001_SIGURNOSNI POJASEVI

VA INSTRUKTORSIGURNOSNI POJASEVI

[email protected] 513 918

VA [email protected] 513 918 ISMET HADOVI

Vezanje pojasevima automobilaVA INSTRUKTOR ISMET MOB 061 513 918 [email protected] WWW.AUTOSKOLA-L.COM Kad dijete dostigne teinu od najmanje 27 kg i visoko je najmanje 150 cm, u principu je spremno za vezanje pojasevima automobila. Ipak, prije no to se dijete tako pone vezati, treba provjeriti prua li mu to vezanje u odreenom automobilu dovoljnu zatitu. Naime, pojasevi moraju imati ispravnu putanju, a kod manjih automobila je to ponekad lake postii nego kod veih.

Pojas s tri take vezanja

Pojas s dvije take vezanja

Valja imati na umu da je vezanje pojasom s tri toke vezanja znatno sigurnije od vezanja pojasom s dvije toke vezanja. Stoga treba nastojati dijete uvijek vezati pojasom s tri toke vezanja. Ako na sredini stranjeg sjedala nema pojasa s tri toke vezanja, tada je bolje dijete voziti iza suvozaa ili iza vozaa, gdje takvi pojasevi obino postoje. Kako provjeriti je li dijete spremno za vezanje samo pojasevima automobila? Ako dijete ima oko 27 kg i visoko je najmanje 150 cm, posjednite dijete na sjedalo automobila tako da mu stranjica bude u pregibu sjedala. Kada tako sjedi, noge bi trebale biti presavinute u koljenu tako da donji dio noge slobodno visi sa sjedala. Ukoliko mu noge nisu presavinute, dijete nije dovoljno visoko da se vee samo pojasevima u tom automobilu (moda e moi u nekom drugom). Veite dijete pojasom s tri toke vezanja. Pazite da pojas ni na kojem mjestu ne bude uvrnut. Kada je dijete vezano, donji dio pojasa mora prelaziti preko kostiju zdjelice, a nikako preko trbuha, dok gornji dio pojasa mora prelaziti preko sredine kljune kosti i ne smije biti prislonjen uz vrat. Ukoliko je putanja pojasa u redu, a noge slobodno vise sa sjedala, dijete se moe slobodno vezati samo pojasevima automobila. Ukoliko putanja pojasa nije ispravna ili noge jo ne vise slobodno sa sjedala, potrebno je nabaviti autosjedalicu za veu djecu koja e omoguiti pravilno prilijeganje pojaseva i poloaj djeteta.


Kada se dijete pone vezati samo pojasevima automobila, nikad nemojte dopustiti da dijete pojas stavlja ispod ruke ili ga vee iza lea - u sluaju sudara pojas ne samo to nee zatititi dijete, ve e ga najvjerojatnije dodatno ozlijediti!

Nemojte vezati pojas ispod ruke

Nikad ne veite pojas iza lea

Zato se nije dobro vezati pojasom s dvije take vezanja? Pojas s dvije take vezanja nije dovoljno siguran ni za odrasle, a kamoli za djecu. Pojas s dvije toke vezanja ne osigurava gornji dio tijela pa e u sluaju frontalnog sudara gornji dio tijela nastaviti putanju prema naprijed. Zbog tog pokreta mogu nastati ozbiljne povrede kimene modine, a i glava tako vezanog putnika moe udariti u prednja sjedala i ozbiljno se ozlijediti. Kod djece ovakav nain osiguranja ima jo jedan nedostatak - pojas esto ne prelazi preko kostiju zdjelice ve ide preko trbuha, to u sluaju sudara moe dovesti do ozbiljnih povreda unutarnjih organa. Pojas s dvije tke vezanja sigurniji je samo od nevezanja. Vie moete proitati u lanku koji opisuje Kako rade pojasevi u automobilu Prema podacima amerike Nacionalne agencije za cestovni promet i sigurnost (National Highway Traffic and Safety Administration) sigurnosni pojasevi automobila godinje u SAD-u spase oko 13.000 ivota. Prema istom izvoru, primjenom sigurnosnih pojaseva moglo se izbjei 7.000 sluajeva tekih tjelesnih povreda u prometnim nesreama. Pojasevi automobila smanjuju rizik od smrti putnika na prednjim sjedalima automobila za ak 50%.

Znate li uope to se dogaa u sudaru ako niste vezani sigurnosnim pojasom? ak i kod brzine od samo 50 km/h? Dok se automobil zaustavlja, naputate sjedalo udarajui u prednje staklo. Sile udara trenutano razaraju stanice vaeg tijela. Vae tijelo se ponaa kao loptica u fliperu, odbijajui se od kontrolne ploe, krova i sjedala. Sile sudara slamaju udove i probijaju plua. Nadalje, vrlo vjerojatno ete udariti u ostale putnike i ozbiljno ih povrijediti. Rezultat mogu biti ozbiljna oteenja mozga i kraljenice od kojih se vjerojatno nikad neete potpuno oporaviti.


Zato biste se ikad vozili u automobilu bez da veete sigurnosni pojas?"

Kako radi sigurnosnih pojaseva u automobilu Sigurnosni pojasevi automobila veu putnike za vozilo. Oni se mogu otputati, npr. kako bi se osoba mogla sporo nagnuti prema naprijed i zatezati kada se osoba opet ispravi i sjedne uspravno. U sluaju sudara pojas se naglo zatee i ne otputa se. Postoje dva osnovna tipa sigurnosnih pojaseva u automobilu: 1. ELR - Emergency Locking Retractor - pojas se slobodno otputa i zatee, a zakljuava se u sluaju naglog zaustavljanja i promjene smjera i 2. ALR - Automatic Locking Retractor - dozvoljava da se pojas u jednom pokretu izvue sve dok se ne privrsti, a nakon toga radi kao zapinjaa koja se polako namata i sprjeava daljnje otputanje. Postoji i hibridno rjeenje kod kojeg se moe sklopkom podeavati tip pojasa - iz ELR u ALR i obrnuto.

Slika 1. Tri tke vezanja sigurnosnim pojasevima automobila

Za uinkovitu zatitu svi sigurnosni pojasevi trebaju imati 3 toke vezanja (slika 1). Donji dio pojasa dri putnika u stranjem dijelu sjedala i u vozilu. Pojas rasporeuje sile sudara preko kostiju zdjelice. Gornji dio pojasa zadrava trup od kretanja prema naprijed i rasporeuje sile sudara preko prsnog koa.


Slika 2. Kalem - pula za namatanje-zatezanje sigurnosnog pojasa automobila

Osim taaka vezanja, svaki sustav sigurnosnog pojasa ima jo nekoliko vanih dijelova. Prvi od takvih je mehanizam zatezanja iji je sredinji dio kalem (pula) prikazan na slici 2. Zategnutost se postie uz pomo opruge koja stalno dri pojas napetim. Zateza ima mehanizam blokiranja-zakljuavanja koji sprjeava da se pojas otpusti u sluaju naglog zaustavljanja (sudara). Postoje dva takva sustava blokiranja-zakljuavanja: 1. sustav aktiviran naglim zaustavljanjem vozila (slika 3), 2. sustav aktiviran naglim izvlaenjem sigurnosnog pojasa vozila (slika 4).

Slika 3. Shema sustava za blokiranje pojasa naglim zaustavljanjem vozila

U sustavu koji se aktivira naglim zaustavljanjem vozila (slika 3) njegov sredinji dio je njihalo s utegom. Kada se vozilo naglo zaustavi tada inercija uzrokuje njegovo njihanje prema naprijed. Tada zubac na gornjem dijelu njihala blokira zupanik kalema za zatezanje/otputanje sigurnosnog pojasa. Nakon sudara pojas se deblokira jer se njihalo sputa u nii-okomiti poloaj i na taj nain oslobaa zupanik kalema.


Druga vrsta za blokiranje-zakljuavanje sigurnosnog pojasa temelji se na naglom povlaenju sigurnosnog pojasa, odnosno centrifugalnoj sili koja nastaje brzim okretanjem kalema kod naglog povlaenja sigurnosnog pojasa (slika 4). Sredinji dio ovog sustava je centrifugalno kvailo koje se nalazi na rotirajuoj osovini kalema. Kada se osovina okree sporo tada je centrifugalna sila premala da bi aktivirala kvailo koje njegova opruga dri neaktivirano. Kada se osovina naglo pokrene tada centrifugalna sila pomie kvailo prema van i pomie ulijevo dio koji se na shemi zove 'cam'. Tada se zupanik kalema blokira-zakljuava i ne dozvoljava otputanje pojasa. U novijim sustavima sigurnosnih pojaseva koriste se predzatezai koji osiguravaju da je pojas u trenutku sudara vrsto zategnut.

Slika 4. Shema sustava za blokiranje pojasa naglim izvlaenjam pojasa

Slika 5. Shema sustava za predzatezanje


sigurnosnih pojaseva

Predzatezai Predzatezai dodatno zateu pojaseve i na taj nain nastoje staviti putnike u optimalan poloaj za sudar neposredno prije sudara. Suvremeni sustavi predzatezanja koriste pirotehniku za brzo postizanje sile zatezanja (slika 5). Sredinji element je posuda s eksplozivnim plinom u kojoj se nalazi jo i upalja s eksplozivnim materijalom. Upalja se aktivira elektrinom strujom, a kontrolira ga (ukljuuje) raunalo automobila. Kada senzori automobila detektiraju sudar tada raunalo odmah ukljuuje strujni krug prema upaljau koji izaziva brzo sagorijevanje. Dobiva se sila pritiska koja je potrebna da snano i brzo pokrene klip prema gore. Klip okree zupanik koji je povezan sa sustavom zatezanja sigurnosnog pojasa i na taj nain brzo i snano zatee pojas. Ograniivai zatezanja (pritiska) pojasa U sluaju jakog sudara i sami pojasevi mogu izazvati ozbiljne povrede. to je vea inercija to je vea potrebna sila i pritisak pojaseva da zadre putnika u vozilu na mjestu. Zbog toga neki sustavi sigurnosnih pojaseva automobila imaju ograniivae sile pritiska na putnika. Najjednostavniji ograniiva je pregib uiven u pojas. Taj pregib je oblikovan tako da se nakon prekoraenja odreene jaine sile pokidaju konci koji ga dre te tako malo otpuste pojas. Napredniji sustavi za ograniavanje zatezanja pojaseva koriste metalni tapi (torsion bar) koji se zakrivi (uvine) kada se primijeni odreena sila. U slabijem sudaru tapi se nee zakriviti, ali u jaem sudaru on e se zakriviti i na taj nain malo otpustiti pojas. U sljedeem video zapisu moe se vidjeti crash test u kojem sudjeluje serijski izraen Renault Megane kojim upravlja ivi ovjek - voza koji je zatien samo onim to mu standardno nudi Megane: sigurnosnim pojasevima, predzatezaima, ograniivaima pritiska, zranim jastucima.

Zakljuak Sigurnosni pojasevi su se pokazali kao najznaajnije sigurnosno sredstvo za zatitu putnika u vozilu. Oni nisu savreni, ali se svakim danom poboljavaju. U suradnji sa zranim jastucima oni ine znaajan sigurnosni sustav zatite putnika u vozilu. Iako je koritenje sigurnosnih pojaseva propisano i zakonom, potrebno je ljude svakodnevno informirati o potrebi njihovog koritenja te o posljedicama nekoritenja. Fizika i dinamika sudarata se dogaa kod sudara

Kad se vozilo sudari s nekim objektom kao to je stablo, zid ili drugo vozilo u pokretu, tada se zbog udarca naglo zaustavlja. Meutim, sve unutar vozila to nije privreno nastavlja se kretati - ukljuujui i putnike. To se dogaa zbog inercije - tendencije objekta da se nastavi kretati sve


dok ga neto ne zaustavi. Inercija je objanjena Prvim Newtonovim zakonom gibanja. Zamislimo da se vozimo stalnom brzinom od 80 km/h. Tada je naa brzina (putnika) i brzina vozila praktiki ista. Zbog toga imamo osjeaj da se mi i vozilo kreemo kao jedna cjelina. Ali ako se nae vozilo sudari s betonskim stupom tada e inercije vozila i putnika postati nezavisne. Sila betonskog stupa naglo e zaustaviti vozilo, ali brzina kretanja putnika ostat e ista - tada nevezani putnici mogu udariti licem u prednje staklo ili u sjedalo ispred sebe, prsnim koem u volan ili kontrolnu plou, a mogu biti i izbaeni iz vozila. Unutarnji organi putnika takoer se nastavljaju kretati - mozak e se komprimirati prema prednjem dijelu lubanje, srce, plua i bubrezi mogu udariti jedan u drugo ili u kosti. U nastojanju da se ovo upravo navedeno ublai, trebaju se koristiti pojasevi za vezanje. Njihova je namjena da privrste putnike za vozilo i da raspodijele razornu silu udarca na otpornije dijelove tijela, poveavajui tako ansu za preivljavanje, odnosno izbjegavanje tekih tjelesnih povreda i to ak za do 50%. Isto tako, i samo vozilo ima posebne zone koje trebaju ublaiti udarac, tzv. zone gnjeenja ili guvanja (engl. crumple zones). One se nalaze na prednjem i stranjem dijelu vozila i napravljene su tako da se relativno lako mogu gnjeiti. Umjesto da se cijelo vozilo naglo zaustavi kada se sudari s preprekom, ono apsorbira i troi dio sile udarca na gnjeenje prednjeg ili stranjeg dijela vozila. Putnika kabina je puno vra kako se ne bi zguvala oko putnika. Naravno, zone gnjeenja ili guvanja tite putnike koji se kreu zajedno s vozilom, drugim rijeima, one koji su pojasom vezani za sjedalo vozila. Pojasevi za vezanje namijenjeni su odraslim osobama i veu osobu po sredini tijela (preko kukova) i preko ramena. Na taj nain pojasevi usmjeravaju najveu silu zaustavljanja na prsni ko i zdjelicu. Da bi uspjeno obavljali svoj zadatak, pojasevi trebaju dobro pristajati osobi. Pojas nije namijenjen za vezanje male djece i zato se trebaju koristiti djeje autosjedalice.Malo teorije

g je oznaka za ubrzanje zemljine gravitacije (slobodnog pada) i ona iznosi 9,81 m/s2. Sila gravitacije privlai sve objekte prema centru Zemlje te daje masi objekta teinu. Teina nastaje usljed djelovanja sile akceleracije g. Promjene u brzini ili smjeru kretanja vozila kao to su automobili ili zrakoplov stvaraju ubrzavajue (akcelerirajue ili deakcelerirajue) sile koje mogu biti puno puta jae od sile gravitacije. Kod normalnog koenja brzina vozila smanjuje se kroz due vrijeme i na duem putu. Takva deakceleracija (usporavanje) znai i mali G (slika 1.).


Slika 1. Sile deakceleracije kod normalnog koenja: Vozilo se zaustavlja u vremenu od 3 sekunde, putnici se poinju zaustavljati kratko nakon samog vozila. Vozilo se zaustavlja na udaljenosti od 15 do 20 metara. Odnos ubrzanja (akceleracije) nekog tijela u odnosu na zemljinu silu gravitacije oznaava se kao G. Tijelo mase jedan kg izloeno sili zemljine gravitacije imat e teinu 1 kg. Isto tijelo mase 1 kg izloeno sili od 5 G imat e teinu od 5 kg. Primjerice, putnici velikog putnikog zrakoplova koji uzlijee nekoliko su sekundi izloeni sili od 1,2 do 1,3 G. lanovi posade Space Shuttlea kontrolirano su izloeni sili od najvie 3 G kako bi se zatitili od prevelikih sila ubrzanja (tzv. maksimalnog dinamikog pritiska). Space Shuttle moe postii puno vea ubrzanja, ali se snaga njegovih motora u toku uzlijetanja namjerno smanjuje i prilagoava posadi.Najvie vrijednosti G koje ovjek moe podnijeti

Negativan utjecaj sile kratkotrajne deakceleracije obino se kategorizira kao: 1. podnoljiv, 2. sa srednjim i tekim tjelesnim povredama te 3. smrtonosan. Podnoljive sile deakceleracije uzrokuju modrice i povrede nastale struganjem, ali ne uzrokuju tee tjelesne povrede. Sile koje uzrokuju srednje i teke tjelesne povrede izazivaju traumu, prijelome, napuknua i unutranje povrede organima kao to su jetra, slezena i mozak. Granice izdrljivosti - tolerancije na G za ovjeka procjenjuju se za odrasle osobe koje su dobro


vezane pojasevima i to s obzirom na smjer akceleracije. Testiranja se obavljaju na lutkama sa senzorima (crash dummies), ivotinjama i ljudima. Najnii prag tolerancije (dakle, ono to je najopasnije) na G je kod udara sa strane - 11 do 12 G u trajanju od 0,1 sekunde. Najvii prag tolerancije na G je kod udara sprijeda - ak i vie od 45 G u trajanju od 0,1 sekunde. Kod sudara vozila s betonskim stupom, stablom, zidom ili drugim vozilom u pokretu, nevezani putnici izloeni su sili od 120 G (slika 2).

Slika 2. Sile deakceleracije kod naglog zaustavljanja vozila - sudara bez koritenja pojaseva: Na udaljenosti od najvie 1 m i u trajanju od 0,09 sekundi dolazi do naglog zaustavljanja vozila. Putnici se zaustavljaju na udaljenosti od samo 0,3 m (do vjetrobranskog stakla, kontrolne ploe, volana, prednjeg sjedala, ...) te je G zato ak 120.


Slika 3. Sile deakceleracije kod naglog zaustavljanja vozila - sudara s koritenjem pojaseva: Vozilo se na slici 3. zaustavlja za 0,09 sekundi na udaljenosti od najvie 1 m. Putnici su vezani pojasevima i njihov je ublaavajui uinak vidljiv u znaajnom smanjenju sile G na 30, a to je ispod najvie granice koju ovjek moe podnijeti (45 G).Za kraj

U trenutku sudara uslijed sile deakceleracije (kratko vrijeme zaustavljanja, kratak put zaustavljanja) svaki nevezani objekt, ovisno o brzini, postaje tei za 30 do 60 puta. Tako i nevezana djeca-putnici u automobilu. Ako odrasla vezana osoba dri u naruju nevezano dijete mase od samo 5 kg tada u trenutku sudara teina djeteta postaje od 150 do 300 kg. ak i najjae ruke nee moi zadrati takvo dijete da ne poleti dalje u smjeru u kojem se do tada kretalo sada naglo zaustavljeno vozilo. Gornje slike prikazuju sile koje se javljaju kod sudara. Ispravno vezane odrasle osobe i djeca u autosjedalicama podloni su puno manjim silama te stoga imaju vee anse za preivljavanje

Forces in Car CrashesVA INSTRUKTOR ISMET MOB 061 513 918 [email protected] WWW.AUTOSKOLA-L.COM


Example of Force on Car

(This initial example is cast in U.S. common units because most U.S. readers can make comparisons to known forces more easily in those terms. The calculation provides the results in SI units as well.)


Force on Driver in Example Car CrashFor the car crash scenario where a car stops in 1 foot from a speed of 30 mi/hr, what is the force on the driver? Assume a 160 lb (mass = 5 slugs) driver. If firmly held in non-stretching seatbelt harness: Stopping distance 1 ft. Deceleration = 967 ft/s2 = 294 m/s2 = 30 g's Force = 4813 lb = 21412 N = 2.4 tons If not wearing seatbelt, stopping distance determined by nature of collision with windshield, steering column, etc. : stopping distance 0.2 ft. Deceleration = 4836 ft/s2 = 1474 m/s2 = 150 g's Force = 24068 lb = 107059 N = 12 tons!! If seat belt harness stretches, increasing stopping distance by 50%: 1.5 ft. Deceleration = 645ft/s2 = 197 m/s2 = 20 g's Force = 3209 lb = 14274 N = 1.6 tons These calculated numbers assume constant deceleration, and are therefore an estimate of the average force of impact.

VA INSTRUKTOR ISMET MOB 061 513 918 [email protected] WWW.AUTOSKOLA-L.COM


Example of Calculation of Force on Driver

If the weight of the driver is

N=

lb, corresponding to

mass = kg = slugs, and the car is traveling with a speed: v= m/s = km/hr = mi/hr, m= ft

then a crash which stopped the driver in a distance d= would result in an average impact force of

Impact force F =

N=

lb =

tons!!

You may change any data value. Clicking outside the box will then initiate a calculation of the impact force and conversion of the data value to the other types of units.

Documents

001_SIGURNOSNI POJASEVI