037 Plus [broj 87, 20.10.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-87-20102011 1/24

Biha} • êtvrtak, 20.10.2011. • Broj 87 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Raditi maksimalno obazrivo i opreznoRevizija je bolna, ali istinski branitelji ne}e ostati bez prava

Jedinici za podr{ku MUP-a USK-a

U legendu suvremene bosa-nskohercegova~ke historije Kraji-{nici su definitivno u{li kroz velika

vrata pobjedni~kim pohodomkojim su oslobodili pet gradova.Borci legendarnog Petog korpusa

prvo su oslobodili Veliku Kladu{u,zatim zauvijek otjerali agresora sdva platoa koja okruùju Biha}~ime su deblokirali glavni gradOkruga, a onda su oslobodiliBosansku Krupu, Bosanski Petro-

vac, Klju~ i Sanski Most. Htjeli sudalje, ali... Ovog 21. oktobra Petikorpus slavi svoj devetnaestiro|endan. Skromno, suvi{eskromno...

H.A.

Devetnaesta godi{njica Petog korpusa

s t r.1 2. i 1 3

.

Te{ko je nositi teret tu|ihprevara i proma{aja

INTERVJU: Mahmut Alagi}, predsjednikOO SDP BiH Biha}

s t r.1 0.

Ime “ZvonimirSlip~evi} - Zvonko”

Druga liga Federacije BiH u nogometu

str.21.Podgrme~ bez poraza

Oni koji nisu zasluìli primanja bi}e izvedeni iz prava. Oni koji su bili tu, a dali suìvot za Bosnu i Hercegovinu, njihove porodice sigurno ne}e biti izvedene iz prava

Pobjedonosni pohod Kraji{nika

str.8.

str.8.

Bosanski Petrovac

Skenderova nagrada- Zilhadu Klju~aninu Presti`na nagrada dodijeljena zaroman “Galeb” str.17.

Obiljeèna godi{njica smrti Alije Izetbegovi}a

Simbol herojskegeneracije str.13.

Najuvjerljiviji trijumf ubiljeìla je Una izKulen Vakufa. Dujmovi}, Mehadì} i dru{tvosa 6:1 nadvisili nogometa{e Klju~a

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDINUre|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],

Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 eura

plus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

^lan Predsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi} boravio je u petak, 14.oktobra, u Biha}u. Na drugom

Internacionalnom simpoziju “Spo-rt, turizam i zdravlje” Univerzitetau Biha}u, kojem je bio pokro-

vitelj, odrào je predavanje.Njegova tema se odnosila na radprvog predsjednika Predsjedni{tvaBiH Alije Izetbegovi}a, dane nas-tanka dana{njeg ustrojstva ipravce za budu}nost Bosne iHercegovine.- Put koji smo izabrali bio je naj-mudriji, odlu~ili smo da se borimo

za svoju nezavisnost i samoopsto- jnost. Da nije bilo tako, dobar dio

aktivnih Bo{njaka bi se borio pod {ahovnicom, a oni pasivniji koji bi se pomirili sa krnjom Jugoslavi-

jom, bili bi na drugoj strani, kao {to smo kroz istoriju uvijek ratovali zanekoga. Tako bismo bili u situacijida se me|usobno ubijamo, a poslijerata da se izvinjavamo i Srbima i

Hrvatima, kazao je Izetbegovi}.On je rekao da je Dejtonski spo-razum, pored svih manjkavosti,do{ao napa}enom narodu BiHkao pat-pozicija, da BiH nije izgu-bila rat, nego je ostvarila remi upartiji sa desetostruko ja~im pro-tivnikom.O Islamskoj deklaraciji, koja je

bila povod sudskom procesu iodlasku njegovog oca u zatvor,Izetbegovi} je kazao da je to upra-

vo ono {to se danas de{ava {iromsvijeta, poznato pod terminomarapsko prolje}e, jer nosi te`nje kademokratiji, ali pronalazi i istinske

vrijednosti koje vjernici muslimanitrebaju imati.- Mi smo istovremeno i Evropljani imuslimani, tradicionalisti i demo-krate. Uz ispravan balans i strplje-nje trebamo graditi lijepe odnose saSrbima i Hrvatima i to je na{ putuspjeha, na{a budu}nost, kazao jeIzetbegovi}.

037Plus

Renzo Daviddi, zamjenik {efa Delegacije EUu BiH izjavio je da bi u decembru moglo dapo~ne razmatranje kredibilnog zahtjeva BiH

za ~lanstvo u EU ukoliko bi pitanja “Sejdi}-Finci”, dràvne pomo}i i popisa stanovni{ta uBiH bila adekvatno rje{ena u narednih neko-liko sedmica.Formiranje privremene zajedni~ke komisijeoba doma Parlamentarne skup{tine BiH zaprovo|enje odluke Evropskog suda za ljudskaprava u slu~aju Sejdi} i Finci, predstavlja poz-itivan korak i da postoji mogu}nost da ovajproblem bude rije{en do kraja godine.

Slu~aj “Sejdi}-Finci”

Rje{enje do kraja godine

U okviru suradnje Zajedni~kogpovjerenstva za odbranu i sigurnost

BiH Parlamentarne skup{tine Bosne iHercegovine s NATO {tabom u Sara-

jevu, prezentiran je Novi strate{kikoncept NATO-a.^lanovi Zajedni~kog povjerenstva izastupnici i izaslanici Parlamentarneskup{tine Bosne i Hercegovine upoz-nati su sa svrhom, na~elima, vizijom ibudu}im planovima Sjevernoatla-nskog saveza.

Prezentiran“Novi strate{ki

koncept NATO-a”

Projekt “Budi uzor” Op}ina Biha} redovno raspisujesvake godine. Svrha je pomo}i pokretanje biznisa ilirealizaciju ve} pokrenutih projekata.Ove godine aplicirao je Nevzet Zuli} za projekat“Su{ara i oprema za su{enje ljekovitog bilja”, ana~elnik Musli} mu je uru~io ~ek s 9.000 KM.

- Zahvaljujem se op}ini i na~elniku Musli}u, jer }e mi ova sredstva mnogo pomo}i da unaprijedim svoj rad s biljem. Namjeravam napraviti su{aru i prate}e sadràje. Na ovajna~in izdràvam porodicu, a tokom sezone upo{ljavamdo petnaestak ljudi, kazao je Zuli}.Na~elnik Musli} je istakao da je sretan zbog projekta“Budi uzor”, kojim se na ovaj na~in pomaè ljudima dapokrenu ili unaprijede vlastiti biznis.

Bakir Izetbegovi} u Biha}uProjekt op}ine Biha}- Budi uzor

Dodijeljeno devethiljada KM za su{aru

S a r a j e v

o

Na tre}em sudskomro~i{tu nije prodana Me-sna industrija Agroko-merca, koja predstavlja

“srce” Agrokomerca. Us-menom javnom nadme-tanju pristupila su ~etiripravna i tri fizi~ka lica,me|u kojima su i dva po-traìoca izvr{enja. Najvi{iiznos u visini 7,100.000KM ponudila je RemzijaOkanovi}, ali se prodajiza ovaj iznos usprotivila

Neuspje{na iMesna industrija “Agro

Na jednoj od narednih sjednica Predsjedni{tvo BiH}e, na osnovu procjene dosada{njeg anga`mana, uputi-ti zvani~ni poziv za produènje mandata EUPM-u.^lanovi Predsjedni{tva BiH ocijenili su dosada{nju

saradnju sa EUPM-om uspje{nom i zahvalili za podr{kui pomo} koja je pruèna agencijama u BiH u borbi pro-tiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma.Izrazili su nadu da }e se i ubudu}e nastaviti dobrasaradnja sa EU u tom smislu.Namjera EUPM-a je i dalje se boriti protiv organizo-

vanog kriminala i korupcije u BiH, bez namjere da imaizvr{nu ulogu, ve} da, kao i dosada, podrì agencije uBiH u njihovoj borbi protiv organizovanog kriminala ida oja~a policijske snage u BiH.

Produènje mandata EUPM-uPredsjedni{tvo BiH

Namjeravam napraviti su{aru i prate}e

sadràje. Na ovaj na~in izdràvam poro-dicu, a tokom sezone upo{ljavam dopetnaestak ljudi, kazao je Zuli}.

Izabrali smo najmudriji put Bosna i Hercegovina nije izgubila rat, ostvarila je remi u partiji s dese-tostruko ja~im protivnikom, kazao je na drugom Internacionalnom simpoziju“Sport, turizam i zdravlje” Bakir Izetbegovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


7 dana 320.10.2011.godine

Poslije vi{e od devetnaest go-dina 14 ubijenih Bo{njaka iz

Vrhpolja i Hrustova i njihove

porodice, kona~no su na{li svojsmiraj. U subotu, 15. oktobra,obavljena je dènaza.Dènazi i ukopu prisustvovao je

veliki broj predstavnika dru{tvenopoliti~kog ìvota kantona i op}ine,te gra|ana koji su se okupili nanajve}em {ehidskom mezarju napodru~ju op}ine Sanski Most.Brojni ni{ani svjedo~e o razmjera-ma zlo~ina koji je po~injen nadcivilnim stanovni{tvom ovog krajau maju i junu 1992. godine.Prisutnima su se obratili Mustafa

Avdagi}, na~elnik op}ine SanskiMost, Mujo Begi}, predstavnik Instituta za nastale osobe BiH,

Husein ef. Kova~evi}, glavni sans-ki imam, te Muhamed ef. Salki},izaslanik reis ul uleme.U ime porodica `rtava, pro~itano

je dirljivo pismo Sedina Kadiri},~iji je otac Midhet ukopan na{ehidskom mezarju Hrustovo

Vrhpolje.Tim za ekshumacije Instituta zanestale osobe BiH pro{le je godinena lokalitetu Jankov Do, kod selaGornja Tramo{nja, prona{aomasovnu grobnicu i iz nje ekshu-mirao 22 tijela. Prona|eni posmrt-ni ostaci su preba~eni u centar[ejkova~a, gdje je potvr|eno da se

radi o Bo{njacima iz Vrhpolja iHrustova.U ime porodica `rtava, pro~itano

je dirljivo pismo Sedina Kadiri},~iji je otac Midhet ukopan na{ehidskom mezarju Hrustovo

Vrhpolje.

Majka Fatima Kadiri} ukopala jemuà Mesuda i sinove Elvisa iZlatka. Izgubila je sve {to je imala.Elvisu je bilo samo 16, a Zlatko je

imao 19 godina. Porodice Kadiri},Ba{i}, Hodì}, Kvrgi} tako|er sudanas ukopale svoje ~lanove. Na{ehidskom mezarju VrhpoljeHrustovo ukopani su Arif Hodì},Suvad Hodì}, Sadik Ba{i}, IbrahimKvrgi}, Mirsad (Sabida) Kadiri},

Mirsad (Muharema) Kadiri},Midhet Kadiri}, Elvir Kadiri}, Enver Kadiri}, Alija Kadiri}, MesudKadiri}, Elvis Kadiri}, Zlatko Kadiri}

i Ferid Kadiri}.Ni{ani opominju na stravi~anzlo~in koji je po~injen na ovimprostorima i ~injenicu da velikibroj onih koji su odgovorni zanjega i dalje izmi~u pravdi.

37Plus

^lan Predsjedni{tva BiHBakir Izetbegovi} izjavio

je da se “s vremena na vrijeme mora ne{to re}i”

Miloradu Dodiku, pred-sjedniku Republike Srps-ke, jer je do{lo do kumu-lacije njegovih izjava, kojesu neumjesne i neta~ne.Bakir Izetbegovi}“Na kraju krajeva, svako }eimati problema zbog takveneodgovorne retorike. Nikou BiH ne}e imati koristi od

toga”, kazao je Izetbego- vi}.Naime, Izetbegovi} jeuputio otvoreno pismo

Dodiku povodom njegovih izjava ruskom servisuRadija Slobodna Evropa.- Ne moè jedan narod, uovom slu~aju srpski narodkoji predstavlja Dodik,odlu~ivati o svojoj sudbini,

zaboravljaju}i na interese i prava druga dva naroda,kazao je Izetbegovi}.

Reagovao Bakir Izetbegovi}

Otvoreno pismo Dodiku

[trajk ljekara Unsko-sanskog kantona u{ao je ve} u{estu sedmicu a jo{ nema ozbiljnijih naznaka da bimogao biti prekinut. Na traènje ljekara od Vlade kan-tona da se o~ituje o njihovim minimalnim korigiranimzahtjevima, danas je stigao odgovor u kojem se poziva-

ju na nastavak pregovora i prekid {trajka. O svemu }ekona~nu rije~ dati Skup{tina strukovnog sindikataljekara zakazana za ~etvrtak, 20. oktobra.Nakon {to su ljekaripro{le sedmice od

Vlade Unsko-sanskogkantona zatraìli da seizjasni o korigiranimzahtjevima bez ~ijegispunjenja ne}e pre-kinuti {trajk zapo~et12. septembra, usindikat ljekara stigao

je odgovor.- Dobili smo dopis ukojem nas se poziva da

prekinemo {trajk i nas-

tavimo pregovore. Naravno, mi to nemoèmo sami odlu~iti io tome }e odlukudonijeti Skup{tina strukovnog sindikata ljekara koja je

zakazana za ~etvrtak, 20. oktobra. Isto smo traìli odkolega da se o~ituju na anketnom listi}u o na{im nared-nim aktivnostima i da vidimo kako }emo dalje. Naàlost,

{trajk se dalje nastavlja jer nema osnova po na{im zahtjevima da se on prekine. Zna~i, nisu se stekli uslovi za prekid {trajka a kona~nu rije~ donosi na{a Skup{tina,kaè dr Nedim Kurtagi}, predsjednik Strukovnogsindikata ljekara USK.Kurtagi} podsje}a kako su maksimalno odstupili od svo-

jih prvobitnih zahtjeva i da ispod aktuelnih, prije svih,zahtjeva za potpisivanje kolektivnog ugovora nipo{to

ne}e odustati.- Traìmo potpisivanje kolektivnog granskog ugovora zaradnike u zdravstvu i neznatnu izmjenu koeficijenata

sloènosti poslova za doktore medicine jer taj ugovor dati-ra jo{ iz 2007. godine. Me|utim, za sada, nismo nai{li narazumijevanje ni Ministarstva, ni Vlade USK, tvrdiKurtagi}.

Na {ehidskom mezarju Hrustovo Vrhpolje

Vlada Unsko-sanskog kantona

ska uprava FBiH. Odiznosa nije moglaatiti svoja potraì-a.

a se tre}e ro~i{te zaaju Mesne industri-prema odluci Suda,ra neuspjelim.inska pumpa Agro-erc prodana je

miru Ba{i}u iz Velikeu{e, na tre}emkom ro~i{tu za0.000 KM.

}a prodajac”

Nema nikakve mogu}nostida mi smatramo kako Vlada

Federacije BiH radi dobro, ilida i{ta radi dobro za BiH, akou njoj nisu predstavnici hrva-tskog naroda koji su uvjerljivodobili ove izbore. Na{a elja jeda do kraja godine iza|emo skompletnom strukturom vla-

sti koja moè preuzeti odgo- vornost za BiH u idu}e tri go-dine, kazao je ovi}.

Rekonstrukcija Vlade FBiH

Dragan ôvi} uporan

Po{tovani gosp. Nik{i}u, S obzirom da je Vlada FBiHodabrala kampanju SHELL za istra`ne radove za zalihe

nafte i prirodnog gasa uFederaciji Bosne i Hercego-vine o~ekujemo da {iru javnost informi{ete o sljede}em:

- @elimo da nas i gra|aneBosne i Hercegovine info-rmi{ete o transparentnosti prilikom odabira kampanje

SHELL za istra`ne radove za zalihe nafte i prirodnog gasa.- Informi{ite {iru i stru~nu javnost o “raspisanom”

Javnom pozivu za iskaziva-nje interesa u oblasti istra- ìvanja zaliha nafte i priro-dnog gasa u FBiH, odnosno

na koji na~in je Vlada FBiHodabrala upravo SHELL kao partnera i sa njim èli potpi- sati memorandum o zaje-dni~koj saradnji?

- Ako ministar Trhulj kaè da je ovo zakonski neure|enaoblast kako je onda mogu}eodabrati bilo koga, ako za to

ne postoji zakonski okvir?- [ta je Vlada FBiH obe}ala SHELL –u kao protivuslugu,ako }e SHELL istra`neradove obaviti bez ikakvih

finansijskih obaveza VladeFBiH?- Da li bi se prijavile i drugekompanije da ste raspisali

transparentan Javni poziv zaiskazivanje interesa podistim uslovima pod kojim ste posao dodjelili SHELL-u?

Press slu`ba SBIH

Dènaza `rtvamaprona|enim uJankovom Dolu Tim za ekshumacije Instituta za nestale osobeBiH pro{le je godine na lokalitetu Jankov Do, kodsela Gornja Tramo{nja, prona{ao masovnu grobni-cu civila iz Vrhpolja i Hrustova

Poziv ljekarimada prekinu {trajk Dobili smo dopis u kojem nas se pozi-

va da prekinemo {trajk i nastavimo pre-govore. Naravno, mi to ne moèmo samiodlu~iti i o tome }e odluku donijetiSkup{tina strukovnog sindikata ljekarakoja je zakazana za ~etvrtak, 20. okto-bra, kaè Nedim dr. Kurtagi}, predsje-dnik Strukovnog sindikata ljekara USK.

Stranka za Bosnu i Hercegovinu

Otvoreno pismo Vladi FBiH

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godineBiha}4

Uo~i Dana penzionera FBiH - 25. oktobra, na~elnik Musli} je ugostio predstavnike penzionera mjesnihodbora op}ine Biha}. Uz na~elnika, goste su pozdravili

i @eljko Mirkovi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a iIzolda Osmanagi}, pomo}nica na~elnika za dru{tvenedjelatnosti i mlade.

- Samo vas je nekoliko danas u Op}ini Biha}, a ja se s pe-nzionerima susre}em svakim danom. Svi znamo kakva je

situacija, ali unato~ tome èlim koliko-toliko pomo-

}i najugroènije penzionere. Molim vas da ovih 14.000 KM podijelite onima kojima je pomo} najpotrebnija,istakao je na~elnik Musli}.Na~elniku Musli}u u ime penzionera zahvalio je AhmetIfti}, predsjednik Udruènja penzionera Biha}, kazav{ida su izuzetno zahvalni op}ini i na~elniku Musli}u {tobrinu o ovoj populaciji, uprkos ekonomskoj krizi.

Albin Musli}, na~elnik op}ine razgovarao je s dele-gacijom op}ine Donji Lapac o poravnanju obaveza kojelapa~ko vodovodno preduze}e “Viso~ica” ima premabiha}kom “Vodovodu”.Delegaciju Op}ine Donji Lapac predvodio je na~elnik Du{an [ijan, koji je i ovaj put zahvalio na razumijeva-nju koje u svakom pogledu ima u Biha}u.Tokom susreta i nadasve prijateljskog razgovora odobrim prekograni~nim odnosima koji vladaju izme|uovih op}ina, najvi{e rije~i posve}eno je modelurje{avanja stvorenih obaveza po osnovu utro{ene vodeza potrebe stanovni{tva Donjeg Lapca.S obzirom na rje{enje pravosudne instance, jedino mo-gu}e, jeste izvr{enje obaveza uz dogovor o dinamici.Na~elnik Musli} je i ovom prilikom izrazio bezrezervno

opredjeljenje ka suradnji i kooperaciji sa susjedima izRepublike Hrvatske, ali je i kazao da je vrlo te{ko bilo{ta u~initi u pogledu prolongiranja obaveza.S tim u vezi dogovoreni su i dalji kontakti, kako bi sena{lo dugoro~no rje{enje za ovaj problem.

Rje{avanje stambenih potrebaporodica koje pripadaju bora~kimpopulacijama, bila je tema sastan-ka u op}ini Biha}. Sastanku suprisustvovali Ahmet Egrli}, mini-star za bora~ko-invalidsku za{tituu Vladi USK-a, Hadis Ju{i}, direk-tor Kantonalnog fonda za zbrinja-

vanje bora~kih populacije, Mirsad Voji} pomo}nik resornog ministra, Albin Musli}, na~elnik op}ine,Zlata Ibrahimpa{i} sekretaruprave Op}ine Biha} i AbduselamSmailagi}, pomo}nik na~elnika poovla{tenju za imovinsko pravne igeodetske poslove. Tokom sasta-nka najvi{e rije~i bilo je o nabavci

stanova za bora~ke populacije ubloku D11, te dovr{etku stam-benih jedinica u STO 1 i STO 2 iz

sredstava koja bi se ostvarilazajedni~kim u~e{}em institucija iporodica koje }e na takav na~inobezbijediti dugoro~no rje{enjestambenog pitanja.Postoji opravdana potreba daOp}ina, Kantonalni fond, VladaUSK-a i Vlada FBiH ovaj problemzajedni~ki rje{avaju, jer je trì{nacijena stambenog prostora

nedosti`na za ve}inu bora~kihporodica.U~esnici sastanka izrazili su

opredjeljenje i volju da daju mak-simalan doprinos u iznalaènjunajprihvatljivijeg zakonskog rje{e-nja ove stambene problematike, adogovorena su i odre|ena zaduè-nja i obaveze.Na~elnik Musli} i ministar Egrli}sloìli su se da ekonomska situaci-

ja i drugi faktori uti~u i nakupovnu mo} bora~kih porodica

pa uz zakonitost mora se vodira~una i o socijalnoj osjetljivosti,

jer se radi o stotinjak porodica.

Rje{avanje stambenih problema bora~ke populacije

Predstavnici mjesnih odbora kodna~elnika op}ine

Uz zakonitost i socijalna osjetljivost

Postoji opravdana potreba da Op}ina,Kantonalni fond, Vlada USK-a i Vlada FBiH ovajproblem zajedni~ki rje{avaju, jer je trì{nacijena stambenog prostora nedosti na za ve}inu bora~kih porodica

Poslije uspjeha na evropskom isvjetskom kupu, koji je odràn uBeogradu u prvoj polovini okto-

bra, ~lanice Plesnog kluba Virusugostio je na~elnik Musli}, kako biim zahvalio na visokoj prezentaci-

ji Biha}a.Me|u 3.000 u~esnika iz cijelog

svijeta, juniorke Ilvana Smaji} iSara Rizvi} u paru osvojile su zlat-nu medalju. Ovom prilikom

na~elnik je obe}ao finansijskupodr{ku u iznosu od 5.000 KM.Dijana Jaj~evi}, rukovodilacPlesnog kluba Virus zahvalila sena~elniku Musli}u na podr{ci,

koja }e takmi~arima Virusaomogu}iti odlazak na Svjetskoprvenstvo u Njema~ku.

Musli} je rekao da je sretan {toPlesni klub Virus uspje{no prezen-tira Biha} i nada se da }e i izNjema~ke sti}i viesti o jo{ jednomsportskom uspjehu. 037Plus

Plesni klub Virus

Visoka prezentacija Biha}a

Juniorke Ilvana Smaji} i Sara Rizvi}u paru osvojile su zlatnu medalju naSvjetskom kupu u Beogradu

Penzionerima14.000 KM

Posjeta delegacije Donjeg Lapca

Na~elnik [ijanse zahvalio na

razumijevanju Dogovoreni su dalji kontakti, kako bi se, uprvom redu, omogu}ilo da stanovni{tvoDonjeg Lapca ima pitku vodu, te kako bi sena{lo dugoro~no rje{enje za problem pla}anja vode biha}kom “Vodovodu”

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godine Biha} 5

Posjetom i dvodnevnim bora-

vkom u Biha}u delegacije japa-nske volonterske grupe èna “IpilIpil no Kai”, koja je pro{le godinedarovala Biha}u 100 sadnica

japanske tre{nje, nastavljeno je ja~anje povjerenja, postignutognivoa suradnje, sporazumijevanja,a tim i ugleda Biha}a u o~ima

japanskih prijatelja.Delegaciju ove japanske nevladineorganizacije, koja sa posebnimzanimanjem i htijenjem radi nazastupanju i promoviranju mira iljudske koegzistencije, a posebnona spajanju i razumijevanju razli-~itih kultura, predvodila je gospo-|a Toshiko Ito.

Na~elnik Musli} se zahvalio naposjeti i sveukupnoj pomo}i koju

je narod Japana pruìo BiH u

obnovi i razvoju i izrazio suosje-}anje zbog tragedije koja se desilau Japanu nakon zemljotresa icunamija.Razgovaraju}i sa gospo|om Ito,Musli} se interesovao za nastavak i razvijanje suradnje, kazav{i da

je Biha} i dalje otvoren za noveprijedloge i modele koji }eosnaìti povjerenje i me|usobnopo{tovanje.

Govore}i o onom {to je obilje-ìlo vezu Biha}a i Japana u pro-teklih godinu i po dana,

gospo|a Ito se zahvalila napomo}i koju je Biha} ponudioprilikom cunamija, kazav{i danarod Japana to zna cijeniti.Kada je u pitanju dosada{njinivo saradnje, kazala je kako jesvaka njihova posjeta Bosni iHercegovini i Biha}u jo{ jedandoprinos poruci mira, saradnji irazumijevanju.Nakon razmjene prigodnih pok-

lona, gosti i doma}ini su posjetili~etiri lokacije na kojima suposa|ene japanske tre{nje.

Op}ina Biha} je prvi put u budètu obezbijedila grantza mlade u visini 20.000 KM i financira}e realizacijunjihovih ideja. Slu`ba za dru{tvene djelatnosti i mladeorganizirala je kreativnu radionicu u kojoj su mladikreirali javni poziv za financiranje njihovih projekata.Radionicom je rukovodila Du{anka Tatli}.Konstruktivne prijedloge u kreiranju javnog poziva dalisu mladi aktivisti Crvenog krià, ~lanovi nevladinihorganizacija, Vije}a u~enika i Komisije za obrazovanjekulturu, sport i mlade, u~enici Umjetni~ke {kole i~lanovi Tetatra mladih.

- Klju~na stvar je involvirati mlade u proces odlu~ivanja ikompletan proces angaòvanja u lokalnoj zajednici.Va`no je podràti kreativne ideje, a ova radionica je jednaod vrlo dobra ideja. Moram ista}i da je Op}ina Biha} na-

stavila s nizom aktivnosti, me|u kojima je i ova radioni-ca, koje se provode nakon usvajanja Strategije razvojaomladinske politike na podru~ju op}ine, istakla je Tatli}.

Na~elnik Musli} s najbliìm suradnicima, posjetio jeMjesnu zajednicu Sokolac i razgovarao sa mje{tanima o

realiziranim projektima i potrebama koje oni smatrajuprioritetnim za rje{avanje.Mje{tani su izrazili zadovoljstvo odgovornim odnosomOp}ine prema Sokocu, koji se ogleda u stalnompobolj{anju uvjeta ivota.Uz uvaàvanje sveukupne ekonomske situacije, vrednu-

ju ono {to op}inske slu`be ~ine, kako bi imali bolje vodosnabdijevanje, odvod oborinskih i otpadnih voda,bolje ceste i javnu rasvjetu.Predstavnici Savjeta MZ Sokolac informirali su Musli}ao vlastitim naporima koje ~ine, kako bi uljep{ali naseljei o~istili vi{e mjesnih mezarja na ovom podru~ju op}ine.Na~elnik Musli} se zahvalio na dosada{njem partner-stvu, kazav{i da tome najvi{e doprinosi aktivna pozicijaSavjeta MZ Sokolac.Ure|enje prostora oko dèmatske ku}e i dàmije, javnarasvjeta i elektrifikacija prostora oko podru~ne {kole, uz

izgradnju puta u Redì}a mahali, su odrednice zanarednu godinu.Na~elnik Musli} je obe}ao besplatan prijevoz u~enika izSokoca do centra grada ukoliko 2012. godina budefinansijski bolja od ove.

Partnerstvo s mje{tanimaMjesne zajednice Sokolac

Prijatelji iz Japana posjetili Biha}

Ja~anje povjerenja i

pro{irivanje saradnje

Razgovor o priori- tetnim potrebama

Na~elnik Musli} se zahvalio na posjeti i

sveukupnoj pomo}i koju je narod Japanapruìo BiH u obnovi i razvoju i izraziosuosje}anje zbog tragedije koja se desila uJapanu nakon zemljotresa i cunamija

Albin Musli}, op}inski na~elnik,susreo se i s grupom norve{kihprijatelja Biha}a iz gradaKonsberg, gostiju biha}kog vrti}a“Una-Logen” i Udruènja djece sposebnim potrebama. PosjetaBiha}u, kako su kazali, dolazi kao

jedan od najva`nijih sadràja urazvoju suradnje i pruànjupodr{ke biha}koj djeci u njihovomrazvoju.

Prema rije~ima Mire Ljubijanki} iKirsti Gronvold, koje su kumovaleosnivanju vrti}a „Una Logen“ uBiha}u, simbola rijeka koje prot-

je~u kroz Biha} i Konsberg, ovaj

susret i izgra|eno prijateljstvodokaz su da dobri ljudi mogusura|ivati bez obzira na razli~itekulture i jezike.Dobri ljudi, kako su kazale pre-poznaju se u svakom vremenu iprostoru ru{e}i barijere koje ihrazdvajaju. Govore}i o dosada-

{njim aktivnostima koje su ~vrstopovezale dobronamjerne ljudeKonsberga i Biha}a, zajedni~ki jeizraèno zadovoljstvo postignutimstepenom suradnje, ali i podr{ke

koju norve{ki prijatelji daju djeci sposebnim potrebama u Biha}u.U sali Kulturnog centra uprili~en

je prigodan kulturno-umjetni~kiprogram u kojem su u~estvovaladjeca vrti}a “Una Logen”, djeca sposebnim potrebama i norve{kamuzi~ka grupa sastavljena upravo

od osoba koje svojim muzicira-njem dokazuju da je mogu}esavladati mnoge ivotne problemei hendikepe.

037Plus

Susret s norve{kim prijateljima

Podr{ka biha}koj djeci

Predstavnici Savjeta MZ Sokolac informi-rali su na~elnika Musli}a o vlastitim napo-rima koje ~ine, kako bi uljep{ali naselje

Sluà za dru{tvene djelatnosti i mlade

MMllaaddii kkrreeiirraallii javni poziv

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


Onima {to su u ime kanto-nalne vlasti, na bilo koji na~in,u~estvovali u privatizacijskojprodaji dràvnog kapitala uovda{njim brojnim preduze-}ima, nije ba{ drago kada seovaj nekada obe}avaju}i pro-ces spomene u kontekstu evi-dentnih prevara i plja~ki.U pro{lom smo broju iznijelipodatke o privatiziranim pre-duze}ima u osam op}inaUnsko-sanskog kantona. Ovomprilikom izdvojit }emo ona pre-duze}a za koja se pouzdanomoè re}i da su u privatizaciji

uni{tena i tako dovedena ustanje u kojem je u moru neizv- jesnosti jedino izvjesno raski-danje ugovora i pokretanjeste~ajnih postupaka.Od preduze}a koja su priva-

tizirana u vrijeme dok se napoziciji direktora u Agenciji zaprivatizaciju nalazio MersudFerizovi} ~ak ih je desetsvrstano u grupu privatizaci-

jskih propaliteta. Prvo me|unjima je Gumara u SanskomMostu, koja je 27. jula 2001.godine prodana za nepunih507.000 KM slovena~komdràvljaninu Ivanu Brglezu ipartnerima iz grada na Sani.Prema ugovoru, trebalo je osta-ti 12 radnika uz obavezu da sezaposli jo{ osam. Uz ovo, tre-balo je investirati 328.000 KM.

Kako je naknadnim provjera-ma utvr|eno ugovor nijeispunjen i rje{enje je na|eno unjegovom raskidu.Drugo preduze}e koje je u pri-

vatizaciji uni{teno je Novitet iz

Bosanskog Petrovca. U njemu je pokrenut ste~aj jer firmaCitrus iz Ljubljane, s ortacimaiz Biha}a, nije ispunila ugovo-rene obaveze. Po ugovoru pot-pisanom 23. avgusta 2001.godine trebalo je platiti proda-

jnu cijenu od 1,273.000 KM iinvestirati 1,4 miliona KM kakobi se zadràlo 150 postoje}ih izaposlilo jo{ 50 radnika.Biha}ku firmu Bimes 3. septe-

mbra 2001. godine za 302.000KM kupio je Zarif Turni}, uzobavezu investiranja 520.000KM, zadràvanje sedam izapo{ljavanje 42 nova radnika.

Ni{ta od toga nije ostvareno izato je izlaz na|en u raskiduugovora.

Ste~aj u@itopreradi

@itopreradu u Biha}u 17.sep-

tembra 2001. godine kupila jefirma Citrus iz Ljubljane zajed-no s biha}kim ortacima za 12,7miliona KM i obavezu investi-

ranja 15,2 miliona KM, zadrà- vanje 120 radnika i zapo{ljavanje 130 novih. Umjesto toga,firma koja je svojevremenouspje{no radila u kratkom je

vremenu uni{tena.Svoju poslovnu nesposobnostovaj kupac je pokazao i u

biha}koj Agrokrajini koju jekupio isti dan kada i @itopre-radu. Ugovorena cijena iznosi-la je 1,3 miliona KM, novo

investiranje nepunih 8,5 mili-ona KM, zadràvanje 28 posto-

je}ih i zapo{ljavanje novih 25radnika. Nakon neuspjeha usli-

jedio je postupak raskida ugovora.Cazinska firma Bosna, prodana

je 13. novembra 2001. godine

Ekamantu d.o.o iz Orehovljaza nepunih 380.000 KM.Ugovorena je i obaveza investi-ranja dva miliona KM, zadrà-

20.10.2011.godinepolitika6

Privatizacijom uni{tena preduze}a

U mandatu u kojem je direk-tor bio Samir ]atovi}, od ukup-no deset prodaja dràvnog ka-pitala u preduze}ima u USK-u,~ak je u sedam pokrenut pos-tupak za raskid ugovora, a u

jednom je pokrenut ste~aj.Ste~aj je pokrenut u biha}koj

@itopreradi, koju je 6. decem-bra 2006. godine za 1,3 mili-ona KM kupila biha}ka firmaD.o.o. Tehno-pek koja je tre-bala osigurati nepunih 38 mili-ona KM investicija, te zadràti154 postoje}ih i zaposliti petnovih radnika.Postupak za raskid ugovorapokrenut je u cazinskoj firmiD.O.O Dubrava koju je 4. 12.2004. godine za 410.000 KMkupila firma HRM i GHRMUnion inènjernig iz Biha}azajedno sa Halilom i Redè-pom Bajramovi}em. Zauzvrat uobavezi su bili da investiraju

dva miliona KM, zadrè 56 po-stoje}ih i da zaposle 10 novihradnika.Sanska firma DD DI Sana u]atovi}evom mandatu prodana

je dva puta. U prvoj prodajiugovor je raskinut jer prihva}e-ne uvjete nije ispunila firma TheBalkan Timber Group, iz Podgo-rice. Ovu su firmu kupili 13.decembra 2004. godine za ne-punih 500.000 KM. Obavezaim je bila da investiraju 4,8 mi-

liona KM, da zadrè 211 pos-toje}ih i zaposle 139 novih rad-nika. Ponovno je prodana 31.avgusta 2007. godine, ovaj putfirmi Seha iz Turske za150.000 KM. Kupac se obave-zao da u proizvodnju investiratri miliona KM i zadrì 178 pos-toje}ih radnika. Ugovor nijerealiziran i rje{enje je na|eno upostupku raskida ugovora.Dva puta je prodavana i buì-mska firma Rudnik Mangana.Prvi put to se dogodilo 28.marta 2003. godine. Rudnik jetada kupila firma DOGA holding i Manojlovi} za 200 KM.

Zauzvrat obavezali su se nainvestiranje 1,7 miliona KM,zadràvanje 30 postoje}ih izapo{ljavanje 48 novih radnika.Nakon raskida ugovora, drugi

put prodaja je izvr{ena 13.novembra 2006. godine. Ku-pac je bila bugarsko-austrijskafirma. Cijena je bila u 10.000KM, uz obavezu da investirajune{to vi{e od milion KM i dazadrè 26 zaposlenih radnika.Kako ugovor nije ispunjen usli-

jedio je postupak za raskid.Dva puta je prodavan i klju~kiDOO DI KLJU^. Prvi put ga je 9.maja. 2005. godine kupilafirma The Balkan Timber Groupiz Podgorice za 200.000 KM,uz obavezu da investiraju 6,5miliona KM, da zadrè 133postoje}a i zaposle 131 novog radnika. Ugovor nije izvr{en i on

je raskinut. Drugi put ovo pre-duze}e prodano je 19. juna2008. godine. Za samo10.000 KM kupila ga je firmaAsociated Timber Group uzobavezu da investiraju 1,1 mi-lion, da zadrè 96 postoje}ih i

da zaposle 19 novih radnika. Ito je propalo pa je uslijedio novipostupak za raskid ugovora.Sve u svemu, lo{e da lo{ije nijemoglo.

Osam od deset

Ako laè koza,

@itopreradu uBiha}u 17. septembra2001. godine kupila

je firma Citrus izLjubljane zajedno sbiha}kim ortacima za12,7 miliona KM iobavezu investiranja15,2 miliona KM,zadràvanje 120radnika i zapo{ljava-nje 130 novih.Umjesto toga, firma

koja je svojevremenouspje{no radila ukratkom je vremenuuni{tena.

Novitet iz Bosanskog Petrovca me|u prvim `rtvama privatizacije

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


vanje 44 postoje}a i zapo{ljavanje 43 nova radnika. Nakonsvega, pokretanje ste~aja bilo

je jedino rje{enje.Biha}ki BIM, firma Citrus iortaci iz Biha}a kupili su 5. feb-ruara 2002. godine za 800.000KM. Po ugovoru bili su du`niinvestirati jo{ 850.000 KM,zadràti {est postoje}ih i zapo-sliti 19 novih radnika. Ugovo-reno nije realizirano i jediniizlaz je na|en u raskidu ugovo-ra. Isti kupac pojavio se u pri-

vatizaciji cazinske firme GPRad. Za ovo nekada renomira-

no preduze}e, kupac se obave-zao platiti 13,8 miliona KM,investirati 8,1 milion KM,zadràti 321 radnika i zaposliti

jo{ njih 99. Postupak za raskidugovora bio je odgovor na nje-

govo neispunjavanje.Orta~ka zajednica iz Biha}a 6.marta 2002. godine za 11,3

miliona KM kupila je biha}kuPolietilenku. Ugovorene obave-ze investiranja nepunih osammiliona KM, zadràvanje 156postoje}ih i zapo{ljavanje 144

nova radnika nisu realizirane ito je razlog {to je u tom nekadarenomiranom prduze}u pokre-nut ste~aj.Sanica-cop iz Klju~a 14. marta2002. godine kupila je klju~kufirmu Stari grad za 20.000 KM,uz obavezu da u nju investiraju670.000 KM, zadrì postoje}ih{est i da zaposli 18 novih rad-nika. Kako od svega ovoga nijebilo ni{ta pokrenut je postupak za raskid ugovora.

O{trelj opusto{enOd 13 preduze}a privatiziranih

u mandatu direktora IrfanaFeli}a. samo su tri u grupineuspje{nih. Firmu O{trelj uBosanskom Petrovcu 26. juna2002. godine kupio je SenadIbrahimpa{i} iz Zenice za 7,13

miliona KM. Uz ovo trebao jeinvestirati ne{to vi{e od ~etirimiliona KM, zadràti 164 i

zaposliti 115 novih radnika.Firma je opusto{ena i jedino jepreostao postupak za raskidugovora.Ugovor je raskinut i u krup-

skom Amrateksu. Ovu su firmu27. decembra 2002. godine za122,4 hiljada KM kupili radni-ci, koje je u privatizaciji zastu-pala Fatima Mujagi}. Obavezaim je bila da osiguraju investi-ciona sredstva u iznosu200.000 KM, zadrè 159 pos-toje}ih i da zaposle dva novaradnika. Umjesto toga, uslije-

dio je raskid ugovora.U Feli}evom mandatu biha}kafirma Izgradnja 21. marta2003. godine za 73.000 KMprodana je Midhatu Toroma-novi}u, iz Biha}a. Njegovaobaveza bilo je investiranjenepuna 3,2 miliona KM,zadràvanje 133 i zapo{ljavan-

je novih 30 radnika. Preduze}e

nije moglo izbje}i ste~aj.Sva tri preduze}a privatiziranau mandatu Ifeta [i{i}a moralasu u ste~aj. Radi se o Kombite-ksu Biha}, koji su 18. aprila

2003. godine kupili radnici za500.000 KM. Kako nisu mogliinvestirati nepunih {est milionaKM, zadràti 200 postoje}ih izaposliti nova 354 radnikaKombiteks je morao u ste~aj.

Istu sudbionu je doìvio cazin-ski Medic, koji je 13. maja

2003. godine za 50.000 KMkupila zagreba~ka firma INT-LOS. Kako nije investiranone{to vi{e od dva miliona KM,zadràno 59 postoje}ih izaposleno 60 novih radnikaMedic je oti{ao u ste~aj.Krupatrans iz Bosanske Krupe,3. juna 2003. godine za505.000 KM, kupili su radnici.Bili su obavezni investirati 1,3miliona KM, zadràti 41 izaposliti 21 novog radnika.Kako to nije ura|eno jedinorje{enje je na|eno u ste~aju.U mandatu Muhameda Saliha-gi}a od dva privatizirana pre-

duze}a nije bilo neuspjele privatizacije, jer su kupci BihacitaBiha} i Slobode Sanski Mostispunili svoje obaveze.

S. HRNJICA

20.10.2011.godine politika 7

Situacija u kojoj se trenutnonalazi Unsko-sanski kanton,ali i druge sredine u oba drà-

vna entiteta, na najizravnijina~in pokazuje istinitost tvr-dnje da su dana{nja vremenamnogo gora od onih u kojima

se nije moglo govoriti ono {to se mislilo.U ovim na{im sada{njim svako

moè govoriti i govori {ta ho}ei kad ho}e. Me|utim, taj itakav glasni govor ne prati“akcija” zahvaljuju}i kojoj bi

se stvari mogle mijenjati nabolje. Konkretno, u Unsko-sa-nkom kantonu mnogo je onihkoji javno i glasno govore {taovdje i drugdje ne valja i {ta bitrebalo uraditi da se krene u

smjeru svega onoga {to je gra-|anima obe}ano na izborima.Tako ~elni ljudi u op}ini Biha} najbolje znaju kako su i ~ijom

su zaslugom “svrstani” u redop}ina koje imaju financijskihi ina~e problema na ~ije se

rje{avanje mora tro{iti velikaenergija. Na sli~an na~in pre-mijer Unsko-sanskog kantona

Hamdija Lipova~a, u svojim je javnim istupima priznao da sukadrovi iz partnerske SDA uminulih 15 godina vlasti kan-ton “zaduìli” za jednogodi{njibudèt, dakle za blizu 200 mi-liona KM. Javno je progovo-reno i o neispunjenim obe}a-njima od strane vi{ih nivoa

vlasti u kojima su dominantnikadrovi i njegovog SDP-a.

Prolivenom ù~i neposredno i posredno su prozvani mnogi

(ne)istomi{ljenici, pa ~ak i onikoji su i ranije u sli~nim situacijama znali pokazati zube i estoko uzvratiti. Evide-ntno je da su nakon osammjeseci u aktualnoj kantona-lnoj izvr{noj vlasti na povr{inukona~no isplivali suprotsta-

vljeni pojedina~ni, grupni i strana~ki interesi. Tako je biva-lo i ranije. I onda su, po pra-

vilu, prvo otpo~injala verbalnaneslaganja. Nakon njih dolazi-la su ona druga koja su polakoa sigurno drmala temeljenestabilne kantonalne izvr{ne

vlasti.

Naznaka pone~ega od svegaovoga ve} ima, ali ostaje da se

vidi zbog ~ega se “horoz” kolje. Zato {to pjeva ili {to pjeva unevakat?

Komentar

Safet HRNJICA

Nevakat Od preduze}a koja su priva-tizirana u vrijeme dok se napoziciji direktora u Agenciji zaprivatizaciju nalazio MersudFerizovi} ~ak ih je deset

svrstano u grupu privatizaci- jskih propaliteta. Od 13 preduze}a privatiziranih u mandatu direktora IrfanaFeli}a. samo su tri u grupi neuspje{nih.Sva tri preduze}a privatizirana u ma-ndatu Ifeta [i{i}a morala su u ste~aj.U mandatu Muhameda Salihovi}a privatizirana su dva preduze}a i nije biloneuspjele privatizacije. Od ukupnodeset prodaja dràvnog kapitala u pre-duze}ima u USK-u, u mandatu direkto-ra Samira ]atovi}a, ~ak je u sedampokrenut postupak za raskid ugovora.

ne laè rog

Orta~ka zajednica iz Biha}a 6. marta2002. godine za 11,3 miliona KM kupila jebiha}ku Polietilenku. Ugovorene obavezeinvestiranja nepunih osam miliona KM izadràvanje 156 postoje}ih i zapo{ljavanje144 nova radnika nisu realizirane i to jerazlog {to se je u tom nekada renomiranomprduze}u pokrenut ste~aj.

Biha}ku firmu Bimes 3. septembra 2001.godine za 302.000 KM kupio je Zarif Turni},uz obavezu investiranja 520.000 KM,zadràvanje sedam i zapo{ljavanje 42 novaradnika. Ni{ta od toga nije ostvareno i zato jeizlaz na|en u raskidu ugovora.

Cazinska firmaBosna, prodana je13. novembra 2001.godine Ekamantud.o.o iz Orehovlja za

nepunih 380.000KM. Ugovoren je iobaveza investiranjadva miliona KM,zadràvanje 44postoje}a i zapo{lja-

vanje 43 nova radni-ka. Nakon svega,pokretanje ste~ajabilo je jedinorje{enje.

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godinekanton8

Na inicijativu Hamdije Lipova-~e, premijera USK-a, povodom go-di{njice pogibije Zvonimira Slip~e-

vi}a Zvonke, Jedinica za podr{kuMinistarstva unutra{njih poslovaUnsko-sanskog kantona dobila jenjegovo ime. U bazi ove jedinice u

naselju Orljani, otkrivena je plo~ana kojoj je ispisano novo ime

jedinice.Obiljeàvanje tu`ne godi{njice,zapo~elo je polaganjem cvije}a nagrobu Zvonimira Slip~evi}a nagroblju Vrka{i}, a delegacije VladeUnsko-sanskog kantona, Minista-rstva unutra{njih poslova, te pri-padnika Jedinice za podr{ku, pre-dvodili su premijer Lipova~a i[efik Smlati}, ministar MUP-aUSK-a.Obra}aju}i se pripadnicima Jedi-nice za podr{ku MUP-a, u njihovojbazi u Orljanima, Lipova~a je

emotivno govorio o ZvonimiruSlip~evi}u Zvonki, o njegovimljudskim vrlinama i profesionalcupred kojim nije bilo prepreka uobavljanju policijske du`nosti.Spomen-plo~u su otkrili Zvonkovi

prijatelji iz jedinice AvrudinMuminovi} i Samir Ali}, zamjenik komandira.Zahvaliv{i se pripadnicima Jedi-nice za podr{ku MUP-a USK na

profesionalnom obavljanju zada-taka tokom osiguravanja boravkazna~ajnih li~nosti u kantonu, pre-mijer Lipova~a je nov~ano nagra-dio pripadnike ove jedinice.

Zukan Helez, federalni ministarza pitanja boraca i ratnih vojnihinvalida i Ahmet Egrli}, ministarza pitanja boraca i ratnih vojnihinvalida Unsko-sanskog kantona uBiha}u su razgovarali o reviziji

prava bora~kih populacija.Revizija prava bora~kih populacijana podru~ju USK-a odvija seprema utvr|enom planu. Me|u-tim, problem je nepostojanje

vojnih evidencija u Klju~u,Sanskom Mostu i BosanskomPetrovcu, gdje su korisnici pravaostvarivali uz pomo} svjedoka.

- Radi}emo maksimalno obazrivoi oprezno. Oni koji nisu zasluìli

primanja bi}e izvedeni iz prava.Oni koji su bili tu i koji su dali ìvot

za Bosnu i Hercegovinu, njihove

porodice sigurno ne}e biti izvedeneiz prava. Sasvim sam sigurna da}emo na najbolji mogu}i na~inrje{iti njihov status, kazao je min-istar Helez.

Bilo je rije~i i o pripadnicima Armije BiH iz klju~ke i op}ineSanski Most, koji su uvedeni u

pravo na osnovu dva svjedoka.Proces revizije kod tih slu~ajevabi}e vo|en izuzetno obazrivo, jernije postojala dokumentacija ou~e{}u u odbrani, zbog specifi~no-sti situacije na po~etku agresije naBiH. Razmotri}e se i slu~aj “zlat-nih ljiljana” iz Sanskog Mosta kojisu ostali bez prava, iz razloga {tosu potrebnu dokumentaciju dosta-

vili nakon predvi|enog roka.Jedan od zaklju~aka susreta mini-stara Heleza i Egrli}a, je i rje{a-

vanje statusa boraca Armije BiH,koji danas ìve u Republici Srps-koj, u dijelu koji grani~i s Unsko-sanskim kantonom. Naime, tra-

ì}e se mogu}nost zapo{ljavanja jedne osobe koja bi bila veza ikoordinacija sa federalnim i upa-nijskim ministarstvom za pitanjaboraca. Haris DOMAZET

Jedinici za podr{ku MUP-a USK-a

Revizija je bolna, ali istinski branitelji ne}e ostati bez prava

Odlukom Skup{tine Unsko-sanskog kantona, uBiha}u je 1998. godine osnovan Ekonomski fakultet,~iji je cilj da kroz visokostru~no obrazovanje ekono-mista postane sredi{nje mjesto za edukaciju i istraìva-nje iz oblasti ekonomskih nauka na ovom podru~ju.Nastavni planovi i programi se neprekidno aktuelizira-

ju u skladu sa nau~nim, stru~nim i pedago{kim stan-dardima i normativima, kakvi se primjenjuju u razvi-

jenom svijetu.

Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Biha}u je odakademske 2006/2007. uveden ECTS-Evropski sistemprenosa bodova/kredita kao jedan od osnovnih instru-menata u izgradnji jedinstvenog prostora evropskogobrazovanja. Od tada je Prvi ciklus studiranja poBolonjskom sporazumu bio po modelima 3 + 0 i 3+2.Me|utim, u akademskoj 2011/2012. godini,Ekonomski fakultet je uveo nekoliko novina. Jedna odnjih je novi smjer - Menad`ment, turizam i ugostiteljst-

vo, za koji }e se mo}i odlu~iti studenti koji upi{u ~etvr-tu godinu studija na Ekonomskom fakultetu u okvirunovog studijskog programa 4+1.- Prate}i potrebe trì{ta i èlje na{ih studenata koji su

zavr{ili Ekonomski fakultet u Biha}u po modelu 3 +0 i3+2, u ovoj {kolskoj godini u Nastavni plan i programuvrstili smo i studij po modelu 4+1. Provedena je anke-ta, koja je dokazala da postoji interes kod ve}ine stude-nata za nastavak {kolovanja na ~etvrtoj godini. U okviru

programa 3+0 na Ekonomskom fakultetu postoje dva smjera: Financijsko-ra~unovodstveni i Menad`ment poduzetni{tva i turizma, kaè prof. dr. Mirela Kljaji}-Dervi}, dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta uBiha}uEkonomski fakultet Univerziteta u Biha}u, prate}ime|unarodne nastavne planove i programe i razvoj

nau~nih, stru~nih i pedago{kih standarda koji se primjenjuju u razvijenim zemljama, nastoji u potpunostiispuniti sve uvjete akreditacije.U okviru nastave organizovani su drugi i tre}i ciklusstudiranja. Mogu se pohvaliti da trenutno imaju petmladih doktoranata, koji marljivo rade, {to uljep{avakadrovsku sliku fakulteta i Univerziteta u Biha}u.

M. SADIKOVI]

Na Ekonomskom fakultetu u Biha}u

Studijski program4+1 i novi odsjek Studenti koji su zavr{ili Ekonomski faku-ltet u Biha}u po modelu 3+2 mogu upisati~etvrtu godinu i opredijeliti se za novi smjer- Menad`ment, turizam i ugostiteljstvo

U okviru prvog ciklusa studiranja u akademskoj2011/2012. godini, Odlukom Vlade USK i SenataUniverziteta, Ekonomski fakultet upisalo je 120redovnih studenata, i to po modelu 4 + 1 - 40

redovnih i 40 paralelnih,a po modelu 3+0, 30redovnih i 30 paralelnih.Na ovom fakultetu omogu}en je i vanredni studij nasvim odsjecima. Godi{nja {kolarina u okviru prvog cik-lusa vanrednog studija iznosi 1.200 KM, dok masterstudij po modelu 3+2 stoji 6.000, a po modelu 4 + 1- 3.000 KM.

Vanredni studij Ime “ZvonimirSlip~evi} - Zvonko” Spomen-plo~u su otkrili Zvonkovi prijatelji iz jedinice

Avrudin Muminovi} i Samir Ali}, zamjenik komandira

Udruga hrvatskih vojnih invalidaDomovinskoga rata (HVIDR-a) uBiha}u, u sportskoj dvorani Osnovne

{kole u @egaru, odràla je Uteme-ljiteljsku skup{tinu Udruge HVIDR-aUnsko-sanskog kantona. Za predsjedni-ka jednoglasno je izabran MarijanMihi}, dosada{nji predsjednik HVIDR-e

u Biha}u. Funkciju predsjednikaNadzornoga odbora obavlja}e MileMijukovi}, a predsjednik Suda ~asti je

Jakov Jankovi}.Udruga HVIDR-a Unsko-sanskog kanto-na okupljat }e 74 ~lana, kojima bi seuskoro trebali pridruìti hrvatski ratni

vojni invalidi iz Velike Kladu{e i drugih

gradova BiH s boravi{tem u Unsko-sa-nskom kantonu.Predsjednik HVIDR-e Unsko-sanskog

kantona, po poloàju je i ~lanPredsjedni{tva HVIDR-e Federacije BiH.U radu Utemeljiteljske skup{tineu~estvovao je Ivo Pranji}, predsjednik Glavnoga odbora HVIDR-a HVO HB.

Utemeljiteljska skup{tina Udruge HVIDR-a USK

Predsjednik Marijan Mihi} Za predsjednika Nadzorno-ga odbora izabran MileMijukovi}, a Suda ~astiJakov Jankovi}

Raditi maksimalno obazrivo i oprezno Oni koji nisu zasluìli primanja bi}e izvedeni iz prava. Onikoji su bili tu, a dali su ìvot za Bosnu i Hercegovinu,njihove porodice sigurno ne}e biti izvedene iz prava

Ministar Egrli} je potenciraopotrebu da se rije{i status 38dobrovoljaca, koji su iz zemaljaZapadne Evrope na po~etkuagresije, krenuli premaCazinskoj krajini kako bi seuklju~ili u odbranu. Naàlost, svi

su izginuli na podru~ju tzv. SAOKrajine.Status tih ljudi mora biti rije{en,te su pozvane porodice dadostave dokumentaciju kojuposjeduju, kako bi se zakonskiregulirao status tih ljudi.

Status 38 dobrovoljaca

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godine tema 9

Kad ono ne{to ho}e,poredala se dva svjetskadana ba{ onako kako im i

prili~i, Dan hrane 16.oktobra, a Dan siroma-{tva 17. oktobra. Onajprvi proglasile su Ujedi-njene nacije 1981. a ovajdrugi 1993. godine.Haman pa blizanci. Gole-me sli~nosti ima jer ~impo~nete pri~ati o hranisjetite se gladi.Ove godine “haman bli-zance” obiljeàva velikaglad u svijetu. Gladnih je

vi{e od 800 miliona, a velika zabrinutost seodnosi i na ugroènu

poljoprivredu koja sveteè prehranjuje ljude.

U borbu protivgladi natjeratimo}nike

Dvije organizacije, FAO,Organizacija za hranu ipoljoprivredu (Food and

Agriculture Organiza-tion) i WHO, Organiza-cija za zdravlje (World

Health Organization),odràli su sastanak vezanza zdravlje na kojem seraspravljalo upravo o ovadva problema, gladi u

svijetu, te daljnjem razvi-tku poljoprivrede. [okan-

tan je podatak da odgladi svake minute umre~ak 25 ljudi, a prevelik broj boluje od pothra-njenosti. Obiljeàvanjeovih dana je ustvari apelda se pomogne ljudimakoji umiru od gladi, te da

se prona|u efikasnarje{enja za poljoprivredukako bi se pomo}u drà-

vnih poticaja proizvodilo vi{e hrane za one koji je

ne mogu platiti. Nedosta-tak pitke vode i golema

poskupljenja hrane u~itavom svijetu uzroko-

vale su klimatske promjene koje su, naravno,najvi{e pogodile najsiro-ma{nije krajeve. Upravozbog toga FAO nagla{avakako je bitno da sepotaknu oni koji sunajvi{e krivi za novona-stalo stanje, te da se zbogtoga moraju natjerati

“mo}nici” da ulaù u velike projekte koji sebore protiv gladi u svijetui da doniraju novac zahranu za siroma{ne.Ne smije se ponoviti2008. godina kada suobe}ali da }e za siro-ma{ne zemlje uplatitimilione dolara, a odobe}anog iznosa reali-zirano je samo desetposto! Ovome treba jo{samo dodati podatak dase do 2050. godine moraproizvoditi dodatnih 70

posto vi{e hrane kako bise nahranilo novih 2,3

milijardi ljudi. Trenutnose u svijetu proizvodi 10posto vi{e hrane nego {to

je potrebno da se nahra-ne svi ljudi svijeta aistovremeno bez dovo-ljno hrane ostaje preko70 miliona. Globalna st-

varnost sada{njice upravo je bijeda. Uzalud se osu-|uje svakodnevna utrkaza materijalnim dobrima

jer korupcija u pojedinimdràvama mijenja prior-itet ljudskih vrijednosti.

Pola stanovni-ka je gladno

Svjetski dan hrane obilje-èn je i u na{oj zemlji. Uzemlji u kojoj je polastanovni{tva gladno.Dopremijer FBiH i feder-alni ministar poljopri-

vrede, vodoprivrede i{umarstva Jerko Ivanko-

vi} - Lijanovi} je govore}i

na ovu temu istaknuo va`nost proizvodnje hra-

ne koja nije samo jednaod djelatnosti kojom sebavimo, nego je poljo-privreda i proizvodnjahrane klju~ opstanka bh.stanovni{tva.Poznato je da mi trenu-ta~no pet puta vi{e uvoz-

imo hrane nego izvozi-mo, i svake godine izdèpova na{ih ljudi uinozemstvo za hranu odeoko dvije milijarde mara-

ka, kaè ministar Iva-nkovi} - Lijanovi}. Sve je

to posljedica pogre{nepolitike posljednjih godi-na, bez za{tite i s nedo-

voljno poticaja, zbog~ega je proizvodnjahrane kod nas do{la narub propasti. Imamoprirodno bogatu zemlju i

vrijedne ljude, a mojaobveza, kao resornogaministra, i cjelokupne

Vlade FBiH, jest da imstvorimo ambijent ukojem }e biti jo{ uspje-{niji. Hvala svima kojiproizvode hranu. Siguransam da }emo zajedni-~kom borbom pobijeditisve one koji nam budu

stajali na putu da osigu-ramo dovoljno hrane zadoma}e stanovni{tvo.Logi~no je da rast cijenahrane najvi{e poga|anajsiroma{nije a posebnoljude u gradovima i ina~eone bez posjeda, zbog to-ga {to tro{e ~ak 75 postosvojih prihoda na hranu.Za siroma{ne proizvo|a-~e hrane nestalnost cije-na pove}ava neizvjesnost

i odvra}a ulaganja kojasu su{tinski va`na za po-

ve}anje proizvodnje. Iz-gleda da je jedina nada uba{ti. Ko je ima, naravno.

Ostali imaju dane “ha-man blizanci”. H.ALIJAGI]

Dani hrane i gladi

Svake minute od gladi umre 25 ljudi Gladnih je vi{e od 800 miliona,

a velika zabrinutost se odnosi ina ugroènu poljoprivredu kojasve teè prehranjuje ljude Nedostatak pitke vode i gole-ma poskupljenja hrane u ~itavomsvijetu, uzrokovale su klimatskepromjene koje su, naravno,najvi{e pogodile najsiroma{nijekrajeve Ne smije se ponoviti 2008.godina kada su obe}ali da }e za

siroma{ne zemlje uplatiti milionedolara, a od obe}anog iznosarealizirano je samo deset posto

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godineintervju10

înjenica da je od pro{lo-godi{njih oktobarskih op-

}ih izbora ve} pro{lo 12 mjese-ci i najava da }e u Sarajevu usubotu, 29. novembra 2011.godine, biti odràn 2. vanrednikongres Socijaldemokratskepartije Bosne i Hercegovinerazlozi su zbog kojih smo odMahmuta Alagi}a, predsjedni-ka najja~e op}inske organizaci-

je ove politi~ke stranke u

USK-u, zatraìli da nam odgo- vori na pitanja koja se nepo-sredno i posredno ti~u gra|anai ìtelja Biha}a i Unsko-sanskogkantona.

Tre}eg oktobraove godine

navr{ila se prva godina ododrànih op}ih dràvnihizbora. SDP je voljom gra-|ana na njima dobio statusizbornog pobjednika zahva-ljuju}i ~emu ima vode}uulogu u kantonalnoj i fede-ralnoj izvr{noj vlasti. Zbog toga je zanimljivo ~uti {takao predsjednik biha}ke

partijske organizacije, koja je dala najve}i doprinosformiranju i radu kantona-lne izvr{ne vlasti, konkretnomislite o dosada{njem raduVlade USK-a?

Alagi}: Ukoliko Va{e postavlje-no pitanje sagledamo sa stano-

vi{ta pet politika SDP-a naravnoda ne moèmo biti zadovoljni sado sada u~injenim. Naslije|eno

stanje kao {to i sami znate je veoma te{ko i bremenito prob-lemima u svim segmentima

ìvota i rada na USK. Partnerskiodnosi sa do sada vladaju}om

strankom SDA jo{ nisu polu~ili èljenim efektima. Kad to kaèmmislim, prije svega na pobo-lj{anje ìvotnog standarda

gra|ana, stvaranje povoljnijeklime za investiranje u USK {tobi rezultiralo ve}im zapo{ljava-njem, prije svega mladih i {kolo-

vanih ljudi. Sigurno je daanga`man Vlade u narednom

periodu mora biti daleko ve}i jer je jedna godina ve} iza nas. Kadto kaèm mislim i na ~injenicuda nije lako sve dosada{nje i

vi{egodi{nje privatizacijske prevare i proma{aje rije{iti za godi-nu dana. Potrebne su nam

reforme ali i odre|ena pobolj{a-nja u poslovnom okruènju. U

principu, ono {to je specifikum BiH, moramo postati otvoreniji za strane investicije, moramo

otkloniti prepreke, po~ev od

dràvnog nivoa pa preko entite-tskih, kako investitori ne biimali dodatnih problema uionako kompleksnom pravnom iregulatornom okviru.

Uskoro }e se

namiriti i godinadana od kako se na funkcijiop}inskog na~elnika uBiha}u nalazi gospodin Albin Musli}. Kao vr{ilac

ove du`nosti Musli} je na januarskim vanrednimizborima odnio izbornu po-bjedu nakon koje se odmah prihvatio posla i rje{avanjanaslije|enih te{kih proble-ma. S tim u vezi iz Va{e ivizure OO SDP-a Biha} imali mjesta zadovoljstvu?

Alagi}: U op}ini Biha} u pro-teklom periodu najvi{e je ra|enona saniranju naslije|enih prob-

lema i konsolidaciji op}inskogbudèta. Op}inski na~elnik Albin Musli} sa svojim sarad-nicima ulaè ogromne naporekako bi Biha} i sada kao i u pro-teklim godinama bio veliko gra-dili{te i primjer ostalim sredina-ma. I sada je u toku nekoliko

velikih i vrijednih investicijakoje }e otvoriti veliki broj novihradnih mjesta, a naravno dalj-nje ure|enje gradske infrastruk-ture je, rekao bih, stalna obave-

za i zadatak mladog na~elnikaop}ine. Na prolje}e }e op}ina

Biha} biti najve}e gradili{te u BiH. Kad to kaèm mislim na

realizaciju donacije Vlade Repu-blike Njema~ke preko KFW-a, uiznosu od 34 miliona KM, ~ime}e u Biha}u biti rije{eno pitanjeodvodnje fekalnih voda, izgra-dnja kolektora itd. S te ta~ke

gledi{ta naravno da ima mjesta zadovoljstvu radom na~elnika Albina Musli}a i Op}inskog vije}a.

Iz ozbiljnijih stra-naka politi~ke

konkurencije javnost uvjera-vaju da su ve} po~eli s pri- premama za lokalne izborekoji }e se u BiH odràti

prve nedjelje u oktobru2012. godine. [ta o tomemoète re}i iz ugla partijskeorganizacije na ~ijem ste~elu?

Alagi}: BiH je zemlja perma-nentnih izbora obzirom na

Izborni zakon. SDP kao vode}a inajja~a partija u BiH }e biti

spremna za predstoje}e izbore iu tom smislu ura|ene su ve} odre|ene aktivnosti.

Na predstoje}emvanrednom parti-

jskom kongresu na kojem }ebiti podvu~ena crta ispod prve godine u~e{}a u vlasti

imat }e {ta re}i i njegoviu~esnici iz Biha}a i ostalihop}ina u Unsko-sanskomkantonu. Vjerujem da i samiimate {ta re}i s obzirom da

kao federalni poslanik imateuvid u formu i sadràj rada zakonodavne i izvr{ne vlastiF BiH?

Alagi}: Glavni odbor SDP-a BIH je donio odluku, a uzima- ju}i u obzir te{ku situaciju u

dràvi i ~injenicu da i poslije godinu dana nije konstituiranaizvr{na vlast na dràvnomnivou, da 29.10.2011.godineodrìmo Vanredni kongres nakojem bi se odredili prema sta-nju u zemlji i narednim koraci-ma u izgradnji dràve. Na

Kongresu }e biti donesene iodgovaraju}e rezolucije u tom

pravcu. Naravno, da }u i kao predsjednik SDP-a u Biha}u i poslanik u Predstavni~komdomu Parlamenta Federacijeuzeti u~e{}e i jo{ jednom ukaza-ti na stanje na USK i zatraìti

podr{ku u razvojnom smislu.Ovom prilikom htio bih re}i da}emo na federalnom nivouodràti tematsku sjednicu Parla-menta o temi: Detektovanje iotklanjanje administrativnihbarijera u cilju unapre|enja

poslovnog okruènja u F BiH. [ta bi ovom pri-likom poru~ili

Bi{}ankama i Bi{}anima? Alagi}: Moja poruka je jasna.Op}ina Biha} ima resurse, da,kao i do sada, bude jedna odnajprosperitetnijih op}ina u

BiH. Stanje jeste te{ko ali samo zajedno i uz podr{ku gra|ana

koja ni do sada nije izostajalamoèmo Biha} i BiH dovesti do

èljenog cilja, a to je Evropska BiH i Evropski Biha}.

Razgovarao: Safet Hrnjica

Mahmut Alagi}, predsjednik OO SDP BiH Biha} Sigurno je daanga`man vlade unarednom periodumora biti daleko ve}i jer je jednagodina ve} iza nas.

Kad to kaèm mi-slim i na ~injenicuda nije lako svedosada{nje i vi{e-godi{nje privatizacijske prevare i pro-ma{aje rije{iti zagodinu dana Naravno, da }u ikao predsjednikSDP-a u Biha}u iposlanik u Predsta-

vni~kom domuParlamenta Federa-cije uzeti u~e{}e i jo{ jednom ukazatina stanje na USK izatraìti podr{ku urazvojnom smislu

Te{ko je nositi teret tu|ih

prevara i proma{aja

U op}ini Biha} u proteklom periodunajvi{e je ra|eno na saniranju naslije|enihproblema i konsolidaciji op}inskog budèta.Op}inski na~elnik Albin Musli} sa svojimsaradnicima ulaè ogromne napore kako biBiha} i sada kao i u proteklim godinamabio veliko gradili{te i primjer ostalim sredi-nama. I sada je u toku nekoliko velikih i

vrijednih investicija koje }e otvoriti velikibroj novih radnih mjesta, a naravno daljnjeure|enje gradske infrastrukture je, rekao

bih, stalna obaveza i zadatak mladogna~elnika op}ine. Na prolje}e }e op}inaBiha} biti najve}e gradili{te u BiH. Kad tokaèm mislim na realizaciju donacije VladeRepublike Njema~ke preko KFW-a, u iznosuod 34 miliona KM, ~ime }e u Biha}u bitirije{eno pitanje odvodnje fekalnih voda,izgradnja kolektora itd. S te ta~ke gledi{tanaravno da ima mjesta zadovoljstvuradom na~elnika Albina Musli}a iOp}inskog vije}a.

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godine Biha} 11

Vjen~ani

Sabina Halilovi} i Ermin Abdi} Amela ovi} i Aladin Crnki} Anela Memi} i [aban Arzi}

Nives Juki}, LjubomirSandi} i Jasminka Dù-mhur, ombudsmeni BiH,od 17. do 19. oktobraobilazili su op}ine Donji

Vakuf, Jajce, Mrkonji}Grad, Sanski Most, Biha}i Prijedor. Sa na~elnicimarazgovarali su o stanjuljudskih prava.O problemima i klju~nim

zahtjevima gra|ana Bi-ha}a ombudsemene jeupoznao Albin Musli},na~elnik op}ine.Na upit {ta je najve}i pro-

blem u Biha}u, na~elnik Musli} je odgovorio dasu goru}i problem egzis-tencijalna pitanja.Poseban interes ombuds-meni su iskazali za reali-zaciju Preporuka upu}e-nih relevantnim instituci-

jama u prethodnom peri-odu, ali i o konkretnimàlbama gra|ana iz ovih

op}ina, koji su se obratiliInstituciji ombudsmenaza ljudska prava Bosne iHercegovine.Cilj posjeta je usposta-

vljanje neposrednog kon-takta i razmjena mi{lje-nja s predstavnicima lo-kalnih vlasti, pribliàva-nje rada Institucije om-budsmena BiH gra|ani-ma, te bolji uvid u stanjeljudskih prava na terenu.Ovom prilkom razgovar-alo i otvaranju uredaombudsmana

U Biha}u se razgovaralo iotvaranju ureda ombu-dsmana i po svemu su-de}i, to }e biti realizova-no krajem ove godine.

Dobili k}erku

Samra îzmi}, roditelji Armin i Bejza.

Dobili sina

Faris Smaji}, roditelji Edin i Mersiha, Aldijan Fatki},

roditelji Nermin i Larisa, Emin Be}irspahi}, roditeljiSuad i Admira, Hamza Sovi}, roditelji Hasib i Edita,Adnan Pa{i}, roditelji Admir i Sandra.

Vjen~ani

Ermin Dizdarevi} i Anita Mu{i}, Denis Tali} i Amra Alivuk, [aban Arzi} iAnela Memi}, Aladin Crnki} i Amela ôvi}, Ermin Abdi} i SabinaHalilovi}, Kenan Mahmutovi} i Dànita Pupi}, Dèmal Kuri} i Irma]ehaji}.

Umrli

Ismet Beganovi} (1942.), Husein Kozlica (1946.), Ana Slip~evi} (1923.).

Mati~ni ured Biha}, 10. - 16. oktobar 2011. godine

Ombudsmeni posjetili Biha}

Ured ombudsmanado kraja godine Cilj posjeta je uspostavljanje neposrednog kontakta i razmjenami{ljenja s predstavnicima lokalnih vlasti, pribliàvanje radaInstitucije ombudsmena BiH gra|anima, te bolji uvid u stanjeljudskih prava na terenu

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godineu centru12

Bihaæka prièa apsolutno je jednaka prièama izgradova širom naše domo-

vine koji su èinili njen slo-bodni dio pod kontrolom

Armije R BiH. U BosanskojKrajini bio je jedan Okrug i5. korpus èija snaga jeobranila suverenitet BiH. Ulegendu suvremene bosan-skohercegovaèke historijeKrajišnici su definitivnoušli pobjednièkim poho-dom kojim su oslobodilipet gradova. Ovog 21.

oktobra 5. korpus slavi svojdevetnaesti roðendan.

Proslavlja se nezasluèno

tiho. Skromnost defini-tivno nije vrlina.

Velika Kladuša i Bosanska

Krupa su osloboðeni.Nakon temeljnih pripremaoperacija “SANA 95”zapoèela je 13. septembra1995. godine u šest sati.

Veæ u 6,30 neprijateljskalinija odbrane probijena jena nekoliko mjesta. Izaponoæi taènije u 1,10 jedi-nice 502. viteške brdskebrigade ušle su u BosanskiPetrovac, a nastavak danaiskorišten je za èi{æenje te-rena i likvidiranje i zaro-bljavanje razbijenih nepri-

jateljskih snaga.

Nakon èstokih borbi naLaništu,u Velagiæima i uPudinom Hanu oko 21,00sati jedinice 501. i 510.brdskih brigada pobje-donosno ulaze u Kljuè.

Vremena za slavlje nijebilo, veæ narednog dana uprvim jutarnjim satima510. slavna brdska brigada

u borbenom poretku kreæeka Sanskom Mostu.Neprekidno vodeæi borbe,uveèe 9. oktobra 1995.godine oko 23,30 sati

Uz ro|endan Sile nebeske

Narod i borci su Peti korpus Ar

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


u centru 1320.10.2011.godine

ovi 502. viteške brdskede i BVP-a Petog kor-prešli su most na rije-ani i ušli u centara. Neprijatelj je jošao èstok otpor izke pošte, meðutim nego. Neposredno na-osloboðenja grada, sih pravaca, vodeæi

ekidne borbe , pristiùgi dijelovi jedinica izva Petog i Sedmogusa Armije RBiH.

H.ALIJAGI]

ije RBiH

Uz ljudske kvalitete i ruko-ne sposobnosti, potrebni sudoga|aji koji stvarajukane. Rahmetli Alija Izetbe-} je velikan. Humanost,

um, mudrost, strpljenje,ao je u odlu~nu odbranune i Hercegovine. Samo slo-an ~ovjek je ~ovjek i zbog te

e postao je i ostao simbolojske generacije, koja jeljudskim naporima sa~uvalaaz jedine nam domovine.metli Aliju Izetbegovi}a hi-ja i narod pamte kao prvog

dsjednika samostalne Bosnercegovine.en je 8. avgusta 1925. go-

u Bosanskom [amcu, ao je 19. oktobra 2003. godi-

u 78. godini ivota.a je bila ideja Alije Izetbe-i}a - jedna dobro ure|enaja u kojoj }e vladati slobode,okratija, u kojoj }e i moj iov bo{nja~ki narod mo}i da

punim plu}ima. Da ìvi ubodi, da moè da afirmi{eju vjeru, identitet. Na tomo putu, na putu smo da,bogda, izgradimo jednu

dobro ure|enu zemlju, evropsku zemlju u kojoj }e svi ljudi biti slo-bodni bez obzira na vjeru, naci-

ju. Na pola smo tog puta, kazao

je pro{le godine Bakir Izetbe-govi}, sin rahmetli AlijeIzetbegovi}a.Osma godi{njica smrti prvog

predsjednika Predsjedni{tvaRepublike Bosne i Hercegovinerahmetli Alije Izetbegovi}a obi-

ljeèna je na na [ehidskommezarju Kova~i, gdje je odatapo~ast njemu i svim {ehidima i

poginulim borcima, te posjetomMuzeju “Alija Izetbegovi}”.

037Plus

Nakon temeljnih priprema operacija “SANA 95” zapoèela je 13. septembra1995. godine u šest sati. Veæ u 6,30 neprijateljska linija odbrane probijena jena nekoliko mjesta Neprekidno vodeæi borbe, uveèe 9. oktobra 1995. godine oko 23,30 satidijelovi 502. viteške brdske brigade i BVP-a Petog korpusa prešli su most na

rijeci Sani i ušli u centar grada

di{njica smrti Alije Izetbegovi}a

Simbol herojske generacije

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godinereportaà14

“Oj Drvaru tri put’ si gorio,al’ se [vabi nisi pokorio”, pje- vali su partizani nakon {to suslomili desant na Drvar, koji jeimao tajnu {ifru “Konji}ev skok”. Bio je to jedini njema~kizra~no-desantni napad uDrugom svjetskom ratu kojinije uspio.Zato je uspio poku{aj da seobnovom “Titove pe}ine”,barake u kojoj su osim prosla-

vljenog Josipa Broza Tita,komandanta Narodno-oslo-bodila~ke vojske, boravili i~lanovi Vrhovnog {taba te sa-

vezni~ke vojne misije, pokrene

historijski i eko turizam.

Autohtoni turisti-~ki proizvod

Mje{avina koja, prema procje-nama Svjetske turisti~ke orga-nizacije WTO, trenutno u svi-

jetu ima najbolju pro|u. Udru-ènje “Drvarska drenjina” jena dan desanta, 25. maja2009. godine, uprili~ila sve~a-nost kojom su pokrenuli akci-

ju obnove Spomen-obilje`ja“25. maj” u ~ijem se komplek-su nalaze sportsko-rekreacijski

objekti od kojih treba istaknu-ti veliko nogometno igrali{tesa tartan - stazom, te bazenesa skakaonicama.

Autohtoni turisti~ki proizvod, jedinstvena turisti~ka desti-nacija, spomenik historije, sim-bol antifa{izma i slomljenog

desanta, projekat je u kojeg jeUSAID uloìo 45.000 KM, a to

je samo po~etak, rekao je tomprigodom Howard Sumka,direktor ove organizacije, pre-sijecaju}i sve~anu vrpcu.Manifestaciji je prisustvovalo

2.000 ljudi, dok je prijeposljednjeg rata ovdje dolazilou prosjeku 150.000 godi{nje.Na{a ciljna grupa jesu |aci jero~ekujemo da desant u|e u

zajedni~ke nastavne programe,ali nikako kao restauracija soci- jalizma, ve} revitalizacija turiz-ma, istaknuo je tada ZoranPe}anac, predsjednik Udruè-nja. Na~elnica Drvara AnkaPapak-Dodik je naglasila da sumnoge svjetske agencije zain-teresirane za ovu destinacijupotkrepljuju}i to informacijomda je originalna Titova unifor-ma prodana u Kanadi za10.000 dolara.

Promocijaeko-turizma

Drvar~ani ne misle samo naspomen-kompleks, namjerava-

ju promovirati i zdravu hranu.

Na op}u radost ljubitelja vrhunskih pi}a i slastica,posebnu pa`nju }e posvetitiprekrasnoj divljoj biljci drenjinii proizvodima od nje, pekmezui rakiji. Eto, od toga namjeravaìvjeti oko devet hiljadastanovnika, ta~no polovina odprijeratnog broja, jer industrija

je potpuno zamrla. Izgleda~udno, ali im je posebno drago{to ne radi tvornica papira koja

je bila najve}i zaga|iva~ Unca idalje Une.

@ivio turizam, ìvjela drenjina,odjekivalo je i protekle subote,15. oktobra, na turisti~komplatou ispod legendarnepe}ine. I vrijeme je da neko

naru{i nestvarnu ti{inu nakonpetnaestodnevnog {ou-a drva-rskog “drekavca”. Kad smo ve}kod toga, pri~a o “drekavcu”nije onako vesela kao {to kaèlegenda, u ovom slu~aju radilose o me~etu koje je ostalo bezmajke. Me~ka se sa svojimmladuncima spustila naTrnini}a brijeg, da bere, kao {toi samo ime kaè, trnine. Poàrkoji je tih dana harao ovim kra-

jem brzo se {irio no{en jakim vjetrom i u stupicu uhvatiomajku. Me~ka i jedno me~e suostali na brijegu, a kasnije su ihraznijeli vukovi. Preìvjelo

me~e se svaki dan vra}alo itu`nim kricima pozivalo~lanove svog brloga. Ovo je

pri~a drvarskih lovaca koji su,kako kaù, kasno pozvani da

vide o ~emu se radi. Lokalne{aljivdìje kaù da nisu prepoz-nali medvje|i zov. Po njimame~e je ili uginulo od gladi ilisu ga iznenadili vukovi.I tako je utihnuo drvarski“drekavac”. Pred kraj onogsubotnjeg dana oni koji ìve ugradu pomislili su da se pono-

vo pojavio. Samo {to je drekado{la iz suprotnog pravca,tamo od pe}ine. Ovog puta

nisu prepoznali solistu na brz-inu sklepane ojka~ke klape injegovu dionicu u pjesmi: “OjDrvaru tri put’ si gorio!...”

Halid ALIJAGI]

Drvar nakon “drekavca”

@ivio turizam, ìvjela drenjina!

Maj 2009. godine - obnova spomen-obilje`ja

“Konji}ev skok” je jedini njema~kidesant u Drugom svjetskom ratu koji nijeuspio Drvar~ani ne misle samo na spomen--kompleks, namjeravaju promovirati izdravu hranu Me~ka se sa svojim mladuncima spusti-la na Trnini}a brijeg, da bere, kao {to isamo ime kaè, trnine

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


U pogledu ~etinarskih {uma Turkovi} se u svom izvje{tajuograni~io na biha}ki, travni~kii tuzlanski (zvorni~ki) kajmaka-mat. Austrijski {umarski stru-~njak Guttenberg Hermannobilazio je u augustu 1871.{umsko podru~je Bjela{nica -Igman, studiraju}i mogu}nosteksploatacije ovog {umskog masiva u odnosu na ori- jentaciju izvoza njegovih drvnihmasa preko Ivan Sedla udolinu rijeke Neretve i dalje upravcu Jadranskog mora.U izvje{taju koga je podnio

Ministarstvu trgovine u Be~u,nakon izvr{enog putovanja,Guttenberg navodi, da je ovaj{umski kompleks, koji pokrivazapadne i sjeverne, a djelimi-~no i i sto~ne obronke Bjela-{nice planine, u cijelom svomprostranstvu predstavljao, u to vrijeme, pra{umu sa sastoji-nama bukve, bukve i jele, bu-kve i smr~e, jele i smr~e, svedo granice {umske vegetacijekoja se zavr{avala pojasomklekovine.

Hrastovinombogate {umeStabla, kako ~etinara tako ili{}ara, imala su odli~an uzra-st. Prema njegovoj procjenidrvna masa po 1 jutru (1 jutro= 0,57546 ha) iznosila jeprosje~no 120, a u nekimpredjelima i 150 norm. hvat(1 norm. hvat = 3,2 m3). Brojstabala po 1 jutru iznosio je160 – 200. Njihov prsni prom- jer se kretao od 1 – 4 stope.Visine stabala u donjem isrednjem visinskom pojasu suse kretale kod li{}ara oko 70 -100 stopa, a kod ~etinara100 - 150 stopa. U gornjem

visinskom pojasu, visine sta-bala su bile ne{to niè.Kova~evi} Toma, u svomeradu “Opis Bosne i Hercego- vine” objavljenom 1879. godi-ne u Beogradu, pi{u}i o{umama Bosanske Krajine,pedesetih godina 19. stolje}a,navodi znatnije {umske kom-plekse kao {to su Crna Gora,

Srnetica, Kozara, Behrema- ginica itd., izme|u kojih seisti~u hrastovinom bogate{ume Kozara, Benakovac,

Skatavica, Uzlomac, Osma-~a, Devetina i Savski Lug .Prema arhivskim dokumenti-

ma iz vremena Turske upraveisticale su se, privla~ile pa-`nju, predstavljale predmetinteresovanja i bile objektieksploatacije, pored ve} spo-

menutih {uma i sljede}e {umeu Bosni: Ljubi}, ê~ava,Vu~ija~i} i Uzlomac napodru~ju banjalu~kog sandà-ka, zatim {ume Pastirjevo,]orkova~a, Ravska i Ma- jdanska planina, Kreme-nu{a i Agitska na podru~jubiha}kog sandàka. Poredovih {uma, isticale su se jo{ isljede}e: Ozren planina,{ume u bazenu Donje Kriva-

je, Gostovi}, Majevica i{ume u slivu rijeke Gostilje,

[agovi}, Pepeljari, Nemila,Bistrica, Kovani}, Demiro-vac, Brodac i mnoge druge,kao i {ume sa desne i lijevestrane rijeke Vrbas ispod Jajcana podru~ju travni~kog sa-ndàka.

Stanje{umarske slu`be

[umarska slu`ba je bila u sas-tavu finansijskog odjeljenja

vilajetske uprave. To je irazumljivo, jer su {ume pred-stavljale izvor prihoda za koje

je dràva bila zainteresirana. U

pogledu organizacije {uma-rske slu`be, moè se slobodnore}i, da ona sve do {ezdesetihgodina 19. stolje}a prakti~nonije ni postojala. Prema Thoe-mmel-u su u Bosni {ezdesetihgodina 19. stolje}a uvedeni{umski propisi po europskomuzoru i u vezi sa tim formiran{umski inspektorat. Iz jednog drugog Austrijskog dokumenta

vidljivo je da su {ezdesetihgodina predpro{log stolje}a{ume i {umsko gospodarstvou Bosni bili na posve niskomnivou i da je u to vrijeme uBosni postojao samo jedan

{umarski inspektor bez podre-|enog {umarskog personala.U svom osvrtu na stanje {u-marstva u Bosni i Hercegoviniza vrijeme Turskog carstva,

Dimitz isti~e da se u odnosuna to vrijeme ne moè govoritio {umarskom gospodarenju.On navodi da je Porta u Ista-mbulu, {ezdesetih godina 19.stolje}a, uputila u Bosnu ne-koliko stranih {umarskih stru-~njaka, ali u vezi sa tim isti~e

“da se misija tih {umarskihstru~njaka nije sastojala uradu oko organizacije i unapr-

je|enja bosanskog {umarstva,nego se ograni~ila na prodajenekih hrastovih {uma u posa-

vini.” Cjelokupni {umarski

aparat sastojao se od nekolikookru`nih {umara, bez ikakvestru~ne spreme i od potpunonedovoljnog broja ~uvara {u-ma koji su bili manje zaduèni

~uvanjem {uma, a vi{e napla-}ivanjem {umske takse za drvokoje je dopremano u gradove itrgovi{ta u svrhu prodaje.Me|utim, na osnovu novijihhistorijskih izvora i dokumena-ta moè se, zaklju~iti da jestanje {umarstva i {umarske

slu`be u Bosni i Hercegovini,za vrijeme Turske uprave,prikazano u austrijskoj stru-~noj {tampi u mnogo lo{ijemsvjetlu, nego {to je to u stvarii bio slu~aj. Ovo posebno vaìza posljednje decenije Turske

uprave.

Francuski stru~njaciPedesetih godina 19. stolje}a,Porta u Istambulu, pozvala je i

primila u dràvnu slu`bu neko-liko francuskih {umarskih stru-~njaka, kojima je povjerilaorganizovanje {umarske slu-`be i vo|enje {umskog gospo-darstva na osnovu savremenihprincipa. U cilju osigranja

vlastitih kadrova, osnovana je iu toku jeseni 1857. godineotvorena u Istambulu prva{umarska {kola u Turskoj. To

je bila najstarija {umarska{kola na Balkanskom poluo-toku. Nastava je bila dvogo-di{nja, a prvi njen nastavnik jebio francuski {umar. Godine

1879. do{lo je do spajanjaove {umarske {kole sa ruda-rskom {lolom kojom prilikom

je trajanje nastave produènona ~etiri godine.Francuski {umari imali su

vidnog utjecaja, ne samo upogledu osposobljavanju {u-marskih kadrova, nego i uorganizovanju i vo|enju {u-mskog gospodarstva u Turskoj.Svr{enici {umarske {kole,zajedno sa francuskim {umari-ma bili su raspore|eni po svimprovincijama Turskog carstva,pa tako i u Bosni i Hercegovi-ni. Prvi zvani~ni {ef {umarstva

u Bosni i Hercegovini bio je{umarski inspektor pri vilajet-skoj upravi, Bedru-bej. Izdokumenata Vilajetske arhive iAustrijskog generalnog konzu-la vidi se, da je Bedru-bejzauzimao poloàj vilajetskog {umarskog inspektora do1865. kada se pojavljuje imenovog vilajetskog {umarskog inspektora u osobi Artinefendije, iza koga nalazimona poloàju vilajetskog {uma-rskog inspektora Francuza E.Godchu-a. U 1872. godini nataj poloàj postavljen je Riza-

bej, dotada{nji {umarski ins-pektor na Egejskim otocima.Pored glavnog {umarskog ins-pektora koji se nalazio pri vila-

jetskoj upravi u Sarajevu, pos-tojali su pri pojedinim sandà-cima {umarski inspektorati sa{umarskim inspektorima i nji-hovim zamjenicima. Oni suposlije 1860. formirani u san-dàcima - banjalu~kom, biha-}kom, travni~kom i zvorni-~kom, a sjedi{te im je bilo usredi{tu sandàka. Usljed po-manjkanja stru~nog osobljapovremeno je vr{eno formira-nje zajedni~kog {umarskog

inspektora za dva susjedna sa-ndàka. U biha}kom sandàkuinspektori su bili Husein-efendija i Arif-efendija.

037Plus

20.10.2011.godine feljton 15

Historija {umarstva i prerade drveta BiH s osvrtom na Krajinu (5)Razdoblje Turskog carstva do 1878. godine

Prema arhivskim dokumentima iz vremena Turske uprave isticale suse, privla~ile pa`nju, predstavljale predmet interesovanja i bile objektieksploatacije, pored ve} spomenutih {uma i sljede}e {ume u Bosni:Ljubi}, e~ava, Vu~ija~i} i Uzlomac na podru~ju banjalu~kog sandàka,zatim {ume Pastirjevo, ]orkova~a, Ravska i Majdanska planina,Kremenu{a i Agitska na podru~ju biha}kog sandàka U pogledu organizacije {umarske slu`be, moè se slobodno re}i, daona sve do {ezdesetih godina 19. stolje}a prakti~no nije ni postojala.Prema Thoemmel-u su u Bosni {ezdesetih godina 19. stolje}a uvedeni{umski propisi po europskom uzoru i u vezi sa tim formiran {umskiinspektorat Pored glavnog {umarskog inspektora koji se nalazio pri vilajetskoj

upravi u Sarajevu, postojali su pri pojedinim sandàcima {umarskiinspektorati sa {umarskim inspektorima i njihovim zamjenicima

Organizacija {umarske slu`be

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godinedru{tvena hronika16

Svi teìmo ivjeti sretanìvot. Problem je u tome{to ve}inu svog ìvotatragamo za sre}om napogre{nim mjestima.

Vjerujemo da ne moèmoìvjeti sretan ìvot zbogokolnosti koje su izvan

na{e kontrole. Naj~e{}e,to nije istina, jer na{asposobnost da ìvimo sre-tan ìvot ne ovisi o va-njskim izvorima.Ni{ta {to dolazi iz vana ne moè dugoro~no izazvatiu nama unutra{nji mir i sre}u. Tako|er, ne postoje

vanjski faktori koji imaju mo} da nas dugoro~no veù za nesre}u. Ako se duì period osje}amo nes-retno, to je samo zato {to smo mi tako odabrali.Naravno, ne moèmo re}i da su sve nesretne osobe

jednostavno izabrale da budu takve. Postoje hemijs-ki disbalansi ili mentalni poreme}aji koji uzrokujudepresiju, ili kroni~nu nesre}u. Me|utim, ovdjegovorimo o osobama koje nemaju nikakav poreme}aj, o osobama koje bi trebale biti u stanjuda istinsku sre}u u svom ìvotu prona|u analizira-

ju}i sami sebe.Svi mi, u nekom periodu svog ìvota, nismo bilisretni. Ponekad je taj osje}aj nesre}e bio tolikonagla{en da je i ìvot izgledao bezvrijedan i besmi-slen.Nismo sretni svojim ìvotima, jer nismo zadovoljnisa sobom ili sa onim {to smo postali. Mo`da posto-

ji konstantan pritisak na na{u savjest koji nam govori da nismo dovoljno dobri, ili da ne zasluùjemoda budemo sretni. S toga, konstantno sabotiramosvoj ìvot. Tjeramo druge od sebe “nami{ljaju}iizgovore”.êsto se zadovoljavamo s manje nego {to zaslu-ùjemo i pretvaramo se da smo sretni. Cijelo to vri-

jeme razmi{ljamo o tome {ta je po{lo po krivu. Ovose obi~no de{ava kroz karijeru, materijalna dobra ili

porodi~no-prijateljske odnose. Me|utim, bitno jeprihvatiti da nas materijalne stvari i vanjski faktorimogu samo kratkotrajno u~initi sretnim. [ta jealternativa? Alternativa je kontinuirano traènjesopstvenog identiteta i autenti~nog sebe. Zvu~i jed-nostavno, ali mnogi se od nas boje {ta moguprona}i u sebi.Bez obzira na na{e strahove odgovor je samo jedan:prona|i i prihvati svoju li~nost. Prona}i harmonijuizme|u na~ina na koji razmi{ljamo, onoga {topri~amo i {ta radimo je neprocjenjivo upronalaènju sre}e. Mo`da zvu~i jednostavno, alisjetite se samo koliko ~esto ste glumili da ste nekadruga osoba, dok ste se cijelo vrijeme sasvimdruga~ije osje}ali. Svijetu se pokazujete kao osobakoja ima sve pod kontrolom i moè sve posti}i. Ustvarnosti, nikad niste usporili, jer niste èljeli da

ljudi dobiju priliku da vas zaista upoznaju.Me|utim, prije nego dotaknete dno emocionalno,fizi~ki i duhovno, morate ne{to da poduzmete.Prona|ite unutra{nji mir i sre}u.

Mirela POPR@ENOVI]

Pi{e: Nikola RADI]

Prebiru}i po starim novinama,knjigama, raznim bro{urama,spomenarima, razglednicama islu{aju}i pri~e na{ih starih,prona{ao sam dosta zanimljivogmaterijala. Trebalo je “prevrnuti”na stotine poùtjelih stranicaraznih novina.Sve ovdje zapisano, istinito je.Doìvljeno. Spominju se obi~niljudi u neobi~nim situacijama, ilisu, pak, neobi~ni doga|aji bitnouticali na pona{anje ljudi.S uìvanjem sam sticao nova saz-nanja o Biha}u, ~iji je povijesniput i razvoj bio neobi~an.

PlaninarFerid Dervi{evi}

Mla|e generacije Bi{}ana nepamte Ferida Dervi{evi}a,obu}ara iz Midì}a mahale. Velikihumanist i ljubitelj prirode, ovajsvijet napustio je prije tridesetak godina.îtav radni i ivotni vijek posvetio

je obu}arskom zanatu i svojoj velikoj ljubavi - planini Plje{evici.Ferid je jedan od osniva~aPlaninarskog dru{tva “Plje{evica”u Biha}u. Bilo je to 1920. godine.

Vi{e od 50 godina Ferid Dervi{evi}

je bio aktivni planinar. Obavljao jeniz odgovornih funkcija uDru{tvu, da bi ga pod starost nje-govi prijatelji proglasili po~asnim~lanom.

Voza~ bez dozvoleIma mnogo Bi{}ana koji bi mogliu}i u Riplijevu knjigu “Vjerovali iline”. Za Ibrahima Topi}a iz Biha}azasigurno je rezervirano mjesto unjoj.Nema podataka o tome da li jeIbro bilo kada polagao voza~kiispit. Zna se pouzdano da je za

volanom svog ùtog “fi}e”, bez

voza~ke dozvole, proveo okotridesetak godina.Mnogi }e upitati je li mogu}e voz-iti auto toliko godina, a da voza~aniko ne pita za voza~ke isprave.

@ivot posvetiokonjima

Za rahmetli Mustafu Vukovi}a,moè re}i da je na {irem podru~juBosanske krajine bio najve}izaljubljenik u trka}e konje.Mustafa se sa ~etverono{cimadruì punih {ezdeset godina, bilosa svojim ili klupskim.Najve}e domete ostvario je njegov

konj Pink Panter, koji je osvajaotrofeje {irom BiH i susjedneHrvatske. I u poodmaklim godina-ma druì se s konjima. Progla{en

je po~asnim predsjednikom

konji~kog kluba, koji ba{tini tradi-

ciju punih 130 godina postojanja. Asoturova ku}a Vartan Asoturov porjeklom je Rus.Kao emigrant, bjeè}i predcrvenoarmejcima, prebacio se sgrupom prijatelja do Turske, aonda u Bosansku krajinu. Upotrazi za poslom dospio je uBiha}a, gdje se, kao gra|evinskitehni~ar, zaposlio u op}inskojadministraciji. Bio je cijenjen kaostru~njak za prostorno planiranje.Pedesetih godina pro{log stolje}aop}ina mu je dodijelila zemlji{teuz Unu. Izgradio je, za ono vri-

jeme, jednu od najljep{ih ku}a u

Biha}u. Danas je tu ugostiteljskiobjekt “As’:

Vartan i njegova supruga Draginjauzgajali su egzoti~no drve}e icvije}e. Pored toga, u ogra|enomprostoru dràli su morske koko{i idruge ptica iz toplih krajeva.

Majstor ArsoNakon Drugog svjetskog rata uBiha} je, odnekud iz Srbije, stigaomajstor Arso. Za kratko vrijemepostao je poznat u gradu. Otvorio

je radionicu za popravku bicikla.Kako je dvoto~ka{ bio omiljenoprevozno sredstvo, Arso je imao

posla na pretek.Majstor Arso radio je po cijeli dan.Bio je vrlo usluàn. Popravlja je iki{obrane. Svojom blagom naravii znanjem brzo je stekao povjeren-

je kod sugra|ana.

Legija stranacaBi{}anin Muhamed Zjaki} jedan jeod rijetkih mladi}a koji je uspio dapro|e zahtjevne procedure fran-cuske vojske tzv. Legije stranaca.Bilo je to 1921. godine, kada sekr{ni Bosanac pojavio u uniformiove elitne vojne formacije.Muhamed je ratovao u Alìru,Tunisu, Libiji i drugim afri~kim

zemaljama. U jednom okr{aju uTunisu, te{ko je ranjen i preba~en

je u Pariz na lije~enje.Za vrijeme lije~enja upoznao jemladu francusku bolni~arku koju

je kasnije oènio. S njom i

k}erkom Zinet je pedesetih godinado{ao u Biha}, gdje je ostao dokraja ivota.

Hava DèmijaRabodìja

Biha} je od svog postanka biograd vojske. Sedamdesetih godinapro{log stolje}a na njegove pros-tore ponovo stiè ogromna vojnasila. Ovoga puta izgradnjom ve-likog vojnog aerodroma @eljava.U tom vremenu Biha} je imao svojcivilni aerodrom na Ceravcima icivilne pilote koji su obu~avalimladi}e i djevojke na avionima,

jedrilicama i u skokovima s pado-branom. Posebno se isticao pilotRa{id Kajtezovi}. Obu~io je nadesetine pilota i padobranaca,tako da je Biha} bio jedan odnajja~ih centara u biv{oj dràvi.Ra{id je bio vrlo sposoban iduhovit ~ovjek. Za sebe je ~estogovorio da je on Hava DèmijaRabadìja. Prevedeno s turskog,ove rije~i ozna~avale su pilota(hava - zrak, dèmija - brod,rabadìja - onaj koji upravljabrodom).U analima biha}kog zrakoplovstvaosta}e zapam}en, kao jedan od

osniva~a Aero-kluba i u~itelj bro- jnih generacija sportskih pilota ipadobranaca.

Milicioner SalapuraBiha} je bio {ezdesetih godina pre-poznatljiv po Aerodromu @eljava,borbenim avion ima tipa “Mig” i“Orao”, brojnim sportistima,Unskoj regati i, naravno, po ljudi-ma “u plavom”.Me|u ~uvarima reda posebno seisticao milicioner Dragan Sala-pura. Kao pozornik u gradu ~esto

je dolazio u sukob s mladima.Nije imao milosti prema njihovimnesta{lucima. êsto se prihvatao

palice i drasti~no ka`njavao nji-hov neposluh. U tome nije imaomjere, tako da su mnogi mladi}iod udaraca palicom zavr{avali ubolnici. (Nastavi}e se)

Hroni~arske minijature (25)Kako sretno ìvjeti

Nekada je Biha} svoj civilni aerodrom imao na

Ceravcima i pilote koji su obu~avali mladi}e idjevojke na avionima, jedrilicama i u skokovima spadobranom. Posebno se isticao pilot Ra{idKajtezovi}. Ra{id je bio vrlo sposoban i duhovit~ovjek. Za sebe je ~esto govorio da je on HavaDèmija Rabadìja. Prevedeno s turskog, ove rije~iozna~avale su pilota (hava - zrak, dèmija - brod,rabadìja - onaj koji upravlja brodom). U analimabiha}kog zrakoplovstva ostao je zapam}en kao

jedan od osniva~a aero-kluba ve} i u~iteljbrojnih generacija sportskih pilota i padobranaca.

Bitno je nau~iti opra{tatisebi i drugima i prihvatiti dami nismo definirani svojompro{lo{}u i da zasluùjemo dabudemo sretni. @rtva je obi~ni

promatra~ svog ìvota, a mine trebamo biti `rtve,moèmo izabrati da budemopobjednici i da preuzmemoodgovornost za vlastitu sre}u.

Hava Dèmija Rabodìja

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godine kultura 17

Dodjelom nagrade “SkenderKulenovi}” knjièvniku ZilhaduKlju~aninu, za roman “Galeb”,u Bosanskom Petrovcu je za-

vr{ena knjièvna manifestacija“Dani Skendera Kulenovi}a”.Zavr{noj manifestaciji, koja je

odràna u vije}nici op}ine,pored velikog broja posjetilaca,prisustvovali su Dario Juri},ministar obrazovanja, nauke,kulture i sporta u Vladi USK-a,Ermin Hajder, na~elnik op}ineBosanski Petrovac, predstavni-ci OSCE-a, knjièvnici i brojnidrugi gosti.Zavr{noj sve~anosti predhodilisu: promocija knjige MiliceKecman “Bosansko-petrova~ki}ilim”; polaganje cvije}a nabistu Skendera Kulenovi}a iobilazak spomen-sobe, a pro-movisana je po{tanska marka s

likom Skendera Kulenovi}a,rezultat jednogodi{nje sarad-nje Javnog preduze}a BH Po{tai JU Spomen biblioteke u Bosa-nskom Petrovcu. Marka imanominalnu vrijednost 1 KM, abi}e {tampana u 10.000 prim-

jeraka.Zna~aj ove manifestacije potvr-|uje broj knjièvnika koji nanjoj u~estvuju, kao i broj auto-

ra koji svake godine konkuri{uza nagradu “Skender Kuleno-

vi}”, koja je jedna od najzna-~ajnijih, koje se dodjeljuju una{oj zemlji, {to su potvrdili isami u~esnici manifestacije.Knjièvni karavan, kojim jezapo~ela manifestacija, u sas-

tavu: Kemal Coco, HuseinDervi{evi}, Senudin Ja{arevi}iz Biha}a, Midhat Hrn~i} izSanskog Mosta, te hrvatskiknjièvnici Ibrahim Ikanovi},

Vladimir Halovani} i @elimirSaim, obi{ao je nekolikoosnovnih {kola Unsko-sanskog

kantona, me|u kojima i Osno- vnu {kolu “Ahmet Hromadì}” iDje~iji vrti} u BosanskomPetrovcu.Najmla|i Petrov~ani, imali supriliku da uìvaju u predstavi“ârobni papir” knjièvnika

Vladimira Halovani}a.

Zavr{ena knjièvna manifestacija “Dani Skendera Kulenovi}a”

Presti na nagrada dodijeljena knji evniku Zilhadu Klju~aninu,za roman “Galeb”, a u Bosanskom Petrovcu promovisana jepo{tanska marka s likom Skendera Kulenovi}a. Marka ima nomi-nalnu vrijednost 1 KM, a bi}e {tampana u 10.000 primjeraka.

Cazinjanka Jasna Doli},gotovo dvadeset godina ivi uMelburnu u Australiji. Prva je

Bo{njakinja koja je u ovojdalekoj zemlji okon~ala svoje{kolovanje kao operna pjeva-~ica. Uz uspje{nu muzi~kukarijeru, bavi se i humani-tarnim radom, a posjetu rod-nom kraju obiljeìla je 15.oktobra u cazinskom Domukulture zajedni~kim humani-tarnim koncertom sa pri-

jateljima muzi~arima.- Jako sam sretna {to sam za

svoje planove i namjere oodràvanju godi{njih kultu-rnih doga|aja u Cazinu ihumanitarno djelovanje, pro-

na{la razumijevanje i otvore-nost prvih ljudi op}ine Cazin i {to, na moju veliku radost, uCazinu kona~no vlada radna i

pozitivna atmosfera. Moj rodnikraj napreduje i to mi ispunja-

va du{u, rekla je Jasna Doli},prilikom susreta sa gospodi-nom Nerminom Ogre{evi-}em, na~elnikom op}ineCazin.

Likovnu koloniju “Za djecucentra Duga” definiramo kaokulturno-humanitarni doga|aj.U ova gluha vremena neuo-bi~ajeno je da jedan doga|aj,“kulturnjak” ili “humanitarac”,uop}e preìvi a kamoli doìvi

jubilej. Eto, to se desilo, desetakolonija doìvjela je i svojefinale, izlo`bu u Gradskoj

galeriji Biha}. Treba naglasitida je Kolonija iz godine u god-inu rasla i izrasla u specifi~nu iprepoznatljivu manifestacijuna prostoru na{e zemlje iokruènja.Kroz proteklih deset godinaKulen Vakuf je posjetilo vi{e od150 umjetnika koji su stvorilioko 800 djela. Internaciona-lnom omasovljenju Kolonijenajvi{e su doprinijeli upravoumjetnici koji su se identifici-rali s idejom i motivirali druge.Takav stav je povezao i razli~iteorganizacije, ustanove i institu-cije koje se na svoj na~in zauz-

imaju za Centar Dugu.Zasluga u realizaciji dosada-{njih kolonija svakako pripadasponzorima i medijima koji suod po~etka prepoznali i {irili

ovu humanu pri~u, te kupcimakoji svojim opredjeljenjem ~ine

vi{e od obi~ne kupovine, rekao je na otvaranju izlo`be u petak 14. oktobra, Admir Lje{~anin,direktor Fondacije CentarDuga Art. O izloènim djelimagovorio je Adnan Dupanovi},direktor Gradske galerijeBiha}, istaknuv{i da je jubilar-

na kolonija jedna od kvalitetni- jih. Prisutnima se obratio iHamdija Lipova~a, premijer

Vlade USK, zahvaliv{i se svima

onima koji su u proteklih desetgodina pomogli realizacijulikovne kolonije “Za djecu cen-tra Duga”.âst da otvori izlo`bu pripala

je Albinu Musli}u, na~elnikuop}ine Biha}. Ovu izuzetnuprigodu iskoristit }u da u svojei u ime gra|ana Biha}a obe}amdonaciju u iznosu od 5.000

KM, {to }e biti na{ doprinosovoj humanoj akciji, naglasio jena~elnik Musli}.

Halid ALIJAGI]

Koncent Jasne Doli},australske Cazinjanke

S ljubavljuiz dijasporeSkenderova nagrada -

Zilhadu Klju~aninu

Finale Desete kolonije likovnih umjetnika “Za djecu Duge”

Jubilej kulturno-humanitarne manifestacije Kroz proteklih deset godina Kulen Vakuf je posjetilo vi{e od 150 umjetni-ka koji su stvorili oko 800 djela Zasluga u realizaciji dosada{njih kolonija svakako pripada sponzorima imedijima koji su od po~etka prepoznali i {irili ovu humanu pri~u, te kupcimakoji svojim opredjeljenjem ~ine vi{e od obi~ne kupovine

Saèti pri~u koja traje jednu deceniju unekoliko re~enica, sloìt }ete se, nije nimalo lak posao. Prvi na koga sam pomis-lio, kada sam uzeo olovku da napi{emsvoje utiske nataloène u ovih deset godi-na bio je Mehmed Zaimovi}. Veliki ôvjek.Veliki bosanskohercegova~ki umjetnik,akademik, sahranjen prije par dana. Druìlismo se s njim na posljednjoj likovnojkoloniji na kojoj je bio prisutan prvi i naàlost posljednji put. U pri~i re~e: “Evodo|oh i ja napokon da vidim za{to mnogiumjetnici imaju unaprijed ucrtane kriì}e

na kalendaru, zadnji vikend u mjesecumaju pored kojeg stoji napomena - Duga -Kulen-Vakuf”. U dru{tvu, tako|er velikog slikara Seida Hasanefendi}a, uìvao je upogledu na Maritnbrodski buk, divio se

zelenoj boji Une. Obuzima me sjeta. U mislimi se vra}aju i drugi kojih vi{e nema. HamoIbrulj, veliko srce, dobri duh ove pri~e kojupri~amo proteklih godina zauvijek }e ostatilebdjeti me|u nama. êsto prepri~avamoanegdote doìvljene s njim - nedostajenam mnogo. Edo [ari} nas je prvi napu-stio. Nakrivljena francuska kapa, crvenamarama oko vrata i zagonetni smje{ak ispod brkova, me|u prvima se odazvao

na{em pozivu na koloniju.Vijest o smrti Mirsada Konstantinovi}aprimili smo na samom zavr{etku sedmog po redu druènja. lako je do tada nekolikogodina zaredom dolazio te 2008. kao da je

predosjetio prerani odlazak. Izuzetan umje-tnik, neopravdano zanemarivan i nedo- voljno prisutan na na{oj umjetni~koj sceni.Potvrdu da mala sredina “gu{i” umjetnikaimali smo i u primjeru preminulog Sta-nislava Taji}a - Cicija. Oti{ao je tiho, gotovone~ujno, onako kako je ustvari i ìvio.Me|utim, ostat }e djela. Iz zahvalnostiodlu~ili smo njihove darovane slike ne pro-davati, osim u slu~aju krajnje nu`de, ali senadamo da do toga nikada ne}e do}i.Uvjereni smo da stotine doniranih slikagodi{nje i sve ve}i broj umjetnika

uklju~enih u ovu humanitarnu pri~u, jamst- vo su da }e se ova pri~a pri~ati jo{ dugo,dugo. To od nas o~ekuju one okice kojenas za~u|eno gledaju kada se okupimo unjihovom dvori{tu. Nermin DELI]

Oni kojih vi{e nema

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


Zadovoljstvo nam je objavitinovosti o muzi~kom projektupodrànom i od strane na{e medi-

jske ku}e. Nakon vi{emjese~nogi{~ekivanja album “Spreman sam

na sve” Benda Papiri, ugledao jesvjetlo dana! Podsjeti}emo Bi{}a-ne, koji su u martu ove godine snama slavili ro|endan RTV Biha},da su na Gradskom trgu na

velikom koncertu u~estvovali i~lanovi ovog benda. Ve} tada supredstavili zavidan repertoar pje-sama pomno biranih za svoj prvi-

jenac. Odli~noj atmosferi svojskisu pridonijele back-vokali SenkaPirali} i Arnela Ljubijanki}, koje sute ve~eri poja~ale mu{ku ekipu.

Almir Budimli}, kamerman i Irnesâvki} zaduèn za postprodukcijuzajedno sa Elvirom Rami}em,

okosnicom benda, pobrinuli su seda udarne numere “Spreman samna sve” i “Da si moja ti” dobijuadekvatne video klipove.Pri~u nastavljaju informacije iz

na{eg glavnog grada. “Papiri” suzajedno s bendovima Blavores izSarajeva, “Domoljubi, Rodoljubi iPartizani”, iz Novog Mesta, u sara-

jevskom Klubu Undeground,

uprili~ili zajedni~ku promocijanovih albuma. Ovaj nesvakida{njidoga|aj moèmo nazvati svo-

jevrsnom pobjedom rock & rollana na{im prostorima s obzirom dasu se u jednom danu pojavila ~ak tri nova muzi~ka ostrvarenja!O~ito da je to bila karika kojanedostaje jer je Klub Undegroundbio premalen da primi sve one kojisu eljeli da uìvaju u ivoj svirci ifantasti~noj promociji.Bend Papiri ima misiju oìvljava-

nja dobrog starog rock & rolla uzkoji su odrasle brojne generacije,kada nije bilo poplave {unda i

najvi{e su se cijenile “live svirke”.Okosnicu albuma ~ine brzenumere stvaraju}i atmosferunekada{njih ùrki, a ukra{avajuga balade u kojima su vrsni

muzi~ari eksperimentirali idrugim muzi~kim pravcima.“Papiri” nisu teìli uspjehu prekono}i. Ozbiljno i strpljivo su radilistvaraju}i album, a za to vrijeme

nastupali su u brojnim klubovimastvoriv{i ime koje je postalo sino-nim za dobar koncert i odli~anprovod.

Album “Spreman sam na sve”snimljen je u Novom Mestu uSloveniji u studiju GPM 2 i nanjemu se nalazi 11 pjesama. Autordeset numera je Goran Pr{i} –Masni, jedanaestu “Godine lude”,potpisuje Bi{}anin MirzadPervani} - Migos. Pr{i} je pripad-nik kultne sarajevske rock {kole.Papiri su svojevrstan interna-cionalni projekt, jer pored okos-nice benda, Bi{}anina Elvira

Rami}a, ostali ~lanovi su iz Srbije,Hrvatske i Slovenije. Drugimrije~ima, o~ekujte ih svuda – od

Vardara pa do Triglava!Pripremila: Emira GLUMAC

20.10.2011.godine037 extra18

“Papiri” objavili album prvijenac

Trojica Bi{}ana okupljenih u bendu zanimljivogimena “Bend 100%”, obe}avaju “vru}u” jesen i zimu.To, naravno, nema nikakve veze sa meteorologijom ve},kako kaù, temperaturom koja se razvija tokom nji-hovih nastupa! Publici su se predstavili singlom “Ostanikraj mene” koji su promovirali u novootvorenombiha}kom Klubu “FOX” u naselju Harmani. Iako u ovojpostavi sviraju godinu dana {ira javnost ih poznaje od1998. godine kada je formiran izvorni bend podimenom “Aphrodisiac”.Nakon raspada 2000. godine uslijedila je duà pauza uradu dok se ove godine Sanel Libi} (bass) i AsmirHandì} (el. gitara), nisu odlu~ili za povratak na scenu.Novi imid` bendu donio je hiperaktivni mladi pjeva~

Valentino Vukovi}. Uslijedile su urnebesne svirke pocijelom kantonu, a imali su priliku da nastupe i na kon-

certima poznatih bh-muzi~ara Alena Islamovi}a, Armina Muzaferije i drugih.Na repertoaru im je apsolutno sve, od rock-a do naro-dnjaka! Po toj recepturi bend je spreman za sve vrsteparty-a koji se na kraju pretvaraju u dernek.- Isprva smo imali pop - rock repertoar, ali ispostavilo seda u sitnim satima svi, od gazde do gostiju, èle da imizvedemo ne{to “za du{u”. Po pravilu to su najaktuelnijinarodnjaci i mi smo se prilagodili, poja{njava Libi}.Tako je nastao ludi repertoar svih muzi~kih ànrova.Singl “Ostani kraj mene” ~iji je autor teksta i muzikeSlaven Miki}, aran`man Bend 100% te mix i masteringNermin Delanovi} Nexa, tek je po~etak pri~e.

Mirsad Fajkovi} - Febbo, u svom maniru, “druga~ijiod drugih”, predstavio sa novim spotom zanimljivognaziva “Sunganzing”. Bi{}anin koji je uvijek “furao

svoj fazon” ovaj putinspiraciju jeprona{ao u su~evoj

jogi kojom se ina~ebavi i, kako navodi,prvi ju je donio naprostore na{eggrada.Realizacija video-

spota povjerena je mladim snagama 037TV: Irnesuâvki}u i Inesu [abi}u. âvki} se i ovoga puta dokazaokao vrhunski majstor postprodukcije.Laganu jazz-numeru snimio je sa grupom akademista.

Gosti u spotu su biha}ki likovni umjetnici RihardSkopljak i Nermin Nino Kasupovi}. Umjetni~ka dime-nzija je poja~ana kadrovima urbane jezgre na{eg Bi{}ai prostora Galerije Muzeja USK, koji se odli~no uklapa-

ju u pri~u.

Nova imena biha}ke scene

Bend 100%

Novi video spot “Sunganzing”

Febbo - Dijete Sunca

Publici su se predstavili singlom“Ostani kraj mene”, koji su promovi-rali u novootvorenom biha}komKlubu “FOX” u naselju Harmani

“Spreman sam na sve”

Realizacija video-spota povjerena jemladim snagama 037TV: Irnesu âvki}u iInesu [abi}u. âvki} se i ovoga puta do-

kazao kao vrhunski majstor postprodukcije.

Album “Spreman sam na sve” snimljen je u Novom Mestu u Slovenijiu studiju GPM 2 i na njemu se nalazi 11 pjesama. Autor deset numera je Goran Pr{i} - Masni, jedanaestu “Godine lude”, potpisuje Bi{}aninMirzad Pervani} - Migos.

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda20.10.2011. - 27.10.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a

MARKOVI]

Ljubav: Pripazite ovih dana jer vam nemirni crv u glavi ne}e dati ba{ mira. Mogli biste se uval-iti u nevolje s partnerom zbog tajnih {aputanja

i porukica s jednom novom osobom. Neke odèlja koje imate ipak ne}ete mo}i ostvariti bez

posljedica po svoju stalnu vezu. Na dru{tvenom planubit }e promjena, ali da bi za vas one bile pozitivne,morat }ete prihvatiti neke nove ljude u svoj ìvot.Posao: Poslovno }ete biti pomalo ekscentri~ni, ali kao iuvijek bit }ete odgovorni. Nemojte dozvoliti svojim emoci- jama da vam se pretjerano upli}u u posao. Spremaju vamse i neke novosti za koje }ete morati pokazati strpljenje.Sve }e biti u redu, ali nemojte pucati na sitnicama.Zdravlje: Malo ste ugroèni svojom nervozom ali ne bitrebalo biti nikakvih problema.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Niste ba{ zadovoljni svojim ljubavnimìvotom. îni se kako je krajem ovog mjesecanajbolje za vas povu}i se u samo}u i razmotriti{to zapravo èlite od svog partnera. Poslije }e

vam biti puno lak{e donijeti potrebnu odluku. Poku{ajtepartneru pristupiti na diplomatski na~in, bez previ{e zahtjeva. Strpljenje }e vam se isplatiti iako to sad ne vidite.Posao: Privatni ìvot mogao bi vam malo patiti zbog poslovnih ambicija koje imate. Ostanite fleksibilni i pri-lagodljivi jer u poslovnom smislu bilo kakav problemne}e biti ba{ jednostavan. Neke stvari }ete morati uzetiu svoje ruke ako mislite da ne{to treba odraditi.Nemojte dozvoliti nikome da vas navodi svojom slatkor- je~ivo{}u. Slijedite svoje misli i instinkt.Zdravlje: Vi{e nego ikad, potrebne su vam pozitivne misli.

Ljubav: Naglasak na ljubavnom i privatnom ìvotunastavlja se i u ovom periodu. Mogu}e su ve}epromjene ~ak i dramati~ni preokreti odigrate liotvoreno svoje karte. Venera, va{ vladar, u inten-

zivnom i zavodljivom [korpionu utjecat }e na vas na na~in da}ete biti pohotniji nego ina~e. To bi vas moglo dovesti u nepri-liku s partnerom ako nije pored vas svake sekunde. Privla~nosts jednom osobom bit }e prejaka da biste odoljeli.Posao: Izgledno je pove}anje prihoda nekim dodatnim poslom ili

iznenadnim dobitkom na igrama na sre}u. Bit }ete vrlo dru{tvenii svojim sjajem }ete privla~iti ljude i na poslovnoj razini ne samoseksualnoj. Ako ste ambiciozniji, ovaj period vam se isplati riski-rati i pogurati neke svoje ideje i misli na poslu. Nemojte samozaboraviti da uz ve}a prava obi~no dolaze i ve}e obveze.Zdravlje: Spavajte vi{e.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Trenutni kaos koji je u va{em ìvotu uvod jeuspje{nom nastavku cijele godine. Nemojte samozanemarivati svoje unutarnje potrebe radi posla i sve}e biti u redu. Kad je ljubav u pitanju ne}ete mo}i svedràti pod kontrolom kako ste navikli, ljubav jedno-

stavno ne funkcionira na taj na~in. Zadajte sebi dnevnu rutinu uosobnom ìvotu i imat }ete vremena za uìvanje u plodovimarada, pogotovo ako imate nekoga za iste i podijeliti.

Posao: Prilike vam se niù pred nosom, ali morate biti odlu~nikoju }ete uzeti kako ne bi zalutali me|u beskrajnim opcijama. Ukomunikaciji nastojte biti {to otvoreniji i iskreniji. Nemojte koris-titi previ{e kratica jer bi one mogle biti uzrok nesporazuma ilo{ijeg poslovanja nego ste navikli. Kreativnost vam je poja~anapa se nemojte bojati iskoristiti je za unapre|enje posla.Zdravlje: Zbog poja~anog stresa mogli biste osjetiti promjenena bubrezima.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)Ljubav: Narednih dana morat }ete se malokontrolirati, jer vas Venera u va{em znaku~ini neumjerenima kad je u pitanju zadovol- javanje vlastitih potreba u bilo kojem smislu.

Imate potrebu za ve}om slobodom i neovisno{}ukoju ako ne izrazite na neki na~in ne}ete mo}i vi{ekontrolirati. Poku{ajte se dogovoriti s partnerom jer biste u protivnom mogli upropastiti ne{to lijepo {to

ste s te{kom mukom stvorili.Posao: Nije zlato sve {to sija. To je posebno istinitokad su u pitanju posao i nekretnine. Dinami~ni iagresivni Mars i Venera u o{trom [korpionu daju vamenergiju potrebnu da u~inite sve {to treba na pravina~in. Nemojte samo popustiti svojoj lakomosti izagristi na prvi mamac lake zarade. Nemojte zabo-raviti na ljude koji su bili uz vas i kad nije bilo ovako.Zdravlje: Sve je odli~no.

JARAC - (21.12. - 19.01.)Ljubav: Velike su {anse da }e se pozitivnoljubavno razdoblje i dalje nastaviti. Morat}ete se malo vi{e posvetiti svom l jubavnompartneru i bolje oslu{kivati {to vam govori,

ali ne}e biti nekih ve}ih problema ili trzavica.Komunikacija }e biti malo usporena pa }ete semorati malo vi{e osloniti na svoje slu{ala~ke sposob-nosti. Neke stvari zadrìte za sebe.Posao: Sunce u Vagi i Merkur koji se pridruìo Veneri

u [korpionu donose vam period u kojem bi vamnajbolje bilo dovr{iti sve poslove koje ste zapo~eli iostavili po strani. Posvetite se i sre|ivanju financija.Jupiter vam donosi pregr{t novih mogu}nosti, pogo-tovo kad su u pitanju u~enje i putovanja. Pripazitesamo kad su u pitanju ugovori.Zdravlje: Mogu}i problemi sa srcem i probavom.

Ljubav: Ovo je odli~no razdoblje za pobolj{a- vanje odnosa s voljenim osobama. Va{ vladar Merkur koji prati Veneru u [korpionu dat }e vam èlju za istraìvanjem romanti~nih prilika.

Svoje misli podijelite s ljudima koji vas razumiju. Neki odnjih mogli bi vam pomo}i na na~in koji ne moète niti

pretpostaviti. Budite iskreni.Posao: Ovo je pozitivno poslovno razdoblje u kojem }eteimati puno koristi, ali samo ako dobro zavrnete rukave.Pred vama se otvaraju neke kreativne mogu}nosti. Kad je novac u pitanju morat }ete biti malo pa`ljiviji. Provjeritedobro sve ugovore koje potpisujete jer su mogu}ezabune i nesporazumi koji bi se mogli obiti vama o le|a.Budite oprezni i vrijedni i nitko vam ne}e mo}i ni{ta lo{e.Zdravlje: Preventivno provjerite rad srca.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: U privatnom smislu, kona~no dolazido olak{anja. Neke stvari su se posloìle nasvoje mjesto i moète odahnuti. Trigon plan-

eta koji slijedi bit }e odli~an ljubavni poticaj za vas.Bit }e vam samo bolje, zato se sada moète kona~noopustiti i posvetiti sebi i svom fizi~kom izgledu.Mo`da biste mogli u kupovinu nekih novih krpica?Posao: Venera u [korpionu donosi vam zanimljivo raz-doblje za financije. Nemojte se povoditi uzre~icom "lako

do{lo, lako pro{lo". Ekstravagancija i bahatost ovaj put}e vam samo odmagati. Mars i Jupiter donose vam raz-doblje u kojem se morate posvetiti svojim vje{tinama teih bolje iskoristiti u poslovnom smislu. Morat }ete semalo promovirati ako èlite poslovno napredovati.Zdravlje: Mogu}e su prolazne glavobolje.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

Ljubav: Sunce koje dolazi do kraja Vagekona~no vam donosi vrijeme u kojem sebetrebate staviti ispred drugih. Budite maloponosni na sebe i svoja postignu}a. Obaveze

prema obitelji i voljenim osobama vjerojatno }e vasko~iti u tome, ali nemojte se dati lako. Ima vremenai za njih i za vas. Ono najva`nije je da budete iskreniprema sebi koliko god moète, tako }ete biti iskrenii prema drugima.Posao: Ako ste ulagali u svoje znanje i napredovali,

sada vam se to moè pokazati korisnim u poslovnomsmislu. Ne samo ovaj vikend, nego i naredne daneuìvat }ete u plodovima svog rada. Bilo bi idealnokad biste mogli oti}i na manji odmor i proìvjeti topunim plu}ima. Sigurno vam ne}e biti dosadno.Zdravlje: Mogli biste se osje}ati iscrpljeno i bezenergije.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Rasprave o novcu i seksu mogle bipokvariti va{ mali obiteljski raj. Svatko od part-nera èli najbolje onom drugom, ali gleda kroz

svoju prizmu dok ogromna planetarna energija kojadolazi u va{em smjeru podiè tenzije. Ako niste potpunoiskreni jedno prema drugome moglo bi do}i do nespo-razuma i sukoba. Jupiter je i dalje va{ an|eo za{titnik koji}e vam pomagati u komunikaciji. Vjerujte sebi i partneru.Posao: Slijedite svoj instinkt ~ak i kad vam se ~ini da vas vodi u krivom smjeru. Neke stvari nisu vam vidljive uovom trenutku, ali uskoro }e postati jasnije. Venera u[korpionu daje vam snage za istraìvanje nekih pravacana koje ranije ne biste niti pomi{ljali. Mogu}e su nekeiznenadne promjene pa budite spremni na razne opcije.Zdravlje: Potrebno vam je vi{e odmora i ljen~arenja.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Naglasak planeta na privatnom ìvotunastavlja se i narednih dana. Imate sna`nupotrebu za nekom promjenom i ve}om slo-

bodom. Zbog toga bi neki od vas mogli prekinuti i dugeozbiljne veze. Bit }ete napeti i ako je u pitanju po~etak nove veze. Ovo je vrijeme testiranja osobe s kojom ste.Budite prizemni i nemojte o~ekivati ~uda od drugih.Posao: Promjene na poslovnom planu koje su prijenajavljene sada bi se trebale po~eti realizirati. Iako vas

obi~no treba smirivati kad je posao u pitanju, ovaj putsamo naprijed! Dajte sve od sebe i zgrabite {to se moè.Pripazite na tro{kove koje imate. îni se kako ste u zad-nje vrijeme skloniji ekscentri~nim zabavama koje izisku- ju puno vi{e novaca nego {to imate.Zdravlje: Pripazite malo na mokra}ne kanale.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Zbog va{eg djetinjastog pristupakojim svima mamite osmijeh na lice ne}e vam niti ovaj vikend nedostajati oboàvate-

lja. Merkur i Venera u [korpionu dat }e vam nekolikoprilika za flertove zbog kojih }ete ostati bez pokojeno}i odmora. Prou~ite {to vam se nudi, neke od pri-lika mogle bi biti i dugoro~nije nego mislite.Posao: Trudite se susti}i promjene koje su krenule,ali idete krivim putem. Ne moète kontrolirati svakiaspekt koji se doga|a oko vas. To bi vas moglodovesti u probleme lo{ije komunikacije koji ipak imaju posljedice kad je posao u pitanju. Neke stvarii spoznaje }ete morati zadràti za sebe bez obzirakoliko rado biste se pohvalili pred drugima.Zdravlje: Pripazite {to jedete.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Jesen je stigla a sa njom i hladnije vrijemesa velikim oscilacijama u dnevnim tempera-turama {to je pogodno za viruse prehlade igripe. Kako bi se za{titili neophodno je da usvakodnevne obroke uvrstimo i neke nami-rnice koje daju dodatnu snagu. Evo nekolikosavjeta {ta moète da uradite za sebe da ne biste “pali u krevet”. Svjeè namirnice

Jedite {to vi{e svjeìh namirnica u kojima ima minerala i vitam-ina. Vitamini A, B6, C i minerali cink, gvo`|e, selen su klju~ni za ja~anje imunosistema. U sezoni gripa unosite dodatnu dozudodataka ishrani, posebno vitamin C.

Bijeli lukBijeli luk je poznat po svom antibakterijskom i antivirusnomdejstvu i moè da bude odli~na prevencija. Dnevno bi trebalouzeti dvij ~esna sirovog bijelog luka, a da biste izbjegli zadah,isjecite ~esnu na sitne komadi}e i progutajte sa vodom ili sabiljnim ~ajem. Poslije toga uzmite malo svjeèg per{una.

Pe~urke Tu su i pe~urke za koje je dokazano da pove}avaju proizvodnju iaktivnost bijelih krvnih zrnaca, {to vam pove}ava {anse da seizborite s infekcijama. Iako su i pe~urke koje se naj~e{}e koristekod nas tako|e zdrave, preporu~uje se da ih zamijenite {itake ilimaitake vrstom.

Crni ~aj

Svoj imunitet }ete oja~ati i ako svako jutro zapo~nete {oljicomcrnog ~aja. Istraìvanje sprovedeno na Harvardu je potvrdilo za-cjeljuju}a svojstva ovog napitka. Naime, ljudi koji su pili pet {olji-ca crnog ~aja dnevno u periodu od dvije nedjelje su u organiz-mu imali deset puta ve}u dozu interferona (koji pomaè da setijelo izbori protiv nazeba i virusa) od onih koji nisu pili ~aj.Istraìva~i pretpostavljaju da zeleni ~aj ima iste efekte.

Vje`beDodatnu snagu va{em imunosistemu da}e i redovno vje`banje.Od 30 do 60 minuta dnevno je dovoljno. Otkriveno je da ljudikoji redovno {etaju 12 nedjelja imaju upola manje nazeba iupala grla od onih koji su fizi~ki manje aktivni. Pored toga, vje`banje umanjuje stres i {tetne efekte koje on ima na na{odbrambeni sistem. Procijenjeno je da je oko 90 odsto bolestipovezano sa stresom. Ipak, ne pretjerujte! Previ{e vje`banjamoè da ima kontraefekat. Ako vje`bate duè od 90 minutasvakodnevno bi}ete podlo`niji virusu gripa.

San

Dovoljno kvalitetnog sna tokom no}i je klju~no za punjenje bate-rija, a samim tim i ja~anje imunosistema. Umorno tijelo nemadovoljno snage da se izbori s infekcijom. Uz osam sati kvalitetnog sna, va{ organizam }e biti spreman da se suo~i s novim danom.

HigijenaZadnje, ali mo`da i najva`nije je da redovno perete ruke toplom vodom i sapunom i da izbjegavate da dodirujete usta, nos i o~i.

Za{titite se od gripe

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godinemali oglasi20

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom

Telefon: 062/857-049.

Iznajmuljem jednosoban stan za studente s centralnim grijanjem i posebnim ulazom.Telefon: 061/068-588. Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe za studente s vlastitim WC-om;

telefon: 061/239-170. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;

super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu ili

studente; GSM: 061/982-842 Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u uèm centru grada Biha}a;

telefon: 061/394-323. Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26

(u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

Prodajem drvenu stolariju s griljama "mediteran"; {est dvokrilnih prozora, dvoja balkonskadvokrilna i jedna jednokrilna vrata; cijena po dogovoru; telefon: 061/270-784.

U Rip~u prodajem devastiranu ku}u sa velikim dvori{tem te odvojenu njivu... Telefon: 052/216-373. POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm. Informacije na

GSM: 061/526-476. Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348. Prodajem Volkswagen Golf3, 1.6 ccm, benzinac, 1997. godi{te; registrovan do jula 2012.

godine; u dobrom stanju, crna boja, {iber, aluminijske felge 15 cola, cijena 6.000 KM;telefon: 062/237-755.

Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Veoma povoljno prodajem SONY PSP 3004-PB Piano black, posljednja serija.

Telefon 062/500-805. Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan do juna

2012. godine; telefon: 063/001-383. Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim guma-

ma; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon: 063/001-383. Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima, ABS,

veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena 5.500 KM. Telefon: 061/486-702. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine 1725

metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373. Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347. Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, pogodan za poslovni prostor-prizemlje.

GSM: 063/384-623. Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-977 i

(037) 312-298. Prodajem zemlju u malom Zalo ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM;

telefon: (037) 222-709. Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarsku literatu-

ru; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982. Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;

telefon: 061/074-660

Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek uvezena,registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968. Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367. Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija uredna;

Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo; GSM: 061/414-542. Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; telefon: 062/524-968. Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,

Ekonomske i Medicinske {kole {kole. Telefon: 062/753-808. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dva

zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. Prodajem ku}u s tri etaè, iza MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grija-

nje; namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa gara-

ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665. Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste (kod Bushela); s poslovnim prostorom, pogodno za

trgovinu gra|evinskim materijalom; telefoni: 070/227-250, 062/394-996, 061/137-556. Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115. Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Prodajem motor za gara`na vrata s daljinskim, marke "Einhell", nov, jo{ zapakovan, cijena 200

KM; pa{e za sva standardna vrata; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120

cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952. Prodajem TV "Samsung"; ekran 52 cm; ispravan; cijena 100 KM; GSM: 065/769-242.

Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:061/394-494 i 061/604-024.

POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stanOzimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461.

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m 2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke;

cijena 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom; telefon: 065/769-242. Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu; papiri

uredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili 00385/99-682-2766. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem harmoniku i mu{ki bicikl 28-icu GSM: 062/142-767. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo;

telefon: 062/524-968. Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; benzin - plin, klima,

dalji-nski; benzin-plin (100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968. Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;

GSM: 065/769-242. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stanica);

GSM: 061/074-653. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781. Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000 metara

kvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; moè i zamjena za manji uz doplatu.

GSM: 066/647-989. Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938. Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena po

dogovoru; telefon: 062/710-274.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}, Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

PRODAJA

IZNAJMLJUJEM

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%. Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)Krupska bb, 77000 Biha}

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bile obja- vljene u narednom broju. Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


sport 2120.10.2011.godine

Odli~an start sezone za ko{arka{e - invalide iz Biha}a.U prvom kolu bosanskohercegova~kog prvenstva suzabiljeìli pobjedu protiv Zmaja iz Grada~ca rezultatom76:69. Bi{}ani su do nedosti`ne prednosti stigli u zad-njem periodu igre, kada su se posebno istakli Kozlica iRekanovi}.Za KIK Una Sana Biha} su igrali: Alaga Pa{i}, Ilijaz

Veladì}, Hasan [ari}, Rifat Kozlica, Midhad êlebi},

Armin Aziraj, Haris Hasanagi}, Adnan [e~i}, Amirôli}, Ramo Rekanovi}, Sabahaudin [u{njar, Nermin Voji} i Ahmet âu{evi}.Za gostuju}i tim nastupili su: Arnel Muli}, DamirBabaji}, Senad Kuni}, Osman Jahi}, MuhamedHalilovi}, Enes Kamberovi} i Edis Im{irovi}.Listu strijelaca u doma}em rosteru predvodio je Kozlicas 22 poena. Rekanovi} je ubacio 14, dok je Aziraj uta-kmicu zavr{io s dvanaest uba~aja. U gostuju}oj ekipiistakli su se Im{irovi} s 26 i Kamberovi} s 22 uba~enako{a..Biha}ki sastav je uvodnom pobjedom najavio sezonu, ukojoj je planiran rezultatski iskorak u odnosu naprethodne godine.

Bi{}anin Mirza Omerdi} nadja~ao je konkurenciju naMe|unarodnom turniru “Pokal Kopra” u Sloveniji.Osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji mla|ih kade-ta, dok su Kenan Alivuk, Benjamin Kahri} i Alma Pajali}osvojili bronzane medalje. Hana Pajali} i Almin

Okanovi} su poraèni u borbama za odli~ja.Kvalitetu takmi~enja u Koprupotvr|uje 420 takmi~ara izsedam evropskih dràvaSlovenije, Hrvatske, Srbije,

Austrije, Italije, Francuske iBosne i Hercegovine. Uspje{nisu bili i stariji ~lanovi Judokluba Una. Oni su na “ZagrebOpenu” zabiljeìli respekta-bilne rezultate. Ponovo se istakao Harun Sadikovi}.Sadikovi} je u konkurenciji kadeta, preko 90 kilograma,osvojio srebrenu medalju. U polufinalu je pobijediofavorizovanog predstavnika Slovenije, no finalna borba

je pripala doma}em takmi~aru iz Zagreba. ElvirRahmanovi} i Haris Tuti} su osvojili peta mjesta.Na ovom takmi~enju nadmetalo se 627 takmi~ara iz 53

kluba.Najbolji mladi dùdisti iz Austrije, Slova~ke, Ma|arske,Rumunije, Bugarske, Slovenije, Srbije, BiH i Hrvatskesu se na ovom turniru pripremali za predstoje}u evro-psku smotru najboljih.

Prvenstvo BiH za ko{arka{e - invalide

Novi uspjesi biha}kih dùdista

@enski odbojka{ki klub Biha}-Preminger je upisao drugu ovose-zonsku pobjedu. U tre}em koluPremijer lige Bosne i Hercegovinetim Zlatana Ibuki}a s maksimalnih3:0 je bio bolji od Hercegovca.Razlika u kvaliteti demonstrirana

je kroz sva tri seta 25:14, 25:12 i25:8. U redovima biha}kog timanajuspje{nije su bile Ajsela Binjo{ iMeliha Dàfi}.

Biha}ke “studentice” su domini-rale tokom cijelog me~a, pa su pri-liku dobile i mla|e igra~ice.Premijerliga{ku tabelu s maksi-malnim u~inkom predvodeJedinstvo iz Br~kog i grada~a~kaKula. Bi{}anke su na tre}em mjes-tu sa {est osvojenih bodova. Uidu}em kolu biha}ke odbojka{icegostuju kod Gacka.U vikendu iza nas kadetkinjeBiha}-Premingera su igrale dvijeprijateljske utakmice sa @enskimodbojka{kim klubom Kozara izGradi{ke. Go{}e su u prvoj utak-

mici trijumfovale s maksimalnih3:0, dok su mlade Bi{}ankeuzvratile pobjedom 3:2.Biha}kim odbojka{ima ne ide ba{tako dobro. U utakmici tre}eg

kola poraèni su od Olova. Gostisu slavili bez izgubljenog seta.Neizvjesne setove, iskusniji timOlova rije{io je s 25:23, 25:19 i25:23. Za biha}ki tim su nastupiliFajkovi}, Selmanovi}, Karabego-

vi}, Ze}irovi}, Jahi}, Omerdi},

Zap~evi}, Bregar, ]emalovi},Fatki} i Pirali}.Najbolji u redovima gostuju}egtima bili su Mujezinovi} i Kazi}.Gostuju}i strateg Kazafer Alikadi}

istakao je va`nost pobjede uBiha}u, budu}i da je upravo ovogostovanje ozna~io kao jedno odnajneugodnijih. Ne{to slabiji startBiha}a opravdan je jo{ uvijek nekompletiranim igra~kim ka-drom.

Mia Ribi} {estogodi{nja Kladu-{anka osvojila je dva prvenstvaHrvatske u moto krosu i superkrosu za 2011. godinu. Od ukup-no odrànih 14 utrka, u deset jebila najbolja.Suparnici iz njezine klase su stari-

ji dje~aci. Pored toga {to niè pobjede unutar svoje klase, ~esto pob- jedi i voza~e iz klase 65 kubika,koji u prosijeku imaju 11 godina.Svojom neustra{ivom vo`njomodu{evila je gledaoce {irom

Hrvatske i ve} ima svoje fanove.Novinari Miu u Hrvatskoj zovusr~ana, hrabra, neustra{ivadjevoj~ica i prognoziraju joj blis-tavu budu}nost.

Nesvakida{nje da jedna djevo- j~ica, koja je tek krenula u prvirazred devetogodi{nje {kole ost-

varuje takve rezultate. Mia je prviput sjela na motor s nenavr{ene~etiri godine.

Odbojka{ki vikend

Biha}-Preminger u vrhu

Pobjeda Una - Sane

Mirza Omerdi} osvojio “Pokal Kopra” Uspje{ni su bili i stariji ~lanoviJudo kluba Una. Oni su na “ZagrebOpenu” zabiljeìli respektabilnerezultate. Ponovo se istakaoHarun Sadikovi}.

Kladu{anka Mia Ribi} budu}a {ampionkaDeset pobjeda {estogodi{nje djevoj~ice

Premijerliga{ku tabelu s maksimalnim u~inkom predvode Jedinstvo izBr~kog i Kula Grada~ac. Bi{}anke su na tre}em mjestu sa {est osvojenih bodova. U idu}em kolu biha}ke odbojka{ice su go{}e Gacka.

Tabela Premijer lige BiHza odbojka{ice

1. Jedinstvo 3 3 0 9:0 92. Kula Grada~ac 2 2 0 6:1 63. Biha} - Preminger 3 2 1 7:3 64. Modri~a 3 2 1 6:4 6

5. Jahorina 2 2 0 6:2 56. Gacko 2 1 1 5:4 47. Radnik 3 1 2 5:7 38. He Na Drini 2 0 2 1:6 09. Mladost 3 0 3 0:9 0

10. Hercegovac 3 0 3 0:9 0

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


20.10.2011.godinesport22

Va`na pobjeda “crveno -bijelih” protiv jednog odnajboljih prvoliga{kih timo-

va. @elja za pobjedom iraspoloèni ~uvar mreè, bilisu presudni faktori u subo-

tnjoj utakmici. Dopadljivaprezentacija gostiju, ostala jeu sjeni neefikasnosti ofanzi-

vnog reda.Kreatori najboljih {ansi nastartu utakmice bili su FelixSidono, Galin i Toromano-

vi}. Gosti su zaprijetili ve} usedmoj minuti, no Kera-novi} je bolji od Jusufba-{i}a. Glavni arbitar je pre-strogim kriterijem uticao nakvalitetu utakmice. Zabilje-ìli smo devet ùtih i jedancrveni karton.Tridestetprvi minut donosi

jo{ jedan ogled Jusufba{i}a iKeranovi}a. Ishod isti, ba{kao i u sedmoj minuti.Sa~uvav{i mreù netaknutom,biha}ka “jedinica” zasluìla jenajvi{u ocjenu za pojedina~nuizvedbu. Proma{aje gostiju kaznio

je “vezista” Samuel Gomis.Prvijenac u dresu biha}kog tima.Drugo poluvrijeme, proma{ajemotvara Edin Sejdi}. Gosti su jo{opasniji, no Keranovi} je nesa-

vladiv. Najbolji prvoliga{ki golmankvalitetu je potvrdio i u 74. minu-ti, jo{ jednom izvrsnom interve-ncijom.Jedinstvo je sa~uvalo prednost,

iako je posljednjih deset minutaigralo bez “pocrvenjelog” Sejdi}a.Cazinska Krajina je poraèna odBratstva rezultatom 3:0, dok jeKraji{nik uzeo bod na gostovanju

kod Famos SA[K-a. Utakmica jezavr{ena bez golova. U vikendupred nama na rasporedu je prviovosezonski kraji{ki derbi izme|uKrajine i Jedinstva.

Ekipa Denisa Sadiko- vi}a derbi ~eka na 14.poziciji. Posebnostovog kraji{kog derbijasu prvotimci oba klu-ba koji su u pretho-

dnim sezonama mije-njali timske dresove.Tako }e se Jedinstvu usubotu suprotstavitiHalilovi} i Treji}, kojisu u proteklim sezona-ma igrali podnobori}a.

Vezni red Jedinstvapredvodi Adis Dàfe-rovi}, prije dvije go-dine nezamjenjivi~lan idealne jedanae-storke prvoliga{a iz

Velike Kladu{e. Una-zad nekoliko godina,

duele ova dva timakarakteri{u pobjededoma}ina i zavidan

navija~ki ambijent. Prema pla-smanu ovogodi{nji me~, s ulo-gom favorita ~eka Jedinstvo, aposebna pa`nja je usmjerena katribinama.

Prva nogometna liga Federacije BiH

Keranovi} spasio bodove

Cazinska Krajina je poraèna od Bratstva rezultatom 3:0, dok jeKraji{nik uzeo bod na gostovanju kod Famos SA[K-a. Utakmica jezavr{ena bez golova. U vikendu pred nama na rasporedu je prvi ovose-zonski kraji{ki derbi izme|u Kraji{nika i Jedinstva.

Tabela1. FK Rudar Kakanj 10 5 3 2 14 : 11 182. FK Krajina Cazin 10 5 3 2 11 : 8 183. NK âpljina 10 5 2 3 14 : 9 174. NK Bratstvo 10 5 1 4 19 : 10 165. NK Omladinac 10 5 1 4 14 : 19 16

6. Famos SA[K 10 4 3 3 13 : 11 157. FK Gradina 10 5 0 5 18 : 17 158. NK Ora{je 10 5 0 5 14 : 13 159. FK Gora`de 10 5 0 5 17 : 20 15

10. NK Jedinstvo 10 4 2 4 16 : 16 1411. HNK Branitelj 10 4 2 4 11 : 13 1412. FK Budu}nost B. 9 4 1 4 9 : 10 1313. NK Iskra 10 3 3 4 11 : 13 1214. FK Kraji{nik 10 3 2 5 10 : 11 1115. NK Vitez 10 2 4 4 13 : 13 1016. FK UNIS 9 1 1 7 6 : 16 4

10. koloJedinstvo âpljina 1:0Iskra Gradina 1:0UNIS Budu}nost —-:—-Rudar K. Vitez 2:2F-SA[K Kraji{nik 0:0

Bratstvo Krajina 3:0Omladinac Gora`de 3:2Branitelj Ora{je 1:2

11. koloKrajina BraniteljKraji{nik JedinstvoGora`de BratstvoVitez OmladinacOra{je F-SA[K

âpljina UNISBudu}nost IskraGradina Rudar K.

Podgrme~ iz Sanskog Mosta je i nakon sedmog drugoli-ga{kog vikenda na liderskojpoziciji. Sanjani su prethodnog

vikenda bili bolji od Vla{i}a s 2:1. Maestral je s mini-malnih 1:0 ispratio Mladost iz Vrnogra~a. Vrnogra~anisu igrali bez nekoliko standardnih prvotimaca, {to sudoma}i iskoristili za upisivanje va`nih bodova u borbiza opstanak.

Sloga iz Bosanske Otoke ne uspijeva na}i izlaz iz rezul-tatske krize. Tim iz Bosanske Otoke, nakon odli~nogstarta, nanizao je tri kola bez pobjede. Ovaj put suporaèni od Viteza s 2:0. Najuvjerljiviji trijumf ubiljeìla

je Una iz Kulen Vakufa. Dujmovi}, Mehadì} i dru{tvosa 6:1 nadvisili su nogometa{e Klju~a.

Vitez iz Buìma se bez bodova vratio iz Jajca. Jajce jepobijedilo s 3:1. Mladost Polje nastavlja s dobrim parti-

jama. Nogometa{i iz Polja su bili bolji od Bratstva.Kona~ni ishod 2:1. Ovim bodovima Mladost se u~vrsti-

la u gornjem dijelu tabele, dok je Bratstvo ostalo u“opasnoj” zoni.Na tabeli vodi Podgrme~ iz Sanskog Mosta sa 19 bodo-

va. Slijedi ga Vitez s dva boda manje, dok je na tre}emmjestu Sloga iz Bosanske Otoke sa 14 osvojenih bodo-

va. Mladost iz Vrnogra~a ima samo 4 osvojena boda,ba{ kao i Bratstvo Bosanske Krupe. “Fenjera{ka” pozici-

ja nakon sedmog drugoliga{kog vikenda pripadaKlju~u.

Biha}ki malonogometa{i su odigrali i {esto koloop}inske lige. Ekipa Boca Yuniors je i dalje bezporaza. U vikendu iza nas je upisana pobjeda protiv Malonogometnog kluba Mini Dnevnik. Derbi jeokon~an rezultatom 3:1.

Dje~aci sa Une su upisali sigurnu pobjedu protiv MNK Kaiser. Pro{i}i su bili bolji od âvkunovi}a, dok

je Internazionale s 4:2 nadigrao Bistro. Iznena|enje je poraz Malonogometnog kluba Beton.

Druga liga Federacije BiH u nogometu

Najuvjerljivijitrijumf ubiljeìla je Una iz Kulen Vakufa. Dujmovi},Mehadì} idru{tvo sa 6:1nadvisili nogome-ta{e Klju~a

Podgrme~bez poraza

Rezultati 7. kola

Maestral 95 - Mladost D.S. 1:0,FK Vitez - Sloga 2:0,Una - Klju~ 6:1,Podgrme~ - Vla{i} 2:1,Jajce - Vitez Buìm 3:1,Mladost Polje - Bratstvo 2:1

Parovi 8. kola:

Mladost D.S. - Una,Vitez Buìm - Vla{i},Klju~ - Podgrme~,Sloga - Maestral 95,Bratstvo - FK Vitez,Jajce - Mladost Polje.

Malonogometna liga op}ine Biha}

Nepobjediva ekipaBoca Yuniors

Rezultati 6. kola

Bezobrazni Karcinom~i} - mojUSK.ba 3:5PVC Dàja & Caffe Blic - Mladost KT 0:3Kendi} promet & Caffe 5

- MNK Beton / BISCANI.NET 5:2MNK Kaiser - Dje~aci sa Une 2:6MNK Mini Dnevnik - Boca Juniors 1:3Bistro Biha} - MNK Internacionale 2:4MNK Pro{i}i - âvkunovi} Biha} 3:2

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


sport 2320.10.2011.godine

Ponovo Portugal! Je li vrije-me za osvetu ili }e nas po drugiput Portugalci zaustaviti naputu ka toliko èljenom veli-kom takmi~enju? Po obi~aju,sre}a nije bila saputnik Bosa-

ncima i Hercegovcima, pa smoi u ovogodi{njem baraù dobiliobjektivno najja~eg protivnika.Hrvatska }e na megdan Turci-ma, ê{ka Republika igra pro-tiv Crne Gore, dok je najne-atraktivniji par Republika Irska- Estonija. Nerado se sje}amobaraà za Svjetsko prvenstvo uJu`noafri~koj Republici, kada je“evropski Brazil”, bez prve zvi-

jezde Christiana Ronalda, sla- vio dvije minimalne pobjede.Sada je jo{ bolnija kra|a [kotaThompsona, kojem su u strahuod evropskog nogometnog“kralja” Michela Platinija bile

velike o~i, pa je na{ {esnaeste-rac produìo na sedamnaestmetara i poklonio Nasriju

jedanaesterac.Ne bojimo se mi Portugalaca!

Imamo svoje adute i vjeru u“Zmajeve”. Ipak, kako ravno-du{an biti, na spomen ovihimena: Cristiano Ronaldo,Nani, Coentrao, Pepe, Bruno

Alves, Meireles... Vjerovatno,

kvalitetniji igra~ki kadar i odonog, kojim raspolaù “Galskipijetlovi”.

Vi{e ne moèmo zanemariti niuticaj evropskih nogometnih

velikana, kakav je sigurnoPortugal. Bojati se je nekognovog Thompsona! Brinu nas ibrojni ùti kartoni, koji teretegotovo sve na{e najboljenogometa{e. Ba{ zbog toga,Papac i Pandà ne}e igrati prvuutakmicu u Zenici 11. ili 12.novembra. Povrije|eni Mujdàtako|er ne}e biti na raspola-ganju selektoru Su{i}u.U opasnosti pred revan{, 15.

novembra u Lisabonu, sukapiten Emir Spahi}, Rahimi},Zahirovi}, Maleti}, Ibi{evi},[tili} i Senad Luli}. Navija~iprièljkuju povratak Hasana

Salihamidì}a i Safeta Nada-revi}a. Naàlost, “Bracu” sigu-rno ne}emo vi{e vidjeti me|u“Zmajevima”, budu}i da seodrekao bosanskohercegova-~kog dràvljanstva.

Nisu Portugalci ono {to su biliprije nekoliko godina. Recimou ovom kvalifikacionom ciklu-su nisu uspjeli pobijediti Da-nsku. S ne tako posebnomo}nim Dancima remizirali suu Lisabonu, dok su u odlu~u-

ju}em susretu za prvo mjesto uKopenhagenu poraèni 2:0.Bod im je otkinula i Norve{ka,a Island je postigao ~ak tri golau Lisabonu...S du`nim po{tovanjem ~ekamoduele baraà, no kako re~eselektor Safet Su{i}, nije ovo

vi{e onaj tim, koji je izgubio odPortugala. Sada smo zreliji,

iskusniji i vi{e gladni uspjeha.Spremni smo za druga~ijiishod! Ukrajina i Poljska ~ekajuDèku i druìnu.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Optimisti~ni pred bara`

Ne bojimo se mi Portugalaca! Ne bojimo se mi Portugalaca! Imamosvoje adute i vjeru u “Zmajeve”. Ipak, kakoravnodu{an biti, na spomen ovih imena:Cristiano Ronaldo, Nani, Coentrao, Pepe,Bruno Alves, Meireles...

8/3/2019 037 Plus [broj 87, 20.10.2011]


Prije nekoliko godina u bo-lnici sam nai{ao na dirljivuscenu. Oko kreveta jednedjevoj~ice koja je patila odrijetke bolesti stajali su njeniroditelji i samo malo starijibrat. Jedina {ansa za njen opo-ravak bila je transfuzija krvi i tood njenog brata koji je nekim~udom preìvio istu bolest. Unjegovoj krvi razvila su se anti-tijela potrebna za borbu protiv

opake bolesti. Doktor je poku-{ao stru~no objasniti dje~akunastalu situaciju i na kraju gaupita je li spreman dati krv svo-

joj sestri. Oklijevao je samotren, da duboko uzdahne, tekratko rekao: “Naravno, ako }eto spasiti moju sestru.” Na po~etku transfuzije, dok jeleào kraj svoje sestre, dje~ak se smije{io kao i svi mi. Njeniobrazi polako su dobijali

prirodnu boju. On jeiznenada po~eo blijediti,a i nestao mu je osmijehs lica. Odjednom seokrenu doktoru i nervo-zno ga upita: “Ho}u li jaodmah po~eti umirati?” Jadni dje~ak pogre{no jerazumio doktora, pa je

pomislio da mora dati svusvoju krv zbog ~ega }e umrijeti.I pored toga bez razmi{ljanja jepristao.Ova lijepa pri~a posve}ena jedobrovoljnim darivaocima, aposebno mom kom{iji Mlade-nu Kova~i}u koji vi{e ne}edavati krv. Radio je to ~etrdeseti jednu godinu, ta~no 113 puta.Priroda je kriva, nakon navr{e-nih 65 godina ìvota vi{e ne

moè biti dobrovoljni dari-

valac. Nikad nije bolovao ismatra da je darivanje jedan odglavnih razloga.Na{e tijelo je dobro izbalansir-ani stroj i stalno je u ravnoteì,pri~a Mladen. Oduzimanjemtri do pet decilitara krvi taravnoteà se poremeti i tijelo}e pokrenuti mehanizme dastanje vrati u ravnoteù.Nastoji da hiperprodukcijomkrvnih zrnaca i plazme nadok-

nadi izgubljenu krv. Nakon parsedmica ili mjeseci tijelo sezasiti, pa ispo~etka. Neosje}am se kao ovisnik.Nedostaja}e mi onaj topliosje}aj da sam u~inio ne{todobro tog dana.I onaj keks koji daju kasni-

je,.. mmm... Malo {ale zamog kom{iju koji je i sam

veliki {aljivdìja.Halid ALIJAGI]

Mladen Kova~i}, dobrovoljni darivalac krvi po 113. put

A onaj keks koji daju kasnije... mmm Biologija je kriva,nakon navr{enih 65godina ìvota vi{e nemoè biti dobrovoljnidarivalac Nikad nije bolovao ismatra da je dariva-nje jedan od glavnihrazloga

Nedostaja}e mionaj topli osje}aj dasam u~inio ne{todobro tog dana

Documents

037 Plus [broj 87, 20.10.2011]