 1

2. Kondenzacijska polimerizacija 2 1

3. Kemija proteina 2 1

4. Kemija lipida 2 1

5. Kemija ugljikohidrata 2 1

6. Strukture i funkcije bioloških makromolekula 2 1

7. Enzimi i koenzimi 2 1

8. Nukleinske kiseline 2 1

9. biosinteza proteina 2 1

10. Metabolizam i izlučivanje dušika. 2 1

11. β-oksidacija i biosinteza masnih kiselina 2 1

12. Glikoliza i glukoneogeneza 2 1

13. Biološke oksidacije i ciklus limunske kiseline 2 1

14. Prehrana i vitamini. Steroidi, karetoneidi i hormoni 2 1

15. Regulacijski mehanizmi metabolizma 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 27 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik I/2 Semestar ljetni Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezan Nositelj kolegija Mr.sc. Ivana Nakić Lučić





Sadržaj kolegija Sea star Ostrea edulis The Mediterranean mussel Lobster Kelp Phytoplankton Zooplankton The Mediterranean Sea Pollution in the Mediterranean Sea The Adriatic Sea Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i unaprijeđenje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku uvježbavanjem engleske terminologije vezane za aktualne teme iz područja akvakulture. Osposobljavanje studenata za praćenje literature na engleskom jeziku potrebne u njihovom budućem poslovnom okruženju u kojem je sposobnost komuniciranja na stranom jeziku jedan od temeljnih preduvjeta poslovnog uspjeha. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja englekog jezika na razini B1. Razumijevanje / Slušanje B 1: Studenti mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim temama s kojima će se redovito susretati na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo. Čitanje B 1: Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom poznate struke. Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima. Govor & Govorna interakcija

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 28 od 109



Obrazac


F04-12

B 1: Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori. Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. na obitelj, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje). Govor & Govorna produkcija B 1: Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i događaje. Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove. Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati svoje reakcije. Pisanje B 1: Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa. Mogu napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.





x Provjere znanja


Ostalo:


1. Dictionary of Biology. 2008. Sixth edition. Oxford University press. 2.

Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni materijali (vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih govornika) prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin.

3. Oxford Advanced Learner's Dictionary

Izborna literatura 1. A Practical English Grammar 2. English Vocabulary in Use

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Sea star 2 1

2. Ostrea edulis 2 1

3. Ostrea edulis 2 1

4. The Mediterranean mussel 2 1

5. The Mediterranean mussel 2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 29 od 109



Obrazac


F04-12

6. Lobster 2 1

7. Kelp 2 1

8. Hapalochlaena lunulata 2 1

9. Australia's marine ecosystems 2 1

10. Phytoplankton 2 1

11. Zooplankton 2 1

12. The Mediterranean sea 2 1

13. Pollution in the Mediterranean sea 2 1

14. The Adriatic sea 2 1

15. The Adriatic sea 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 30 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tjelesni odgoj Semestar I./II. Broj ECTS bodova 1 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc.dr.sc. Aleksandar Selmanović


e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Dean Kontić i Đivo Ban, prof.


e-mail [email protected], [email protected] OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Kolegij je sastavljen specifičnim programom kinezioloških operatora namijenjenom obučavanju studenta za savladavanje radnih napora u budućem zanimanju te općim planom i programom 11 sportskih aktivnosti koje studenti svojevoljno odabiru. Aktivnosti su: mali nogomet, košarka, odbojka, stolni tenis, badminton, plivanje, veslanje, jedrenje, planinarenje, aerobik i fitnes. Redovitim pohađanjem i praćenjem dodatnih oblika nastave (teoretska predavanja, seminari), studenti ispunjavaju obveze kolegija Ishodi učenja kolegija Pozitivan utjecaj na antropološka obilježja studenata (antropometrijske karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti). Stečena znanja se kontinuirano izvode u cilju razvoja i održavanja zdravlja. Obučenost studenta koja osigurava lakše stvaranje trajnih navika i potrebe bavljenja kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu. Primjena stečenih znanja i vještina prilikom savladavanja specifičnih napora u struci te u svakodnevnom životu i urgentnim situacijama. Kratkoročno – pozitivan utjecaj na lakše svladavanje intelektualnog napora studenata.





Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Izborna literatura

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 31 od 109



Obrazac


F04-12

1. Kineziološka metodika u visokoškolskom obrazovanju (2012.) Neljak, B., Caput-Jogunica, R. Zagreb

2. Nutrition and Diet Therapy (2000), Mahan LK, Escott-Stump S., ured., 10 izd. Saunders Company, Philadelphia

3. Reynolds, G. (2013.). First 20 minutes. Penguin Group, NY, USA

4. A. Soldo i sur. (2013) „Ronjenje/Diving“, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu & HOA: 288 pp.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje 0 2 0

2. Specifični kineziološki operatori I.dio 0 2 0

3. Specifični kineziološki operatori II.dio 0 2 0

4. Specifični kineziološki operatori III.dio 0 2 0

5. Specifični kineziološki operatori IV.dio 0 2 0

6. Košarka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

7. Nogomet – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

8. Aerobik – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

9. Fitnes – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

10. Odbojka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

11. Plivanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

12. Veslanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

13. Badminton – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

14. Stolni tenis – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

15. Planinarenje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

UKUPNO SATI 0 30 0

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima prema dogovoru na uvodnom predavanju Zdravstvena opravdanja, opravdanja aktivnih sportaša – modificirani oblik izvođenja nastave – prema dogovoru za vrijeme konzultacija

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 32 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Histologija Semestar II. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D30 Telefon 020/445-868




Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s osnovnim histološkim metodama i načinima pripreme histoloških preparata. Studenti će detaljno upoznati strukturu i funkciju stanice, vrste i građu tkiva. Također će detaljno obraditi pojedine organe i organske sustave (komparativni prikaz). Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja histologije. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline koje se temelje na slijedećim smjernicama: (1) histološke metode i analiza histoloških preparata; (2) stanica i stanične strukture; (3) vrste i građa tkiva; (4) histološka građa organa. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: 1. Opisati osnovne histološke metode 2. Opisati i objasniti građu i funkciju stanice. 3. Prepoznati, razlikovati i objasniti građu različitih vrsta tkiva. 4. Opisati građu pojedinih organa i organskih sustava





Ostalo:


1. Junqueira, L.C. i Carneiro, J. 2005. Osnove histologije. Školska knjiga, Zagreb. pp. 524

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 33 od 109



Obrazac


F04-12

2. Genten, F., Terwinghe, E. i Danguy, A. 2009. Atlas of fish histology. Science Publishers, Enfield, USA. pp. 219.

3. Mumford, S., Heidel, J., Smith, C., Morrison, J., MacConnell, B. i Blazer, V. 2007. Fish Histology and Histopathology Manual. USWS-NCTC. pp. 357.

4. McMillan, D.B. 2007. Fish Histology: Female Reproductive Systems. Springer, Dordrecht, The Netherlands. pp. 598

Izborna literatura 1. Johnson, K. 1991. Histology and cell biology. Williams & Wilkins, USA. pp. 422

2. Kuehnel, W. 2003. Color Atlas of Cytology, Histology and Microscopic Anatomy. Thieme Stuttgart, New York. pp. 543

3. Dudek, R.W. 2000. High Yield Histology. Lippincott Williams & Wilkins, USA. pp. 232.

4. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Histološka tehnika i analiza histoloških preparata 2 1 0

2. Stanica 2 1 0

3. Epitelno tkivo 2 1 0

4. Vezivno tkivo: stanice i vlakna vezivnog tkiva 2 1 0

5. Masno tkivo 2 1 0

6. Potporna vezivna tkiva 2 1 0

7. Mišićno tkivo 2 1 0

8. Živčano tkivo 2 1 0

9. Krvne žile, krvne stanice 2 1 0

10. Probavni sustav 2 1 0

11. Dišni sustav 2 1 0

12. Kožni sustav 2 1 0

13. Endokrini sustav 2 1 0

14. Mokraćni sustav 2 1 0

15. Reproduktivni sustav 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 34 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Ekologija planktona Semestar II. (ljetni) Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš


e-mail [email protected] Suradnik Stijepo Ljubimir, dipl. ing.



Sadržaj kolegija Upoznavanje s kratkom poviješću istraživanja planktona i najpoznatijim ekspedicijama. Opće značajke planktona. Plankton kao životni oblik (virioplankton, bakterioplankton, fitoplankton, zooplankton). Autotrofni, heterotrofni i miksotrofni organizmi. Metode uzorkovanja i određivanja fitoplanktona (abundancija, biomasa, primarna proizvodnja). Taksonomija fitoplanktona. Fitoplankton u Sredozemnom i Jadranskom moru. Toksične fitoplanktonske vrste. Pigmenti Sistematika zooplanktona. Metode istraživanja zooplanktona. Gustoća populacije i biomasa. Interspecijski odnosi. Prostorna i vremenska raspodjela dominantnih skupina zooplanktona. Glavna obilježja zooplanktona u Sredozemnom i Jadranskom moru. Fizikalni i kemijski čimbenici koji utječu na prostornu i vremensku raspodjelu planktona. Trofički odnosi u pelagijalu. Prijenos zooplanktonata balastnim vodama. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog kolegija student će moći koristiti opća i specifična znanja o ekologiji planktona, teoretskim osnovama, terminologiji i funkcionalnosti ekosustava mora. Ovladat će znanjima o primjeni ekoloških principa i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i važnosti održavanja biološke raznolikosti pelagijala u moru. Posebna poglavlja daju uvid u praktične pristupe studiju i iskorišćivanju morskih ekosustava za akvakulturu i druge namjene.





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 35 od 109



Obrazac


F04-12

Obvezna literatura 1. Subba Rao, D. (ed.) 2002. Pelagic Ecology Methodology. A.A.Balkema

Publishers. Lisse, Abingdon, Exton, Tokyo 2. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology,

Blackwell Science, UK, London, pp. 351. 3. Šolić, M. i Krstulović, N. 1999. Ekologija morskog bakterioplanktona.

Institut za oceanografiju i ribarstvo 4. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Biologija i taksonomija.

Školska knjiga, Zagreb. 5. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga,

Zagreb Izborna literatura

1. Begon, Harper and Townsend: Ecology: Individuals, Populations and Communities. 1997. (3. Ed.), Blackwell Science

2. Molles: Ecology: Concepts and Applications. 2002 (2. Ed.). Mc Graw Hill

3. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point prezentacije) http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.htm

4. Kinne Otto (ed.) 1977. Marine Ecology. Jonh Wiley and Sons, London

5. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb, 412 pp.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod s kratkom poviješću istraživanja planktona. 2 1 -

2. Opće značajke planktona. 2 1 -

3. Bakterioplankton. 2 1 -

4. Metode uzorkovanja i određivanja fitoplanktona. 2 1 -

5. Taksonomija fitoplanktona. 2 1 -

6. Fitoplankton u Sredozemnom i Jadranskom moru. 2 1 -

7. Toksične fitoplanktonske vrste 2 1 -

8. Sistematika zooplanktona. Metode uzorkovanja i obrade zooplanktona. 2 1 -

9. Gustoća populacije i biomasa zooplanktona. 2 1 -

10. Interspecijski odnos zooplanktonata. 2 1 -

11. Prostorna i vremenska raspodjela dominantnih skupina zooplanktona. 2 1 -

12. Fizikalni i kemijski čimbenici koji utječu na prostornu i vremensku raspodjelu planktona. 2 1 -

13. Glavna obilježja zooplanktona u Sredozemnom i Jadranskom moru. 2 1 -

14. Trofički odnosi u pelagijalu. 2 1 -

15. Prijenos zooplanktonata balastnim vodama. 2 1 -

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 36 od 109



Obrazac


F04-12

UKUPNO SATI 30 15 -


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 37 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnologija u akvakulturi Semestar III Broj ECTS bodova 6 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D 28 Telefon 445-861

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Marina Brailo



Sadržaj kolegija Osnove tehnologije u akvakulturi Povijesni pregled razvitka tehnologije Odabir lokaliteta i vrsta za akvakulturu Uzgojni sustavi: stacionarni, protočni, kavezni i recirkulacijski Osnove dizajna i konstrukcije uzgojnih sustava Održavanje optimalne kvalitete uzgojne sredine u akvakulturi Kvaliteta vode i metode pročišćavanja Tehnološke osnove ishrane organizama u uzgoju Osnove tehnologije reprodukcije Ishodi učenja kolegija Studenti će steći:

osnovna znanja o vodi kao uzgojnom mediju osnovna znanja o održavanju optimalne kvalitete uzgojnog medija s obzirom na vrstu

uzgajanu vrstu osnovna znanja o tehnologiji uzgoja akvatičnih organizama, uključujući odabir i

nabavu potrebne opreme osnovna znanja o održavanju opreme u uzgojnim sustavima samostalnost u odabiru uzgojnih sustava s obzirom na uzgajani organizam





Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 38 od 109



Obrazac


F04-12


1. Stickney R. (1994): Principles of aquaculture. John Willey and sons Inc. 502. 2. Timmons, M. B., Losordo, T. M. (1994): Aquaculture Water Reuse Systems:

Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, 333. 3. Landau, M. (1992): Introduction to Aquaculture. New York, John Wiley & Sons,

Inc., 440. 4. Avault, J.W., (1998). Fundamentals of Aquaculture. A step-by-step guide to

commercial aquaculture. AVA Publishing Company Inc., 889 pp. 5. Tidwell, J. H. (2012): Aquaculture Production Systems. Oxford, Wiley- Blackwell,

421. Izborna literatura

1. U dogovoru s nastvnikom prema posebnim interesima studenata 2. Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Osnove tehnologije u akvakulturi 3

2. Povijesni pregled razvitka tehnologije 2

3. Odabir lokaliteta za akvakulturu 2

4. Odabir vrsta za akvakulturu 2

5. Fizikalna svojstva vode, osnovni parametri uzgojne sredine 3 5

6. Osnove stacionarnog uzgojnog sustava 2 3

7. Osnove lagunarnog uzgojnog sustava 2 3

8. Osnove protočnog uzgojnog sustava 2 3

9. Osnove kaveznog uzgojnog sustava 2 3

10. Osnove recirkulacijskog uzgojnog sustava 2 3

11. Osnove mehaničke filtracije 2 5

12. Osnove biološke filtracije I 2

13. Osnove biološke filtracije II 5

14. Tehnološke osnove ishrane organizama u uzgoju 2

15. Osnove tehnologije reprodukcije 2

UKUPNO SATI 30 15 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 39 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj školjkaša Semestar III. Broj ECTS bodova 5 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija Ana Bratoš Cetinić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D32 Telefon 445787

e-mail [email protected] Suradnik Marina Brailo



Sadržaj kolegija 1. Akvakultura školjkaša; Hrvatsko školjkarstvo ‐ pregled stanja uz osvrt na tržište

školjkaša u Europskoj Uniji Biologija uzgajanih školjkaša 2. Temeljne značajke, klasifikacija i taksonomija školjkaša i mekušaca 3. Morfološke značajke školjkaša: vanjski izgled i unutrašnja građa 4. Disanje i prehrana školjkaša. Rast 5. Optjecajni sustav, izlučivanje i osmoregulacija. Potrošnja kisika i intezitet disanja

školjkaša 6. Ekologija školjkaša. Rasprostranjenost i čimbenici rasprostranjenosti 7. Razmnožavanje naseljavanje i novačenje školjkaša; embrionalni razvoj; ličinke Uzgoj 8. Opće značajke uzgoja školjkaša; vrste školjkaša u akvakulturi 9. Uzgoj kamenica; tehnologija uzgoja triploidnih kamenica 10. Uzgoj dagnji 11. Uzgoj klapavica 12. Uzgoj kućica 13. Uzgoj puževa i ostalih mekušaca 14. Tehnologija uzgoja mlađi u mrjestilištima 15. Pregled najčešćih bolesti uzgajanih školjkaša 16. Obraštaj i obraštajne zajednice na ljušturama školjkaša; predatori školjkaša u uzgoju i

njihova kontrola 17. Osnove purifikacije školjkaša; Osnove standardai kakvoće, prerade i pakiranja

školjkaša 18. Procjena kapaciteta uzgajališta školjkaša na primjeru Malostonskog zaljeva

Ishodi učenja kolegija 1. Steći uvid u opće karakteristike komercijalnog uzgoja, odnosno suvremene proizvodnje školjkaša i puževa.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 40 od 109



Obrazac


F04-12

2. Opisati osnovne načine i tehnologiju uzgoja u svijetu i Hrvatskoj. 3. Raspravljati o osnovnim problemima ove gospodarske djelatnosti (obraštaju, predatorima, bolestima uzgajanih organizama, prekapacitiranosti uzgajališta i dr.). 4. Opisati tehnologiju proizvodnje mlađi u mrjestilištima, kao i osnovne načine purifikacije školjkaša prigodom slanja na tržište. 5. Steći uvid u suvremeno stanje i probleme hrvatskog školjkarstva temeljenog na dugoj pozitivnoj tradiciji uzgoja europske plosnate kamenice i mediteranske dagnje.





Ostalo:


1. Merlin- sustav za e-učenje http://moodle.srce.hr/2016-2017/course/view.php?id=14142

2. Gosling, E. 2004. Bivalve molluscs. Biology, Ecology and culture. Fishing New Books.

3. Spencer, B. E. 2002. Molluscan shellfish farming. Fishing New Books. 4. Gosling, E. 1992. Developments in aquaculture and fisheries science, Vol. 25, The

mussel Mytilus: Ecology, Physiology, Genetics and Culture. Elsevier, Amsterdam‐London‐New York‐Tokio.

Izborna literatura 1. Bratoš A.( 2003). Purifikacija školjkaša. Ribarstvo 62 (1): 33 - 42

2. Pećarević, M, Bratoš, A (2004). Standardi kakvoće, prerada i pakiranje kamenica. Naše more 51(1-2): 69-73

3. Bratoš A., Bolotin J., Peharda M., Njire J. (2002). Seasonal distribution of the oyster Ostrea edulis (Linnaeus, 1758) larvae in the Bay of Mali Ston, Adriatic sea. Journal of Shellfish Research 21:763-767.

4. Ministarstvo poljoprivrede Uprava ribarstva Akvakultura http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=14

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod Akvakultura školjkaša; Hrvatsko školjkarstvo ‐ pregled stanja uz osvrt na tržište školjkaša u Europskoj Uniji

3 0 0

2. Biologija uzgajanih školjkaša Temeljne značajke, klasifikacija i taksonomija školjkaša i

3 1 0

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 41 od 109



Obrazac


F04-12

mekušaca Morfološke značajke školjkaša: vanjski izgled i unutrašnja građa

3.

Biologija uzgajanih školjkaša Disanje i prehrana školjkaša. Rast Optjecajni sustav, izlučivanje i osmoregulacija. Potrošnja kisika i intezitet disanja školjkaša

3 0 0

4. Biologija uzgajanih školjkaša Ekologija školjkaša. Rasprostranjenost i čimbenici rasprostranjenosti

3 1 0

5. Biologija uzgajanih školjkaša Razmnožavanje naseljavanje i novačenje školjkaša; embrionalni razvoj; ličinke

3 1 0

6. Opće značajke uzgoja školjkaša; vrste školjkaša u akvakulturi

3 0 0

7. Uzgoj kamenica; tehnologija uzgoja triploidnih kamenica 3 6 0

8. Uzgoj dagnji 3 4 0

9. Uzgoj klapavica 3 0 0

10. Uzgoj kućica 3 0 0

11. Uzgoj puževa i ostalih mekušaca Tehnologija uzgoja mlađi u mrjestilištima

3 0 0

12. Pregled najčešćih bolesti uzgajanih školjkaša 3 0 0

13. Obraštaj i obraštajne zajednice na ljušturama školjkaša; predatori školjkaša u uzgoju i njihova kontrola

3 2 0

14. Osnove purifikacije školjkaša; Osnove standarda i kakvoće, prerade i pakiranja školjkaša

3 0 0

15. Procjena kapaciteta uzgajališta školjkaša na primjeru Malostonskog zaljeva

3 0 0

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 42 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj riba Semestar III. Broj ECTS bodova 5 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić





Sadržaj kolegija Predmetom se stječu znanja o povijesti uzgoja riba i trenutačnom stanju Hrvatske i svjetske akvakulture. Studenti će se upoznati s uzgojem slatkovodnih vrsta riba, toplovodnim (šarani) i salmonidnim vrstama (pastrva i losos). Detaljno će se obraditi uzgoj morskih vrsta riba s posebnim naglaskom na tradicionalne mediteranske vrste: lubin i komarču. U skladu s razvojem akvakulture u Hrvatskoj i u svijetu studenti će biti upoznati s uzgojem novih vrsta kroz pregled i analize relevantnih novih znanstvenih istraživanja. Kroz predmet će se analizirati ekonomske značajke i trenutačno tržište riba u Europi te perspektive uzgoja u Hrvatskoj. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog predmeta student će poznavati povijest uzgoja riba, razloge za akvakulturni razvoj i svjetske značajke tradicionalnoga ribarstva i moderne akvakulture, te argumentirati razloge za budući razvoj akvakulture u svijetu i RH. Studenti će poznavati sve aspekte uzgoja slatkovodnih riba, ciprinida i salmonida, te uzgoj morskih riba u svijetu. Studenti će poznavati uzgoj najvažnijih mediteranskih vrsta riba: lubina i oradu, te definirati osnovne značajke perspektiva njihova uzgoja s tehnološkog i tržišnog aspekta. Studenti će moći analizirati ekonomske značajke i kretanje tržišta morskih riba u Europi.





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 43 od 109



Obrazac


F04-12

1. Pillay, T.V.R. & M.N. Kutty. 2005. Aquaculture: Principles and Practices, second edition. Blackwell Publising UK. pp. 624.

2. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited 3. Pavlidis, M.A. & C.C. Mylonas. 2011. Sparidae: Biology and Aquaculture of

Gilthead Sea Bream and Other Species. Wiley-Blackwell. pp. 390 4. Bogut, I., Horváth, L., Adámek, Z. & I. Katavić. 2006. Ribogojstvo. Grafotisak,

Grude. pp. 523 5. Beveridge, M.C.M. 2004. Cage Aquaculture: Third Edition. Blackwell. pp. 368.

Izborna literatura

1. Swift, D.R. 1993. Aquaculture training manual. Second edition. Fishing News Books, 158 pp

2. Stickney, R.R. 2000. Encyclopedia of Aquaculture. Wiley-Interscience Publication. pp. 1063.

3. Stickney, R.R. 2005. Aquaculture: an Introductory Text. CABI Publising. pp. 265. 4. Znanstveni i stručni radovi iz časopisa

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje – pregled stanja Hrvatske akvakulture 3 0 0

2. Pregled stanja uzgoja riba u svijetu 3 0 0

3. Uzgoj toplovodnih vrsta riba – šarani 3 2 0

4. Uzgoj salmonidnih vrsta riba – pastrva i losos 3 1 0

5. Uzgoj morskih vrsta riba – uvod 3 0 0

6. Uzgojne metode i objekti za uzgoj morskih vrsta riba 3 4 0

7. Kontrolirana proizvodnje mlađi 3 4 0

8. Uzgoj lubina i komarče 3 4 0

9. Uzgoj vrsta iz porodice Mugilidae 3 0 0

10. Uzgoj jegulje 3 0 0

11. Uzgoj brzorastućih vrsta – tuna 3 0 0

12. Uzgoj plosnatica 3 0 0

13. Uzgoj novih vrsta riba 3 0 0

14. Ekološki aspekti uzgoja riba i održivi uzgoj 3 0 0

15. Ekonomske i tržišne značajke uzgoja riba 3 0 0

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 44 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija i uzgoj rakova Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obavezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, kabinet D28 Telefon 020445861


Zgrada, kabinet Institutu za more i priobalje, Kneza Damjana Jude 12 Telefon 020323978


Sadržaj kolegija U uvodnim predavanjima obrađuju se osnovna obilježja skupine člankonožaca (Arthropoda), sistematska podjela unutar skupine te zasebno razred rakova (Crustacea). Objašnjava se evolucijski postanak skupine te ekološke i fiziološke osobitosti skupine rakova. Detaljno se prolazi anatomija rakova te organski sustavi i fiziologija skupine s posebnim osvrtom na specifičnosti skupine (pigmenti i izmjena boja, apozicijski i superpozicijski vid, osmoregulacijai sl.). Usvajaju se znanja o presvlačenju i razmožavanju rakova te se pobliže upoznaje životni ciklus rakova. Obrađuju se načini odabira vrsta i mjesta pogodnih za uzgoj rakova, različite tehnike uzgoja rakova te novosti u tehnologiji uzgoja rakova. Raspravlja se i o utjecaju uzgajališta rakova na okoliš te mogućnostima uzgoja rakova u Hrvatskoj. Ishodi učenja kolegija Studenti će znati objasniti i povezati osnovne pojmove iz sistematike, biologije i ekologije rakova važne za razumijevanje položaja rakova i njihovog funkcioniranja u ekosustavu. Moći će navesti tehnike uzgoja rakova, te usporediti razne metode uzgoja i procjeniti optimalnu vrstu i metodu uzgoja za pojedino područje. Prikupiti će najvažnije informacije o mogućnostima i tehnikama uzgoja rakova te novim tehnologijama u ovom području.





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 45 od 109



Obrazac


F04-12

1. Matoničkin, I. 1981. Beskralješnjaci: biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.

2. Wickins, J.F., Lee, D.O. 2002. Crustacean Farming: Ranching and Culture, 2nd Edition. Wiley Blackwell, Hoboken, New Jersey, US.

Izborna literatura

1. New, M.B., Valenti, W.C., Tidwell, J.H., D'Abramo, L.R., Kutty, M.N. (Eds) 2009. Freshwaterprawns, biologyand farming. Wiley Blackwell, Hoboken, New Jersey, US.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Arthropoda – osnovna obilježja i sistematska podjela skupine člankonožaca

2 0 0

2. Vanjska građa rakova, dijelovi tijela, usporedna anatomija 2 5 0

3. Unutarnja građa rakova, organski sustavi, usporedna fiziologija 2 5 0

4. Razmnožavanje, ishrana, presvlačenje i bolesti dekapodnih rakova 2 0 0

5. Životni ciklus rakova, usporedna ekologija 2 2 0

6. Uzgoj rakova - načela i tipovi uzgoja 2 0 0

7. Odabir vrste i mjesta pogodnih za uzgoj rakova 2 0 0

8. Kvantitativna usporedba vrsta u uzgoju 2 0 0

9. Matični stok, fekunditet, proizvodnja mlađi, ličinački stadiji 2 3 0

10. Ekstenzivni uzgoj rakova i poluintenzivni uzgoj rakova 2 0 0

11. Intenzivni uzgoj rakova 2 0 0

12. Superintenzivni uzgoj rakova 2 0 0

13. RAS sustavi za uzgoj 2 0 0

14. „Biofloc“ tehnologija uzgoja 2 0 0

15. Rasprava i priprema za ispit 2 0 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 46 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fiziologija uzgajanih organizama Semestar III. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić





Sadržaj kolegija Cilj kolegija je objasniti osnove fizioloških načela i glavne fiziološke osobine iskorištavanih vrsta, posebice riba i mekušaca. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline a temelje se na slijedećim smjernicama: (1) osnovne fizikalno-kemijske i biološke značajke uzgojne sredine, (2) interakcija vodeni organizam – vodena sredina, (3) fiziologija uzgajanih morskih organizama, (4) metabolizam, (5) hormonska ravnoteža, (6) hranidbeni zahtjevi i iskoristivost hrane, (7) energetska bilanca, (8) modeliranje rasta, (9) stres i postupanje u uzgoju. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:

- objasniti osnove fizioloških načela - opisati fiziološke principe funkcioniranja odabranih uzgajanih organizama - opisati povezanost uzgojne sredini s uzgajanim organizmom - povezati teorijska znanja o fiziologiji morskih organizama i njihovom uzgoju





Ostalo:


1. Alday-Sanz, V. (2010): The Shrimp Book. Independent Publishers Group. pp. 920 Evans, D.H., Claiborne, J.B. (2005): The Physiology of Fishes, Third Edition. CRC Press. pp. 616.

2. Gosling, E. (2003): Bivalve Molluscs: Biology, Ecology and Culture. Fishing News

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 47 od 109



Obrazac


F04-12

Books, Blackwell Publishing, UK. 3. Lucu, Č. (2012). Fiziologija prilagodbe životinja u vodenom okolišu. Profil. 244 pp. 4. Prosser, C. L. (ed.) ( 1991): Comparative Animal Physiology, part 2 -

Environmental and Metabolic Animal Physiology. Willey & Sons, 581 pp. 5. Randall, D., Burggren, W., French, K. (2001) Eckert Animal Physiology.

Mechanisms and adaptation. 723 pp. Izborna literatura

1. U dogovoru s nastavnikom, a prema posebnim interesima studenata POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje – biološke molekule 3 0 0

2. Enzimi 3 0 0

3. Stanični metabolizam 3 0 0

4. Građa membrane – pasivni i aktivni transport 3 0 0

5. Ionski kanali i kanali za vodu 3 0 0

6. Osmoregulacija 3 0 0

7. Neuroni i živčani sustav 3 1 0

8. Osjetilni sustav 3 1 0

9. Mišićni sustav 3 1 0

10. Srce i optjecajni sustav 3 2 0

11. Dišni sustav 3 2 0

12. Probava i metabolizam 3 2 0

13. Hormoni i hormonske regulacije 3 2 0

14. Prilagodbe disanja 3 2 0

15. Temperaturne prilagodbe 3 2 0

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 48 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik II./1 Semestar zimski Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezan Nositelj kolegija Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, A30 Telefon 445-856




Sadržaj kolegija Pufferfish Sharks Cetacean Effects of ocean pollution Anxiety in fish European seabass Gilthead seabream Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata sa stručnom terminologijom iz područja akvakulture. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B2. Razumijevanje / Slušanje B 2: Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema barem donekle poznata. Čitanje B 2: Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju probleme iz područja struke. Govor & Govorna interakcija B 2: Mogu komunicirati dovoljno tečno i spontano, što omogućuje normalnu interakciju s izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama unutar poznatih situacija obrazlažući svoja stajališta. Govor & Govorna produkcija B 2: Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje osobnoga interesa. Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi navodeći prednosti i nedostatke raznih pristupa. Pisanje B 2: Mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema. Mogu napisati sastav ili

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 49 od 109



Obrazac


F04-12

izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu napisati pismo u kojemu jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju određenim događajima i iskustvima.





Ostalo:


1. Dictionary of Biology. 2008. Sixth edition. Oxford University press. 2. Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni materijali

(vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih govornika) prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin.

3. Oxford Advanced Learner's Dictionary Izborna literatura

1. A Practical English Grammar 2. English Vocabulary in Use

POPIS TEMA Red. br.


P V S

16. Pufferfish 2 1

17. Sharks 2 1

18. Sharks 2 1

19. Cetacean 2 1

20. Cetacean 2 1

21. Effects of ocean pollution 2 1

22. Anxiety of fish 2 1

23. Ocean acidity is dissolving shells of tiny snails 2 1

24. European seabass 2 1

25. European seabass 2 1

26. Gilthead seabream 2 1

27. Gilthead seabream 2 1

28. Tuna 2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 50 od 109



Obrazac


F04-12

29. Tuna 2 1

30. Yellowtail 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 51 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primijenjena ekologija riba Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija prof.dr.sc. Vlasta Bartulović





Sadržaj kolegija

Cilj je upoznati studente sa svijetom riba, koji čini fascinantno bogatstvo i složenost; uputiti ih na taksonomsko obilje i evolucijske promjene, mnoštvo različitih staništa i odnosa, posebnih primjera životnih oblika i strategija, morfoloških i fizioloških prilagodbi te ponašanja. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz ekologije riba kao i učiniti ih sposobnima da raspravljaju o temama iz tog područja.

Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Vježbe prate teme predavanja. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će: 1. Poznavati osnovne ekološke kategorije vodene sredine i osnovnu taksonomsku podjelu riba s glavnim obilježjima. 2. Moći povezati osnovna biotička i abiotička obilježja morske sredine s posebnom životnom formom. 3. Poznavati trofičke kategorije, osnovne ekološke hipoteze vezane uz problematiku, znati objasniti iste na primjerima. 4. Poznavati osnovu zoogeografije riba, razlikovati osnovne zoogeografske regije i najvažnije provincije istih. Moći će povezati osnovnu raspodjelu vrsta i svjetske oceane. 5. Poznavati osnovu reprodukcije riba te njihove različite reproduktivne strategije. 6. Moći opisati osnove ponašanja riba. 7. Moći odijeliti osnovna priobalna staništa, njihove značajke i strukturu ihtiozajednica istih. 8. Student će moći stečena ekološka znanja primijeniti u praksi, postaviti mjere razumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura).




x Konzultacije x Laboratorij x Terenska nastava x Mentorski rad x Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA x Usmeni Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 52 od 109



Obrazac


F04-12

x Pismeni x Kolokvij


1. Diana, J.S., 2003. Biology and ecology of fishes. Cooper Publishing Group, 496p. 2. Jardas, I., 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb, 533p

Izborna literatura

1. Moyle, P.B. and Cech, J.J.Jr, 1996. Fishes. An introduction to ichthyology. Prentice Hall, New Jersey, 589p.

2. Sale P.F. (ed.), 1991. The ecology of fishes on Coral Reefs. Academic Press, inc., London, 754p.

3. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London. 406 p. POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Životni prostor riba. 1

2. Povijest i evolucija riba. 1

3. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na ribe. 2

4. Proizvodnja i kruženje tvari kroz morske ekosustave. 1

5. Hranidbene mreže. 2

6. Ličinački i nedorasli stadiji riba. 2

7. Prostorni i vremenski oblici novačenja. 1

8. Razmnožavanje riba. 2

9. Životni oblici riba. 1

10. Organizacija zajednice i ponašanje riba. 1

11. Socijalno ponašanje riba. 2

12. Staništa. Priobalna staništa. 5

13. Posebna staništa. 3

14. Zoogeografija morskih riba. 4

15. Ribarstvo i akvakultura. Razumno gospodarenje. 2

UKUPNO SATI


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 53 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Trendovi u akvakulturi Semestar IV. Broj ECTS bodova 2 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Glamuzina





Sadržaj kolegija Uvod: akvakultura u svjetlu aktualnih svjetskih trendova. Stanje i otvorena pitanja daljnjih usmjerenja. Trendovski mehanizmi i kategorije – mlađ, hrana, hranidba, bolesti legislativa, preferencije u ishrani, tržišna konkurentnost i istraživački pravci. Trendovi unapređenja metoda i tehnika proizvodnje u marikulturi. Noviji postupci u uzgojnoj praksi – polikultura, integrirana akvakultura, recirkupacijski uzgoj i pučinksi kavezni uzgoj. Dobrobit uzgajanih organizama. Sljedivost, sigurnost prehrane i zaštita zdravlja potrošača. Unapređenje preventivnih i kurativnih metoda u akvakulturi. Potencijali, trendovi i razvojna ograničenja proizvodnje bivalvia. Standardi proizvodnje i zaštite zdravlja potrošača u EU. – propisi, procedure, zahtjevi. Kontrola zdravstvenih uvjeta. Primjeri iz prakse. Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturnu industriju. Noviji trendovi u organskoj proizvodnji. Znanstveno istraživački i razvojni pravci akvakulture. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: Objasniti osnovne pojmove o najnovijim trendovima u akvakulturi s posebnim obzirom na marikulturu. Definirati razvojne trendove unapređenja metoda i tehnika proizvodnje, te usklađivanja interesa marikulture s drugim korisnicima prostora. Objasniti i definirati sinergijsku kompatibilnost. Razumijeti i izbjeći negativne posljedice ovoga sektora po prirodni okoliš i druge korisnike. Razumijeti novije EU standarde proizvoda akvakulture, napose uvjete, zahtjeve, procedure zaštite zdravlja potrošača, te najnovije trendove organske proizvodnje. Razumijeti i primijeniti temeljne, znanstveno utemeljene principe u praksi, respektirajući pritom specifične okolnosti u kojoj se ona provodi.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 54 od 109



Obrazac


F04-12

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu




Ostalo:


1. Pillay, T. V. R. 1995. Aquaculture principles and practicies. Fishing News Books. 2. Pavličević, Jerko; Savić, Nebojša; Glamuzina Branko. 2014. Akvakultura i

ribarstvo: Stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini . Mostar : Sveučilište u Mostaru, 2014., str 247.

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata 2. Internet: www.aquamedia.org; www.fao.org i drugi

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Akvakultura u svjetlu aktualnih svjetskih trendova. 2 -

2. Stanje i otvorena pitanja daljnjih usmjerenja. 2 -

3. Trendovski mehanizmi i kategorije – mlađ, hrana, hranidba, bolesti legislativa, preferencije u ishrani

2 -

4. Trendovi tržišta, konkurentnost i promjene proizvodnih značajka 2 -

5. Trendovi unapređenja metoda i tehnika proizvodnje u akvakulturi. 2 -

6. Akvakultura u svjetlu aktualnih svjetskih trendova. 2 -

7. Noviji postupci u uzgojnoj praksi – polikultura, integrirana akvakultura, recirkupacijski uzgoj i pučinski kavezni uzgoj.

2 -

8. Sljedivost, sigurnost prehrane i zaštita zdravlja potrošača. 2 -

9. Unapređenje preventivnih i kurativnih metoda u akvakulturi. 2 -

10. Potencijali, trendovi i razvojna ograničenja proizvodnje školjkaša. 2 -

11. Standardi proizvodnje i zaštite zdravlja potrošača u EU. – propisi, procedure, zahtjevi.

2 -

12. Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturnu industriju. 2 -

13. Noviji trendovi u organskoj proizvodnji. 2 -

14. Znanstveno istraživački i razvojni pravci akvakulture. 2 -

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 55 od 109



Obrazac


F04-12

15. Recentni i budući trendovi u EU i RH akvakulturi 2 -

UKUPNO SATI 30 -


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 56 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Konstrukcija akvakulturnih postrojenja Semestar IV Broj ECTS bodova 5 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branko Glamuzina





Sadržaj kolegija Određivanje karakteristika uzgojnog lokaliteta s obzirom na karakteristike tla i kvalitetu vode Odabir dizajna uzgojnog sustava s obzirom na lokaciju i uzgajani organizam Osnove dizajna i projektiranja: stacionarnog, protočnog, lagunarnog, kaveznog i recirkulacijskog uzgojnog sustava Osnove hidraulike Osnovne karakteristike opreme (pumpe, filtri itd.) za akvakulturna postrojenja Građevni materijali i energetske potrebe Automatizacija i monitoring akvakulturnih sustava Ekonomski aspekti akvakulturnih postrojenja Ishodi učenja kolegija Studenti stječu:

Osnovna znanja o odabiru lokacije za uzgoj Osnovna znanja o dizajnu i projektiranju akvakulturnih postrojenja Osnovna znaja o odabiru opreme i konstrukciji uzgojnih sustava Samostalnost u izboru dizajna uzgojnog sustava Osnovna znanja o održavanju uzgojnih sustava i upravljanju Osnovna znanja o troškovima i organizaciji poslovanja





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 57 od 109



Obrazac


F04-12

Obvezna literatura 1. Timmons, M. B., Losordo, T. M. (1994): Aquaculture Water Reuse Systems:

Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, 333 pp 2. Timmons, M. B., Ebeling, J. M., Wheaton, F. W., Summerfelt, S. T., Vinci, B.

J. (2001): Recirculating Aquaculture Systems. Cayuga Aqua Ventures. Ithaca, NY, 647 pp.

3. Wheaton, F. W. (1985): Aquaculture Engineering. Robert E. Krieger Publishing Company Inc.

4. Van Gorder, S. (2000): Small scale aquaculture. Alternative Aquaculture Assn. 190

5. Malcolm C. M. Beveridge (2004): Cage Aquaculture Third Edition, Blackwell Publishing Ltd

Izborna literatura 1. Lekang O.-I. 2007 Aquaculture Engineering. Oxford, Blackwell Publishing, 340 2. U dogovoru s nastvnikom prema posebnim interesima studenata 3. Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Određivanje karakteristika uzgojnog lokaliteta s obzirom na karakteristike tla i kvalitetu vode

2

2. Odabir dizajna uzgojnog sustava s obzirom na lokaciju i uzgajani organizam

2

3. Osnove hidraulike 2

4. Osnove dizajna i projektiranja stacionarnog uzgojnog sustava 3 3

5. Osnove dizajna i projektiranja lagunarnog uzgojnog sustava 3 3

6. Osnove dizajna i projektiranja protočnog uzgojnog sustava I 3

7. Osnove dizajna i projektiranja protočnog uzgojnog sustava II 3

8. Osnove dizajna i projektiranja kaveznog uzgojnog sustava I 3

9. Osnove dizajna i projektiranja kaveznog uzgojnog sustava II 3

10. Osnove dizajna i projektiranja recirkulacijskog uzgojnog sustava I 3

11. Osnove dizajna i projektiranja recirkulacijskog uzgojnog sustava II 3

12. Osnovne karakteristike opreme za akvakulturna postrojenja 3

13. Građevni materijali i energetske potrebe 2

14. Automatizacija i monitoring akvakulturnih sustava 2

15. Ekonomski aspekti akvakulturnih postrojenja 2

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 58 od 109



Obrazac


F04-12

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 59 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primijenjena i sanitarna mikrobiologija Semestar Ljetni IV. semestar Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezan Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Nada Krstulović

Zgrada, kabinet - Telefon 021 358259; 0992224559

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Svjetlana Bobanović-Čolić

Dolores Grilec, dipl. ing., str. suradnik Zgrada, kabinet

Telefon e-mail

OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Pregled mikroorganizama i osobine svake od skupina prokariotskih (bakterije, cijanobakterije) i eukariotskih (heterotrofniprotisti, autotrofniprotisti, gljive) mikroorganizama, te virusa. Mikroorganizmi u moru: autohtoni i alohtoni. Alohtoni mikroorganizmi u moru predstavljaju mikrobiološko onečišćenje mora. Izvori mikrobiološkog onečišćenja. Pregled patogenih bakterija, virusa, gljivica, protista i ostalih parazita koji se najčešće nalaze u onečišćenim vodama. Osobine i značaj svake od tih skupina.Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u morskom okolišu, mehanizmi adaptacije i preživljavanja. Čimbenici okoliša koji utječu na njihovo preživljavanje. Akumulacija alohtonih mikroorganizama u morskim organizmima, s posebnim osvrtom na školjkaše. Koncentriranje mikroorganizama u školjkašima i čimbenici koji utječu na brzinu koncentriranja. Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog onečišćenja: koliformne bakterije, fekalni koliformi (Escherichiacoli), fekalni streptokoki, crijevni enterokoki, anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori. Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće morske vode i organizama (školjkaša). Metode kvantitativnog određivanja indikatora fekalnog onečišćenja u morskoj vodi i organizmima. Statističke metode za obradu podataka, tumačenje i prikaz rezultata praćenja sanitarne kakvoće mora. Ishodi učenja kolegija

‐ Usvajanje znanja o skupinama mikroorganizama zastupljenih u morskom okolišu. ‐ Usvajanje znanja o mikrobiološkom onečišćenju voda (mora) i organizama, te

rizicima za ljudsko zdravlje. ‐ Primjena stečenih znanja u ispitivanjima sanitarne kakvoće voda (mora) i organizama

(školjkaša) iz mora. ‐ Osposobljenost za rješavanje praktičnih problema vezanih za sanitarnu kakvoću voda

(mora) u akvakulturi. ‐ Osposobljenost za organizaciju rada na uzgajalištima školjkaša u području kontrole

sanitarne kakvoće voda (mora) i organizama.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 60 od 109



Obrazac


F04-12


Seminari i radionice X Vježbe

Samostalni zadaci X Multimedija i Internet


X Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja


Usmeni X Pismeni X Kolokvij

Ostalo:


1. Krstulović, N., M. Šolić. 2006. Mikrobiologijamora (Sveučilišniudžbenik). Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split. 317 str.

2. Duraković, S. Primijenjenamikrobiologija, Prehrambeno-tehnološkiinženjering, Zagreb. UdžbeniciSveučilištauZagrebu, 1996.

Izborna literatura

1. Belkin, S. , R.R. Colwell,2006. Oceansand Health: Patogensinthe marine environment. Springer, New York. 464 p.

2. Handbook of WaterandWastewaterMicrobiology. Eds D. Mara, N. Horan, AcademicPress, Elsevier, London 2003. 819 p.

3. Članci u časopisima i sadržaji na internetu koji se odnose na problematiku onečišćenja mora

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1.

Uvodno predavanje Definicija mikrobiologije, podjela mikrobioloških disciplina s posebnim osvrtom na mikrobiologiju zagađenih voda (sanitarna mikrobiologija) kao primijenjenu mikrobiološku disciplinu važnu za ljudsko zdravlje.

2 0 0

2.

Skupine mikroorganizama, zajedničke osobine i razlike Skupine organizama koje se svrstavaju u mikroorganizme (prokariotske, eukariotske, virusi). Zajedničke osobine svih skupina mikroorganizama i razlike među skupinama.

2 0 0

3.

Autohtoni mikroorganizmi u vodama s posebnim osvrtom na morski ekosustav Raznovrsnost i uloga autohtonih mikroorganizama. Hranidbeni odnosi unutar mikrobne zajednice: uvjeti u kojima se razvijaju različiti tipovi hranidbenih mreža. Procesi razgradnje organske tvari i transformacije anorganskih spojeva moru.

2 0 0

4.

Alohtoni mikroorganizmi u vodama s posebnim osvrtom na morski ekosustav Mikroorganizmi kao onečišćujuće tvari u vodama. Izvori alohtonih mikroorganizama

2 0 0

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 61 od 109



Obrazac


F04-12

5.

Patogeni mikroorganizmi Među brojnim mikroorganizmima koji iz različitih izvora dospiju u vodeni okoliš prisutne su i različite skupine patogenih mikroorganizama.Pregled patogenih bakterija, virusa, gljivica, protista i ostalih parazita koji se najčešće nalaze u zagađenim vodama.

2 0 0

6.

Indikatorski mikroorganizmi Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog onečišćenja: koliformne bakterije, fekalni koliformi (Escherichiacoli), fekalni streptokoki, crijevni enterokoki, anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori. Obrada svake od indikatorskih skupina.

2 6 0

7.

Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće voda Pojam i definicija kriterija i standarda za kakvoću voda, pregled standarda za različite tipove voda (pitka voda, rijeke, more i sl.). Svrha utvrđivanja stupnja onečišćenja različitih tipova voda.

2 2 0

8.

Sudbina alohtonih mikroorganizama po dolasku u vodeni okoliš Što se događa s alohtonim mikroorganizmima po dolasku u vodeni okoliš ? Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u slatkovodnom i morskom okolišu, mehanizmi adaptacije i preživljavanja.

2 0 0

9.

T90 – preživljavanjealohtonih mikroorganizama Preživljavanje indikatorskih organizama, patogenih bakterija i virusa. Izražavanje preživljavanja kao T90. Razlike u preživljavanju među navedenim skupinama mikroorganizama.

2 0 0

10.

Čimbenici okoliša koji utječu na preživljavanje alohtonih mikroorganizama Pregled čimbenika koji imaju značajnog utjecaja na njihovo preživljavanja: sunčevo zračenje (svjetlost), temperatura, osmotski pritisak, pH, hranjiva, teški metali, antagonističko djelovanje drugih organizama, kombinirano djelovanje više čimbenika.

2 0 0

11. Akumulacija alohtonih mikroorganizama u organizme koji u tom okolišu žive

2 4 0

12. Utjecaj alohtonih mikroorganizama na sanitarnu kakvoću organizama koji u tom okolišu žive.

2

13.

Pregled rizičnih skupina organizama za ljudsko zdravlje Školjkaši kao konzumni organizmi najrizičnija skupina organizama za ljudsko zdravlje. Brzina i faktor koncentriranja alohtonih mikroorganizama u školjkašima.

2 3 0

14. Pregled čimbenika koji utječu na stopu filtracije školjkaša, odnosno na stopu koncentriranja alohtonih mikroorganizama. Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće školjkaša.

2

15. Infekcije i trovanja putem školjkaša Najčešći patogeni prenosivi putem školjkaša.

2 0 0

UKUPNO SATI 30 15 0

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 62 od 109



Obrazac


F04-12


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 63 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija i uzgoj bodljikaša i glavonožaca Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obavezni Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sanja Tomšić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 D26 Telefon 020 44 57 67


Zgrada, kabinet Institut za More i Priobalje Telefon 020 32 39 78


Sadržaj kolegija Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja za stjecanje kompetencija u biologiji, ekologiji i uzgoju bodljikaša i glavonožaca. Studenti će biti upoznati s biologijom, sistematikom i ekologijom, zatim metodama i tehnikama eksperimentalnog rada na embriologiji, ranom razvoju i rastu bodljikaša i glavonožaca, fiziološkim procesima i ekološkim interakcijama ovih organizama u zajednicama, reproduktivnim strategijama i modelima rasta kako u prirodnom staništu tako i u zatočeništvu. Kroz ovaj kolegij bit će dotaknuti svi važni aspekti različitih životnih stadija u prirodnom staništu i uvjetima uzgoja koji će pripremiti studente za primanje budućih naprednih i specijalističkih znanja iz područja marikulture i biotehnologije. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama Ishodi učenja kolegija Po završetku kolegija, studenti stječu znanja i razumijevanja o različitim oblicima i strategijama razmnožavanja i rasta višestaničnih alga i važnih beskralježnjaka. Također, studenti će stječi znanja o ranom razvoju, embrionalnim, ličinačkim i paraličinačkim stadijima bodljikaša i glavonožaca, te reproduktivnom ciklusu, kontroli uvjeta rasta i razvoja u akvakulturi. Studenti će po završetku kolegija biti u mogućnosti opisati i analizirati osnovne aspekte uzgoja komercijalno važnih vrsta ježinaca, trpova, sipe, lignje i hobotnice, procijeniti važnost istraživanja reproduktivne biologije, rasta i razvoja pojedinih vrsta te njihove prilagodbe na uvjete u uzgoju. Oni će biti sposobni objasniti i uspoređivati izazove reprodukcije i rasta u zatočeništvu, argumentirano raspravljati o fiziološkim prilagodbama i potrebama u tehnološkom razvoju akvakulture kao i razlikovati značajne vrste za IMTA, biotehnologiju i diversifikaciju u akvakulturi.




__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 64 od 109



Obrazac


F04-12


Ostalo:


1. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited. 2. Iglesias, J., Fuentes, L. i Villanueva, R.2014. (Eds.) Cephalopod Culture, Springer.

494p. 3. Hanlon RT (1987) Mariculture. In: Boyle PR (ed) Cephalopod Life Cycles Vol II

Comparative Reviews. Academic Press 4. Hanlon RT, Messenger JB (1996) Cephalopod behaviour. Cambridge University

Press, 232 pp 5. Yukio Yokota 2002. The sea Urchin : from basic biology to aquaculture. Balkema,

239pp 6. Lawrence, J. M. 2001. Edible Sea Urchins: Biology and Ecology. Elsevier,

Amsterdam Izborna literatura

1. Studente na izbornu literaturu i izvore s interneta (PDF-dokumente, znanstvene radove) usmjerava nositelj kolegija i asistent u nastavi s obzirom na zadane teme i problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinih studenata

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Koljeno, bodljikaši (Echinodermata) - Sistematska podjela 2 1

2. Razred, ježinci (Echinoidea) - Biologija i ekologija 2 1

3. Značajke gonada ježinaca- Ehinokultura: razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju

2 1

4. Vrste u Jadranu –mogućnosti uzgoja hridinskog ježinca, Paracentrotus lividus

2 1

5. Tržište – status prirodnih populacija eksploatiranih vrsta –Trendovi u ehinokulturi

2 1

6. Razred, glavonošci (Cephalopoda) – Sistematska podjela, opće biološke značajke

2 1

7. Osmokračnjaci – Biologija i sistematika - Svjetsko tržište i trendovi

2 1

8. Octopodiformes - razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju 2 1

9. Vrste u Jadranu – mogućnosti uzgoja obične hobotnice, Octopus vulgaris

2 1

10. Desetokračnjaci– Sipe i Lignje - Biologija i ekologija 2 1

11. Sipe – Svjetsko tržište i trendovi - Tehnologija i važne vrste u uzgoju

2 1

12. Vrste u Jadranu – mogućnosti uzgoja obične sipe, Sepia officinalis 2 1

13. Lignje – razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju 2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 65 od 109



Obrazac


F04-12

14. Vrste u Jadranu – mogućnosti uzgoja obične lignje, Loligo vulgaris

2 1

15. Lignje –Svjetsko tržište i trendovi 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 66 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uzgoj ostalih akvatičnih organizama Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sanja Tomšić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 D26 Telefon 020445767




Sadržaj kolegija Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja za stjecanje kompetencija u biologiji, ekologiji i uzgoju morskih bentoskih makrofita, i beskralježnjaka koji su važni sekundarni proizvod u akvakluturi a imaju također veliku važnost u biotehnologiji, biomedicini i farmakologiji. Studenti će biti upoznati s fiziološkim procesima i ekološkim interakcijama ovih organizama u zajednicama, reproduktivnim strategijama i modelima rasta kako u prirodnom staništu tako i u zatočeništvu. Rasvijetliti će se dostignuća, perspektive i primjena razvojnih trendova, s posebnim osvrtom na strateška usmjerenja u svijetu i Europi, napose u zemljama Sredozemlja. Kroz ovaj kolegij bit će dotaknuti svi važni aspekti različitih životnih stadija u prirodnom staništu i uvjetima uzgoja koji će pripremiti studente za primanje budućih naprednih i specijalističkih znanja iz područja marikulture i biotehnologije. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz terenski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 30%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i u PPT, komunicirati s kolegicama i kolegama te ga prezentirati uz raspravu. Ishodi učenja kolegija Po završetku kolegija, studenti stječu znanja i razumijevanja o različitim oblicima i strategijama razmnožavanja i rasta višestaničnih bentoskih makrofita i važnih beskralježnjaka. Također, studenti će stječi znanja o ranom razvoju, embrionalnim, ličinačkim stadijima te reproduktivnom ciklusu, kontroli uvjeta rasta i razvoja u akvakulturi. Studenti će po završetku kolegija biti u mogućnosti utvrditi osnovne aspekte uzgoja komercijalno važnih vrsta makrofita, trpova, spužava i plaštenjaka, procijeniti važnost istraživanja reproduktivne biologije, rasta i razvoja pojedinih vrsta te njihove prilagodbe na uvjete u uzgoju. Objasniti izazove reprodukcije i rasta u zatočeništvu, raspravljati o fiziološkim prilagodbama i potrebama u tehnološkom razvoju akvakulture kao i identificirati značajne vrste za IMTA,

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 67 od 109



Obrazac


F04-12

biotehnologiju i diversifikaciju u akvakulturi. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)





Ostalo:


1. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited. 2. Sanderson, J.C. 2009. Bioremediation using seaweed culture: Reducing the

environmental impact of sea-cage fish farming through cultivation of seaweed, VDM Verlag

3. Lovatelli, A. and Conand, C. 2004. Advances in Sea Cucumber Aquaculture and Management (FAO Fisheries and Aquaculture Technical Papers). 438pp.

4. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1999. Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb

5. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1998. Beskralješnjaci, bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb

6. Duckworth, A.R. 2009. Farming sponges to supply bioactive metabolites and bath sponges a review. Marine Biotechnology 11: 669–679

Izborna literatura


POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Pregled morskih organizama u akvakulturi po biološkim sistematskim skupinama

2 1

2. Biološko-ekološke značajke i sistematska podjela višestaničnih primarnih proizvođača u moru (bentoski makrofiti),

2 1

3. Rhodophyceae - značajne vrste u akvakulturi, rast i reprodukcija - trendovi i ekonomski važne vrste

2 1

4. Phaeophyceae - značajne vrste u akvakulturi, rast i reprodukcija – trendovi u i ekonomski važne vrste

2 1

5. Chlorophyceae - značajne vrste u akvakulturi, rast i reprodukcija - trendovi i ekonomski važne vrste,

2 1

6. Makrofiti u proizvodnji fikokoloidnih spojeva; Agar, Keragenan i Alginati

2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 68 od 109



Obrazac


F04-12

7. Primjena makrofita u drugim industrijama 2 1

8. Biološko-ekološke značajke spužava 2 1

9. Uzgoj spužava i spužarstvo 2 1

10. Biomedicinski potencijal spužava 2 1

11. Biologija i ekologija trpova 2 1

12. Akvakultura trpova, trendovi i tehnologija 2 1

13. Tržište, ekonomski važne vrste trpova 2 1

14. Biomedicinski potencijal trpova 2 1

15. Biološke značajke i akvakulturni potencijal plaštenjaka 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 69 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Genetika u akvakulturi Semestar IV. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Glamuzina


e-mail [email protected] Suradnik Dr. sc. Rade Garić, znanstveni suradnik

Zgrada, kabinet Kneza Damjana Jude 13, Institut za more i priobalje Telefon 020 324-792


Sadržaj kolegija Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja opće genetike i genetike organizama u uzgoju. Studenti će bit osposobljeni za primjenu genetičkih metoda u unaprjeđenju komercijalne akvakulturne proizvodnje. Nastavni plan: 1. Osnove opće genetike, 2. Osnove populacijske genetike 3. Kvalitativna i kvantitativna genetika 4. Genetička selekcija i uzgojni selekcijski programi 5. Manipulacija genomom u akvakulturi, poliploidija i hibridizacija 6. Triploidija kod lubina, orade, romba i kamenice 7. Proizvodnja tetraploidnih organizama- primjer lubin i kamenica 8. Androgeneza i ginogeneza 9. Manipulacija spolom u uzgoju 10. GMO tehnologija i primjena genetski modificiranih organizama u akvakulturi Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno završenog predmeta student će moći izložiti znanja iz područja opće genetike i genetike organizama u uzgoju potrebna za teorijsku razradu genetičkih projekata . Studenti će moći primijeniti genetičke metode u unaprjeđenju komercijalne akvakulturne proizvodnje. Nakon uspješno završenog predmeta student će znati proizvesti triploidne jedinke kamenice, lubina i ostalih morskih organizama. Studenti će razlikovati sve načine unaprjeđenja uzgoja vodenih organizama, te argumentirati razloge za njihovo provođenje. Student će znati argumentirati dobre i loše strane tehnologije genetičke modifikacije organizama, te izložiti primjere dobre i loše prakse u akvakulturi, agronomiji i biotehnologiji.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 70 od 109



Obrazac


F04-12

Obrazovanje na daljinu NAČIN POLAGANJA ISPITA


Ostalo:


1. Glamuzina,B. 2012. Genetika u akvakulturi. Interna skripta. Odjel za akvakulturu. Sveučilište u Dubrovniku.

2. Kirpichnikov, V.S. 1981. Genetic Bases for Fish Selection. Springer-Verlag, New York, New York, USA

3. Tave, D. 1993. Genetics for Fish Hatchery Managers, 2nd ed. Van Nostrand Reinholf, New York, USA.

4. Tave, D. 1999. Inbreeding and brood stock management. Fish. Tech. Paper, 392. FAO, Rome.

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata 2.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Osnove opće i populacijske genetike 2 1

2. Kvalitativna i kvantitativna genetika 2 1

3. Uvod u genetička unaprjeđenja akvakulturne proizvodnje 2 1

4. Tradicionalna genetika- genetička selekcija i uzgojni selekcijski programi: primjeri atlantskog lososa u Norveškoj i šarana u Hrvatskoj

2 1

5. Hibridizacije u akvakulturi-primjeri dobre prakse uzgoja hibridnih riba

2 1

6. Manipulacija genomom u akvakulturi 2 1

7. Triploidija kod lubina- induciranje triploidije i uzgojne značajke triploidnih jedinka

2 1

8. Triploidija kod orade i romba- induciranje triploidije i uzgojne značajke triploida

2 1

9. Triploidija kod kamenica- induciranje triploidije i uzgojne značajke triploida

2 1

10. Proizvodnja tetraploidnih organizama- primjer lubin i kamenica 2 1

11. Androgeneza i ginogeneza u akvakulturi 2 1

12. Manipulacija spolom u uzgoju 2 1

13. Perspektive tradicionalne genetike i genomske manipulacije u EU i RH akvakulturi

2 1

14. GMO tehnologija- povijest, primjena u poljoprivredi i stočarstvu: primjeri glavnih GMO uzgojnih kultura i organizama

2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 71 od 109



Obrazac


F04-12

15. Primjena genetički modificiranih organizama u akvakulturi- primjeri atlantskog lososa i zebraste ribice

2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 72 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Engleski jezik II/2 Semestar ljetni Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezan Nositelj kolegija Mr.sc. Ivana Nakić Lučić





Sadržaj kolegija Grey mullet Eels Giant squid Sperm whale Cod Salmon Carp Trout Ecosystems in Antarctica Galapagos islands ecosystem Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata sa stručnom terminologijom iz područja akvakulture. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B2. Razumijevanje / Slušanje B 2: Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema barem donekle poznata. Čitanje B 2: Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju probleme iz područja struke. Govor & Govorna interakcija B 2: Mogu komunicirati dovoljno tečno i spontano, što omogućuje normalnu interakciju s izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama unutar poznatih situacija obrazlažući svoja stajališta. Govor & Govorna produkcija B 2: Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje osobnoga interesa.

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 73 od 109



Obrazac


F04-12

Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi navodeći prednosti i nedostatke raznih pristupa. Pisanje B 2: Mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema. Mogu napisati sastav ili izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu napisati pismo u kojemu jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju određenim događajima i iskustvima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)x Predavanja




x Provjere znanja


Ostalo:


1. Dictionary of Biology. 2008. Sixth edition. Oxford University press. 2. Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni

materijali (vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih govornika) prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin

3. Oxford Advanced Learner's Dictionary Izborna literatura

1. A Practical English Grammar 2. English Vocabulary in Use.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Jellyfish 2 1

2. Grey mullet 2 1

3. Eels 2 1

4. Giant squid 2 1

5. Sperm whale 2 1

6. Sperm whale 2 1

7. Cod 2 1

8. Salmon 2 1

9. Carp 2 1

10. Carp 2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 74 od 109



Obrazac


F04-12

11. Trout 2 1

12. Trout 2 1

13. Antarctica ecosystem 2 1

14. Antarctica ecosystem 2 1

15. The Galapagos islands ecosystem 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 75 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Embriologija riba Semestar IV. (ljetni) Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš





Sadržaj kolegija Uvod u embriologiju. Ribe. Osnovna morfološka stanja i faze razvoja ontogenetskih sustava. Spolni organi i razmnožavanje riba. Struktura, oblik i veličina jaja. Fekunditet. Partenogeneza i ginogeneza. Razvoj spolnih stanica. Gamete i gametogeneza. Osnovni embrionalni procesi. Blastula. Gastrula. Neurula. Morfogeneza. Klicini zametni listovi. Utjecaj ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj. Rani razvojni stadiji. Rast. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta te usvajanjem znanja iz ovog predmeta stječe se mogućnost da ga se i primjeni u djelatnostima morskog ribarstva, akvakulture kao i, na stručnoj razini, u znanstvenoistraživačkim ustanovama. Stječe se sposobnost izlaganja praktičnih i teoretskih saznanja iz problematike embriologije riba u državnom i privatnom gospodarskom sektoru vezanom za problematiku ribarstva i akvakulture. Prepoznavanje osnovnih morfoloških stanja, faza razvoja ontogenetskih sustava i osnovnih embrionalnih procesa jest od posebnog značaja kako bi se stekla osposobljenost za rad i rješavanje praktičnih problema u okviru gospodarskih djelatnosti kao i u znanstveno-istraživačkim ustanovama. Analiziranje utjecaja ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj riba je od posebne važnosti u djelatnostima vezanim uz akvakulturu. Istovremeno se stječe sposobnost za organizaciju rada kao i rješavanje praktičnih problema na uzgajalištima riba. Mogućnost prepoznavanja i razlikovanja pojedinih ontogenetskih faza u razvoju kao i određivanja ranih razvojnih stadija riba te primjena određenih metoda omogućavaju vrednovanje i procjenu živih bogatstava mora (populacija gospodarski važnih vrsta) što ima izuzetan značaj u racionalnom gospodarenju.




__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 76 od 109



Obrazac


F04-12


Ostalo:


1. Depeche, J., Billard, R. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaise d'ichthyologie, 123 pp.

2. Gilbert, S. F. 2003. Developmental Biology. Seventh Edition, Sinauer Associates, 838 pp.

Izborna literatura 1. Ćurćić, B. 1984. Razviće životinja. Naučna knjiga, Beograd. 2. Bond, C. E. 1997. Biology of Fishes. Saunders College Pub. 576 pp. 3. Odabrani znanstveni radovi

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u embriologiju. 2 1 -

2. Kratki osvrt na biologiju riba. 2 1 -

3. Osnovna morfološka stanja i faze razvoja ontogenetskih sustava. 2 1 -

4. Spolni organi i razmnožavanje riba. 2 1 -

5. Struktura, oblik i veličina jaja. 2 1 -

6. Fekunditet. 2 1 -

7. Partenogeneza i ginogeneza. 2 1 -

8. Razvoj spolnih stanica. Gamete i gametogeneza. 2 1 -

9. Osnovni embrionalni procesi. 2 1 -

10. Blastula. Gastrula. Neurula. 2 1 -

11. Morfogeneza. Klicini zametni listovi. 2 1 -

12. Utjecaj ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj. 2 1 -

13. Životni ciklus hrskavičnjača. 2 1 -

14. Životni ciklus koštunjača. 2 1 -

15. Rani razvojni stadiji. Rast. 2 1 -

UKUPNO SATI 30 15 -


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 77 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija morskih sisavaca Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija prof.dr.sc. Vlasta Bartulović





Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s općim značajkama morskih sisavaca: njihovom evolucijom, sistematikom, anatomijom, fiziologijom te životnim ciklusom. Također, studenti će se upoznati s društvenom organizacijom i ponašanjem morskih sisavaca, odnosom čovjeka i morskih sisavaca te zaštitom ugroženih vrsta. Studenti će biti upoznati s vrstama sisavaca koji stalno ili povremeno nastanjuju Jadran. Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi koje su koncipirane u obliku studentskih seminara te prate teme predavanja. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: 1. Opisati evoluciju morskih sisavaca. 2. Identificirati i klasificirati morske sisavce. 3. Objasniti anatomiju, fiziologiju i životni ciklus morskih sisavaca. 4. Opisati način prehrane i geografsku rasprostranjenost pojedinih skupina. 5. Raspravljati o društvenoj organizaciji među morskim sisavcima, njihovom životnom ciklusu te odnosu čovjeka i morskih sisavaca 6. Raspravljati o ugroženosti te mjerama i načinu zaštite morskih sisavaca.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) x Predavanja x Seminari i radionice x Vježbe x Samostalni zadaci x Multimedija i Internet


x Konzultacije Laboratorij Terenska nastava

x Mentorski rad x Provjere znanja


Ostalo:


1. E.C.M. Parsons, 2012, An Introduction to Marine Mammal Biology and Conservation 1st

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 78 od 109



Obrazac


F04-12

Edition; Jones & Bartlett Learning; 1 edition Izborna literatura

1. Evans, P.G.H. 1987. The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications.

2. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California Press

3. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Evolucija morskih sisavaca 2 1

2. Sistematika morskih sisavaca – I 2 1

3. Sistematika morskih sisavaca - II 2 1

4. Anatomija i morfologija morskih sisavaca - I 2 1

5. Anatomija i morfologija morskih sisavaca - II 2 1

6. Fiziologija morskih sisavaca 2 1

7. Životni ciklus morskih sisavaca – I 2 1

8. Životni ciklus morskih sisavaca - II 2 1

9. Prehrana morskih sisavaca 2 1

10. Zoogeografija morskih sisavaca – I 2 1

11. Zoogeografija morskih sisavaca - II 2 1

12. Interakcija morskih sisavaca s ljudima 2 1

13. Metode istraživanja morskih sisavaca 2 1

14. Morski sisavci u Jadranu 2 1

15. Zaštita morskih sisavaca 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 79 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrana i hranidba Semestar Zimski (V.) Broj ECTS bodova 8 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sanja Tomšić



Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon 445 898


Sadržaj kolegija Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja, odnosno stjecanje kompetencija iz područja nutricionizma, tehnologije formulirane hrane i hranidbe riba tijekom životnog razvoja, odnosno kroz različite uzrasne razrede riba. Rasvijetliti će se dostignuća, perspektive i primjena razvojnih trendova, s posebnim osvrtom na strateška usmjerenja u svijetu i Europi, napose u zemljama Sredozemlja, kako za slatkovodne tako i za morske vrste zanimljive za uzgoj. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama Ishodi učenja kolegija Po završetku kolegija, studenti stječu znanja i kompetencije o različitim aspektima nutricionizma, hrane i hranidbe riba. Moći će analizirati pozicije i trendove u zemlji i u svijetu te primijeniti stečena znanja na postojeće slatkovodne i morske vrste u uzgoju kao i na nove potencijalne vrste za akvakulturu. Studenti će moći definirati tehnološke postupke proizvodnje riblje hrane, prilagođene potrebama različitih vrsta i uzgojnih stadija, analizirati konkretne probleme nutritivne domene u praksi te ih definirati u novim situacijama na temelju stečenih znanja i vještina iz anatomije i fiziologije probavnog sustava, izmjene tvari i energije.





Ostalo:


1. Athithan, S. ; Felix, N. ; Venkatasamy, N. Fish Nutrition and Feed Technology A

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 80 od 109



Obrazac


F04-12

Teaching Manual, 2013. Daya Publishing House - A divison of - Astral International

2. John E. Halver i Ronald W. Hardy. Fish Nutrition. 2002. Elsevier 3. Nutrient requirements of fish. 1993. Subcommittee on Fish Nutrition, National

Research Council. 114pp. 4. G. Joan Holt Larval Fish Nutrition. 2011. John Wiley & Sons, Inc.

Izborna literatura


POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Probavni sustav 4 2

2. Fiziologija probavnog sustava 4 2

3. Rani razvojni stadiji riba 4 2

4. Hranjive tvari - masti i ugljikohidrati 4 2

5. Hranjive tvari - bjelančevine 4 2

6. Vitamini 4 2

7. Minerali 4 2

8. Krmiva i dodaci krmnim smjesama 4 2

9. Probava hranjivih tvari 4 2

10. Načela izmjene tvari i energije 4 2

11. Kavezna hranidba i okoliš 4 2

12. Hranidba toplovodnih riba 4 2

13. Hranidba kalifornijske pastrve 4 2

14. Hranidba morskih riba 4 2

15. Proizvodnja formulirane umjetne hrane 4 2

UKUPNO SATI 60 30


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 81 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Standardi proizvodnje i kakvoće Semestar V Broj ECTS bodova 6 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević


e-mail [email protected] Suradnik Marija Vezilić, dipl. ing.

Zgrada, kabinet Dr. Ante Šercera 4A, p.p.58, 20 001 Dubrovnik Telefon 341-051


Sadržaj kolegija Značaj proizvoda akvakulture u prehrani stanovništva, trendovi proizvodnje i konzumacije Nutritivna vrijednost proizvoda akvakulture Kvaliteta ‐ svježina, postmortalne promjene Konzerviranje (definicija, postupci konzerviranja: konzerviranje niskim temperaturama, visokim temperaturama, sušenjem, soljenjem, dimljenjem) Sigurnost i kvaliteta proizvoda Osnovne opasnosti (biološke, kemijske fizikalne) Preduvjetni programi, GMP, GHP, SSOP HACCP sustav Sljedivost (traceability) Ocjena kvalitete proizvoda (senzorske, biokemijske, kemijske, fizičke i mikrobiološke) i unapređenje kvalitete Upravljanje kvalitetom (ISO 9000, 14000, 22000), TQM Zaštita proizvoda na tržištu,certifikacija, razvoj brenda i robnih marki Dobrobit u farmskom uzgoju Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu: 1. Osnovna znanja o osiguranju sigurnosti i kvalitete proizvoda akvakulture 2. Sposobnost primjene i sposobnost kontrole primjene GHP i HACCP plana u

proizvodnom objektu 3. Sposobnost pretraživanja i korištenja zakonskih propisa koji reguliraju ovo područje 4. Osnovna znanja zaštiti i certifikaciji proizvoda akvakulture 5. Osnovna znanja o upravljanju kvalitetom i mogućnostima njezinog unapređenju

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 82 od 109



Obrazac


F04-12

Obrazovanje na daljinu NAČIN POLAGANJA ISPITA


Ostalo:


1. Huss, H.H., Ababouch, l., Gram, L. (2003):Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. FAO FISHERIES TECHNICAL PAPER 444.

2. Bremner A. 2002. Safety and quality issues in Fish Processing. Woodhead Publishing Limited, Cambridge, UK. 507 pp.

3. Huss, H.H. (1995): Quality and quality changes in fresh fish. FAO FISHERIES TECHNICAL PAPER ‐ 348

4. Osnovni zakonski propisi koji reguliraju ovo područje na nacionalnoj i razini EU Izborna literatura

1. U dogovoru s nastvnikom prema posebnim interesima studenata 2. Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Značaj proizvoda akvakulture u prehrani stanovništva 3

2. Trendovi proizvodnje i konzumacije 3

3. Nutritivna vrijednost proizvoda akvakulture 3

4. Kvaliteta ‐ svježina, postmortalne promjene 3 3

5. Konzerviranje I 5

6. Konzerviranje II 3

7. Sigurnost i kvaliteta proizvoda (definicije, značaj, upravljanje rizikom - nacionalni međunarodni regulatorni okviri sigurnosti i kvalitete)

4 3

8. Osnovne opasnosti (biološke, kemijske fizikalne) 3

9. Preduvjetni programi, GMP, GHP, SSOP 3

10. HACCP sustav 3

11. Sljedivost (traceability) 3

12. Ocjena kvalitete proizvoda (senzorske, biokemijske, kemijske, fizičke i mikrobiološke) i unapređenje kvalitete

3 3

13. Upravljanje kvalitetom (ISO 9000, 14000, 22000), TQM 3 3

14. Zaštita proizvoda na tržištu, certifikacija, razvoj brenda i robnih marki

3

15. Dobrobit u farmskom uzgoju 3

UKUPNO SATI 45 15

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 83 od 109



Obrazac


F04-12


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 84 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove ekonomije Semestar V. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić

Zgrada, kabinet Lapadska obala 7 Telefon 445921

e-mail [email protected] Suradnik Mr.sc.Ivan Jelčić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon 445738

e-mail [email protected] Suradnik Ivana Viloić, univ. spec. oec.



Sadržaj kolegija Pojam ekonomije i temeljni ekonomski koncepti. Temeljna ekonomska pitanja: što, kako i za koga proizvoditi. Ekonomski sustavi i funkcije države. Pojam i funkcije tržišta. Ponuda i potražnja. Ponašanje potrošača i proizvođača. Koncept i analiza troškova poslovanja. Organizacijski oblici poduzeća. Koncept poduzetništva. Mjerenje gospodarske aktivnosti. Inflacija. Nezaposlenost. Gospodarski rast. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći:

1. Definirati i razumjeti makroekonomske i mikroekonomske pojmove. 2. Razumjeti poslovne i financijske kategorije. 3. Razumjeti, pratiti i evidentirati rezultate poslovanja poduzeća. 4. Razumjeti ključne elemente i funkcioniranje gospodarskog sustava.


Seminari i radionice X Vježbe

Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

X Konzultacije Laboratorij Terenska nastava

X Mentorski rad X Provjere znanja



Ostalo:


5. Uvod u ekonomiju; Đ.Benić; Školska knjiga; Zagreb, 2011

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 85 od 109



Obrazac


F04-12

1. Osnove ekonomije, III. izdanje; N.G. Mankiw; MATE, Zagreb, 2006 2. Ekonomija, XIV izdanje; P.A. Samuelson, W.D. Nordhaus; MATE Zagreb 2011.

Izborna literatura POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje 2 1

2. Mikroekonomija i makroekonomija 2 1

3. Modelski pristup u ekonomiji 2 1

4. Temeljni ekonomski subjekti i koncept rijetkosti 2 1

5. Granica proizvodnih mogućnosti 2 1

6. Temeljna ekonomska pitanja 2 1

7. Funkcije države 2 1

8. Koncept reprodukcije i tržište 2 1

9. Ponuda i potražnja 2 1

10. Koncept elastičnosti i tržišne ravnoteže 2 1

11. Poduzeće i poduzetništvo 2 1

12. Troškovi kratkog roka 2 1

13. Troškovi dugog roka 2 1

14. Mjerenje ekonomske aktivnosti i gospodarski rast 2 1

15. Inflacija i nezaposlenost 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 86 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Marketing Semestar V. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc.dr.sc. Barbara Puh

Zgrada, kabinet Lapadska obala7, kabinet E-K4 Telefon 020/445-923

e-mail [email protected] Suradnik mr. sc. Ivan Jelčić, predavač

Zgrada, kabinet Ćira Carića, B29 Telefon 020/445-738

e-mail [email protected] Suradnik Ivana Violić, univ. spec. oec.



Sadržaj kolegija Uvod u marketing, marketinško okruženje, razvoj poslovne orijentacije i koncepcija marketinga, društvena odgovornost marketinga, istraživanje tržišta, marketing informacijski sustav (MIS), ponašanje potrošača, segmentacija tržišta krajnje i poslovne potrošnje, ciljna skupina potrošača, marketing miks, planiranje i kontrola marketinških aktivnosti, marketing strategija, implementacija marketinških strategija, primjena marketinga na specifične proizvode akvakulture Ishodi učenja kolegija - Prepoznati i definirati osnovne pojmove i koncepte marketinga - Nabrojati i opisati procese implementacije marketing koncepcije u svom poslovnom okruženju - Nabrojati, opisati i obrazložiti metode i tehnike istraživanja tržišta - Analizirati različite utjecaje marketinga na ponašanje potrošača - Analizirati probleme iz praktičnog primjera, te predložiti i obrazložiti moguća rješenja - Izraziti i komentirati svoj stav o tematici vezanoj za implementaciju marketing koncepcije





Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 87 od 109



Obrazac


F04-12


1. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ: „Osnove marketinga“, Adverta, Zagreb, 2007. 2. Kotler, P., Wong, V., Saunders, J., Armstrong, G., Osnove marketinga, četvrto

europsko izdanje, Mate, 2007. Izborna literatura

1. Naomi Klein: "No Logo", Flamingo, London, 2000. 2. Tim Harford: "Ekonomist na tajnom zadatku", Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.

3. Francis Wheen: "Kako su prodavači magle zavladali svijetom", Algoritam, Zagreb, 2005.

4. Zavišić, Ž., Osnove marketinga,Visoka poslovna škola, Zagreb, 2011. POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod u marketing 2 1

2. Marketinško okruženje 2 1

3. Društvena odgovornost marketinga 2 1

4. Istraživanje tržišta 2 1

5. Marketinški informacijski sustavi 2 1

6. Ponašanje potrošača 2 1

7. Segmentacija tržišta 2 1

8. Marketinški mix: Proizvod 2 1

9. Marketinški mix: Cijena 2 1

10. Marketinški mix: Promocija 2 1

11. Marketinški mix: Distribucija 2 1

12. Planiranje i kontrola marketinških aktivnosti 2 1

13. Marketinška strategija 2 1

14. Marketinška strategija 2. dio 2 1

15. Viralni marketing 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 88 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Zakoni i propisi u akvakulturi Semestar V. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Branka Milošević Pujo

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B39 Telefon 020 445 733




Sadržaj kolegija Morski i podmorski prostori; Pojam broda i elementi identifikacije broda; Pojam slatkovodnog ribarstva i morskog ribarstva; Akvakultura i pretpostavke za bavljenje akvakulturom, Koncesija o pomorskom dobru. Ishodi učenja kolegija Student će steći znanje iz područja prava mora, zatim iz područja slatkovodnog i morskog ribarstva i akvakulture.





Ostalo:


1. Branka Milošević Pujo, Pomorsko pravo, Sveučilište u Dubrovniku, 2006. 2. Zakon o slatkovodnom ribarstvu NN49/05 3. Zakon o morskom ribarstvu NN56/10 4. Pravilnik o akvakulturi 82/05

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Pojam i razvoj prava mora

Donošenje zakona i konvencija 2 -

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 89 od 109



Obrazac


F04-12

2. Unutrašnje morske vode Luke, zaljevi, ušća rijeka

2 -

3. Pravni položaj broda u unutrašnjim morskim vodama

Trgovački, ratni, javni, ribarski 2 -

4. Teritorijalno more

Neškodljivi prolazak 2 -

5. Gospodarski pojas 2 -

6. Epikontinentalni pojas 2 -

7. Arhipelaške vode

Tjesnaci 2 -

8. Otvoreno more

Zona 2 -

9. Pomorsko dobro

Red na pomorskom dobru 2 -

10. Koncesija na pomorskom dobru 2 -

11. Pojam broda

Elementi identifikacije 2 -

12. Pojam slatkovodnog ribarstva prema Zakonu o slatkovodnom

ribarstvu 2 -

13. Pojam akvakulture i pretpostavke za bavljenje akvakulturom 2 -

14. Pojam morskog ribarstva

Vrste ribarstva sukladno Zakonu o morskom ribarstvu 2 -

15. Pretpostavke za bavljenje morskim ribarstvom 2 -

UKUPNO SATI 30 -


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 90 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Problematika unosa morskih alohtonih vrsta Semestar V. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D28 Telefon 020 445 861

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Marija Crnčević

Zgrada, kabinet JU „Rezervat Lokrum“ Telefon -


Sadržaj kolegija Obradit će se alohtone vrste i poteškoće koje mogu nastati njihovim unosom u nova staništa. Upoznati će se mogući vektori introdukcije novih vrsta u morske ekosustave i načini kako mogu umanjiti rizici od ove vrste onečošćenja morkog okoliša. Navesti će se opasnosti za postojeće morske ekosustave i autohtone biocenoze. Obrađivati će se načini i mjere za sprječavanja unosa novih vrsta kao i za ublažavanje utjecaja unosa alohtonih vrsta. Učit će se o metodama procjene rizika i načinima zaštite od negativnih utjecaja, kako ekoloških tako i gospodarskih. Također, posebna pažnja obratit će se na utjecaj unosa alohtonih vrsta na akvakulturne djelatnosti te obraditi alohtone vrste koje su već prisutne u Sredozemnom i Jadranskom moru. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će razumjeti načine unosa alohtonih vrsta u morske ekosustave (putem akvakulturnih djelatnosti, brodskim prometom, otvaranjem umjetnih kanala). Moći će objasniti probleme koji mogu nastati unosom nove vrste u ekosustav te navesti moguće negativne utjecaje na ekosustave, gospodarstvo te zdravlje ljudi. Studenti će moći objasniti načine rješavanja problematike unosa alohtonih vrsta, procjene rizika i djelovanja s ciljem ublažavanja utjecaja kao i poteškoće u primjeni tih rješenja.





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 91 od 109



Obrazac


F04-12

1. Leppakoski, E., Gollasch, S., Olenin, S. 2003. Invasive Aquatic Species of Europe. Distribution, Impacts and Management. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, The Netherlands.

2. Gollasch, S., Minchin, D., Rosenthal H., Voigt, M. 1999. Exotics Across the Ocean. Case histories on introduced species: their general biology, distribution, range expansion and impact. Logos Verlag, Berlin.

3. CIESM 2003. Atlas of Exotic Species in the Mediterranean (www.ciesm.org/atlas) Izborna literatura

1. Praćenje novih znanstvenih i stručnih radova iz ovog područja POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje - alohtone vrste i morski ekosustavi 2 1 0

2. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (balastne vode) 2 1 0

3. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (obraštaj) 2 1 0

4. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (akvakultura) 2 1 0

5. Negativne posljedice unosa alohtonih vrsta (ekološke) 2 1 0

6. Negativne posljedice unosa alohtonih vrsta (gospodarske) 2 1 0

7. Utjecaj na akvakulturne djelatnosti 2 1 0

8. Procjena rizika 2 1 0

9. Monitoring ugroženih područja (luke, uzgajališta, ušća) 2 1 0

10. Mjere za sprječavanja unosa novih vrsta 2 1 0

11. Mjere za ublažavanje posljedica unosa novih vrsta 2 1 0

12. Zakonske regulative s ciljem sprječavanja širenja alohtonih vrsta 2 1 0

13. Invazivne alohtone vrste – primjeri iz svjetskih mora 2 1 0

14. Alohtone vrste u Sredozemnom i Jadranskom moru 2 1 0

15. Rasprava i ponavljanje za ispit 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 92 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akvaristika Semestar V. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević





Sadržaj kolegija Obradit će se sve teme od postavljanja akvarija i potrebne opreme do održavanja akvarija. Upoznat će se biološki procesi u akvariju s posebnim naglaskom na ciklus kruženja dušika. Objasnit će se metode i važnost praćenja fizikalno-kemijskih parametara u akvariju kao i prilagođavanje vrsta na uvjete u akvariju. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći objasniti i razumjeti osnovne pojmove o postavljanju i održavanju akvarija te ishrani i prilagođavanju vrsta na uvjete u akvariju. Usvojit će znanja o biološkim procesima u akvariju potrebna za uspješno postavljanje i održavanje akvarija, kao samoodrživog zatvorenog ekosustava.





Ostalo:


1. Walstad, D.L. Ecology of the planted aquarium. A Practical manual and Scientific Treatise for the Home Aquarist. Echinodorus Publishing, Chapel Hill, North Carolina, USA.

2. Freshwater and marine aquarium magazine (FAMA) Izborna literatura

POPIS TEMA

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 93 od 109



Obrazac


F04-12

Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje – akvaristika 2 1 0

2. Oprema potrebna za pokretanje akvarija 2 1 0

3. Podloga u akvariju 2 1 0

4. Filtracija u akvariju (mehanička, kemijska) 2 1 0

5. Filtracija u akvariju (biološka) 2 1 0

6. Rasvjeta akvarija 2 1 0

7. Fizikalna svojstva akvarijske vode 2 1 0

8. Kemijska svojstva akvarijske vode 2 1 0

9. Održavanje akvarija 2 1 0

10. Prilagođavanje vrsta na uvjete u akvariju 2 1 0

11. Biljne vrste u akvariju 2 1 0

12. Neželjene alge u akvariju (vrste i načini rješavanja) 2 1 0

13. Životinjske vrste u akvariju 2 1 0

14. Ishrana organizama u akvariju 2 1 0

15. Bolesti i liječenje akvarijskih vrsta 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 94 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mriješćenje i mrjestilište Semestar VI. Broj ECTS bodova 8 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D32 Telefon 445 787


Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D31 Telefon 445 898


Sadržaj kolegija Kroz primjere reprezentativnih komercijalnih vrsta, te najnovijih istraživačkih trendova, predavanja kolegija će obratiti slijedeće teme:

potreba za domestifikacijom u akvakulturi, genetika i nasljednost, opće strategije razmnožavanja morskih organizama;

reproduktivne strategije i endokrinologija razmnožavanja riba; održavanje i manipulacija matičnim stokovima riba; kontrolirano mriješćenje riba i reproduktivne disfunkcije; prirodna i umjetna oplodnja, prikupljanje jaja, karakteristike i kvaliteta jaja; izgled, komponente i rukovođenje mrjestilištem morske ribe; izgled, komponente i rukovođenje mrjestilištem slatkovodne ribe; uzgoj riba od izvaljivanja do metamorfoze u mlađ (hodogram, kritične točke, uvjeti

uzgoja, rukovanje, prehrana); uzgoj žive hrane (alge, kolnjaci, Artemia, kopepodi); razmnožavanje dekapodnih rakova; kontrolirano mriješćenje i ličinački uzgoj; razmnožavanje školjkaša; pregled mrjestilišta školjkaša za kamenicu, dagnju i

jakobsku kapicu; mriješćenje glavonožaca (hobotnica i sipa) i bodljikaša (ježinci i trpovi),

dok će se vježbe baviti praktičnim upoznavanjem s načinima rukovanja, uzorkovanja i manipuliranja matičnih stokova, embrionalnih i ličinačkih razvojnih stadija, te organizama koji se koriste kao živa hrana. Proći će se tehnološki i rukovodstveni aspekt mrjestilišta riba i školjkaša, uz terenske posjete istraživačkih i/ili komercijalnih pogona. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 30%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i u PPT, te ga prezentirati uz raspravu. Ishodi učenja kolegija Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta:

poznavati glavna reproduktivna obilježja, strategije i prilagodbe reprodukcije vodenih

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 95 od 109



Obrazac


F04-12

organizama moći povezati osnovna biološka, fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim

potrebama proizvodnje mlađi vodenih organizama, te prilagodbi ovih značajka tehničkim i financijskim aspektima proizvodnje mlađi vodenih organizama

poznavati tehnike kontroliranog mriješćenja vodenih organizama poznavati proces i tehnike uzgoja ranih stadija vodenih organizama kao i njihovu

prehranu poznavati proces i tehnike uzgoja žive hrane poznavati praktični rad u mrjestilištu vodenih organizama, s naglaskom na morska

mrjestilišta bijele ribe i kamenice moći organizirati dnevni radni hodogram i planirati održivu godišnju proizvodnju u

multifunkcionalnom mediteranskom mrjestilištu morskih organizama NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)





Ostalo:


1. Znanstveni i stručni radovi 2. Barnabe, G. 1990. Aquaculture, Volume 1 i 2, Ellis Horwood Series in Aquaculture

and Fisheries Support. 900 pp 3. Moretti, A., Pedini Fernandez-Criado, M., Cittolin, G., and Guidastry, R. 1999.

Manual on hatchery production of seabass and gilthead seabream. Volume 1. Rome, FAO. 1999. 194 pp

4. Helm, M., Bourne, N, Lovatelli, A. 2004. Hatchery culture of bivalves. A practical manual. FAO Fisheries Technical Paper; No 471 Rome, FAO

5. Bromage, N. R. i Roberts R. J. 1995. Broodstock management and egg and larval quality. Blackwell Science. 424 pp

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi 2. Ana Bratoš Cetinić: Mriješćenje i mrjestilište. Interna skripta http://duel.unidu.hr

3. Glamuzina, B.Bartulović, V. i Tomšič, S., 2011. Reproduktivna biologija morskih organizama. Odjel za akvakulturu. Interna skripta. Str.90.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u kolegij 4 0 0

2. Reproduktivne strategije riba 4 0 0

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 96 od 109



Obrazac


F04-12

3. Endokrinologija razmnožavanja riba 4 0 0

4. Matični stokovi riba 4 2 0

5. Mriješćenje riba u zatočeništvu 4 2 0

6. Izgled i komponente mrjestilišta morske ribe 4 4 0

7. Standardne operacijske procedure u mrijestilištu morske ribe 4 4 0

8. Mrjestilište slatkovodne ribe 4 2 0

9. Problematika uzgoja ranih stadija riba 4 2 0

10. Uzgoj žive hrane 4 6 0

11. Razmnožavanje dekapodnih rakova 4 0 0

12. Mriješćenje i uzgoj ličinki dekapodnih rakova 4 2 0

13. Razmnožavanje školjkaša 4 0 0

14. Mrjestilište školjkaša 4 4 0

15. Mriješćenje i ugoj ličinki glavonožaca i bodljikaša 4 2 0

UKUPNO SATI 60 30 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 97 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Bolesti akvatičnih organizama Semestar VI. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić





Sadržaj kolegija Važnost ranog otkrivanja bolesti na uzgajalištima od velikog je značaja kako bi se spriječile velike štete koje mogu nastati zbog nemogućnosti uočavanja ranih simptoma bolesti. Studenti će se upoznati s najčešćim bolestima uzgajanih organizma i procesima utvrđivanja zdravstvenog stanja populacija u uzgajalištima i prirodnim staništima, kako bi se mogli što ranije i pouzdanije otkriti uzročnici bolest. Studentima će se objasniti postupci prilikom pregleda bolesnih jedinki te uzimanje uzoraka pravilno odabranih organizama. Studenti će se upoznati s mjerama sprječavanja širenja bolesti na uzgajalištima. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline: (1) vodeni medij; (2) dijagnoza; (3) bolesti riba; (4) bolesti školjkaša; (5) bolesti rakova; (6) terapija. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu: 1. Osnovna znanja o biosigurnosti u akvakulturi 2. Osnovna znanja o uzrocima bolesnih stanja i načinima širenja zaraznih bolesti 3. Osnovna znanja o profilaktičkim mjerama, terapiji i primjeni lijekova u akvakulturi 4. Osnovna znanja o zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast 5. Sposobnost prepoznavanja zdravog vs. bolesnog stanja uzgajanih akvatičnih organizama 6. Sposobnost pravilnog uzorkovanja uzgajanih organizama kod sumnje na pojavu bolesti





Ostalo:


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 98 od 109



Obrazac


F04-12

Obvezna literatura 1. Fijan (2006): Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet Osijek. pp. 392. 2. Scarfe, A.D., Lee, C.S., O'Bryen, P.J. (2006): Aquaculture Biosecurity: Prevention,

Control, and Eradication of Aquatic Animal Disease. Wiley-Blackwell. Pp. 182. 3. Sindermann, C.J. (1990): Principal Diseases of Marine Fish & Shellfish (second

edition). Academic Press. 4. MPEDA/NACA. (2003): Shrimp Health Management Extension Manual. MPEDA,

Cochin, India. Pp. 36. Izborna literatura

1. Woo P. T. K. and Bruno, D. W. 2003. Fish Diseases and Disorders, Viral, Bacterial and Fungal Infections. CABI Publishing, 874 p.

2. Brown, L. 1993. Aquaculture for veterinarians: fish husbandry and medicine. Pergamon press.

3. U dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata. POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Voda kao životna sredina (osnovne karakteristike, biotički i abiotički faktori), koncept biosigurnosti u akvakulturi

3 0 0

2. Karakteristike bolesnih stanja (uzroci, podjela, tijek, simptomi) 3 2 0

3. Epizootiologija 3 2 0

4. Imuni sustav vodenih organizama - stres i adaptacija 3 0 0

5. Virusne bolesti riba 3 1 0

6. Bakterijske bolesti riba 3 1 0

7. Gljivične bolesti riba, Bolesti riba prouzročene praživotinjama 3 1 0

8. Bolesti riba prouzročene miksozoima 3 1 0

9. Bolesti riba prouzročene crvima (helmintima) 3 1 0

10. Bolesti riba prouzročene člankonošcima (artropodama) 3 1 0

11. Bolesti riba prouzročene promjenama u okolišu 3 1 0

12. Bolesti riba izazvane neadekvatnom hranidbom, Ostale bolesti 3 1 0

13. Bolesti školjkaša 3 1 0

14. Bolesti rakova 3 1 0

15.

Terapija i primjena lijekova u akvakulturi, preveniranje bolesti (zoohigijenske i zootehničke mjere, specifična i nespecifična imuno profilaksa), specifičnosti zdravstvene zaštite u ovisnosti o tehnološkom sustavu uzgoja, vođenje propisane evidencije na uzgajalištu

3 1 0

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 99 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Računovodstvo i financije Semestar VI./ljetni Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Dara Ljubić

Zgrada, kabinet Odjel ekonomije i poslovne ekonomije, Lapadska obala 7, Kabinet EK-1

Telefon 020/445-920 e-mail [email protected]

Suradnik mr.sc. Ivan Jelčić, predavač Zgrada, kabinet Ćira Carića, B29

Telefon 020/445-738 e-mail [email protected]

Suradnik Ivana Violić, univ. spec. oec. Zgrada, kabinet Ćira Carića 4

Telefon e-mail [email protected]

OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Definiranje i struktura računovodstva •Računovodstveni proces •Instrumenti računovodstva (knjigovodstvene isprave, konta, poslovne knjige, temeljni financijski izvještaji) i njihova primjena u teoriji i praksi •Bilježenje karakterističnih poslovnih promjena na kontima statičkih računovodstvenih kategorija •Zadatci i ciljevi financiranja, Mjesto uloga i važnost poslovnih financija •Različiti oblici financiranja poslovanja, omjeri i pravila financiranja •Koncept vremenske vrijednosti novca, ukamaćivanje i diskontiranje •Financiranje poslovanja emisijom vrijednosnih papira – obveznice Ishodi učenja kolegija Nakon položenog ispita studenti bi trebali biti osposobljeni za razumijevanje osnovnih koncepata na kojima se zasnivaju računovodstvo i poslovne financije. Trebali bi biti sposobni: •raspoznati poslovne događaje koji su predmet računovodstvenog praćenja, •razumjeti i interpretirati predočene računovodstvene informacije o statičkim računovodstvenim kategorijama •planirati i odlučivati o angažmanu financijskih sredstava vodeći računa o optimalnoj strukturi izvora financiranja •upotrijebiti koncept vremenske vrijednosti novca kao temeljni koncept koji se koristi pri vrednovanju financijskih instrumenata.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice

Konzultacije Laboratorij

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 100 od 109



Obrazac


F04-12

Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:


1. Dražić-Lutilsky, I. et al. (2010): Računovodstvo (red. Gulin, D. & Žager, L.), III izm. izd., Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika i Ekonomski fakultet Zagreb, ili prethodna izd. istih autora

2. Vidučić, Lj. (2012): Financijski menadžment, VIII nepromijenjeno izdanje, RRiF-plus Zagreb

Izborna literatura

4. Žager, K. et al. (2007): Osnove računovodstva, računovodstvo za neračunovođe,(red. Žager, L.), Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika Zagreb ili prethodna izdanja istih autora

5. Belak, V. (2014): Analiza poslovne uspješnosti, RRIF-plus Zagreb POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod/ Pojam, definicija i metode 2 1

2. Uvod u strukturu računovodstva 2 1

3. Knjigovodstvene isprave, temeljni financijski izvještaji 2 1

4. Poslovne knjige, konta 2 1

5. Primjena konta u praksi uz vježbe i primjere 2 1

6. Zadaci i ciljevi financiranja 2 1

7. Mjesto, uloga i važnost poslovnih financija 2 1

8. Oblici, omjeri i pravila financiranja 2 1

9. Važnost vremenske vrijednosti novca u poslovnom odlučivanju 2 1

10. Vremenska vrijednost novca, ukamaćivanje i diskontiranje 2 1

11. Financianje poslovanja dokapitalizacijom. Dionice 2 1

12. Financiranje poslovanja zaduživanjem. Obveznice 2 1

13. Tržišta vrijednosnih papira 2 1

14. Tržišta novca 2 1

15. Zaključak. Provjera znanja 2 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 101 od 109



Obrazac


F04-12

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 102 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akvakultura i okoliš Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija Ana Bratoš Cetinić


e-mail [email protected] Suradnik Marina Brailo



Sadržaj kolegija Cilj kolegija je stjecanje temeljnih i primijenjenih bioloških znanja u svezi utjecaja akvakulturnih postrojenja i uzgajališta na okoliš. Cilj je također stjecanje znanja potrebnih za uspješno organiziranje i vođenje proizvodnje u tipičnim mediteranskim uzgajalištima u skladu s načelima održive proizvodnje riba i školjkaša. Utjecaji akvakulture na okoliš: fizički i kemijski, krajobrazni Analiza negativnih utjecaja različitih postrojenja na okoliš: kavezi tune i bijele morske ribe, plutajuća uzgajališta školjki, mrjestilišta. Akvakultura kao katalizator unošenja alohtonih vrsta i prijenosa različitih patogena. Monitoring tipičnoga kemijskoga zagađenja i njegov utjecaj na zajednice dna i planktona. Upravljanje uzgajalištem u cilju optimiziranja negativnih utjecaja Uvođenje novih vrsta i mogući rizici za autohtone ekosustave i vrste Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta; 1. Studenti će poznavati osnovne značajke utjecaja akvakulturnih postrojenja na morski okoliš 2. Studenti će moći povezati osnovna biološka, fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim potrebama održiva akvakulturne proizvodnje s aspekta smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš. 4. Studenti će steći teorijska i praktična znanja za aktivno zastupanje akvakulture kao pozitivne ruralne djelatnosti, i dobro prezentiranje njezinih negativnih utjecaja u javnostima, te rješavanje potencijalnih konflikta različitih korisnika morskoga okoliša.





Ostalo:

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 103 od 109



Obrazac


F04-12


1. Black, D.K., 2001. Environmental Impacts of Aquaculture. Blackwell; 1 edition (January 8, 2001). Pp 320

2. Pillay, TVR., 2004. Aquaculture and the Environment. Perendale Publishers. Pp. 189.

3. FAO (2009) Environmental impact assessment and monitoring in aquaculture. FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper. No. 527. Rome, FAO. 675p

4. IUCN (2007). Guide for the Sustainable Development of Mediterranean Aquaculture. Interaction between Aquaculture and the Environment. IUCN, Gland, Switzerland and Malaga, Spain. 107 p

5. IZOR LabDU (2004) STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT MARIKULTURE NA PODRUČJU AKVATORIJA MALOSTONSKOG ZALJEVA I MALOG MORA (STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ)

1. Wurts WA (2000) Sustainable Aquaculture in the Twenty-First Century Reviews in Fisheries Science, 8(2): 141-150

2. MZOIP, IZOR (2012) Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana. 111p

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod; Značajke vodenog okoliša; Hidrologija 2 1 1

2. Kopnene vode 2 1 1

3. Morski okoliš 2 1 1

4. Interakcije akvakulture i okoliša 2 1 1

5. Uzgajališta morskih organizama – ekološki pogled 2 1 1

6. Procjene utjecaja na okoliš - Zakonski okvir i studije 2 1 1

7. Sredozemna i europska uzgajališta; Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture Datoteka

2 1 1

8. Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturu 2 1 1

9. Domestifikacija uzgajanih organizama 2 1 1

10. Unos alohtonih vrsta akvakuturom 2 1 1

11. Prikupljanje jedinki iz priropdnih populacija radi uzgoja (mlađ i juvenilne jedinke)

2 1 1

12. Hrana iz akvakulture u okolišu 2 1 1

13. Organski ispusti s uzgajališta 2 1 1

14. Patogeni i lijekovi na uzgajalištima 2 1 1

15. Multitrofička integrirana marikultura 2 1 1

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 104 od 109



Obrazac


F04-12

UKUPNO SATI 30 15 15


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 105 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Bioraznolikost Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, D32 Telefon 020 445 878

e-mail [email protected] Suradnik dr. sc. Marija Crnčević

Zgrada, kabinet Javna ustanova „Rezervat Lokrum“ Telefon -


Sadržaj kolegija

Pojam i definicije biološke raznolikosti Klasifikacija živih organizama Vrste u ekosustavima Gradijenti biološke raznolikosti Mjerenje biološke raznolikosti Utjecaji na biološku raznolikost Posljedice smanjenja biološke raznolikosti Očuvanje bioraznolikosti Biološka raznolikost u morskim ekosustavima

Ishodi učenja kolegija Studenti se upoznaju s pojmom biološke raznolikosti, utjecajima na bioraznolikost, posljedicama ljudskog utjacaja na smanjenje bioraznolikosti kao i s važnošću očuvanja živog svijeta.





Ostalo:


1. Leveque, C., Mounolou, J.C. 2003. Biodiversity. John Wiley & Sons Ltd,

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 106 od 109



Obrazac


F04-12

Chichester, UK. 2. Wilson E. O. 2002. The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, US. 3. Wilson, E.O. 1988. Biodiversity. National Academy Press, New York, US. 4. Ormond RFG, Gage JD, Angel MV (1997) Marine Biodiversity: Patterns and

Processes. Cambridge University Press p 449 POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Pojam i definicije biološke raznolikosti 2 1 0

2. Klasifikacija živih organizama 2 1 0

3. Vrste u ekosustavima 2 1 0

4. Gradijenti biološke raznolikosti 2 1 0

5. Mjerenje biološke raznolikosti 2 1 0

6. Utjecaji na biološku raznolikost 2 1 0

7. Posljedice smanjenja biološke raznolikosti 2 1 0

8. Očuvanje bioraznolikosti 2 1 0

9. Biološka raznolikost u morskim ekosustavima 2 1 0

10. Pelagička bioraznolikost 2 1 0

11. Bioraznolikost dubokomorskog bentosa 2 1 0

12. Bioraznolikost plitkih mora 2 1 0

13. Bioraznolikost morskih mekušaca 2 1 0

14. Funkcioniranje ekosustava u uvjetima niske raznolikosti 2 1 0

15. Razvoj marikulture i njezin utjecaj na bioraznolikost 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 107 od 109



Obrazac


F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Gospodarenje morskim resursima Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić





Sadržaj kolegija Cilj kolegija je upoznati studente s načinima gospodarenja morskim resursima u svrhu osiguranja kontinuirane produktivnosti prirodnih bogatstava uz visoku razinu kvalitete okoliša. Naglasiti važnost očuvanja i zaštite morskih područja s posebnim osvrtom na neodgovornu i nekontroliranu ljudsku djelatnost. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline a temelje se na slijedećim smjernicama: (1) morski ribolov – utjecaj na morski ekosustav; (2) gospodarenje obnovljivim i neobnovljivim bogatstva mora; (3) zaštita morskog okoliša; (4) monitoring. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: Definirati i razumjeti trofičke odnose u moru kao i prepoznavanje značajki živih bogatstava mora kao objekata ribolova. Definirati Russelov zakon, teorije MSY (Maksimum Sustainable Yield-Maksimalna razina iskorištavanja) kao i pojam prelova od značaja je za usvajanje znanja i njegovu primjenu u racionalnom gospodarenju živim bogatstvima mora. Definiranje i prepoznavanje čimbenika koji utječu na stanje živih bogatstava. Usvajanje znanja o stoku i njegovoj strukturi te utjecaju ribolova na morski ekosustav. Primijeniti model optimalnog ribolova u gospodarenju resursima. Definirati i analizirati procjenu stanja biomase riba i drugih morskih organizama. Prepoznati značaj zaštićenih područja kao i regulacije ribolova u pojedinim ribolovnim zonama. Primijeniti saznanja u odgovarajućim institucijama i organizacijama koje se svojim radom bave zaštitom živih bogatstava mora.



__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 108 od 109



Obrazac


F04-12

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni Pismeni Kolokvij

Ostalo:


1. Whitmarsh, D. 2011. Economic Management of Marine Living Resources: A Pratical Introduction. Routledge. pp. 160

2. Iversen, E. S. 1996. Living Marine resources. Their Utilization and Management. Chapman & Hall. pp. 403

3. Caddy et al. 1994. Review of the state of world marine fishery resources. FAO Fish. Tech. Pap. Rome, pp. 355.

Izborna literatura

1. Gulland, J. A. 1971. The fish resources of the ocean. Fishing News Books, Ltd. Surrey

2. Rodrigues, A.G. 1990. Operations Research and Management in Fishing. Springer Science+Business Media, B.V. pp. 340

3. Gezelius, S.S. & J. Raakjaer. 2008. Making Fisheries Management Work: Implementation of Polices for Sustainable Fishing. Springer. pp. 235

4. Fogarty et al. 2014. The Sea, Volume 16: Marine Ecosystem-Based Management (The Sea: Ideas and Observations on Progress in the Study of the Seas). Harvard University Press. pp. 568

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod – temeljni pojmovi 2 0 0

2. Morsko ribarstvo – područja u moru i ribolov 2 0 0

3. Hrvatsko morsko ribarstvo – stanje i perspektive 2 0 0

4. Ribolovni alati – lovnost i selektivnost 2 3 0

5. Utjecaj ribolova na morski ekosustav 2 1 0

6. Trofički odnosi 2 0 0

7. Stok – struktura, analiza, biomasa 2 4 0

8. Pravilno gospodarenje biološkim bogatstvima mora 2 3 0

9. Obnovljiva bogatstva mora 2 1 0

10. Neobnovljiva bogatstva mora 2 0 0

11. Nafta i plin u Jadranu 2 0 0

12. Zaštićena morska područja 2 1 0

13. Morske cvjetnice u Jadranu 2 1 0

14. Aktivnosti i konflikti u obalnom prostoru 2 1 0

__________________________________________________________________________________________ 2014-9 Stranica 109 od 109



Obrazac


F04-12

15. Morski sisavci u Jadranu- stanje i zaštita 2 0 0

UKUPNO SATI 30 15 0


Documents

· Zbog toga u kolegiju Opća biologija student uči bitne elemente građe i funkcije stanice, osnovne fiziološke procese, organizaciju i ustrojstvo živog svijeta u svim danas