037 Plus [broj 3, 11.3.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-3-1132010 1/24

11.03.2010.godine

Ponièni platama

Ljekari u USK-unajavljuju {trajk

Zimske “radosti” bez kraja

Nesta{luci babe MartePorukeBabi uzatvor

Kako je i za{to formiranaHandàr divizija

Handàr divizija

- (ne)dovr{ena pri~a (2)

Odbojka{iceBiha}a i dalje

bez poraza

Sport

str. 6. i 7.

Biha} • êtvrtak, 11.03.2010. • Broj 3 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

! Zahtjev ljekara je da se utvrde plate u rasponu od 1.500 do2.000 konvertibilnih maraka. Vladi dat rok od osam dana, a akone bude rje{enja slijedi {trajk str. 3.

str. 9.

str. 22.

! Kad god ovako zatrpa«bijeli» Kraji{nici se sjetepisma svog zemljaka koji jenakon rata svoju ìvotnu

pri~unastavio uKanadi.

U najkra}im crtama re~eno,

idili~nu sliku novog krajaneprestano padanje snijegai jedna grtalica, na{emKraj{i zimske radosti pretvo-rili su u zimske gadosti.Jednak efekat ovih su danaizazvali nesta{luci babaMarte. Svi se pitaju {ta jena snazi: globalno zatoplje-nje ili ledeno doba? Bi}esvega, kaù meteorolozi, ito ve} ovog vikenda. H.A.

Otvoreno: Rifat Doli}

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine11.03.2010.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICAUl. Krupska bb77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

DTP: Hilmija HRNJI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE d.o.o.Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 eura plus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

Dilajla OBAJDIN

! Glava je zaboljela jednogstranog diplomatu ve} odpomisli kako }e, nakonpovratka iz USK, sro~itiizvje{taj o politi~koj situaciji uovom dijelu BiH.Nakon razgovora sapoliti~arima u USK ostao jenemalo zbunjen ko ovdje skim pregovara, kako se dogo-

vara, ko je ljevica, ko desnica,ko centar?Ovako na{a svakodnevicaizgleda u o~ima drugih.Politi~ka zavrzlama kakve seu politi~koj praksi rijetko

susre}u. Tako je to pod ovimkomadom politi~kog neba.Sve parlamentarne strankeponovo su odaslale pozive zapoliti~ki dijalog. Svi suotvoreni za pregovore. Svièle stabilizirati kantonalnu

vlast prije nego im isteknemandat u oktobru. Gdje jeUSK danas, gledano brojka-ma i mjereno novcem, najbo-lja je ilustracija tvrdnje {ta sezbiva onima koji se sva|aju.Od milijardu i 747 milionamaraka federalnog budèta uovoj godini za USK je pred-

vi|eno samo 12 miliona

MMF-ovih sredstava. Nimarka vi{e.

A {ta kaù brojke o povoljnimkreditima Razvojne banke?Od 200 miliona u dvijegodine u ovaj kraj plasirano

je 2,9.Sve to dok na{i politi~ari pre-govaraju. Gra|ani, ve}inakoju politika ne hrani, laganoodbrojavaju. U oktobru }eolovku u ruku, pa pravacglasa~ko mjesto i glas u kuti-

ju. Pa }emo vidjeti kog }eonda zaboljeti glava.

Kafetinne pomaè

! Vlada USK napokon je usp-

jela odràti sjednicu, prvu u2010. godini. Na sjednici senije pojavio Senad Kajdi},ministar policije. Ostalih {estministara s pravom glasa,uklju~uju}i i dva ministra iz A-sda, Irfan Samardì} i Nada

Azinovi}, osigurali su kvorumza rad. Isklju~ili su, ipak,kadrovska pitanja o kojima jeodbio raspravljati ministarSamardì}, prema instrukcija-ma svoje stranke A-sda, svedok se ne formira skup{tinska

ve}ina. Vlada USK je poni{tila konkurs

za imenovanje kantonalnog

pravobranioca.Dèvad Lipova~a, prvi pred-loèni kandidat, s jednimglasom „za“ i pet „protiv“, nijepro{ao. Ministrica pravde Ma-rijana Vla{i} jedina je glasalaza Lipova~u, ina~e, nedavnosmijenjenog op}inskog pravo-branioca Bosanske Krupe.

Vla{i} se usprotivila glasanjuza drugog kandidata HimzuEzi}a, kantonalnog pravobran-ioca, kome je istekao mandat udecembru pro{le godine.Razlog za ovo leì u stalnimkonfliktnim situacijama, u

mandatu Ezi}a, uglavnom vezanim za njegova tuma~enja

kolektivnih ugovora {to je

posebno izazivalo revolt kodbudètskih korisnika. Konkursza pravobranioca bit }e ponovoraspisan, a za v.d. kantonalnogpravobranioca imenovana je

Aida \uli}, dosada{nja zamje-nica pravobranioca.Kako ministri iz A-sda nisuu~estvovali u raspravi o kadro-

vskim pitanjima na «~ekanju»su i dalje odluke o de{avanjimau i oko Kantonalne bolnice,kao i imenovanje v.d. direktoraKantonalnog fonda za bora~kupopulaciju.

•

Kadrovska pitanja “na ~ekanju” Vlada USK

Himzo Ezi}

Iako ali {to nije mogao prisustvovati 750. godi{njici i proslaviro|endana grada Biha}a, biv{i ameri~ki predsjednik Bil Klinton upismu, naslovljenom na~elniku Hamdiji Lipova~i, posredno je ~esti-tao Bi{}anima.- Ova godi{njica je impresivan momenat. Iako su Va{i gra|ani pro{likroz te{ke trenutke, imaju puno toga ~ime se mogu ponositi: zemljupredivnih prirodnih bogatstava, raznoliko stanovni{tvo i trajan

optimizam koji im je pomogao dasavladaju mnoge pote{koce i koji }eim bez sumnje pomo}i da realizirajusvoje snove za bolju budu}nost.

Kao {to znate, Va{a zemlja }e uvijek imati posebno mjesto u mom srcu.

Nadam se da moète prenijeti mojenajljep{e èlje Va{im gra|anima naovaj veliki dan i poèljeti im mnogouspjeha u nastavku izgradnjebudu}nosti koju oni i njihova djecaèle, stoji u pismu Bila Klintona.

Klinton ~estitao 750.godi{njicu Biha}a

! Austrijski ambasador u BiHdr. Donatus Koeck boravio jenekoliko dana na podru~juUnsko-sanskog kantona.Njegova ekselencija Koeck uBiha}u se susreo sa na~elni-kom Hamdijom Lipova~om.Lipova~a se posebno zahvalioambasadoru Koecku za svesrd-nu pomo} kod upu}ivanja nalije~enje Bi{}anke AlmeHadì}, kao i pomo}i austri-

jskog kontingenta EUFOR-a,

posebno zapovjednika Baira,prilikom transporta oboljeleLoredane Isi}, helikopteromEUFOR-a iz Biha}a u Klini~kicentar „Ko{evo“ u Sarajevo.

Ambasador Austrije tokomboravka u USK susreo se i sa[emsudinom Dedi}em, premi-

jerom USK-a, Refikom [ahi-novi}em, v.d. rektora Univer-ziteta u Biha}u i NerminomOgre{evi}em, na~elnikomCazina.

Austrijski ambasador u USK

! BiH je ispunila i posljednjiuslov iz Mape puta za liberali-zaciju viznog reìma odlukom

Vije}a ministara BiH dasjedi{te Direkcije za koordi-naciju policijskih tijela bude u

Sarajevu, a Agencije za pre- venciju korupcije i koordinaci- ju borbe protiv korupcije uIsto~nom Sarajevu, tezavr{etkom imenovanja u poli-cijskim tijelima.

Ispunjeni uslovi za ukidanje viza

! ^lanovi Privremene komisije za pripremu Prijedlogazakona o popisu stanovni{tva,doma}instava i stanova u BiH2011. godine usaglasili su seda rubrike koje se odnose na

vjersku, nacionalnu i jezi~ku

pripadnost ne}e biti obavezuju}e. Naime, izja{njavanje o vjerskoj i nacionalnoj pripad-nosti nije obavezuju}a pre-poruka Eurostata. Gra|anima}e se ostaviti mogu}nostizja{njavanja o tom pitanju.

Pripreme za popis stanovni{tva

! Predstavni~ki domParlamenta FederacijeBiH usvojio jeProgram rada VladeFBiH za 2010. godinuu kojem se navodi da}e djelovanja biti usm-

jereno na intenzivira-nje privrednog razvoja.

Dokument «kaè» da}e strate{ki pravcidjelovanja biti usm-

jereni i na zaustavlja-nje negativnih trendo-

va s posebnim foku-som na privatizaciju irestrukturisanje pre-duze}a, te na pove}a-

nje investicija, izvoza, konku-rentnosti privrede i zaposle-nosti, rastere}enje privrede,smanjenje stope sive ekonomi-

je, pove}anje ivotnog standa-rda i smanjenje siroma{tva.Me|u pravcima djelovanja je i

ja~anje unutra{nje dru{tvenestabilnosti FBiH.

Strate{ki pravci Vlade Federacije BiH

MustafaMujezinovi}

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine 7 dana 3

! Sjednica Vlade USK,odràna u utorak, prva u 2010.godini, nije dala odgovor – {ta}e kantonalna izvr{na vlastu~initi da razrije{i situaciju uKantonalnoj bolnici u Biha}u.

Vlada je zasjedala ali kvorumaza kadrovska pitanja nije bilo,

jer o tom, po instrukcijamapartije ne raspravljaju do dalj-njeg dva ministra iz A-sda.U pro{lom broju lista 037plusobjavili smo niz navoda o neza-

konitim radnjama koje su javnosti odlu~ili, preko medijaobjaviti, ~lanovi Upravnogodbora bolnice.

Podsje}amo, UO bolnice smije-nio je direktora Samira dr. Mu-minovi}a i imenovao vr{iteljadu`nosti Hilmiju dr. Sulji}a.

]utanje je znak...Iz Vlade USK-a stali su nastranu Muminovi}a, a politi~ki«ni{an» usmjerili u pravcupredsjednika i ~lana UO pri-marijusa Jusufa Botonji}a iIsmeta Kuri}a, vije}nika SDA uOp}inskom vije}u Biha}.U proteklih osam dana situaci-

ja se nije mnogo promijenila.Do primopredaje du`nosti di-rektora nije do{lo, a ni do ~e-kanog o~itovanja Vlade USK-a.Ismet Kuri} insistira da se o

navodima UO o nezakonitosti-

ma ~elni ljudi izvr{ne vlastimoraju izjasniti.- Ti navodi su preozbiljni da bise o njima {utjelo. Premijer i

ministri imaju obavezu da seo~ituju o navodima UO kojegsu oni imenovali da upravlja

bolnicom, s jasnim ovla{tenji-ma propisanim Statutom bol-nice i Zakonom o vladinim idrugim imenovanjima. Za{toniko ne èli javno govoriti o

digitalizaciji, plinovodu, na-bavci CT-a, nezakonitom kori-{tenju bolni~ke imovine, nepla-}anju doprinosa za zaposlene,napla}ivanju radnih mjesta po5000 i 10 000 KM, o nabavci,utro{ku i pravdanju lijekova...osvemu {to je Kantonalnu bol-nicu dovelo do prosja~kog{tapa i drì je u vrhu najko-rumpiranijih ustanova.

10 miliona razloga

Za{to se niko od onih koji sudu`ni skrbiti o bolnici neizja{njava Kuri} razlog vidi uinteresima pojedinaca.- Mnogo je razloga za to. Prvi jenastojanje da sve ostane kako

je bilo jer mnoge «krupne ribe»imaju od toga korist. Drugo,{to sam ve} pominjao, je velikikredit od 15 miliona KM, odkojih je 10 za Kantonalnu bo-lnicu i koji su unaprijed ras-pore|eni ko }e dobiti poslove.Zna~i deset je miliona razlogaza }utanje i da se ni{ta u bolni-ci ne mijenja, tvrdi ovaj ~lanUO.

Op}inski sud u Biha}u, ume|uvremenu, nije zavr{ioproceduru oko registracije ipriznavanja ovla{tenja v.d.direktoru Hilmiji Sulji}u.

Kuri} tvrdi da Samir Mumi-novi} nije nikad registriraosvoje mandate i od 2002.

godine je neovla{teni potpis-nik.Bolnica u Biha}u, unato~svemu, kod odgovornih, ostajena kraju dnevnog reda.

! Nezadovoljni, kako kaù, poniàvaju}im platama ljekari uUnsko-sanskom kantonu najavljuju {trajk. Organizovani ustrukovni sindikat od 22. novembra pro{le godine poku{avaju dase izbore za dostojanstven polo aj struke. Njihove plate se kre}uod 800 KM ljekara op{te prakse, do 1.300 KM plata specijalista.

Nije uspio ni najnoviji poku{aj. Upravni odbor Strukovnogsindikata, koji okuplja oko 300 ljekara, traìo je razgovor sa pre-mijerom i resornim ministrom. Razgovor je odràn, ali bez pre-mijera [emsudina Dedi}a. Od Mustafe Avdagi}a, ministra dobilisu obja{njenje da premijer Dedi} ne prisustvuje razgovorima«zbog ranije preuzetih obaveza».

Ministar je pogre{na adresa?«Koliko su nas ozbiljno shvatili pokazuje termin zakazanog sas-tanka: 8. mart u 14 sati», rekao je poslije sastanka dr. MirsadPuri}, iz Velike Kladu{e.Zahtjev ljekara da se utvrde nove plate u rasponu od 1.500 do

2.000 konvertibilnih maraka ministar Avdagi} kazao je da razu-mije. On èli dogovor, a ne {trajk. Me|utim, poru~io je kolegamakako je on «pogre{na adresa».

- Ljekari su dio problema zdravstva USK-a. U utvr|ivanju plata prva

stepenica su zdravstvene ustanove u kojima su zaposleni. Druga stepenica su Vlada i Zavod zdravstvenog osiguranja USK-a. Menad`menti zdravstvenih ustanova cijenu rada dogovaraju sa Zavodom zdravstvenog osiguranja. Koliko tu ima prostora za pove}anje plata treba da izra~unaju ustanove i te izra~une upute

prema kantonalnom ministarstvu. Problem koji je generiran 15 godina nemogu}e je rije{iti za mjesec-dva, rekao je Avdagi}.^lanovi Upravnog odbora SSLj USK-a nisu se zadovoljili mini-strovim razumijevanjem i obja{njenjem. Bilo je i povi{enih tono-

va i sastanak je prekinut bez zaklju~aka.

Razumijevanje nije dosta- Mi }emo na{e zahtjeve u pisanoj formi predati na protokol Vlade. Mi ne moèmo i ne}emo biti ra~unovo|e. Mi smo ljekari. Nadle`nim}emo dati rok od osam dana, a zbog ignorantskog stava, traìmo smjenu ministra Mustafe Avdagi}a, rekao je dr. Nedim Kurtagi},predsjednik Strukovnog sindikata ljekara USK.- Dosta nam je demagogije i «{uplje pri~e». Na{ problem nije od ju~e, ve} dvije godine poku{avamo da popravimo na{ poloàj. Osnivane su dvije radne grupe koje ni{ta nisu uradile, a dodijalo nam je dabudemo socijalni amortizer ovoj vlasti, kaè dr. Amir Muri}, izCazina. M.K./D.Ob.

Slu~aj Kantonalna bolnica

Bolnica na

kraju dnevnog reda! (Nastavljamopri~u o licu i nali~judoga|anja uKantonalnoj bolnici»dr. Irfan Ljubijanki}»u Biha}u iz ugla~lanova Upravnogodbora)

! U svim zahtjevima prema Federalnom ministarstvuzdravstva navedena je potreba za nabavkom monitoringana Koronarnoj jedinici za pra}enje vitalnih funkcija pacije-nata. To je prioritet, tvrdi primarijus Jusuf Botonji}, ali iako je provedena tenderska procedura karjem 2008. godine iodabran najbolji ponu|a~, do danas nabavka nijeralizirana. U bolni~kom biltenu monitoring se vodi kao

nabavljen.

Gdje je monitoring?

Poni eni platama

Ljekarinajavljuju {trajk! Zahtjev ljekara je da se utvrde nove plate urasponu od 1.500 do 2.000 konvertibilnih mara-ka. Vladi dat rok od osam dana, a ako ne buderje{enja slijedi {trajk

Ljekari nezadovoljni

Ho}e li se ponoviti {trajk u zdravstvu?

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godinepolitika4

! Politika i politikanstvo u SDA,koja stoji iza aktualne kantonalneizvr{ne vlasti, u potpunosti jeblokiralo ìvot u Unsko-sanskomkantonu. Ovo je najkra}i saètak

svega onoga {to se zbog katastro-falno lo{e ukupne situacije u kan-tonu u zadnje vrijeme pripisuje(do)sada{njem (ne)radu kanton-alnog premijera i ministara iz“njegovog kabineta”. Sa negativn-im predznakom o ovoj su “temi”na gotovo identi~an na~in govorilipredstavnici svih zna~ajnihbora~kih udruènja i saveza. Naisti na~in o nesposobnoj i nekom-

petentnoj Vladi Unsko-sanskogkantona govore predstavnici poli-ti~ke opozicije u redovima SDA poput Ismeta Kuri}a i JusufaBotonji}a.Biber po pilavu moglo bi biti sveono {to su na ra~un aktualneekonomske i politi~ke sitaucije uUnsko-sanskom kantonu na

odrànoj press konferenciji kazali~lanovi Kluba poslanika SDP-aFarko Hodì}, Mira Ljubijanki},Muhamed Dervi} i Mladen Loni}.Zajedni~ko u svim pojedina~nim

ocjenama gotovo ~etverogodi-{njeg (ne)rada kantonalne izvr{nei zakonodavne vlasti moglo bi sesaèti u konstataciju da nema ni

jedne oblasti (ministarskog reso-

ra) u kojoj je stanje barem na razi-ni onog zate~enog i naslije|enognakon oktobarskih op}ih izbora1996. godine.

Pet prioriteta

Vlade USK-a

Po oblastima bjelodano je da jepoliti~ka situacija nestabilnija odone sa kojom smo bili suo~eni

prije tri i po godine. Stanje uoblasti ekonomije samo po sebi je,{to zbog svjetske recesije {to zbognestru~nog gospodarenja u

javnom privrednom sektoru,katastrofalnije od onoga izme|uoktobra 1996. i oktobra 2010.godine. Isto se moè i reklo se zastanje u oblasti obrazovanja, za

stanje u oblasti zdravstva,zapo{ljavanja i privrednog iukupnog dru{tvenog razvoja. Osvemu ovome u me|usobno podi-

jeljenim “oblastima”, svako iz

strana~kog ugla, nedavno su gov-orili pomenuti SDP-ovi poslanici.Me|utim, za upu}enije je za~u|enje bilo kako se tomprigodom niko nije “sjetio” ~uvene

Platforme pet prioriteta, progra-ma Kantonalnog odbora SDA naosnovu kojeg je prije nepune ~etirigodine u Unsko-sanskom kantonuformirana zakonodavna i izvr{na

vlast. Kako je, me|utim, u politicidozvoljeno sve {to zakonom nijezabranjeno pre{u}ivanje ove~injenice od strane SDP-a sasvim

je razumljivo ako jo{ pamtimo dasu poslanici ove stranke, pet od{est (izuzetak Ibraga Topi})

voljom kantonalnog i vi{ihstrana~kih organa, podràli inepune tri godine “stajali” izapoliti~kog partnerstva sa SDA.

Da ne bi bilo zabune u ovom }emotekstu doslovno prenijeti {to jenapisano u Platformi pet priorite-ta SDA USK-a na osnovu koje je

Vlada USK-a, na ~elu sa premijerom [emsudinom Dedi}em, tre-bala sa~initi svoj ~etverogodi{njiprogram ~ijim bi realiziranjemgra|ani Unsko-sanskog kantonauz potro{enu milijardu maraka(~etiri godi{nja buèta od po oko200 miliona plus ~etiri godi{njabudèta Fonda zdravstvenog osig-uranja) trebali osjetiti boljitak kroz privredno ja~anje, u obrazo-

vanju, zdravstvenoj za{titi, inves-ticijama u infrastrukturu i na

kraju u privredi i zapo{ljavanju.Kako su to tada{nji ~elnici u SDA zamislili a premijer i ministri u“njegovoj” ekipi ni do danadana{njeg nisu razumjeli ni

! Sasvim je jasno da aktualna kantonalna izvr{na vlast nije imala nikakve veze sa izgradnjom plinovo-da u Kantonalnoj bolnici u Biha}u, projektom u ~iju

je realizaciju prije osam godina utro{eno oko tri mil-iona maraka. Tako|er je ~injenica da se sada{njakantonalna izvr{na vlast na ~elu sa premijerom[emsudinom Dedi}em jo{ nije upitala za{to izgra|eni

plinovod nije u funkciji i za{to se i dalje kroztamo{nje bolni~ke odjele “vozaju” plinske boce.

Interes za ovo pitanje jeste pokazala ve}ina u sadanepoèljnom Upravnom odboru Kantonalne bolnice.

Za po~etak odgovore na neka od intrigantnih pitanja svojevremeno su traìli od (ne)smijenjenog direktoraSamira dr. Muminovi}a. Nisu ih dobili. Jesu,me|utim, kroz zahtjev da se u plinovod ne dira izrazloga {to bi “zbog toga nekoga mogla zaboljeti

glava”. Bez politi~kog stava stranke iz koje su do{li znatièljni ~lanovi Upravnog odbora ovo su pitanjedràli na kva~ilu. Sada su ga ponovno aktualizirali izrazloga {to znaju da se ne odgovara samo za ono {to

se lo{e uradi. Odgovarati se moè i mora za ono {to se trebalo a nije se uradilo. A Vlada USK-a i pogotovo resorno ministarstvo i ministar trebali su uraditidosta toga a nisu. Bolni~ki plinovod je samo vrhledenog brijega.

Komentar

Boli glavaSafet HRNJICA

OGLEDALO

Zna se krivac

! Vlada ne ~elu sa premijerom [emsudinom Dedi}em ni ove kao

ni pro{lih godina nije sa~inila svoj program rada. Ni ove kao niprethodnih godina skup{tinskim poslanicima, najvjerojatnije ne}epodnijeti izvje{taj o svom i pojedina~nom (ne)radu premijera i min-istara. I pored toga najvjerojatnije ho}e traìti programe rada zaovu i izvje{taje o pro{logodi{njem radu javnih preduze}a, ustanova i institucija. Traìti ne{to od drugih a sam bjeàti od toga nesamo da je licemjerno ve} je, ~ini se, malo i bezobrazno.

Bezobrazno i od politi~ara!

! U no}i sa sedmog na osmi mart u Biha}u je kamen-ovan stakleni zid na zgradi u kojoj je smje{tenaOp}inska organizacija HDZ-a BiH. Kako je re~eno nakonferenciji za novinare, koja je odràna sutradannakon ovog incidenta, jo{ prije deset dana je slomljenstrana~ki barjak HDZa BiH, koji se nalazio poredulaza u strana~ke prostorije. O svemu je obavije{ten ipredsjednik HDZa BiH Dragan ôvi}.

- Sedmoga na osmi oùjka 1994. godine je nestao i zapovjednik Hrvatskog vije}a obrane, general Vlado[anti}, me|utim, mi u stranci odbacujemo bilo kakvu

povezanost sa ikakvim doga|ajima iz bliè ili dalje pro{losti pa ~ak i sa onima koji se povezuju igrom slu~ajnosti za datume kada se dogodio ovaj vandalski~in. Mi insistiramo od nadle`nih institucija, prije svegaod KMUPa i PU Biha}, da se ovaj slu~aj istraì do krajai rasvijetli i da znamo tko je po~initelj ovog vandalskog

~ina - rije~i su predsjednika Op}inske organizacijeHDZa Biha} Franje Juri}a.U HDZ poru~uju da bilo kakvi pritisci ne}e skrenutiovu stranku sa njenog jednostavnog kursa, a to jeinteres Biha}a i njegovih gra|ana. A. J.

HDZ Biha}

Kamenovane

prostorijeHDZ u Biha}u

Od zakletve do danas neki su ve} biv{i ministri, a neki u drugom dresu

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine politika 5

shvatili na ovaj na~in ~itaocimadajemo na uvid sadràj izPlatforme pet prioriteta.

Kako su zborili?Uz konstataciju da Strankademokratske akcije o~ekuje odzakonodavne i izvr{ne vlasti

Unsko-sanskog kantona da za

period od 2006. do 2010. godinena listi prioriteta u svom radu imaslijede}e:- Sna`no i planirano privredno ja~anje Unsko-sanskog kan-tona. Kao jedan od na~ina jeformiranje ekonomske regijeUna-Sana (ERUS), ili Biha}keregije. U prioritetima svih pro-

jekata posebnu pa`nju obratitina pove}anje produktivnosti,

novo zapo{ljavanje i rje{avanjesocijalnih problema.- Obrazovanje od osnovnog do visokog mora imati posebnupa`nju nove vlasti (i sada aktu-alne), kroz sve oblike djelova-nja. Izgradnja Biha}kog univer-ziteta u jak, moderan, uspje{ani odrìv univerzitet, samo je

jedan od zadataka vlasti.- Zdravstvena za{tita na

podru~ju cijelog kantona morabiti podignuta na jedan daleko

vi{i nivo i dostupna svimgra|anima bez obzira gdje oniìvjeli. Kantonalnu bolnicuizgraditi u moderan bolni~ki

centar koji moè kvalitetnozadovoljiti potrebe gra|ana uoblasti zdravstva.

- Investicije u privredi i infra-strukturi: u cilju popravljanja

ekonomske slike USK-a odposebne je va`nosti obezbijedi-ti direktne investicije.Smatramo da je obaveza vlastida osigura godi{nje

vanbudètske investicije u vri- jednosti 20 miliona KM.

- Privreda i zapo{ljavanje kao

prvi prioritet u svim projektima

vlasti. U tom smislu u {to skori- jem roku zavr{iti proces priva-tizacije. Uloìti maksimumnapora da se u preostalim pre-duze}ima i privrednim subjek-tima osigura kvalitetna privati-zacija. Nakon toga sve resurse ipotencijale uklju~iti u otvaranje{to vi{e radnih mjesta, bilokroz postoje}e subjekte iliotvaranje novih pogona.

[ta je ura|eno?Najkra}i odgovor na pitanje izovog me|unaslova mogao bi gla-siti-ni{ta. Pojedina~no gledano uoblasti obe}anog “sna`nog i plani-ranog privrednog ja~anja USK-a”nije zabiljeèno ni{ta {to bi moglodemantirati izre~enu tvrdnju.Obe}ana ekonomska regija(ERUS) bila je i ostala samo pukaèlja i fikcija. Umjesto pove}anjaproduktivnosti, novog zapo{lja-

vanja i djelatnog rje{avanja soci- jalnih problema u minule tri i pogodine dobili smo sve samesuprotnosti. Pad proizvodnje,

pove}an broj nezaposlenih i soci- jalnih slu~ajeva koje u najve}ojmjeri rje{avaju ovda{nji mediji.Od obe}anja u obrazovanjutako|er nema ni{ta. Ima samo jo{

ve}i broj problema. Dugovi poosnovi tu`bi prosvjetnih radnikadostigli su sumu od oko 30 mili-ona KM, Univerzitet u Biha}u je

jo{ uvijek sa vr{iocem du`nostirektora na ~elu a mnoge {kole sastrana~ko-politi~kim {kolskimodborima. Umjesto modernog

bolni~kog centra Kantonalna bol-nica je dovedena do “bolniceslu~aja” u kojoj je sve va`nije osimpacijenata.Investicije u privredi i infrastruk-turi su bile i ostale nedosanjanisan. Posebna pri~a je peti prioriteti o~ekivanja da }e kroz privatizaci-

ju biti stvoreni uvjeti za otvaranjenovih radnih mjesta. Privatizacija

je bila i ostala lopovska iplja~ka{ka u ~emu je zna~ajnuulogu odigrala aktuelna kantona-lna izvr{na vlast. Sve u svemuni{ta zbog ~ega bi na izborima 3.oktobra 2010. godine sada{njenesposobne i strana~ki podobne i

poslu{ne voljom gra|ana-bira~atrebali i morali zamijeniti onidrugi. Stru~ni i sposobni.

S.HRNJICA

êlnici SDA USK prisustvovali su drugom modulu semi-nara „Politi~ka komunikacija i menad`ment u kampan-

ji“, koji se odràvao u Sarajevu u organizaciji Politi~keakademije SDA. Prema rije~ima direktora Akademije,potpredsjednika SDA Senada [epi}a, radi se o programurealiziranom u saradnji sa Evropskim centrom zatreninge pri Evropskoj narodnoj stranci (EPP) iz Brisela.

Seminar je poha|alo 40 polaznika, a pored predstavni-ka SDA u~estvovali su i ~lanovi Partije demokratskogprogresa i Hrvatske demokratske zajednice BiH.KO SDA USK na seminaru su predstavljali predsjednik KO Esad Ba{agi}, podpredsjednik KO Sead Kadi}, pred-sjednik KO AM Edin Ba{agi} te ~lan AM Cazin ElvisKapi}.Predsjednik KO Esad Ba{agi} i podpredsjednik SeadKadi} koji je ujedno i predsjednik izbornog {taba SDA USK su iskoristili priliku da dogovore i dalju saradnju saPR stru~njacima u predstoje}oj kampanji.

! DNZ BiH uputila je javni poziv premijeru i predsje-davaju}em Skup{tine USK u kojem traè da ~elni ljudizakonodavne i izvr{ne vlasti hitno poduzmu korakekoordinacije politi~kog dijaloga izme|u parlamentarnihpoliti~kih stranaka u cilju deblokiranja rada Skup{tine i

Vlade i njihovog stavljanja u funkciju gra|ana USK-a, ane u funkciju politi~kih stranaka i njihove predizbornekampanje.DNZ BiH ne}e podràvati blokadu rada Skup{tine i Vlade

USK-a, bez obzira od koga to dolazilo i bez obzira ~imeto bilo inicirano. Cijenimo da politi~ki dijalog izme|uparlamentarnih stranaka u Skup{tini USK-a moè brzodovesti do deblokade i pronalaska stabilnijih rje{enja zanjihovo funkcioniranje, stoji u javnom pozivu.

SDA USK

U~ili o javnim nastupima

DNZ BiH

Deblokirati vlast

i “krivica”! Zajedni~ko u svim pojedina~nim ocjenama gotovo ~etverogodi{njeg(ne)rada kantonalne izvr{ne i zakonodavne vlasti moglo bi se saèti ukonstataciju da nema ni jedne oblasti (ministarskog resora) u kojoj jestanje barem na razini onog zate~enog i naslije|enog nakon oktobarskihop}ih izbora 1996. godine.

!

SDP smatra da Bosna i Hercegovina ne treba slijedi-ti liberalni kapitalizam, te da u spa{avanju ekonomijetreba traìti nove modele, jer dosada{njim konceptom

je izgubljeno znanje u ekonomiji. U dràvnom vlas-ni{tvu moraju se sa~uvati telekomunikacije, èljezni-~ka i putna infrastruktura, ptt-saobra}aj, te u Bosni iHercegovini stvoriti jedinstven ekonomski prostor.BiH mora donijeti zakon o upravljanju dràvnim kapi-talom, te skratiti rok pla}anja javnog sektora maksi-malno na 90 dana.

Ovo je re~enog u javnoj raspravi o reformi ekonomskepolitike u BiH, koju je u Biha}u organizovaoKantonalni odbor SDP BiH USK.Hasan Be~irevi}, ~lan Glavnog odbora SDP BiH, kaè da}e na oktobarske izbore i}i s programom rje{avanjaklju~nih ìvotnih pitanja, koji bi gra|ane trebalo daodvoje od strahova i podjela. U programu «Pet politikaSDP BiH» bira~ima }e ponuditi svoj pristup pravdi,ekonomiji, socijalnom sektoru, zdravstvu i obrazovanju.

Rezultati rada dosada{nje vlasti su katastrofalni, jersiva ekonomija «guta» najmanje jednu tre}inu brutonacionalnog dohotka, odnosno vi{e od {est milijardikonvertibilnih maraka. M.K.

SDP o reformi ekonomske politike BiH

Izgubljeno znanje

! Na konstituiraju}oj sjednici,Kantonalno vije}e Stranke zaBiH Unsko-sanskog kantona jednoglasno je izabraloSadika Bahti}a za vr{iteljadu`nosti predsjednika.Na istoj sjednici KV S BiHUnsko-sanskog kantonadonijelo je odluku da }estupiti u partnerske odnose

sa SDA i A sda. Pregovara~kitim ~ine: Sadik Bahti},Mirnes Alagi}, Dènana Ga~o,[efik Veladì} i BajazidHadì}.

KV S BiH USK

Bahti}predsjednik

Mnogo toga je zapisano

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


Safet HRNJICA

! Kao {to smo i najavili uovom i narednim brojevima izugla imenovanih svjedoka vre-mena Zvonimira Bernwalda,pogotovo poku{at }emo odgov-oriti na pitanje iz naslova dru-gog dijela na{eg dosjea. Prema

njihovim tvrdnjama nakonporaza i razaranja KraljevineJugosla-vije od stranenjema~ke vojne ma{inerije,njema~ko dràvno i vojno vod-stvo je nastojalo da ~im prijekonsoliduje i na podoban ikonstruktivan na~in ispunidràvnu prazninu na na~in kojibi samo njima odgovarao.Zbog toga je uz suglasnostBenita Musolinija uspostavlje-na NDH (Nezavisna dràvaHrvatska) pod vodstvom dr.

Ante Paveli}a, koja se proteza-la uglavnom u granicama

biv{ih banovina-Hrvatske iBosne i Hercegovine. Izuzetak je bio dio teritorija Dalmacijekoji je kao ustupak dat Muso-liniju iz razloga {to su usta{e,borbena jedinica Paveli}evogreìma i nacionalisti~kog pok-reta u Italiji mnogo godinaranije imale svoje kampove zaobuku.

Alternativu usta{kom pokretu ipoglavniku Paveli}u predstavl-

jala je Hrvatska selja~ka stran-ka pod vodstvom VlatkaMa~eka koji je u startu odbio

svaku mogu}nost kolaboracijeiz vjerojatnog razloga {to uHrvatskoj nije elio dijeliti sud-binu mar{ala Petena uFrancuskoj.

Vojna situacija njema~kih

oruànih snaga se polakopogor{avala u ljeto 1942.godine. Titov partizanskipokret tada je ja~ao i dobivao

je na va`nosti zbog Staljinovog

politi~kog pritiska i utjecaja.Staljin je uspio da London priz-na Tita sa istim pravima kako

je to priznao jugoslavenskuizbjegli~ku vladu, uslijed ~ega

je znatno oja~ala savezni~kapomo} partizanima. Zbogovakvog razvoja situacijeGlavna komanda njema~kihoruànih snaga razmi{ljala je opovla~enju svojih trupa sa uègprostora Balkana bez posljedi-ca po vlastitu sigurnost i

slabljenja vlastite pozicije.Rje{enje se po njima naziralo uangaìranju neke od jedinicakoja bi bila sastavljena oddoma}eg ljudskog potencijala.

Mladi Bosancikao dobrovoljci

Znaju}i da su u Prvom svjet-skom ratu bili odli~ni vojnici uoruànim snagama raspale

Austrougarske monarhije umladim Bosancima je na|eno

traèno rje{enje. Naime, uslijed u~estalih napada i kolja~kihnasrtaja srpskih ~etnika nadmuslimanskim civilnimstanovni{tvom, najvi{e od ljeta

1942. godine mladimBosancima nije preostalo ni{tadrugo nego zatraìti pomo} odNijemaca s namjerom daopstanu i preìve. Dakako,odre|en broj je {ansu za spasna{ao u pristupanju partizan-skoj vojsci.Hrvatska vlada u Zagrebu nijeiz razli~itih razloga bila u stan-

ju a nije bila ni spremna dadjelotvorno {titi Bosance od

onih koji su ih napadali. Pokolji~etnika i ostalih srpskih jedini-ca izvr{eni nad muslimanskimstanovni{tvom (pokolj ~etnikanad muslimanima u Ljuto~koj

dolini na ~elu sa popom\uji}em samo je jedan odprimjera u Bosanskoj krajini)samo u Fo~i u augustu 1942.godine rezultirali su ubijanjemoko 2.000 Bo{njaka-musli-mana. U âjni~u i Vi{egradu idrugim podrinjskim mjestimapobijeno je vi{e od 11 posto odukupnog broja Bo{njaka-musli-mana u Bosni i Hercegovini. Tou svom dnevniku ~injeni~nopotkrepljuje jugoslavenski his-tori~ar Vladimir Dedijer.

Simpatije iz vremena monarhijeSimpatije Bosanaca premaNijemcima postoje iz vremenacarske i kraljevske monarhije.Uklju~ivanje Bosne iHercegovine u Habsbur{kocarstvo 1878. godine u po~etku

je bilo povezano mnogim prob-lemima. Bilo je otpora saraznih strana. Primjera radi:reforme u {kolstvu, uvo|enjelatinice umjesto }irilice ili ara-bice, te nove organizacije ireforme u financijskom sek-toru. Usprkos svemu problemisu prevladani, a 40-godi{nja

vladavina Austro-ugarskemonarhije ostavila je neizbri-sive tragove napretka.Izgra|eno je 2000 kilometaraputne infrastrukture, 1479 KM

11.03.2010.godinedosje6

DOSJE: Handàr divizija - (ne)dovr{ena pri~a (2)

! Za svoje u~e{}e i ulogu uHandàr diviziji krivi~no nije

odgovarao ZvonimirBernwald. Ro|en je 1924.godine u Slavonskom Broduu folksdoj~erskoj obitelji.Nakon Drugog svjetskog ratau strahu od partizana ikomunista sklonio se uNjema~ku gdje trenutno ìviu mjestu Nesselwagen. Uradnoj karijeri afirmirao sekao visokoobrazovani grafi~kiradnik. Nakon vi{egodi{njegdjelovanja kao vode}istru~njak tvrtke F.K. Werke u

Trossingenu (Wirtemberg”radio je od 1961. do umiro- vljenja 1989. godine.

Svjedok vremena

Veliki Muftija je bio jako omiljen kod vojnika

Spomenik na{im Bo{njacima Prvog svjetskog rata u Lebringu

/ Grazu.

U spomen hrabrim Bo{njacima, koji su u Prvom svjetskom

ratu do posljednjeg dana herojski branili zajedni~ku

otad`binu Austriju

Kako je i za{to formirana

Da li je i u kojoj mjeri 13. SS“handàr divizija bila

zlo~ina~ka postrojbanajtemeljitije je odgovorenou knjizi “13. SS divizijaHandàr - istine i laì” autoraZije Sulejmanpa{i}a.U ovoj je knjizi u potrazi zaodgovorima, istinama ineistinama sve razmatranoo~ima neprijatelja, pripadni-ka Bo{njaka i njema~kih SS-ovaca. Trostruko. U obzir suuzete izjave nekih gra|ana ibiv{ih pripadnika Divizije,izgovorenih u raznim prilika-

ma, u povjerenju ili pod uvje-tom da im se ime ne

objavljuje. Iz tih i takvih izja- va svjedoka, od kojih mnogi vi{e nisu ivi name}u se broj-na pitanja od kojih se ve}inati~e onih koja tangiraju tvrd-njama da se radilo o zloglas-noj diviziji do onih koja sug-eriraju odgovore po kojimase, mo`da, radilo o uzalud-nom zametku bo{nja~ke

vojske koja je trebala za{titinarod od masovnih pokolja ikoja je, ~ak ratovala ~ovje-~nije od od svojih protivnika.

Handàr - istine i neistine

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


pruge i pripadaju}e infrastruk-ture, evidentan je razvoj indus-trije i rudarstva i primjetnoopismenjivanje stanovni{tva.Bilo je evidentnih pomaka uodnosu na ranije stanje.

Jo{ su i danas duboka sje}anjau Austriji na hrabre vojnike pri-padnike regimenti iz Bosne iHercegovine u Prvom svjet-

skom ratu. U povoduprisje}anja na godine ratanakon 1914. u Gracu se u

Austriji svake godine odràvajusve~anosti uz u~e{}e visokih

vojnih i politi~kih predstavnikaiz obje dràve. Upravo ta his-torijska ~injenica bila je osnova

sa koje su mladi Bosanciulaskom u Handàr SS divizijutrebali nastaviti tu tradiciju.

Uloga jeruzale-mskog muftije

Zvonimir Bernwald u svojim je tuma~enjima nastankaHandàr divizije sklon tvrdn-

jama da je uloga jeruzalem-

skog muftije Amin Al Huseinabila presudna za njema~ko

vodstvo sa jedne i za opred-

jeljivanje mladih Bosanaca zapristupanje u Handàr diviz-iju, s druge strane. Dokona~ne odluke za ulazak uovu SS diviziju mladim

Bosancima bilo je opredjelji- vanje za politi~ke ciljevemuftije Al Huseina me|ukojima je borba protiv Britanaca, komunizma,@idova i bolj{evizma.

[to se ticalo borbe protiv Britanaca razlozi bi se moglina}i u ~injenici {to su ba{ onipodràvali jugoslavensku

vladu u izbjegli{tvu pod vod-stvo Kralja Petra II i posredno~etnike na ~elu sa Draòm

Mihajlovi}em. Sa stanovi{taislamske teologije muftija

Amin Al Husein partizane jesmatrao bolj{evicima-ateisti-ma, a averziju prema @idovi-

ma na{ao je u kuranskoj poru-ci da su oni najve}i nepri-

jatelji Islama. Muslimani u

Bosni i Hercegovini stolje}imasu ìvjeli sa @idovima u toler-anciji i dobrim kom{ijskimodnosima, zbog ~ega politi~kicilj borbe protiv @idova nije

nailazio na plodno tlo. Dobriodnosi vladali su i sa katolici-ma, a pravoslavcima sve dopojave ~etni{tva i njihovihzlodjela prvo u isto~noj Bosni

a onda i drugdje u BiH zbog~ega je Veliki muftija veomalako me|u Bosancima mogaona}i suborce za internaciona-lnu obranu muslimana.

(Nastavak u narednom broju)

11.03.2010.godine dosje 7

Komandant divizije sa Velikim

muftijom, iza imam Husein ef.

Dòzo

Posjeta Velikog muftije Jeruzalemskog Amin Al-Huseina u julu 1943. godine imamima

Handàr divizije u Babelsbergu

Handàr divizija?! Glavna komanda njema~kih oruànihsnaga razmi{ljala je o povla~enju svojihtrupa sa uèg prostora Balkana bezposljedica po vlastitu sigurnost islabljenja vlastite pozicije. Rje{enje sepo njima naziralo u angaìranju neke od

jedinica koja bi bila sastavljena oddoma}eg ljudskog potencijala. Znaju}ida su u Prvom svjetskom ratu bili odli~ni

vojnici u oruànim snagama raspale Austrougarske monarhije traènorje{enje na{li su u mladim Bosancima

!U pro{lom broju u Dosjeu oHandàr diviziji potkrala segre{ka. Umjesto “Kratko vri-

jeme potom zaàlit }u {tosam tog biha}kog jutra” tre-balo je da stoji: “Havarijaspremi vojsku za pokret!Kratko vrijeme potom zaàlit}u {to sam tog biha}kog juna-

ka tom prilikom zadnji put vidio. Rahmetullahi alejhi -Bog mu se smilovao.”Izvinjavamo se ~itaocima iautoru pisma F. Mujaki}u.

! Poznavaju}i detaljeoko nastanka HandàrSS divizije ZvonimirBernwald navodi ukojoj se mjeri vo|a SS-a Heinrich Himmlerosobno zauzeo zaBosance. Naime, on

tvrdi: Uspostavljanjedivizije Handàrproizilazi li~no iz inici-

jative Himmlera. Kaogra|anin Minhena di-

vio se hrabrim Bosan-cima, koji su u Prvomsvjetskom ratu sluìli ucarskoj i kraljevskoj

vojsci, pronose}i slavuhrabrih boraca.U telegramu upu}enomGrupnom vo|i Phelpsu

od 20. februara 1943.godine Himmler jeporu~io: “Ostajem primojoj namjeri dauspostavim bosanskudiviziju iz redova musli-manskog naroda, kojidanas najve}im dijelomne stoje na na{oj strani,

nego, ili stoje po straniili se ~ak bore protiv nas. Kao Bosanci }ezasigurno biti vjerni

vojnici na na{oj strani.”U telegramu od 03.marta 1943. godinenjema~kom opunomo-}enom generalu u

Hrvatskoj, generaluGlaiseu stoji: “Namjera-

vam da uspostavim jednu diviziju sastavlje-nu od bosanskih musli-mana.” U zapovijedi od30. aprila 1943. godinepod ta~kom {est stoji:

“Zaposjedanje podofi-cirskih mjesta od stranedobrovoljaca sa podru-~ja Nezavisne dràveHrvatske samo od mus-limana.” U zapovijediod 19. maja 1943. go-dine vo|a SS-a Hei-nrich Himmler-koman-dantu divizije Handàrbrigadnom generalu SSSauberzweigu podta~kom jedan stoji: Ne

postoji nikakva namjerada se na|e sintezaizme|u islama inacional-socijalizma, ilida se muslimanimanametne nacional-soci-

jalizam. Karakteristi~na je Himmlerova zapovi-

jed od 06. augusta1943. godine kojaglasi: “Pripadnicimaislamske vjeroispovijestioruà-nih trupa SS ipolicije, zbog njihovih

vjerskih propisa slu`basnabdijevanja ne}eizdavati ili naturatihranu sa svinjskimmesom i alkohol, a dase ne umanji kalori~na

vrijednost obroka.”

! Himmler je dva puta posjetio Handàr diviz-

iju. Krajem novembra 1943. i u januaru 1944.

godine prije nego je Divizija po{la u BiH.

Njegov govor u januaru 1944. godine protkan je

hvalospjevima o Bosancima i vojnicima iz vre-

mena Austrougarske. Spominjao je namjeru daHitleru predloì uspostavu bosanskih pukova po

uzoru na one iz vremena Austro-ugarske.

Himmler zadivljen BosancimaDvije posjete

ISPRAVKA

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godineekonomija8

! Austrijska kompanija „Blueangel“ iz Korneuburga otvorila jepodru`nicu u Bosni i Hercegovinisa sjedi{tem u Biha}u. DonatusKoeck, ambasador Austrije u na{ojzemlji, Hamdija Lipova~a, na~e-lnik op}ine Biha} i EwaldPriesnitz, dogradona~elnik Korne-uburga u subotu, 6. marta, sve~a-no su otvorili ovu podru`nicu.Sve~anosti su prisustvovali brojniaustrijski parlamentarci i privred-nici, a Tomas Lang, direktor firme“Blue angel” je najavio otvaranjepodru`nica u jo{ nekoliko bosan-skohercegova~kih gradova, te u

zemljama regiona. Amabasador Koeck, Thomas Langi austrijski privrednici susreli su sesa Hamdijom Lipova~om, na~e-lnikom Biha}a. Razgovaralo se orazvoju ovog dijela BiH, s obziromda je kroz protekle godine Austrijauloìla 1, 8 milijardi eura u razvojna{e zemlje. O konkretnim projek-tima se nije mnogo govorilo, ali jeLipova~a najavio da }e iz Biha}akrenuti inicijative koje }e mnogepozitivno iznenaditi.

“Blue angel” }e gra|anima Biha}apruàti sve vrsta zanatskih uslugau doma}instvu, uklju~uju}i i

vanredne elementarne nepogode.Poslovnica u Biha}u, na ~ijem ~elu

je Mustafa Hodì}, zaposlila je petstru~nih radnika.“Princip na{eg poslovanja zasnovan je na u~lanjivanju. Godi{nja ~lana-rina iznosi 100 konvertibilnih

maraka, a ~lanovima osigurava-mo: hitno otklanjanje kvarova naelektroinstalacijama, vodo-insta-lacijama, odvodnim instalacijama,

instalacijama centralnog grijanja i pe}ima itd. Ove usluge su za~lanove besplatne, a sve ostaleradovi u stanovima dajemo popustdo 50 posto”, kaè Hodì}.

A. IBRAD@I]

Austrijska kompanija „Blue angel“ otvarila podru`nicu u Biha}u

Usluge 24 sata dnevno! “Blue angel” }e gra|anima Biha}a pruàti sve vrsta zanatskih uslugau doma}instvu, uklju~uju}i i vanredne elementarne nepogode

! Tijekom nedavnog sus-reta u Sarajevu, federalniministar okoli{a i turizmadr. Nevenko Herceg i pred-sjednik Privredne komore

Unsko-sanskog kantonaIsmet Pa{ali} su posebnupozornost posvetilipripremama Osmog sajmaEKOBIS, koji }e bitiodràn od 2. do 5. sep-tembra ove godine.Pa{ali} je informirao min-istra da }e sajam u cijelostibiti posve}en turizmu, aHerceg je ukazao na bit-nost {to skorijeg stavljanjau funkciju odrìvog razvit-ka svih prirodnih potenci-

jala kojima raspolaùUnsko-sanski kanton, ali icijela Federacija BiH. Kako

bi se osigurala potrebnasredstva, treba ùrno

otvariti povoljne kreditnelinije za turizam priRazvojnoj banci FederacijeBiH, ali i zajedni~ki aplici-rati za IPA i projekte

prekograni~ne suradnje.- Potporom EKOBIS-u èlimo, prije svega, osnaìtinastojanja organizatora da se afirmira ideja prepozna- vanja kvalitete u turizmu.To je na tragu na{eg opred-

jeljenja da osiguramoodrìvost za{ti}enih podru~ja koja su zna~ajna zbog o~uvanja biorazno-likosti, ali predstavljaju ibitan gospodarski potenci- jal zemlje - kazao jeHerceg, dodaju}i kako }ese Federalno ministarstvookoli{a i turizma uklju~iti

u organizacijski dio EKO-BIS-a 2010.

! Evropska komisija i Evropskacentralna banka (ECB) potpisalesu sporazum u okviru kojeg }e serazmatrati tehni~ka pomo} zazemlje kandidatkinje i potenci-

jalne kandidatkinje, a radi se opodsticanju makro i mikro kon-troli finansijskog sektora.Ovim programom, koji }e trajatidvije godine i ko{tati 2,65 milionaeura, bi}e obuhva}ene centralnebanke i organi revizije u

Hrvatskoj, Makedoniji, Albaniji,Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori,Turskoj, Srbiji i Kosovu (u okviruUNSCR 1244). Cilj ECB je dauklju~i partnerske organizacije uovaj program, kao {to su Bazelskikomitet za bankovnu kontrolu,Komitet evropskih bankovnihkontrolora, Evropski parlament,IMF i Svjetska banka. U~estvova}ei 14 nacionalnih centralnih bana-ka iz zemalja EU.

U toku ove godine, 150 glavnihkontrolora iz institucija korisnicau~estvova}e u intenzivnomregionalnom trening programu.Predvi|eno je 20 seminara i triradionice za donosioce odluka uovom sektoru. Nakon toga, ECB}e podràti aplikaciju specifi~nihnacionalnih mjera, koje }e bitidefinisane zajedno sa me|unarod-nim finansijskim institucijama,partnerskim centralnim bankama.

! Udruènje p~elara „P~ela” Klju~, naredovnoj skup{tini prezentiralo je rad irezultate ostvarene u protekloj godini. Radudruènja ocijenjen je kao veoma uspje{an

budu}i da je p~elarstvo unaprije|eno ipobolj{ani uslovi za ovu djelatnost.

Udruènje koje

okuplja vi{e od 70~lanova, s oko6.000 p~elinjihdru{tava i dalje }e

raditi na razvojup~elarstva i obezbje|enju trì{ta.Kao prioritetnizadatak u ovojgodini odre|ena je

nabavka mini - linije za punjenjemalih pakovanjameda.

Protekle godine ostvareni su rezultati nakoje mogu biti ponosni. Udruènje je za 19

p~elara, po~etnika nabavilo p~elinja dru{tva

i osnovnu opremu, zasa|en je veliki brojsadnica medonosnog drve}a, izra|ena jekarta p~elinjih pa{a na podru~ju op}ineKlju~. Svoj najve}i uspjeh ovda{nji p~elarismatraju prve nastupe na sajmovima.

! Upravni odborFederalnog zavoda zazapo{ljavanje je nedavnoodobrio sredstva zarealizaciju Programazapo{ljavanja i samoza-po{ljavanja Roma u vri-

jednosti od 256.500 KM.Ovim sredstvimaomogu}it }e se zapo{lja-

vanje 30 Roma kodposlodavaca i samoza-po{ljavanja 27 osoba iz

ove ciljne grupe.Sredstva su predvi|enaza sufinansiranje poslo-davaca radi zapo{ljava-nja Roma s evidencije

nezaposlenih. Dio sred-stava se odnosi na ospo-sobljavanje, odnosnoobuku za radno mjesto.Tako|er, Program podra-zumijeva sufinansiranjesamozapo{ljavanja osobaiz ove ciljne grupe zaobavljanje zanatstva ilisrodne djelatnosti, saku-pljanje sekundarnihsirovina i poljoprivrednedjelatnosti.

Pripadnici romskog naro-da uz tri op}ine Unsko-sanskog kantona pokaza-li su veliko zanimanje zasamozapo{ljavanje i

zapo{ljavanje, pa ih je~ak 15 dobilo sredstva zatu namjenu. Iz op}ineBiha} zaposlenje udoma}oj radinosti dobilisu: Mesud Selman,Dàfer \emaili, Ibrahim\emajl, Sadeta

Abdulahi, Idriz Braina iMuzo Ramadanov;Merijana Beri{a }e sebaviti krojenjem i {iva-njem zavjesa, Sebastijan

\emaili, uslu`nimzanastvom i [emsijaJahari proizvodnjomdrvenih karni{i.Odobreno im je po 5.000

konvertibilnih maraka.Istu sumu novca zazapo{ljavanja po jednogradnika romskenacionalnosti dobili suprivrednici iz BosanskeKrupe: Emira Hadìpa{i}(kozmeti~kim salon),Samir Rami} (izrada ikopiranje klju~eva) iSamir Abdulahi ({ivanjeposteljine). Za istenamjene sa po 4.000 KM

stimulisani su HakijaIbrahimovi} i AmraTahirovi} (trgovinskadjelatnost) i DenisBeganovi} (p~elarstvo).

Pripreme za EKOBIS

Osmi sajamposve}en turizmu

Prioritet klju~kih p~elara

Linije malihpakovanja meda

Detalj s prethodnog EKOBIS-a

Program zapo{ljavanja i samozapo{ljavanja Roma

Evropska komisija i Evropska centralna banka

Pomaù finansijsku kontroluna zapadnom Balkanu

U USK-u 15 novih radnih mjesta

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


! Unsko sanski kanton, kao {to vam je poznato, nalazi se udubokoj politi~koj krizi koja se,priznat }e te, manifestira u pot-punoj blokadi rada kantonalneizvr{ne i posredno i zakono-davne vlasti. Posljedice u

najve}oj mjeri osje}ajuovda{nji gra|ani koji su svojom

voljom na op}im izborima uoktobru. 2006. godine legitimi-rali u~e{}e ~etiri parlamentarnestranke u zakonodavnoj vlastiUSK-a. SDA sa 12 poslanika iDNZ, SDP i S BiH sa po {est.Kasnije zbog unutarstrana~kihborbi i neslaganja, SDA sepodijelila nakon {to se jakastrana~ka cazinska frakcijaSDA odlu~ila na formiranje A sda, od tada pete parlamen-tarne kantonalne politi~kestranke. Od 12 u SDA je ostalo

{est, a {est poslanika je sada u A sda. Od po~etka mandatnogskup{tinskog rada samo je Klubposlanika DNZ-a ostao nepodi-

jeljen sa politi~ki prepoz-natljivim pojedina~nim i zajed-ni~kim poslani~kim djelovan-

jem. Nakon propasti partnerstva SDA sa SDP-om Unsko-sans-ki kanton je, ~ini se, namjernouveden u stanje duboke poli-ti~ke krize u kojoj se defini-tivno mora dogoditi kona~niobra~un izme|u SDA s jedne i

A sda s druge strane. I jedni idrugi u ovoj politi~koj utakmiciimaju podr{ku drugih stranaka.

SDA Stranke za BiH (Strankeza SDA) a A sda podr{ku SDP-aUSK-a. DNZ se nalazi u sredinii ~ini se da je voljom ove poli-ti~ke stranke doveden u pozici-

ju u koja je nalik pozicijiBuridanovog magarca, koji jeopredjeljuju}i se za jedanizme|u dva stoga sjena nakraju umro od gladi.

: - GospodineDoli}u javnosti je poznatoda ste na sjednici Glavnogodbora ovla{teni da prego- varate sa ~elnicima ostalihpoliti~kih stranaka. Istina

je da se nalazite izme|udva postoje}a strana~kabloka i da imate razli~itihponuda za u~e{}e urje{avanju ove politi~kepat pozicije u USK-u.Razgovarali se sa ~elnici-ma SDA i sa onima iz Asda. [ta vam je i kako izovih stranaka ponu|eno?! Doli}: Prvo moram re}i danije nimalo umjesno pore|enjepozicije DNZ-a izme|u dvasuprostavljena politi~ka blokau USK-u sa sudbinomBuridanovog magarca, koji jeopredjeljuju}i se za jedan

izme|u dva stoga sjena, nakraju umro od gladi.

Ako ho}ete ve} koristiti takvopore|enje, onda bi, za sada{njupoziciju DNZ-a, primjerenije

bilo re}i da se radi o politi~kojbedeviji koja ima vlastiti stogkvalitetnog sjena i nemapotrebe da se opredjeljuje zabilo koji izme|u dva trula ilizapaljena stoga sjena.Nakon ozbiljne i kvalitetnerasprave o politi~koj krizi uUSK-u, ja sam odPredsjedni{tva i Glavnog odbo-ra DNZ BiH jednoglasno dobiopodr{ku za nastavak razgovora

sa svim parlamentarnim poli-ti~kim strankama u Skup{tiniUSK-a i predstavnicima zakon-

odavne i izvr{ne vlasti u USK-uu cilju iznalaènja rje{enja zaizlaz iz akutne politi~ke krize ukoju je zaronio USK. Moram

Vas ispraviti u konstataciji iz Va{eg pitanja. Naime, mi do

sada nismo razgovarali samosa SDA i Asda, kako navodite,

ve} i sa SBiH, a ljudi iz Asda suu razgovorima rekli da imajuovla{tenje Hamdije Lipova~eda u pregovorima zastupaju istavove SDP-a. Dakle, mi smorazgovarali sa svim parlamen-tarnim politi~kim strankama uSkup{tini USK-a, kao i sa neza-

visnim poslanikom IbrahimomTopi}em.Poznato je da je u dosada{njemkriznom periodu DNZ bio pre-poznatljiv stabilizator politi~kekrize u USK-u i u toj ulozi mi

smo iskazali spremnost za raz-govore i politi~ki dijalog sasvim politi~kim strankama kojesu parlamentarne u Skup{tiniUSK i sa svima koji mogudoprinjeti politi~koj stabilizacijii napretku USK-a.Moram re}i da DNZ BiH zago-

vara transparentne i javne raz-govore o izlasku iz krize i pos-toje}e pat pozicije u USK-u, i{to se nas ti~e ne bi imali ni{taprotiv da razgovore prate nov-inari i prenosi televizija i dagra|ani direktno vide kako seko pona{a i kakve izlaze izsada{nje krize predlaè.

[to se ti~e ponuda u razgov-orima, radi se o ponudama uokvirima zakona i okvirimapoliti~kog uticaja i sve jenu|eno, osim u~e{}a pred-

stavnika DNZ-a u Vladi USK-a.Ovo je razumljivo, jer su na{ipoliti~ki sagovornici svjesni daDNZ raspolaè sa hrabrim,moralnim i stru~nim kadrovi-ma koji bi za kratko vrijeme u

Vladi USK ostvarili prepoz-natljiv napredak i otvoriliPandorinu kutiju u kojoj sekriju razlozi za{to je USK pro{ao put od najperspektivni-

jeg kantona do crne rupe

Federacije BiH, kakav rejtingima danas.Za nas nije problem {ta sagov-

ornici nude i time nismooptere}eni, iako i prema tomeimamo rezerve, ve} je problem{to se ne èlimo svrstati nastranu bilo kojeg od suprostav-ljenih politi~kih blokova.

: Koji su uvjetiDNZ-a za poslani~kianga`man u rje{avanjuskup{tinske i krize vlasti uUnsko-sanskom kantonu?!Doli}: Osnovni uslov DNZ-aza direktan anga`man urje{avanju krize vlasti u USK-u

je da taj anga`man po~iva na jasno utvr|enoj platformi o cil- jevima i prioritetima na kojimase temelji eventualno partner-stvo i da se sve ono {to sedogovori javno i transparentnoprezentira gra|anima i javnostikako bi oni mogli pratiti kako

ko radi i kako izvr{avapreuzete obaveze.U ovim razgovorima DNZ BiH

je ponudila tri mogu}e varijanteza svoju poziciju naspramtraènja izlaza iz politi~ke krize.Prva varijanta je da se formiraparlamentarna ve}ina i izvr{irekonstrukcija Vlade USK-a bezu~e{}a DNZ-a. Ova varijanta zaDNZ je politi~ki najpoèljnija,obzirom na dolaze}e parla-mentarne izbore i ~injenicu da

je DNZ jedina parlamentarnastranka u Skup{tini USK-a kojado sada nije u~estvovala u

vlasti i da joj se ne moè faktu-

risati odgovornost za sada{njehaoti~no i poniàvaju}e stanjeu kojem se nalaze USK i nje-govi gra|ani.Druga varijanta je u~e{}e DNZ-

a u formiranju parlamentarne ve}ine i proporcionalno u~e{}eu izvr{noj vlasti USK-a.Ova varijanta bi bila najbolja zasada{nju poziciju USK-a i nje-gove gra|ane. Mislim da ovu

varijantu nije suvi{e realnoo~ekivati zbog strahopo{tovan-

ja koje druge stranke iskazujuprema DNZ-u, a za kojepronalaze alibi u navodnomstrahu od reakcija njihovog

bira~kog tijela na eventualnopartnerstvo sa DNZ-om.Tre}a varijanta je da DNZ nas-tavi ulogu politi~kog vatrogas-ca uz podr{ku manjim zahvati-ma u Vladi, radi deblokiranjanjenog rada, bar prilikomrje{avanja nekih va`nijih pitan-

ja za USK i njegove gra|ane doizbora 03. oktobra, u zamjenuza podr{ku nekim kapitalnimprojektima koje predlaè DNZ.Objektivno mislim da ova vari-

janta ima najvi{e izgleda iako jepoliti~ki najlo{ija i otvara punoprostora za razne {pekulacije.

Ako ovakva varijanta bude u

opticaju onda }e strategijaDNZ-a biti da se brod vlastiUSK, makar plutaju}i, dovedeu luku prije izborne oluje, aposlije izbora neka bude onakokako gra|ani odlu~e svojimglasovima.

: Stava ste da je3. oktobar najbolja terapijaza sada{nju dijagnozubolesti Unsko-sanskogkantona. Za{to?! Doli}: Vlast koju je USK imao u cijelom poslijeratnomperiodu i koju i danas ima jenesre}a i boìja kazna za gra-

|ane USK-a. Jedinu u~inkovituterapiju za spas od ovakvenesre}e i daljnjeg ka`njavanjagra|ana USK-a vidim u prom-

jeni takve vlasti.Takva mogu}nost za gra|aneUSK-a i BiH otvara se na pred-stoje}im parlamentarnim izbo-rima 03. oktobra i vjerujem dagra|ani ne}e propustiti tu prili-ku i da ne}e dozvoliti da ih zmi-

ja toliko puta ujeda iz iste rupe. Ako njihov izbor bude promje-na vlasti ja sam siguran da se

jedino tako moè vratiti dosto- janstvo Krajini i Kraji{nicima ida se vrlo brzo mogu aktivirati

resursi sa kojima Krajina moèi mora biti kapija BiH u Evropui svijet. Ako se gra|ani na pred-stoje}im izborima odlu~e zabetoniranje sada{njeg stanja u

USK-u, neka nam je svima Bogu pomo}i.

: DNZ-ovo bira~kotijelo je najstabilnije izrazloga {to njihovi izabranipredstavnici na svim razi-nama zakonodavne vlastistalno vode ra~una ointeresima gra|ana-bira~ai {to kao stranka voditenajkonzistentniju politiku.Gdje DNZ vidite nakon 3.

oktobra 2010. godine ilibolje re}i ho}ete li i s kimbi najradije iz opozicije nakantonalnu poziciju?! Doli}: Ugodno je uhuslu{ati ovakve va{e ocjene radaDNZ-a i njegovih predstavnikai ovakve ocjene sve vi{e imamopriliku slu{ati i od gra|ana i

javnosti USK-a i na prostorucijele BiH.To je za nas veliko priznanje zana{ strpljiv i odgovoran rad inadam se da }e takav odgovo-ran odnos biti nagra|en 03.oktobra ve}om podr{kombira~a DNZ-u i njenim kandi-

datima. Garantiram da bi sa vi{e podr{ke i uticaja u zakono-davnoj i izvr{noj vlasti i saozbiljnijim politi~kim partneri-ma, za kratko vrijeme, naprav-ili preporod Krajine i vratiliponos Kraji{nicima.Objektivno o~ekujem da DNZBiH nakon 03. oktobra bude

vode}a politi~ka snaga USK-a ida bude motor nove izvr{ne

vlasti i motor napretka USK-a.Za tu ulogu }e biti neophodnopartnerstvo sa bar jo{ jednompoliti~kom strankom.Nikog u ovom momentu ne bih

licitirali ili isklju~ivali iz poten-cijalnog partnerstva, ali jelogi~no partnerstvo sa stranka-ma sli~ne programske orjenta-cije i kompatibilnih gledanja nabudu}nost i perspektivuKrajine i Kraji{nika.U ovom momentu samo bihrekao da budu}i partner(i) DNZBiH u parlamentarnoj ve}ini i

Vladi USK-a moraju biti sprem-ni na radikalan obra~un sakriminalom i korupcijom, napunu odgovornost za sudbinuKrajine u politi~kom smislu, nakori{tenje svih sredstava i resur-sa za napredak Krajine i na bo-

rbu za promjenu odnosa Sara- jeva i vi{ih nivoa vlasti premaKrajini a posebno na stalni dija-log i jedinstvo Kraji{nika.

Safet HRNJICA

11.03.2010.godine otvoreno 9

Tri varijante DNZ! DNZ BiH zagovara transparentne i javne razgovore o izlasku iz krize i

postoje}e pat pozicije u USK-u, i {to se nas ti~e ne bi imali ni{ta protiv da razgovore prate novinari i prenosi televizija i da gra|ani direktno vide kako se ko pona{a i kakve izlaze iz sada{nje krize predlaè.

RIFAT DOLI], predsjednik DNZ BiH

! U poku{aju da se dobije naklonost i „omek{a“ pozicijaDNZ-a na{i sagovornici i neki njihovi emisari koristili susve metode i sredstva, od rodbine, prijatelja, poslovnihljudi i ljudi iz svojih centrala, do poruka osniva~u i prvompredsjedniku DNZ-a Fikretu Abdi}u u pulski zatvor.

Sve metode u opticaju

Rifat Doli}

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godinekrajinom10

! Sme}e, upravljanje otpadom u

svijetu je biznis, samo u Bosni iHercegovini mi to smatramoproblemom. Ovo je konstatacijaMiljenka \akovi}a, zamjenikana~elnika op}ine Prijedor izdiskusija sa okruglog stola o temi«Upravljanje otpadom u BiH”.Okrugli stol odràn je proteklesedmice na Vla{i}u u organizacijiCentra za menad`ment, razvoj iplaniranje-MDP inicijative Doboj,UNA Consulting d.o.o. Biha} i[vicarske agencije za razvoj isaradnju u BiH (SDC).U BiH odràno je niz konferencija

o upravljanju otpadom, ali i kada

je realizacija donesenihzaklju~aka u pitanju onda u prviplan dolaze politi~ki problemi i~ekaju se izbori. U BiH postojesamo tri regionalne sanitarnedeponije koje zadovoljavajupropise EU-e, a to su odlagali{ta uBanjaluci, Sarajevu i Zenici. Zarje{avanje problema odlaganjaotpada u op}inama USK i Gra~a-nici obezbje|ena su kreditna sred-stva Svjetske banke u BiH. Sreds-tva nisu iskori{tena jer nema kon-cenzusa o lokaciji za izgradnju.Konkretni pomaci ka realizaciji

projekata regionalnih deponija

opet se o~ekuju tek nakon okto-barskih izbora, potvr|uju u svojimizjavama: Mirsad [ahinovi} na~e-lnik op}ine Buìm, Nijaz Tatarevi}direktor JKP «10.juli” iz BosanskeKrupe i Senad Memi} savjetnik na~elnika op}ine Gra~anica.Oni smatraju da je kona~no vri-

jeme da se sa pri~e pre|e na djela.Problemi sa upravljanjem otpa-dom traju ve} godinama, a sve sezavr{ava na izradi studija izvodlj-ivosti i tro{enju kreditnih sredsta-

va bez konkretnih rezultata.Mj. Sadikovi}

Upravljanje otpadom u BiH

I deponije ~ekaju izbore! U BiH postoje samo triregionalne sanitarne

deponije koje zadovoljava- ju propise EU-e, a to suodlagali{ta u Banjaluci,Sarajevu i Zenici. Zarje{avanje problema odla-ganja otpada u op}inamaUSK i Gra~aniciobezbje|ena su kreditnasredstva Svjetske banke uBiH, ali nema politi~kogdogovora

! Studenti tre}e godine Prirodno-matemati~kog fakul-teta Univerziteta u Sarajevu, Smjer ekologija, na

Internetu su objavili peticiju u kojoj traè da se za{titeprirodne ljepote na{e dràve. Peticija je nai{la na velikupodr{ku mladih i svi komentari se svode na to da

visokopozicionirani politi~ari zbog li~nih interesa èleuni{titi prirodna bogatstva i budu}e generacije ostavitibez mogu}nosti da uìvaju u rijekama, jezerima, plan-inama, ...

Studenti se u svom obra}anju pitaju da li gra|ani

uop}e znaju da je Federalna vlada jednoglasno usvoji-la informaciju o pripremama izgradnje tridesetak novih elektroenergetskih objekata. Radi se o {est ter-moelektrana, {est vjetroelektrana, 14 hidroelektrana i

veliki broj mini elektrana koje }e, najve}im dijelom,graditi dvije federalne elektroprivredne kompanije. Ve}za ovu godinu su predvidjeli zapo~eti gradnju HE

Vranduk, vjetroelektrane na platou Podvele`ja, te 12mini elektrana na Neretvici. Za na{e podru~je predvid-

jeli su izgradnju hidroelektrane na Uncu sa branom visine preko 30 metara!?Pro{li je vijek bio vijek nafte, ovaj je definitivno vijek

vode. Ve} sad je u nekim zemljama litra vode skupljaod iste koli~ine nafte. Me|utim, na{a voda ne dobija seiz bu{otina, te~e kroz pejza` nevi|ene ljepote. Turizam

je na{a {ansa, to svi znaju. Jo{ samo da to, neko veoma

mo}an, dojavi ~lanovima Federalne vlade. I da imusput kaè da u pojedinim zemljama djeca umiru jernemaju vode za pi}e. H.A.

Peticija studenata Sarajevskog fakulteta

Ovo je definitivno vijek vode! Nakon odluke Vlade F BiH o gradnjihidro i termo postrojenja reagirali studenti

! Na~elnik op}ine SanskiMost, dr. Sanjin Halimovi}primio je predsjednicuTuristi~ke zajednice Unsko-sanskog kantona Jasminku[u{ko. Na~elnik i direktori-ca TZ USK razgovarali su oprojektu koji Turisti~kazajednica èli realizirati napodru~ju ove op}ine.Predstavnici TZ USK uru~ili

su na~elniku Halimovi}ustudiju za izradu turisti~kesignalizacije Sanski Most.

! Na finom papiru u vi{ebojnom tisku na A-3 formatu gljivari su

prezentirali tridesetak gljiva u prepoznatljivom obliku. Podjednaku

pa`nju privla~e otrovne bijela i zelena pupavka, muhara, panterovka i

nadaleko poznata ludara, te na ve}em prostoru jestive i najzastu-

pljenije gljive u na{im {umama i na livadama: vrganj, blagva (kraljica

gljiva), rudnja~a ili divlji {ampinjon, sun~anica, lisi~arka, crna truba~a,

smr~ak, puhara, puza, krasnice, bukova~a...

Poster ove namjene prvi je u Federaciji BiH, a dio je projekta «Gljive u

turisti~koj ponudi na{eg kraja”, koje «Blagva” realizira s Federalnim

ministarstvom turizma i ekologije. [. B.

! Forumi èna i mladih SDP-a BiH Biha}, od 15. do 27.februara, organizirali su«Zimsku {kolicu”, svakim rad-nim danom od 9, 00 do 18,00 sati. [kolicu su poha|aladjeca koja rade po nastavnomplanu i programu osmogo-di{njeg i devetogodi{njeg

obrazovanja. Bili su podije-ljeni u osam nastavnih pred-meta: moja okolina, bosanski,engleski, njema~ki, matemati-ka, fizika, kemija i likovna

umjetnost.Djecu su educirali: AlmaRo{i}, Renata Dejanovi},Emina ]emalovi}, NirvanaPsutka, Selma Salinovi},Dèmal Kuri}, DèlilaOsmanovi}, Dajana Bajer, Arnela Rami}, Said Sarki},Zlatan Alagi}, Adnan

Salki}, Muamer Be{i}, Amra Be}irspahi}, ArijanaKaliman, Una Alibabi},Mirsada [abuli} i TanjaDizdari}.

Prvobitna ideja da sepomogne djeci u savla|ivanjugradiva. Do{li su i oni sa svimpeticama. Neki su u “Zimsku{kolicu” doveli svoju bra}u isestre pred{kolskog uzrasta.Predava~i - volonteri su radilimaksimalno sa tri polaznika,kako bi se svakom djetetu

mogli posvetiti. Petnaestpolaznika likovne radionicepriredili su izlo`bu svojihradova, koja je postavljena uprostorijama SDP-a. H.A.

Udruènje gljivara «Blagva” Biha}

Gljive segment turizmaSanski Most

Turisti~kasignalizacija

Biha}

Zavr{ena “Zimska {kolica”

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine krajinom 11

! U Fajtovcima kod SanskogMosta obiljeèna je sedmagodi{njica smrti generalaMehmeda Alagi}a, ratnog koman-danta Sedmog korpusa ArmijeBiH i prvog poslijeratnog na~elni-

ka op}ine Sanski Most.Pred mezarom kraji{kog ratnogheroja, uz dàmiju “GeneralMehmed Alagi}”, fatihu su prou~ilii poloìli bukete cvije}a porodicarahmetli generala, prijatelji i bro-

jne delegacije op}inskog, kanton-alnog i federalnog nivoa.U ime Udruènja generala uFaktovce su do{li Atif Dudakovi} iFikret ]uski}, saborci rahmetli

Alagi}a, da odaju po~ast kolegi,ratnom komandantu.Sedmu godi{njicu smrti rahmetligenerala Alagi}a obiljeìli su i~lanovi kantonalnih udruènja

bora~kih organizacija USK, a namezar Alagi}u, na dan godi{njice,~ak iz [vedske je do{ao SuljoHalalki}, prijatelj porodice Alagi}

koji je uz slavnog komandanta biou najteìm njegovim trenucima.U sklopu obiljeàvanja sedme

godi{njice smrti generala Alagi}au fajtova~koj {koli je organiziranalikovna izlo`ba i tribina “GeneralMehmed Alagi}, ju~er, danas,

sutra”. U fajtova~koj dàmiji jepred du{u velikom komandantuprou~en tevhid. 037

Sanski Most

Obiljeèna godi{njica

smrti generala Alagi}a

! Posljednjom reorganizacijom op}inskog organauprave u Biha}u su nastojali dati poseban zna~aj oblas-tima poput omladinske politike i mjesne samouprave.Tako je dosada{nja Slu`ba op}e uprave i dru{tvenihdjelatnosti trans-formirana u Slu`buza dru{tvene djelat-nosti i mlade iSlu`ba za op}uupravu i mjesnezajednice.Prema rije~ima Kate

Repac, pomo}nicena~elnika za op}uupravu i mjesnezajednice ve} su zapo~eli niz projekata kojima je ciljoja~ati mjesne samouprave i modernizirati rad iunaprijediti komunikaciju lokalne uprave isamouprave. Nedavno je za novoizabrane predstavnikeMZ organizirana tematizirana obuka posve}ena komu-nikaciji sa zajednicom, tehnikama budètiranja, i izradiprojekata.U svim mjesnim zajednicama teè da se uradi {to vi{eprojekata, a op}ina Biha} }e nastojati sredstva ras-porediti ravnomjerno, prema potrebama i prioritetima.Sredstva za MZ bit }e uloèna u infrastrukturu domovekulture, projekte socijalne pomo}i, za{tite ìvotne oko-line, kaè Repac. D`.D`.

! Crveni kri` USK uprili~io je u Biha}u pro{le sedmicepodjelu 30 invalidskih kolica. Kolica je doniralaameri~ka humanitarna organizacija “Crkva Isusa Krista izadnjih svetaca”. Donacija je uru~ena najugroènijiminvalidnim osobama uklju~uju}i i korisnike ku}ne njegeiz svih osam op}ina kantona.Ovo je druga podjela invalidskih kolica. U Crvenom

kriù se nadaju da }e do kraja ove godine, uz pomo}me|unarodnog i federalnog Crvenog krià, uspjetiobezbijediti kolica za sve invalide. Trenutno su invalid-na udruènja i organizacije iskazale potrebu za 140invalidskih kolica, od kojih se u 40 slu~ajeva radi o pri-oritetima.«Dana{njom podjelom 30 kolica uspjeli smo pokriti 85posto prioriteta”, kaè Husein Kli~i}, predsjednik KCK Husein Kli~i}.Donacija iz Amerike pomo}i }e i Udruènju djece saposebnim potrebama iz Cazina, jer kako kaè FadilaJapi}, predsjednica Skup{tine ovog udruènja, mnogi odnjih su zbog nedostatka invalidskih kolica bili uskra}eniza druènja i aktivnosti koje ovo udruènje organizira zasvoje ~lanove.Cijena ovakvih kolica na trì{tu je oko 1.000 KM.

Crveni kri Unsko-sanskog kantona

Invalidima 30 kolica

Biha}

Reorganizacija u Op}ini

Generali Dudakovi} i ]uski} na mezaru rahmetli Alagi}a

! Op}ina BosanskaKrupa objavila je javnipoziv ta prikupljanjeponuda za izgradnjusportske dvorane uBosanskoj Krupi.Dvorana }e biti lociranauz Drugu osnovnu {kolu,odnosno na mjestusada{nje dvorane ove{kole. Predvi|eno je dadvoranu u prijepodnevn-

im satima koristeu~enici, a poslijepodne i

vikendom sportske ekipes podru~ja op}ine.Kapacitet dvorane za

ko{arka{ke i odbojka{keutakmice bi}e 1.000, aza rukometne i malono-

gometne utakmice bi}e800 gledalaca.

037

Bosanska Krupa

! Zavr{en je projektcentralnog {ehidskogspomen-obilje`ja u

Bosanskoj Krupi.Planirano je da radovibudu zavr{eni do 17.

septembra Dana op}ine,a bi}e izgra|eno kodzgrade Gimnazije.“[ehidsko spomen-obilje-

je bi}e zaista lijepo.Sastoji se, uglavnom, od

staklenih pravougaonikakoji simboliziraju izra-njanje iz vode jednogmodernog grada, za ~iju

su slobodu ìvot dalibosanskokrupski {ehidi. U

sredini spomenika bi}e fontana u obliku vodenelopte”, kaè Armin Hali-tovi}, na~elnik op}ine.

037

Dvorana uz Drugu osnovnu {kolu[ehidsko spomen-obilje`je za Dan op}ine

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


!Na{ sugra|anin, recimo Suljo,ro|en je kao drugo dijete u

zanatskoj familiji negdje uPrekounju. Rodio se s pet kila i

900 grama i odmah privukaopa`nju na sebe. Kako i ne bi,ma{ala. Me|utim, nije se natome dugo zadrào, svojuokolinu ponovo je iznenadio~injenicom da je prohodao u

{estoj godini. Jednostavno sedigao, odgegao do ku}nog lju-bimca, ma~ak po imenu Mici, tega dohvatio izvanrednim vole-

jom iz fino odmjerenog okreta.Dosadilo mu mjaukanje. Ta~nogodinu dana nakon toga na{

Suljo je progovorio. Za vrijemeru~ka sve prisutne za stolomiznenadio je rije~ima: “Mati, ovo

je neslano!”I tako redom, iz godine u god-inu, porodici i susjedima ~inio je

iznena|enja. Ipak najvi{e su biliiznena|eni njegova u~iteljica,nastavnici i profesori. Rijetko jeprogovarao, ali kad to u~ini sviotvore usta i ostanu tako kojiminut. Tako je bilo i neki dan.

Zaustavila Sulju televizijskaekipa (~uj, Suljo u anketi) da imkaè {ta misli o sterilizaciji pasalutalica. Nakon duè stanke, na

op}e iznena|enje prisutnih poz-nanika, Suljo k’o iz topa odgov-

ori: “Tim psima treba izvaditizube!” Nadobudna novinarkamu poku{a objasniti {ta je tosterilizacija, ali je on prekinu:“Znam ja iz prve da vi ho}ete daih u{kopite, ali mlada damo, ne

èle oni mene j…ti, oni àrkoèle mene ujesti!”

Ljudi su

k’o konzerve

Na{ zanimljivi sugra|anin voli

se sam hraniti. Skuha sebigotovu juhu i otvori konzervu.

Uìvao je u tome. Toliko, da je jednom prilikom, iskoristiv{isvoj rasko{ni dar, napisao jedan~lanak, ba{ tu novinsku formu,

kojeg je posvetio konzervi.

Po~inje ovako:“Otkad znam za sebe, konzerveizgledaju isto. Nadasve sumnjivi

sadràj zapakiran je u nekakvulimenu, naj~e{}e okruglu kutijicu,kutiju ili kutijetinu, na koje su

zalijepljene nekakve naljepnice. I to je to! Nakon nekoliko godina

pojavi se onaj mali dodatak na poklopcu kojim konzervumoèmo otvoriti bez otvara~a.

Da, onog malog crnog, kojeg smodobivali uz sardine. Redovito ganije bilo ba{ kad nam je

najpotrebniji. Ako ne znate o~emu pri~am, pitajte roditelje,bake i djedove za mesni narezak,

sardine, grah, gra{ak i jo{ neko-liko gotovih jela.

I danas su konzerve iste kaonekad. Konzervativno, konzervi-rane konzerve. Proizvo|a~i sma-traju da promjena nije nu`na jer

prije 200 godina, kad su ljudi po~eli stvarati konzerve, reklamenisu postojale. A ljudi su k’o konz-erve, te{ko ih je natjerati da

posao, koji su godinama radili na

jedan na~in, po~nu raditi nadrugi. Pusti, polako, nemoj ni{tadirati, ni{ta mijenjati, dobro jeovako kako je. Dobro za pojedi-nce. I to obavezno politi~ki anga-

ìrane i visoko pozicionirane. [to je vi{i nivo, kanton, Federacija,dràva, to su konzervativniji.

Zatvore se u konzervu, a najdraà

im je ona sa imenom Kanton. Kad se dohmaju poloàja niko ih nemoè skinuti. Kao da im je tobabo ostavio. I pona{aju se pravodoma}inski. U rodnom gradunadasve udobno ìve, a u onimdrugim otimaju i komanduju.

ON/OFF Kakvi su kao ljudi najbolje se vidi po ~injenici da ne vole u~iti. Jedva su sebi nabirikali da kupe fakul-tete, magistrate i doktorate. A ne

vole ni raditi na “ovim novatori-

jama”. Mobitel, to moè. Ima veliko crveno i isto takvo zelenodugme. Tipka{ malo po brojevi-ma, pa zeleno, kad zavr{i{,crveno. I to je to! Ostale novotari-

je ne dolaze u obzir. Nema eksper-imentiranja i isprobavanja.

Elektri~ni auto koji se puni izuti~nice na parkingu? Strujom?

Auto na struju? Moè onaj malidje~ji. Na daljinski.

E tu i konzerva popu{ta. To je istokao da tvrdi{ da je neko moènatjerati da se sama otvori!? To

ba{ i ne ide. Koliko god se sadràj pokvario, koliko god unutrakuhalo i vrilo, napuhavalo se irazgra|ivalo, ne}e se otvoriti

sama. Predobro su napravljene,tako da uvijek ostanu zatvorene,~vrsto, hermeti~ki. Jedini je na~inda do|emo da sadràja pomo}umalog crnog otvara~a za konz-

erve, ili pomo}u onog pipka na poklopcu.Ostale tehnike, demokratija,

po{tenje i obrazovanost, nisu se pokazale uspje{nima. Mali crninoì} iz sardina, uvijek pali.

Mali, ali pali! Jeste li spremni dataj crni noì} nosite sa sobom iupotrijebite ga kad zatreba?

Kad poèlite nekome objasnitida nakon naglog uspona slijedi

pad, da malim i sporim koraci-ma ne}emo nikada do}i na cilj ida svako treba odràvati i ìvjeti

u svom rodnom dvori{tu. Kom{iji treba pomo}i samo ondakad on to od tebe zatraì. Zbogtoga {to se svijet mijenja brè i

ja~e nego ikad. Fasada moè bitibarokna, ali unutra je ugodnijeako je osvijetljeno, ugrijano ilirashla|eno. Niko se nije nau~enrodio i onaj ko nije spreman

promijeniti sebe, ne moè promijeniti ni svijet oko sebe. A on ùdi za promjenama.” @ivjeli, uz mali crni!

Halid ALIJAGI]

11.03.2010.godineu centru12

Konzervativno, konzervirane konzerve

Crni noì} iz sardina! Nadasve sumnjivi sadràj zapakiran je unekakvu limenu, naj~e{}e okruglu kutijicu,kutiju ili kutijetinu, na koje su zalijepljenenekakve naljepnice

! Kad smo ve} kod konzervi, najpoznatija konzerva naovim prostorima svakako je “Ikar”. Niko ne zna kako niotkud je do{la. Njen sadràj tako|er je velika nepoz-nanica. Prema nekim izvorima proizvodila se u Italiji, jer tamo je u periodu izme|u 1990. i 1997. godinepostojala kompanija ICAR spa. RI Cremonini. Nakontoga izrasli su u Gruppo Cremonini SPA. Firma ovegrupe Inalca Spa i sad se bavi proizvodnjom i izvozomgovedine, preciznije, konzerviranog mesa. [ta je u timkonzervama ni sad se ne zna.Stanovnici Sarajeva su podigli spomenik ovoj “konz-erviranoj govedini”. Time su se narugali donatorimakoji su im za vrijeme rata slali hranu od koje su bjeàlii ma~ke i psi. Na mramornom postolju ispod pozla}enekonzerve uklesano je “Spomenik me|unarodnoj zajed-nici od zahvalnih gra|ana Sarajeva”. Autori skulpture

okupljeni u Centru za suvremenu umjetnost smatrajuda je njihova poruka vi{e nego jasna.Da podsjetimo, mi Bosanci smo ~esto optuìvalime|unarodnu zajednicu da nam je nametnula embar-go na oru`je i tako sprije~ila da se sami branimo, doknas je istovremeno hranila konzervama nepoznatogsadràja i kojima je odavno pro{ao rok trajanja.

“Ikar”, najpoznatija konzerva

V rijeme u Biha}u i kantonukrajem februara bilo je

pravo proljetno. Iznenadilo jesve osim rane {eta~e i one koji-ma nikad nije ni rano ni kasno

da ne{to zapale. Suhu travu jed-nostavno ne mogu o~ima vidjeti.Jedva do~ekaju da malo puhne,

jer bez toga ne ide, pa se brzobace na “posao”. Sve Neron doNerona. Za najja~eg je progla{enonaj bjelajski koji je, sre}om

samo jednom, palio travu voze}ise na traktoru. Na kraju jezapalio i tu vrijednu ma{inu i 40hektara {ume. Bogu hvala,po~etkom marta vrijeme sepogor{alo, ponovo je do{la zima

pa su se oni “palitrave”, “pali-traktore” i “pali{ume” maloumirile. Ustvari, samo su se pri-tajili.Federacija BiH nema zakon o

vatrogastvu i za{titi od poàra,

postoje samo kantonalni kojinisu sustavno uvezani, pa nemakoordinacije i uskla|enosti.Tome treba dodati da Federacija

BiH nema kanadere i

Dan Civilne za{tite

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine u centru 13

likoptere za ga{enje poàra, aliki broj opoàrenih prostorae razminiran, {to je jo{ jednaijetnja svim gasiteljima. Premadacima kojima raspolaè

resorno federalno ministarstvo,za najve}i broj poàra odgov-orno je stanovni{tvo. Na prvommjestu je ve} spomenuta nam-

jera da se spali trava, zatim

dolaze nemar i nepa`nja.Opremljenost profesionalnih iostalih vatrogasnih jedinica jeslaba i o tome se govori samo urijetkim trenucima kao {to je naprimjer 1. mart dan Civilneza{tite F BiH.

Ve}ina hidranata neupotrebljivaNa prostoru Unsko-sanskog kan-tona situacija je jednaka kada suu pitanju materijalno tehni~ka

sredstva, dok poàra ve}ihrazmjera sre}om nije bilo.Godi{nja kvota kre}e se izme|u200 i 350 poàra. Vi{e odpolovine odnosi se na {umske

gdje i dolazi do najve}ih {teta.Gledano koli~inski vatrogasnadru{tva raspolaù sa dostaopreme i tehnike, ali o njihovomstanju najbolje govori podatak da je najmla|e vozilo u kanton-alnoj prijestolnici staro 20 godi-na. To daje sasvim drugu sliku.

Zbog toga je prioritet nad prior-itetima nabavka jedne modernei mo}ne vatrogasne cisternekapaciteta 10.000 litara vode. Ito je malo kada se uzme u obzirpodatak da se op}ina Biha} pro-stire na 900 kvadratnih kilo-metara, kaù stru~njaci. Naprimjer, od vatrogasne baze donekih martinbrodskih zaseokaima 100 kilometara. Cisterna jeprate}e vozilo koje ostala snab-dijeva vodom.

Drugi problem je hidrantskamreà u gradu. U susjednojdràvi usvojen je zakon o borbiprotiv poàra i upravo je u tokuakcija postavljanja hidranata

pored svih va`nijih puteva. Kodnas vodovodnom instalacijomgazduje JKP Vodovod iako onisluè isklju~ivo u protupoàrnesvrhe. Vatrogasci su ovla{teni dakontroliraju pritisak. Na drugojstrani, zahvaljuju}i “savjesnim”gra|anima ve}ina postavljenih

hidranata je neupotrebljivo. Vatrogasci se iskreno nadaju da}e uskoro svi ponovo biti

osposobljeni i da }e seneko zaduìti da ihodràva.Po~eci u 19. stolje}uPrvo organizirano

vatrogastvo u BiH javlja se usedamnaestom vijeku,a bilo je povjerenoodre|enim zanatskimcehovima (esnafima).Naj~e{}e se radilo ozidarskom i |under-skom esnafu. Oni su

svojim alatima ru{ili objekte kojisu bili u blizini poàra, kako bise {to prije lokalizirao. êsto suovakve akcije donosile vi{e {tetenego i sama vatra, ali se slobod-

no moè kazati da su to po~eci vatrogastva u Bosni iHercegovini. U devetnaestom

vijeku dolazi do procvata evrop-skog vatrogastva i otkrivanjanovih tehnika za borbu protiv poàra.

Vatrogasno dobrovoljno dru{tvo

Biha} osnovano je 1881. godine,samo nekoliko godina nakonTravnika, Sarajeva i Mostara.

Svoj procvat doìvjelo je izme|udva svjetska rata kada su udru{tvo do{li prvo vozilo ipumpa. Bio je razvijen i kulturniìvot, pleh-muzika, kulturnoum-

jetni~ka dru{tva i horovi, koji jeu pro{lom sistemu bio neodvojiv od vatrogasnih domova. U posli-

jeratnom periodu u Biha}u jeizgra|en suvremeni vatrogasnidom, nabavljeno je dostakvalitetne opreme i sredstava zaga{enje poàra, te je izvr{enonekoliko vrhunskih edukacija

ljudstva. U VD Biha} zaposleno je 27 operativnih radnika kojiopsluùju 11 vozila za ga{enjepoàra.

Halid ALIJAGI]

ederacije Bosne i Hercegovine obiljeèn 1. marta

Jo{ malo i bi}e vatre

Vatrogasno dobrovoljno

u{tvo Biha} osnovano je

881. godine, samo nekoliko

odina nakon Travnika, Sarajeva

Mostara. Svoj procvat doìvjelo

izme|u dva svjetska rata

ada su u dru{tvo do{li prvoozilo i pumpa. Bio je razvijen i

ulturni ìvot, pleh-muzika,

ulturnoumjetni~ka dru{tva i

orovi, koji je u pro{lom siste-

mu bio neodvojiv od vatrogasnih

domova. U poslijeratnom perio-

du u Biha}u je izgra|en suvre-

meni vatrogasni dom, nabavlje-

no je dosta kvalitetne opreme i

sredstava za ga{enje poàra, te

je izvr{eno nekoliko vrhunskihedukacija ljudstva. U VD Biha}

zaposleno je 27 operativnih

radnika koji opsluùju 11 vozila

za ga{enje poàra.

Stoljetno iskustvo

! Prema podacima kojima raspolaèresorno federalno ministarstvo, za najve}ibroj poàra odgovorno je stanovni{tvo. Naprvom mjestu je namjera da se spali trava,zatim dolaze nemar i nepa`nja

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godineu moje vrijeme14

! Legenda kaè da su nekadìvjele tri sestre Bika, Soka i

Vrana, k}eri nekog velmoè. I ses-tre sagradi{e svaka svoj dvorac inazva{e ih svojim imenima:Biha}, Sokolac i Vrnogra~.Bika i Soka podigo{e utvrdena sat hoda jedna od druge,najmla|a Vrana podalekood njih, kod dana{nje Velike

Kladu{e.Legende ne kazuju {ta bi sasestrama dalje, a zidinesokola~kog i vrnogra~kogdvorca i danas dominirajukrajolikom ovih mjesta. U

Vrnogra~ smo i{li, ne zboglegende, ve} zbog pri~e okini – zavr{nom svadbenomobi~aju Cazinske krajine. Nastranicama novina htjeli smo

je otrgnuti od zaborava.

Pripremeza kinu

U stara vremena kini su prethodilipro{nja mlade i svatovi, te dolazak mlade u ku}u mladoènje. Potombi se dopremalo mladino ruho, aovisno o tom kakvo bi ruho bilo ikoliko bi imu}na bila familijapo~injale bi pripreme za kinu.Talambusar, bubnjar danima bi pookolnim selima ogla{avao dankine, a izjutra na sam dansve~anosti budio bi uku}ane tala-mbusom i pozivom: Ma{alamladoènjo, ma{ala divojko... ido~ekivao musafire. Talambusara

je mlada darivala vezenomko{uljom i jabukom, a mladu je uku}u uvodila svekrva da u ruku

poljubi dida, stvarnu glavufamiluje, da je on blagosivlje ipoèli joj dobrodo{licu.U dvori{tu mladoènja u dru{tvusestara i djevojaka, dozrelih za

udaju, povodi kolo zvano vodanje.Istovremeno u ku}i traje ritualkinanja mlade. Kinanje, bojenjenoktiju kinom bilo je tradcija i po

tom je cijeli ovaj obred dobio ime.Ure|enu mladu kume i jengije(djeveru{e) izvodile su iz ku}egdje bi je do~ekivao kum, za rukubi je okrenuo tri puta u pravcu

kretanja sunca i posjeo na stolac.Kum prvi dariva mladu zlatnimprstenom, onda slijede ostala dari-

vanja. Darovi su stavljani u bo{~ukoju jengije nji{u iznad glave nev-

jesti. Sve to prati pjesma Bismilahina{oj mladoj.

Dok did ne kaè – vakat se rasipati

Obi~aj je nalagao da se dalje ukolo, uz {argiju, prvi hvatajukumovi, mlada i mladoènja,

jengije i ostala mlade`. Stariji ovo

posmatraju i eglendi{u. I tako dokasnih poslijepodnevnih sati.Did, glava ku}e tad bi pozivaomusafire u ku}u na klanjanjeak{am namaza. To bi zna~ilo da

je vakat rasipati se.Zadnja kina u Cazinskoj krajini

vi|ena je prije 30 godina. @eniose Suljo Pehli}, jedan od ~lanovaKUD-a Vrnogra~, ~iji su ~lanoviza ovu reportaù i uprizorilinekada{nje obi~aje.Naime, ovaj KUD sa~uvao je izvo-ran prikaz kine. Suljo u tomprikazu kine glumio je svekra,mladoènjinog oca. Kad prikazu-

ju kinu digne se i staro i mlado u Vrnogra~u da {to doslovnije i vjernije pokaù davne obi~aje.Modernu odje}u tradicionalnimno{njama zamijene i djeca i starci.

Iza|e i talambusar i {argija{ ipjeva se tradicionalna kajda. Donaklona i aplauza. Tad je vakatrasipati se. Do slijede}eg nastupa.

Zabiljeìla: Dilajla OBAJDIN

Otrgnuto od zaborava: Svedbeni obi~aji Cazinske krajine•

Petak, 12.03.2010. u 13,30 “BI Panorama”

emisija Dènite Dùbur posve}ena je lokalnoj

zajednici.

•Nedjelja, 14.03.2010. u 13,00 sati “OLD TOP

SPECIAL” muzi~ka emisija koju ure|uje i vodi

Emir Mustafi}

•Ponedjeljak, 15.03.2010. u 12,00 sati u

“Radio ringu “ diskutujte na aktualne teme sa

Edinom Deli}em

•Ponedjeljak, 15.03.2010. u 13,30 sati “Eko

kult” emisija o ekologiji, kulturi i turizmu,urednice Mujesire Sadikovi}

•Ponedjeljak, 15.03.2010. u 18,00 sati

“Nepoznati Biha}”. Saznajte ìvotne pri~e

na{ih sugra|ana.

•Utorak, 16.03.2010. u 13,30 sati emisija

“Dobar ìvot” vam donosi ìvotne pri~e na{ih

sugra|ana. Nema malih ljudi, nema malih

pri~a poruka je emisije koju potpisuje Sanela

Kasupovi}.

(redakcija zadràva pravo izmjene programa)

IZ PROGRAMA RADIO-BIHA]A IZDVAJAMO:

UUsskkoorroo / / 003377 t teellee v viizzii j jaa

Bismilahi na{oj mladoj

! KUD Vrnogra~ ima dugu tradiciju. Duù od 50 godina. Nakon

rata obnovili su rad i posebno njeguju izvorni folklor. Osim kine,

sa~uvali su vjeran prikaz jo{ jednog gotovo zaboravljena obi~aja

takozvane trlje, proizvodnje platna od lana. KUD Vrnogra~ s

kinom i trljama zapaèn je na svakoj smotri gdje se pojavi.

Naàlost, zna~aj njihova rada slabo se vrjednuje. Ipak, oni

predano rade kako bi o~uvali i od zaborava oteli obi~aje i

kulturolo{ku tradiciji ovih krajeva.

Kina i trlje

!! K K oolleeg g ee iizz tteellee v v ii--

zzii j jssk k ee rreeddaak k ccii j jee

003377 nnaa j jaa v v ll j juu j juu

zzaanniimmll j j ii v v pprroog g rraamm

Zadnja kina, nekad

zavr{ni svadbeni obi~aj uCazinskoj krajini, odràna je prije 30 godina.

Od zaborava obi~aje kine~uvaju jo{ samo folkloristi u Vrnogra~u,

kod Velike Kladu{e

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine kultura 15

! Najskuplji i najisplativiji film svih vremena (ve} jezaradio 2, 5 milijarde dolara), znanstvenofantasti~ni«Avatar” redatelja Jamesa Camerona, bio je nominiranu devet kategorija, jednako kao i film Cameronovebiv{e supruge Kathryn Bigelow, “The Hurt Locker”.âk 5.777 ~lanova Akademije odlu~ilo je da je “TheHurt Locker” najbolji film. Filmu “The Hurt Locker” je

pripalo je {est, a “Avataru” samo tri Oskara.

The Secret in Their Eyes (El Secreto de Sus Ojos),argetinski film redatelja Juana Joséa Campanella pob-

jedio je u kategoriji za najbolji film koji nije naengleskom jeziku

Najboljom glumicom progla{ena je Sandra Bullock, anagradu joj je uru~io dvostruki dobitnik Oscara SeanPenn. Sandri je ovo prva nominacija i prvi Oscar:Prema odluci Akademije najbolji glumac je Jeff Bridgesza ulogu u filmu ’Crazy Heart’:Za najbolju redateljicu progla{ena je Kathryn Bigelow.Redateljica “The Hurt Locker” (“Narednik James”) jeprva ena u 82-godi{njoj povijesti Oskara koja je osvo-

jila nagradu za reìju. Zahvaljuju}i se glumcima i ekipifilma, Bigelow je Oskare posvetila ameri~kim vojnici-ma u Iraku i Afganistanu.Mo’Nique je pobijedila u kategoriji sporedne ènskeuloge za “Precious”, dok je Christoph Waltz osvojioOskara za sporednu mu{ku ulogu u “Nemilosrdnimgadovima”. Nagrada za najbolji dokumentarni film pri-pala je filmu “Spilja”, o tradiciji pokolja dupina u

Japanu. Animirani film “Nebesa” nagra|en je kao najbolji ani-mirani i za najbolju glazbu.Oskar za kostimografiju pripao je filmu “The Young

Victoria”. Film “Precious” nagra|en je i za adaptiraniscenarij, za najbolji makeup “Star Trek”, a kao najboljikratki dokumentarni film “Music by Prudence”.Oskar za najbolji kratki animirani film osvojila je“Logorama”.

! Tradicionalna revijalna izlo`balikovnog stvarala{tva Unsko-san-skog kantona otvorena je u Biha}uu ponedjeljak 8. marta. Kao i do

sad publici se predstavio dio~lanova Udruènja likovnihumjetnika USK-a iz svih osamgradova. Predstavili su se djelimakoja su nastala u razli~itim mediji-ma likovnog izraàvanja odklasi~nih crta~kih i slikarskihtehnika, skulptura, grafi~kih listo-

va, te novih tendencija u umjet-nosti.Na ovoj izlo`bi posebna pa`njaposve}ena je mla|oj generaciji,zatim umjetnicima romske popu-lacije, studentima i mla|im

pedagozima. Kao i u svim prilika-ma do sada ovaj kulturni doga|aj

odràn je uz svesrdnu podr{ku JUMuzej USK-a Biha}. H.A.

U povodu Dana èna

Tradicionalna izlo`ba umjetnika USK-a

! Udruga Bo{njaka Siska iSisa~ko - moslava~ke ùpa-nije organizirala je povodomDana nezavisnosti Bosne iHercegovine manifestaciju ozna~aju tog historijskogdatuma za bo{nja~ku dijas-poru. Tim povodom gostiudruge bili su prof. dr. MujoDemirovi}, doc. dr. Nevzet

Veladì} i mr. Mujo Begi}.Grad doma}in na ovom

skupu predstavljao je Agan Veli}, zamjenik gradona~elni-ka Siska.Brojni posjetioci iskazali su

veliki interes za knjigu«Bosna i Bo{njaci u srpskojpolitici”, autora MujeDemirovi}a. Demirovi} je diotiraà poklonio doma}inima,a od prodaje sredstva }e i}iza izgradnju budu}eg isla-mskog centra u Sisku.

! Da Bosanski Petrovac ima {ta

ponuditi u oblasti kulturepotvr|uje, prije svega, Spomenmuzej Jovana Bijeli}a, slikarskog

velikana ro|enog u ovom kraju.U galeriji su trenutno 24 slikeovog umjetnika, od kojih je

jedan dio progla{en i naciona-lnim blagom Bosne i Hercegovi-ne. Milica Kecman, direktoricaCentra za kulturu i obrazovanjeBosanski Petrovac isti~e noveaktivnosti.“Pokrenuli smo tka~ku radionicu

za izradu bosanskopetrova~kih}ilima, tapiserija i suvenira, gdje

su te edukacije besplatne i onetkalje koje budu voljne radit }e u

toj tka~koj radionici. Pro{le je godine kona~no obnovljen i Dom kulture, koji je, time, postao centar kulturnih de{avanjau ovom gradu. Za obnovu Doma

je utro{eno oko 300 hiljada mara-

ka a sredstva su, uz lokalnu i kan-tonalnu vlast, osigurali federalnoministarstvo kulture i FondacijaOdraz.

Formirali smo Kulturno-umjet-ni~ko dru{tvo, imamo prostor i za

folklor i za horsko pjevanje, tam-bura{ki orkestar, razna druènja.âk planiramo i opremanje tere-tane, fitnes centra”, kaèKecman.U gradu Jovana Bijeli}a,Mersada Berbera, AhmetaHromadì}a i drugih poznatihPetrov~ana, najzna~ajniji kul-turni doga|aji posve}eni suknjièvniku Skenderu Kule-

novi}u. Upravo ove godine }ebiti i posebni, jer se, istovre-meno, obiljeàva i stotagodi{njica ro|enja ovog velikanapisane rije~i. E. BUDIMLI]

! Dodjela Oscara odràna je uKodak Theatreu u Hollywoodu,

a 5.777 ~lanova Akademijeodlu~ilo je da je

The Hurt Locker najbolji film

The Hurt Locker“pomeo” Avatar

Oskar 82. put

Sandra Bullock,najbolja glumica

Kathryn Bigelow,najbolja redateljica

Sisak

! U prostorijama Medrese„Dèmaludin ef. âu{evi}“ u Cazinuodràna je promocija zbirke pjesama„Stihom kroz voljeni, ponosni Cazin“,autorice Kadife Toromanovi}.Nakon {to je 2007. godine izdalazbirku ljubavne poezije „Vje~naljubav“, ova Cazinjanka je objavila isvoju drugu zbirku pjesama, koja jeinspirisana ljubavi prema domovini irodnom kraju.

Zbirka pjesama „Stihom kroz voljeni, ponosni Cazin“

Poezija KadifeToromanovi}

Gostovali Demirovi}, Velad i} i Begi}

! Kanadski film “Industrijskipejsaì”, autorice Jennifer Baichwall, osvojio je prvu nagraduu konkurenciji od 17 filmova, kojisu prikazani na 3. Me|unarodnom

festivalu ekolo{kog filma “Eko oko”u Sarajevu.Nagradu “Srebrena pahuljica”osvojio je film “Pjesnik losos”,{panske rediteljice Sabrine Guitart,dok je “Bronzanu pahuljicu” dobiobh. autor Nisvet Hrusti}, za film“Poseban krug”, saop}ila je Press-slu`ba Festivala.lanovi ìrija Vladimir Beus,

Mehmed Cero, Dinno Kassalo,Nedàd Begovi} i Slavi{a Ma{i}izrazili su zadovoljstvo kvalitetomprikazanih filmova.Direktor Festivala Ibrahim Spahi}zahvalio je Upravnom odboru,direkciji i ìriju Festivala na vrhunski

organiziranom i realiziranom pro-gramu, ~ime su ste~eni uvjeti dasljede}e izdanje ovog festivalapredstavi jo{ kvalitetnije filmove iokupi jo{ vi{e publike.

Me|unarodni festivalekolo{kog filma “Eko oko”

Pobjednik“Industrijskipejsaì”

Bosanski Petrovac

NNoo v vee aakk t tii v vnnooss t tii CCeenn t trraa zzaa kkuull t tuurruu

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine vremeplov 16

! “- Da, Ostroàc je vanrednaistorijska i prirodna ljepota, ali daona postane privla~na za turistetreba u nju investirati desetinemiliona dinara - a mi ih nemamo.Takav }e te odgovor dobiti odcazinskih “gradskih otaca”, uSreskom turisti~kom savezu iNarodnom odboru Sreza Biha}...

... Istori~ari kaù da nisu sigurniko je graditelj Ostro`ca. Mo`daTurci, Austrijanci, a ni Ma|ari nisuisklju~eni. To nije toliko va`no,koliko da se Ostoàc uzdiè na bri-

jegu visokom nekoliko stotinametara povi{e plahovite Une;unske pruge normalnog kolosije-ka i nekoliko desetaka metara odputa koji Cazin veè s Biha}em.Okolo grada prostire se kraji{kabrdovitost protkana kestenovim{umama...... Kao gra|evina Ostoàc je djelo

onih koji su imali ukusa. Na sve~etiri strane grad je opasan debe-lim zidom u sredini ~ega se nalazigra|evina sa dva visoka tornja.Kaù da je grof Berks bio njegov posljednji vlasnik. Ne zna se {ta jepodesio po svom ukusu, ali je izasebe ostavio gra|evinu spremnuda primi turistu iz bilo kojeg krajasvijeta. Prostrane prostorije zadnevni i no}ni boravak, sober, bib-

lioteku i jo{ uvijek dobro sa~uvan vrt za ladanje, podsje}aju da je“slatki ìvot” bio poznat i uBerksovo vrijeme...... ûvar Ostro{ca, izme|u osta-

log, pokaze}e vam sobu u kojoj jegrof svojoj dragoj dolazio kroztajni ulaz. Kada ga pitate zbog~ega je i za{to to grof ~inio kad jeon bio oènjen ~ovjek, tek tada}ete vidjeti koliko se o Ostro{cumalo zna. ûvar pri~a ono {to onsmatra interesantnim. Njemu jeneko rekao da pri~a o Ostro{cumora biti interesantna i za nje-gove romanti~ne pojmove. Kako

to posti}i nije bitno. Va`no je da sene{to kaè, pa i onda kad seispusti da se turisti kaè da odOstro{ca do lijeve obale Une pos-toji tajni hodnik...

Iz novinskih arhiva: Bo{ko Marjanovi}, “Krajina”,

“Ostroàc –

! ... Poslije rata u njemuje bio smje{ten Dje~ji dom.Sluìo je za magacinskesvrhe, a najvi{e kao i sadabio je totalno neiskori{ten...

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine vremeplov 17

... Poslije rata u njemu je biosmje{ten Dje~ji dom. Sluìo je za

magacinske svrhe, a najvi{e kao isada bi je totalno neiskori{ten...... Nedostatak elaborata i neak-tivnost da se to {to prije izradi,donekle uslovljava i pomankanjeodre|enog stava i uop{te ori-

jentacije, {to Ostroàc treba dabude. Da li ugostiteljski objekt,|a~ko odmarali{te ili ne{to tre}e.Prema rije~ima jednog turisti~kogradnika za osposobljavanjeOstro{ca u turisti~ke, a time i u

ugostiteljske svrhe ne bi trebaloinvestirati vi{e od tridesetak mili-

ona dinara, s tim da ne dolazi donepotrebnih promjena u njegovojunutra{njosti i da se striktno vodira~una kako bi se ona “starina”

koja svojim romanti~nim

prizvukom daje posebnu dra` okuturiste...... Ostroàc je kao historijskispomenik pod za{titom dràve, ali{ta to vrijedi kad se ustanove kojese o tome brinu do krajnosti

nemarno odnose. Na ovom objek-tu nije izvr{eno ni jedno konzervi-

ranje. Na nekim mjestima zidovisu popucali i njihovo odronjavan-

je je iz dana u dan ve}e. Ako se na vrijeme ne{to ne u~ini, a posljed-nji ~as je kucnuo, kasnije }e se uto utro{iti daleko vi{e sredsta-

va...”

***

(037) Stari grad Ostroàc na Uni je ogledalo ovovremene Bosne iHercegovine. Kule, bedemi i

veli~anstveni zamak aus-trougarske familije fon Berks su

bezobrazno lijepi. Smje{teni nalitici, dominiraju kanjonom Une i

izdaleka izgledaju mo}no. Alisamo izdaleka. Kad im namjernik pri|e vidi sramotu, koja nekako

jo{ odolijeva zubu vremena i ljud-

skom nemaru.

Ostalo je zapisano da su se vlasni-ci prelijepog zamka o njemu dobrobrinuli, odràvali ga i preure|ivali.Poslije su nastajale i propadaledràve. S njima i stari gradOstroàc. Kako je koja vlast dolazi-

la, ponavljala je pri~u o tome da }edvorac biti obnovljen. I svaki put je

tu pri~u odnosila Una.Dvorac je sada ruina sklona

uru{avanju. I dana{nji “vlasnici”

imaju pri~u o obnovi zamka. Zovuto revitalizacijom, za koju je pro-

jekat prije nekoliko godine izradioZavod za za{titu kulturnog, his-torijskog i prirodnog naslije|a BiHiz Sarajeva. Imaju pri~u i projekt,

ali ne i milione konvertibilnihmaraka za taj posao.

11. oktobra 1962. godine

mrtvi kapital”

Bo{ko Marjanovi}

! Kolonija skulptora Ostroàc osnovana je 1969.godine. Zapravo, te godine, u ovaj bajkoviti ambijent,preseljena je kolonija kipara koja je dvije godine djelo-

vala u Biha}u. Bi{}ani su bili doma}ini tad najpriznati- jim jugoslovenskim kiparima, koji su se odazvali pozivu

da svoja djela izvajaju u kamenu bihacitu. Zbogizvanredna odjeka kiparski ljetni simpozij dobio je pot-poru tada{njeg Republi~kog fonda za kulturu i novulokaciju – Ostroàc.Kolonija Ostroàc ugo{tava umjetnike ljeti, a unazadnekoliko godina kiparima su se pridruìli i kerami~ari.Osim ~uvenog kamena bihacita materijal u kojem se

radi zvani~no je postala i terakota. 037

Bihacit i terakota

! Ispo~etka, Cazinjanima se ba{ i nije dopadalo

prisutvo kipara. “Dovla~enje” kamenja i rad

umjetnika izazivao je u to doba i dosta

negodovanja. Vremenom Cazinjani su se srodili s

kolonijom, umjetnike rado do~ekivali a neke, koji

su im posebno prirasli srcu, s tugom ispra}ali.

Ostale su zabiljeène i brojne anegdote. Poput

one o skulpturi prvog stranog umjetnika. Ule

Enstad iz Norve{ke isklesao je sklupturu “Glava”.

Ta glava velikih dimenzija Cazinjane je neodoljivo

podsje}ala na jednog njihova sugra|anina pa je

skulptura i danas poznata pod nadimkom – Rudo.

Anegdota dalje kaè da su Norveàninu u {alinudili da iskle{e i ostatak Rudina tijela, makar oni

morali dovu}i blok bihacita koji bi, prema dime-

nzijama glave, bio ve}i od Ostroà~ke dàmije.037

Cazin i kipari

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine037 extra18

! Ve} je poznato da je Vuka{inBraji}, po ro|enju Sanjanin, ovo-godi{nji predstavnik BiH na 55.Eurosongu. Vode oko na{egu~e{}a u najpresti`nijem festivaluuzburkala je informacija da tele-

vizija Bosne i Hercegovine, BHRT,duguje EBU-u oko 2, 9 milijuna{vicarskih franaka. Nakon {to suse po~ele {iriti glasine da }e zbogduga bh nacionalnoj televiziji bitizabranjeno sudjelovanje na festi-

valu otvorenim pismom za Euro-song.hr, obratio se {ef bh. dele-gacije Dejan Kukri}.

- BHRT je u projektu EurovisionSong Contest ispunio sve obaveze prema EBU. Platili smo “fee” sud-

jelovanja za ovu i prethodne godine, jer u protivnom ne bi mogli

biti me|u 39 zemalja kojima je potvr|eno u~e{}e u Oslu. Tako|er}emo platiti i ovogodi{nju partici- paciju u roku predvi|enom pravili-

ma EBU-a, naveo je, izme|u osta-log Kukri}.U prevodu, {to je najbitnije, ipak u~estvujemo! Pripreme tekupunom parom, a eurovizijski pob-

jednik iz Moskve AleksandarRybak, bit }e 14. martaekskluzivni gost BH Eurosonga,ta~nije {oua na BHT 1. Tada }e

Vuka{in Braji} premijerno izvestipjesmu “Munja i grom”, kojom }e

nas predstavljati u Oslu natakmi~enju za najljep{u pjesmustarog kontinenta. Festival }e biti

odràn od 25. do 29. maja, a rije-bom je odlu~eno da }e se BiH 25.maja takmi~iti u prvom dijelupolufinala. Ta~nije na poziciji odprvog do devetog mjesta.Drìmo fige Vuka{inu i naravno,o~ekujemo podr{ku dijaspore.

Susjediodabrali“Feminem”,a kom{ijebi Cecu?

Na 18. “Dori” Hrvatska je

odabra-la predstavnika zaOslo. U Norve{koj }e bojesusjeda braniti, ~as Bosanke,~as Hrvatice, grupa“Feminnem”. Po principu“lud, zbunjen, normalan”, iove godine se “mu}ka”~arobna formula za pobjedu pa jelako mogu}e da }e na{e kom{ije izSrbije mo`da predstavljati i folk pjeva~ica Svetlana Ra`natovi} -Ceca! Ko }e ih predstavljati, saz-nat }emo 13. marta, ali najva`nijeznaju i ptice na grani, autorpjesme je Goran Bregovi}.Brega je otkrio kako priprema triskladbe koje }e sve biti u folk

“fazonu”. Prednost }e, navodno,imati mladi pjeva~i, me|utim, kaosvog favorita glazbenik vidi upra-

vo Cecu! Ona je velika zvijezda,ima odli~nu karizmu za Eurosong

i mislim da bi postigla uspjeh,pojasnio je. Iako se ve} u srpskimmedijima {pekulira kako }e pred-stavnik Srbije na Eurosongu bitiMilan Stankovi}, Bregovi} napom-inje kako }e kod njega {ansuimaju svi dobri pjeva~i, a nacastingu za deset izvo|a~akona~no }e se rije{iti i ta dilema.

Crna Goraostaje doma

Makedonci su oko izbora svogfavorita imali “frku” u uèmkrugu, jer su dva kandidata imala

jednak zbir poena kad su u pitanju ocjene publike i ìrija. Na kraju je pobjedio izabranik ìrija Gjoko

Taneski s pjesmom “Jas imam sila-ta”, {to je izazvalo buru reakcija.Ni “Deèla” nije imuna na narodn-

jake, pa }e Slovence u drugompolufinalu ovogodi{njeg Euroso-ngu u Oslu predstavljati AnsambelRoka @lindre & Kalamari s pjes-mom “Narodno zabavni rock”.Crna Gora je jedina od dràva izbiv{e “Juge” koja je sama odustala.

“\eti}i” }e ove godine uzMa|arsku i ê{ku zbog finansi-

jskih problema izostati na natje-canju za najljep{u pjesmu Europe.

Emira GLUMAC

! Bi{}anima je dobro poz-nato ime sjajnog muzi~araMirzada Pervani}a –Migosa. Nekada{nji pjeva~legendarnog benda “Okusmeda” ve} dugo ìvi i radiu Njema~koj, ali uvijek je ukontaktu sa svojom rajom.

Migos je i dalje ostao akti- van u muzi~kim vodama, asvi vrhunski profesionalni

pjeva~i obi~no gaangaìraju kad radeevropske turneje. To je

u~inila i Hanka Paldumkoju je Pervani} pratiotokom svih nastupa u[vedskoj. Vesela ekipa

je u slobodnim trenuci-ma izme|u svirkiuìvala sa na{imduhovitim sugra|ani-

nom, uvijek spremnimza {alu. Tako se usred[tokholma poàlio da

mu nedostaje burek. @eljumu je, na njegovo velikoiznena|enje Paldumova

ekspresno ispunila uzpomo} na{e raje iz dijas-pore. Uz susrete saBosancima, druènja ife{te, turneja HankePaldum po Skandinavijibila je za Bi{}anina poz-natog po rockerskoj ori-

jentaciji, odli~no iskustvo. Najbitniji je profesionalizam, Hanka je veliki profesion-alac, odavno smo prijatelji,

tako da sam zaista uìvao,kaè za 037 plus Pervani}.Trenutno radi na novimprojektima, i eljno o~ekujeodmor u rodnom Biha}u.

[ta se kuha u “Eurosongovom loncu”

Dilema je rije{ena, BiH

ipak u~esnik Eurosonga

! Restoran ârdak na Uni u redovito organizirarock de{avanja. Proteklog ~etvrtka Bi{}ani su seodli~no proveli na koncertu banjalau~ke grupe“Black box”, uz pomo} mladih doma}ih snaga,biha}kog benda “Urnebes”. Atmosfera je bila vrela, a rockerska furka je trajala do kasno u no}.U “ârdaku” i dalje planiraju organizariti ovakvesvirke dva puta mjese~no. Svakog drogog ~etvrt-ka, ljubitelji rock & rolla imat }e priliku uìvati usli~nim koncertima, afirmiranih, ali i bendova kojitraè svoju {ansu.

êstitka menad`mentu “ârdaka” za odli~anpotez.

! Na{ sugra|anin Alen Islamovi} nikad ne miruje.Nakon uspje{nih nastupa sa kolegama iz legendarnog“Bijelog dugmeta”, Bebekom i Tifom, ovih se danapriprema za samostalnu turneju po Americi. Na putkre}e 9. aprila, a do 2. maja nastupa na nizu koncera-ta za tamo{nju dijasporu. Bi{}anin nemirnog duha nemiri se s godinama. Tajna je, kako za 037 plus re~e,upravo u tome {to je hiperaktivan. I ove godine je naskijama u praksi provodio parolu “Hajdemo u planine”.Dolaskom prolje}a, kaè, hvata ga teniska groznica.Njegov TK “Una Gem” netom je zavr{io jedan, a ve}priprema novi teniski turnir. Naravno, kad se vrati

“[ime”, zaigrat }e barem revijalno na “Stensu”.

Alen Islamovi} u Americi

Samostalna turneja

Bendovi “Black box” i “Urnebes”

Rok no} u Biha}u

Turneja sa Hankom PaldumMirzad Pervani} - Migos U [vedskoj

!! MMuunn j jaa ii ggrroomm,,pp j jeessmmaa kkoo j juu }}eeiizz v v eessttii SSaann j jaanniinn

V V uukkaa{{iinn BBrraa j j ii}} uupprr v v oomm ddii j jeelluu ppoolluuf f iinnaallaa uu OOsslluu

Foto: Nacional, online izdanje

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine 037 extra 19

!Blizanci - (21.05. - 20.06.)LJUBAV: Napokon moète o~eki-

vati pobolj{anje svog ljubavnog ìvota.

Upravo zagrljaj va{e najdraè osobepostat }e vam sve va`niji i najboljeuto~i{te od problema kojim ste izloèni udrugim sferama ivota.POSAO: Jednostavno ne}ete imati izbo-ra i morat }ete prihvatiti ono {to vam senudi. To bi vas moglo oneraspoloìti, alina kraju }e te vidjeti da to i nije tako lo{ekao {to vam se na prvi pogled ~inilo.ZDRAVLJE: Pripazite malo vi{e naprehranu i kre}ite se {to vi{e.

"Lav - (21.07. - 21.08.)LJUBAV: Po~inju dani kad }e vam

ljubavna vrata biti {irom otvorena, pa akoste raspoloèni osvaja~ki, eto prilike daosvojite onog tko vam se svi|a. Bit }eteizraàjni ba{ onako kako treba, sposobnipodijeliti svoje osje}aje s drugima ba{kako se i o~ekuje od vas i sve u svemu.POSAO: Neki me|u vama mogli bi sekona~no odlu~iti na krupniju promjenupovezanu s poslom. Za ostvariti isto

imate i vi{e nego dovoljno snage, ali ipak prije nego {to se upustite u bilo {to prov- jerite jo{ jednom.ZDRAVLJE: Sport i rekreacija ne{to su{to vam je neophodno, da se polakobudite iz zimskog sna.

#Bik – (21.04. - 20.05.)LJUBAV: Trudit }ete se da skri-

vate svoje osje}aje. Oni koji ve} jesu u vezama fokusirat }e se na vrlo suptilneodnose izme|u sebe i partnera (partner-ice) i sve }e vi{e va`nosti pridavati ma{tikojom }e oboga}ivati svoj privatni ivot.POSAO:. Mo`da }ete se kroz problemena poslu ovih dana provu}i i ne sasvimzasluèno i dobiti ne{to {to vam objek-tivno ne pripada, pa pazite da budetemaksimalno korektni prema svojimsuradnicima, a naro~ito prema onimakoji su u startu imali iste mogu}nosti kaoi vi i konkurirali za istu poziciju.ZDRAVLJE: Mogu}e je da }ete se maloprevi{e opustiti.

$[korpion- (23.10. - 22.11.)

LJUBAV: Oni koji su jo{ samiba{ tamo mogli bi sresti osobusvojih snova. Bit }ete ljubazniji vi{e nego ina~e i tako sebi priskr-biti dodatne bodove u osvajanji-ma.POSAO: Mnogi [korpioni i [kor-pionke svoje }e posao odra|ivatis lako}om i ne}e se uop}e unosi-ti u neka dublja razmi{ljanja.Okolnosti }e vam u tom pogledui}i na ruku, pa se moè re}i da}ete ovih dana i vi{e nego dobrospojiti ugodno s korisnim.ZDRAVLJE: Dobro ste.

%Rak - (21.06. - 20.07.)LJUBAV: Usamljeni pripadnici

ovog znaka ima}e dovoljno samopouz-danja pristupati svojoj najdraòj osobi ilizapo~eti vezu sa osobom koju odavnomjerkaju. Ljubav je pod kontrolom.POSAO: Sad bi valjda svima trebalo biti

jasno da ste vi i intelektualno doraslipoziciji prema kojoj stremite, amogu}nost da vas promoviraju u ono {toèlite, bit }e sve izglednija. Poslovi }e se{iriti, a vi narednih dana dobivati prilikeda pokaète {to znate.ZDRAVLJE: Odli~no razdoblje za vas.

Poruke zvijezda 11.03.-18.03.

& Ovan - (21.03. - 20.04.)LJUBAV: Uz trenutne aspekte

moète o~ekivati savr{en ljubavni ivot, apogotovo onaj erotski. Ukoliko ste u vezi,uìvat }ete na na~in koji uklju~uje vrloistan~an osje}aj za mjeru, stil i sve {toide uz to u ljubavi.POSAO: Glavna tema va{ih poslovnihpoduzimanja ovih dana bit }e povezana sistraìvanjem, tehnikama analize, umjet-no{}u ili psihologijom.ZDRAVLJE: Imat }ete sasvim dovoljnoenergije za sve poslove i izazove.

'Strijelac- (23.11. - 21.12.)

LJUBAV: Ako vam sada ni{ta neide od ruke, barem }e vam uljubavi krenuti. Zato se potruditeobnoviti svoj odnos s osobom skojom ve} jeste u vezi, a ako ste jo{ sami, slobodno izlazite van, jer su vam nova poznanstva sig-urno na vidiku.POSAO: Nalazite se u razdobljukad nemate pravu ravnoteù iz-me|u svojih elja, ideala i realno-sti. Bilo bi najbolje da zasad raz-mislite i samo analizirate, te pla-nirajte svoju poslovnu budu}nost.ZDRAVLJE: Drìte se zlatne sre-dine i ne pretjerujte.

(Ribe - (19.02. - 20.03.)LJUBAV: Moglo bi do}i do monot-

onije u odnosima sa voljenom osobom itakvo stanje vas nervira jer je ovo vrijeme kada o~ekujete vi{e nje`nosti ipa`nje. Oni koji su jo{ sami imat }e idalje sasvim dovoljno dobrog raspoloènja za dru{tvo, pa }e slako}om sklapati poznanstva.POSAO: Okolnosti, ljudi i doga|aji tebalibi vam i}i na ruku, a vi budite pametni iiskoristite ovako dobru poziciju. Sve {tosada poduzmete na poslovnom planu i}i

}e vam daleko lak{e, ugodnije iuspje{nije nego {to bi se to doga|alouobi~ajeno.ZDRAVLJE: Zarazi}ete netipi~nim opti-mizmom svoju okolinu, a mo`da i djelu- jete da neko vama drag ozdravi.

) Vodenjak - (20.01. - 18.02.)LJUBAV: Bi}ete u posebnom

emotivnom ambijentu narednih dana inastoja}ete izmjenjivati nje`nosti iljubavne poruke sa osobama sa kojimaniste u vezi.To samo zna~i da }e te bitiotvoreni za nova poznanstva.POSAO: Mnogim Vodenjacima iVodenja~icama }e porasti samopouz-danje i bit }e potpuno svjesni koliko vri- jede u svojoj profesiji. Zbog toga }e se idruk~ije postaviti prema radu i premasvojim suradnicima, a onda }e do}i i domanjih promjena na poslu.ZDRAVLJE: Narednih dana, uglavnomdobro.

*Jarac- (21.12. - 19.01.)

LJUBAV: Ne}e vam se dati tolikoljubiti i grliti, koliko razmjenjivatimi{ljenja ili diskutirati o najra-zli~itijim temama. Zato }e i onikoji su jo{ sami najbolje pro}i

ako se upuste u neku debatu, dok }eizmjena nje`nosti ostati nekako uzape}ku.POSAO: Dobro }ete se razumjeti sasvakim s kim radite i to }e biti i klju~ va{eg uspjeha. Mogu}nost da krenetena poslovno putovanje tako|er je velika,a ako krenete, odli~no }ete se sna}i.ZDRAVLJE: Osje}at }ete se sasvimdobro cijeli ovaj tjedan.

+ Bi{}ani su u nedjelju 7.marta, imali priliku uìvatiu “Reviji frizura”, u organi-zaciji Beauty centra “Una”Biha}. Nakon ~etirisamostalne revije, vlasnicaprve Akademije frizera na

ovimpros-

tori-ma,Mahi-ra

Alagi},petu je

u cjelosti prepustila svojimpolaznicima. Da bojazni nijebilo mjesta potvrdile su friz-erske kreacije koje su aplau-zom propra}ene u prepunojsali Kulturnog centra. Petageneracija biha}ke akademi-

je tako je pod geslom “Pou~enicima se majstor pozna-

je”, sve~ano poloìla zavr{niispit. Najsretnija je bila nji-hova mentorica koja je isama veliki pobornik neprestane edukacije, semi-nara i frizerskih mani-festacija, na kojima redovitou~estvuje diljem Evrope.êstitala je polaznicima izahvalila se specijalnim gos-tima revije, salonima“Simpa studio” Zadar i“Mitja saloni” M Concept –

Slovenija, s kojima }e ovegodine pod zajedni~kimnazivom “M Concept”,Beauty centar “Una” nastu-pati u inostranstvu. Prvozajedni~ko predstavljanje trisalona o~ekuje na presti`nojmanifestaciji “Cosmo Profi”u Italiji narednog mjeseca.

Biha}ka revija je bila najbo-lja mogu}a uvertira za broj-na takmi~enja i perfor-manse koje su u planu ovegodine. Svojevrsni frizerski“maturalac” nastavljen je na

after party-u uKinu “Una”,gdje sukreativni timo- vi slavili dokasno u no}.Emira GLUMAC

Originalni tjednihoroskop

Autor:Ljubi{aMARKOVI]

Revijafrizura “Po u~enicima se majstori poznaju”

, Vaga - (23.09. - 22.10.)LJUBAV: Po~inju dani kada ne}ete biti zadovoljni

svojom emotivnom situacijom.Utjecaj planeta mogao bipoja~ati ~e`nju i osje}aj usamljenosti, pa }e i oni koji ve} jesu u skladnim vezama malo ohladiti ili se distancirati odpartnera (partnerice).POSAO: Kako vi znate sura|ivati bez ve}ih problema, ~ak i ako niste u nadre|enoj poziciji, znat }ete stvari postavititako da kroz rad s drugima sve bude obavljeno i vi{e nego

dobro. U svemu }e vam okolnosti i}i na ruku. Posebno jedobar tjedan za sve koji se bave uslu`nim djelatnostima.ZDRAVLJE: Mogli bi narednih dana imati manje prob-leme sa bubrezima ili upalama urogenitalnog trakta.

-Djevica - (22.08. - 22.09.)LJUBAV: Voljena osoba }e vam se opet

pribliìti, mo`da ne onoliko koliko to ina~emoè, ali odnosi }e otopliti. Oni koji su jo{ samiponovno }e dobiti motivaciju za ljubav, pa }egledati da potraè srodnu du{u makar morali imijenjati svoj ustaljeni ritam.POSAO: Sve {to budete radili ovih dana ne}eovisiti o vama. Vama }e preostati jedino to da

se prilago|avate i trenirate vje{tinu diplomacije.ZDRAVLJE: Imunitet vam je oslabljen, a vi sad jo{ i nervozni. Ugodite si ne~im {to posebno volite.

DERVIŠ

MUSLIÆ

HRVATSKIPISACSILVIJE BORILI[TA NOSNICA

VJETARKOJI PU[ES MORA

PRIJATE-LJICA

ODISEJEVAPOSTOJBI-

NA MONDEY

LJEKAR -SPEC.

ORTOPED

SCIENCECLUB OFAMERICA

ITALIJA-NSKI

BICIKLIST

GRAD UUSK /na

slici/

AVION STRI

MOTORA

ZVUÂN,GLASAN,ÛJAN

VRSTAPSOVKE

DO VRAGA

OKRUGLOSLOVO

OSOBE UMANTIJ.

KISIK GLAVNIGRAD

ERMENIJE

KRALJICABOGOVA

/Gr~. mit/

MJERA UFIZICI

RIJEKA UTURSKOJ

ITALIJA

VOLUNTERCIVIL ASS.TO JEST

(Lat.)

TV. PAPIRAU CELJU

ÔVJEK ODAKCIJE

GLUMICAOREMOVI]

SASTANAK,RANDEVUSASTAVNI

VEZNIK

ISMETDEDI]

UNIJA-SAVEZ

MOR. BAR-TOLOMEO

RIMSKI 6MU[KO

IMEJEROLIM

UREDNI-[TVO RUDARSKI

OTVORI

GR^KOSLOVO

SUHATRAVASITNE

KRVNE @ILE

MALI RT,RTI]

SRD@BA,BIJESMALI

TUNEL

KALIJALIJA

NAMETAK

AMPER

PRIKRIVEN,SKRIVEN

\AVOLI, ZLIDUHOVI

20. I 6.SLOVO

ABECEDE

PROSTORZA PU[.

KOJI PEÊHLJEB

MJESTO UHRVATS-

KOJ

NJEM.SLIKAR

VILHELM

SAMO-GLASNIK

JEZERO UFINSKOJ,ENARE

[AHISTDRAGO-

LJUB

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godinedru{tvena hronika20

! U toku pripreme za nastup, grupa u~enika je osjeti-la mu~ninu, probleme sa disanjem i bolove u stomaku.Nekoliko u~enika se onesvjestilo u toku nastupa. Udrugoj {koli nekoliko u~enika je osjetilo slabost i onesv-

jestilo se na maturskom ispitu. U oba ova slu~aja dijag-

nosticiran je poreme}aj vezan za stres. U~enici suosjetili stres i zarobljenost u situacijama iz kojih nisumogli pobje}i te je njihov organizam reagirao simp-tomima fizi~ke bolesti. Tri su op}enite situacije kojeizazivaju stres: frustracije, konflikti i pritisci.Frustriraju}e situacije su one situacije kada ljudiosje}aju nemogu}nost da ostvare svoje ciljeve.Frustracija je emocionalno stanje koje se javlja kada jeonemogu}ena realizacija poslovnog, porodi~nog ilili~nog cilja. Neke frustracije su uzrokovane vanjskimfaktorima, kao {to su npr. vremenske nepogode, bolestnekog ~lana porodice i sl. Druge mogu biti uzrokovaneodre|enim ljudima kao {to je nekorektan odnos poslo-davca ili prebu~an susjed koji vas drì budnim dokasno u no}.Da bismo se rje{ili frustracija ponekad poduzimamoodre|ene korake koji, naàlost, mogu dovesti do kon-

flikta sa ljudima, {to predstavlja drugu stresnu situaciju. Situacije u kojima moramo donijeti te{ke odluke se~esto nazivaju konfliktne situacije. Konflikt je emo-cionalno stanje u kojem moramo donijeti odlukuizme|u dva ili vi{e izbora, pona{anja ili pobude. Zna~iimamo situacije gdje moramo birati izme|u dvije jed-nako privla~ne odluke (npr. i}i u kino ili kazali{te),izme|u dvije izbjegavaju}e odluke (npr. u~iti ili ~istiti)ili gdje biramo alternativu koja ima i pozitivne i nega-tivne aspekte (npr. u~iti za ispit moè biti te{ko ilidosadno ali }e rezultirati dobrom ocjenom).

Anksioznost i stres mogu se javiti i kada osje}amo dasmo pod pritiskom. To je emocionalno stanje koje jerezultat stvarnih ili umi{ljenih o~ekivanja od drugih

vezano za odre|ene rezultate ili pona{anje. Gotovosvaka osoba osjeti pritisak. Naj~e{}e je vezan za posao,

nedostatak vremena ili neke ìvotne situacije. Poslomuzrokovani stres javlja se kod straha pred mirovinom,osje}aja da ne}emo dobiti unapre|enje kojezasluùjemo, nerealni rokovi, konkurencija, lo{a profe-sionalna klima.Nedostatak vremena je drugi ~est uzrok stresa. Svakose susre}e sa rokovima, imamo odre|en broj sati udanu da uradimo neki posao, tako da mnogi ljudipa`ljivo planiraju svoje vrijeme da bi izbjegli ovu vrstupritiska. Nedostatak planiranja vremena rezultiraosje}ajem pretrpanosti poslom i vodi ka stresu.Tre}i uzrok stresa su ìvotni doga|aji, koji ne morajuisklju~ivo biti negativni. Oni mogu biti i pozitivni istresni u isto vrijeme. To su situacije kao {to su smrtpartnera, razvod, sklapanje braka, prinova u porodici,organizovanje odmora i sl. Ove situacije uzrokujuanksioznost i stres kod ljudi {to moè rezultirati simp-

tomima fizi~ke bolesti. Ljudi koji pate od ove vrste stre-sa osje}aju migrene, probleme sa spavanjem, potrebuza hranom i probleme sa probavom. Vi{e o posljedica-ma stresa u sljede}em broju.

Mirela Poprènovi}, psiholog

(Na va{e traènje govo-rimo o izvorima stresa.

Teme i dalje moètekandidirati [email protected] ili

po{tom na adresu RTVBiha}, Krupska bb,s naznakom – za rubrikuPsiholog odgovara)

Izvori stresa

Psiholog odgovara na va{a pitanja

! Da bismo se rije{ili frustracijaponekad poduzimamo odre|ene korakekoji naàlost mogu dovesti do konfliktasa ljudima, {to predstavlja drugu stres-nu situaciju

Pi{e: Muharem SKOPLJAK

! Jugoisto~no od Biha}a, naizuzetno strmoj i visokoj litici,nalazi se stara utvrda udaljenaoko ~etiri-pet kilometara odgrada. Izbor ovako izvrsne lokaci-

je za fortifikacijski objekat davnog vremena, starodavnom graditeljumogu pozavidjeti savremeni

neimari. Ispod utvrde sa sjeverois-to~ne strane prostire se pitoresknonaselje. [iri se desno i lijevo krivu-davom i na pojedinim mjestimastrmom udolicom u pravcu sjev-era.Sredinom naselja udjevena jene{to manje krivudava „ulica“,toliko krivudava da stanovni{tvuolak{ava prilaz njihovim ku}ama,nanizanim s lijeve i desne stranesokaka. koji gledano s utvrdestvaraju iluziju o velikoj ki~mi sodgovaraju}im rebrima. To je bio

vid u{oravanja i estetskog raspore-da glavnih prometnica i prilaznih

sokaka.Razli~ita imena

Utvrda je u pro{losti imalarazli~ita imena. Dugo vremenadominirao je naziv Sokol, a zanaselje nije poznato drugo ime, pa

je i ono vremenom i vjerovatno uzpomo} nekog simplifikatora prim-ilo ime Sokolac. Utvrda jesagra|ena na okomitoj litici, a pri-laz utvr|enju s tri strane, bio jeprakti~no nemogu}.Izbor lokacije svakako je odredilaodbrambena namjena utvrde.Teàk prilaz osiguravao je pouz-daniju odbranu. Jugozapadna

strana je prava okomica, a pre-glednost okoli{a bila je izuzetna.S tri ostale strane utvrda jeogra|ena zidom visokim tri do~etiri metra, u donjem dijelu

debelom i do dva metra. Zidovi suogra|ivali prostor od nekoliko hil-

jada metara kvadratnih. U tomprostoru, prije Drugog svjetskograta, bilo je zasa|eno vi{e stabala

jela i borova. Drve}e je oplemeni-lo ambijent, a ~inilo ga je prijat-nim osobito u ljetnom periodu. Na

jugoistoku toga prostora, domini-

rala je okrugla kula s tri etaè. Nanjenom vrhu nalazila se ogra|enaterasa, s koje se osmatrala okoli-na, kako vele, na sve ~etiri stranesvijeta.

Tamnicabez prozora

Na prvoj etaì, na dnu utvr|enjanalazila se tamnica, sa svim ele-mentima tamni~kog ambijenta.Nije bilo prozora ni bilo kakvihotvora za prirodnu svjetlost. U

zidu su ostali tragovi ugra|ivanihalki, za vezanje utamni~enih, kojesu bile namijenjene za vezanjeruku i nogu.Duga etaà vjerovatno je bila

namijenjena za stanovanje nekog velmoè i njegove porodice, ilikomandanta i rukovodnog osobljatvr|ave. U ovom dijelu nalazili suse otvori prozora, tragovi neke

vrste stepenica ugra|enih u debe-lom zidu usmjerenih prema ulazn-im vratima u kulu. Bile su nami-

jenjene je za komunikaciju od

dna, dakle od tamnice, drugeetaè do terase na vrhu tvr|ave.Tre}i dio imao je otvor za prozor,usmjeren na jugoistok, aomogu}avao je osmatranje oko-line izme|u {umom pokrivenihbrda Debelja~e i ]ulumka. Taj diotvr|ave Sokolac, sigurno je bionamijenjen njenoj posadi. Natakav zaklju~ak upu}uje razlika ufino}i obrade ambijenta druge itre}e etaè. U vrijeme Austro-ugarske vladavine na taj prozor

bio je postavljen top starije izrade.Kupica topovske |uladi bila jesloèna neposredno pokraj topa.

U slijede}em broju:

O{te}en u II svjetskom ratu

Stari grad Sokolac

! Utvrda je u pro{losti imala razli~ita imena.

Dugo vremena dominirao je naziv Sokol, a zanaselje nije poznato drugo ime, pa je i ono

vremenom i vjerovatno uz pomo} nekog

simplifikatora primilo ime Sokolac

Kula povrh b’ila Bi{}a

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


11.03.2010.godine 21

JP "RADIO TELEVIZIJA BIHA]" d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

.............................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon za

besplatne male oglase po{aljite

po{tom ili

dostavite li~nona adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha}Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi! Prodajem stan u Sarajevu, ili mijenjam za Biha}, 51 metar kvadratni,

drugi sprat, Hrasno, tel: 061/ 162 – 812! Prodajem dvosoban stan, renoviran, Ozimice I, kod toplane. Cijena po

dogovoru; tel: (037) 226-730.! Povoljno prodajem vojnu enciklopediju, tvrdi povez, 11 knjiga, drugo

izdanje, te muzi~ku kutiju “Goldstar”. Husein [abanagi}, Biha}, Ozimice I,P+12/II, tel. (037) 223-881 ili 061/ 115-841.

! Izdaje se soba za studente, |ake, radnike, s centralnim grijanjem ikablovskom TV. Informacije na telefon (037) 226-470.

!

Povoljno prodajem printer u boji, skener – fotokopir, zvu~nik sa subvufer-om i upravlja~ku kutiju sa sedam uti~nica. Husein [abanagi}, Biha},Ozimice I, P+12/II, tel. (037)223-881 ili 061/ 115-841.

Dana 13. marta 2010. godine navr{ava se10 godina od smrti na{eg dragog

IBRAHIMA (JUSUFA) IBRAD@I]A

s po{tovanjem i ljubavlju

supruga, djeca, unuke i zet

Posljednji pozdrav

KATI PERVANI]

Mojoj dragoj teta Kati

Izeta Demirovi} s familijom

Dana 14. marta 2010. godine navr{ava se 10 godinatuge i bola od smrti na{e drage majke i supruge

VALIDE (MID@I]) MERDANI]

Molimo Allaha d`.{. da te nagradi svojom beskrajnommilo{}u za svu tvoju pa`nju, dobrotu, nesebi~nu ljubav isre}u kojom si nas darivala.

Amar i Halid

Zadnje zbogom

KATI TOMLJENOVI] – PERVANI]

Na{oj dragoj gospo|i i teti veliko hvala. Po~ivaj u miruBoìjem an|ele na{.

Tvoja gospo|a cvje}arka Fani s obitelji.

Tu`no sje}anje

MERSAD (MUJAGE)

ÂVKUNOVI]15. 03. 2006. – 15.03. 2010

Zauvijek }e{ ìvjeti u na{im srcima.

Tvoja porodica

Tu`no sje}anje

MERSAD (MUJAGE)ÂVKUNOVI]

15. 03. 2006. – 15.03. 2010

Ponosni smo {to smo te imali.

D.O.O. «ÂVKUNOVI]»

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


sport22 11.03.2010.godine

U utorak su izvu~eni parovi osmine finala rukometneLige prvaka. Aktuelni prvak Ciudad Real igra}e protiv slovenskog predstavnika Gorenja, koje je u grupnoj fazibilo bolje od na{eg predstavnika sarajevske Bosne.Hrvatski prvak Zagreb CO nije imao sre}e s kuglicamau bubnju, pa je za protivnika dobio jednog od favoritatakmi~enja Barcelonu. Kolding na{eg reprezentativca

MuhamedaToromanovi}a uprvom me~usuprostavi}e senajboljem svjet-

skomrukometa{uNikoli Karabati}ui njegovomMontpellieru.

Mirsad Terzi}, reprezentativac BiH gostuje u Rumuniji,gdje }e Veszprem traìti prolaz protiv Constante.Parovi osmine finala Lige prvaka: Montpellier –Kolding, Ciudad Real – Gorenje Valenje, Kiel – FCK Handbold, Vaszprem – Constanta, Barcelona – ZagrebCO, Cehovski Medvedi – Ademar Leon, Rhein NeckarLowen – Valladolid, HSV – Kielce.

! Biha}ke odbojka{ice novompobjedom su nastavile put kaPremijer ligi. Protekli vikend subez osvojenog seta ostavile ekipuiz Mostara i tako u~vrstile liderskupoziciju. Odbojka{ice Klju~a su u13. kolu poraène od Napretka(0:3) i zauzimaju osmu poziciju

na tabeli.

Primjer neporaènih odbojka{icau zadnja dva kola slijede i biha}kiodbojka{i. Nakon gostuju}eg tri-

jumfa protiv “Ilidè” {estu pozicijuna tabeli zadràli su pobjedomprotiv ekipe Mostara. Za razlikuod odbojka{ica, mu{ka ekipaMostara je ipak osvojila set u dvo-

rani “Luke”.

U Drugoj ligi Zapad igran je derbiu kojem su mlade odbojka{iceBiha}a porazile Veliku Kladu{u.Bi{}anke su slavile rezultatom 3:1i tako pove}ale bodovnu prednostnad najve}im rivalom. U drugomsusretu odbojka{ice Mladosti ost-

varile su pobjedu u Buìmu, dok

je slobodna bila ekipa Une.

! Bosanskohercegova~ka teniska reprezentacija pobje-dom nad Makedonijom plasirala se u 2. kolo drugeEuroafri~ke zone. Nakon dva dana makedonski tenis-eri imali su prednost od 2:1, ali su Aldin [etki} i IsmarGor~i} preokrenuli rezultat.Pobjedom u Makedoniji na{i teniseri su osiguraliopstanak u dugoj Euroafri~koj zoni, ali i steklimogu}nost daljeg napredovanja. Idu}i protivnik Bosnii Hercegovini je Estonija, koja je u prethodnoj rundibila bolja od Ma|arske 4:1.

! Banjalu~ki Borac je i nakon 17.kola premijerliga{ki lider. Banja-lu~ani su poraèni u Trebinju odLeotara sa 1:2, ali im je @eljez-ni~ar pomogao u o~uvanju prvepozicije. Plavi sa Grbavice prekin-uli su “crnu” seriju na Pecari i

nakon deset utakmica slavili pro-tiv [irokog Brijega (2:0).Sarajevo je rutinski pro{loModri~u, a ekipa Lakta{a s triboda protiv Slobode jo{ ne pot-

pisuje kapitulaciju. Najboljuformu na startu proljetnog dijelaprvenstva uz @elju pokazao je

Olimpik, koji je s minimalnih 1:0dobio “Ro|ene” iz Mostara.Ovog vikenda derbiji se igraju uBanja Luci gdje lideru gostujeêlik i u Mostaru, gdje }e

Sarajevo protiv Veleà traìtipomak s ~etvrte pozicije.@eljezni~ar lovi drugo mjesto pro-

tiv Zvijezde, a [iroki Brijeg gostuje u Prijedoru. Slobodi su nakonporaza u Lakta{ima prijeko potre-bni bodovi, a prva im je {ansaLeotar.

Sportski vikend iza nas

Odbojka{ice Biha}a

i dalje neporaène

! Ko{arka{i Biha}a petim pora-zom u nizu su izgubili minimalnuprednost nad zadnjeplasiranomekipom u A1 ligi. Novi Grad jepobjedom 98-84 Bi{}anima pre-pustio fenjer.Predstoji neizvjesna borba zaopstanak izme|u Biha}a i NovogGrada, koje dijeli samo ko{ razli-ka, a ni Orlovik nije bodovnoodmakao.Spasonosne bodove u idu}em

kolu ko{arka{i iz Biha}a traì}eprotiv tre}eplasirane ekipe Play offa.Limometal iz Cazina je zbog neko-liko slabijih partija izgubio drugu

poziciju. Cazinjani imaju ~ak desetpobjeda vi{e od ko{arka{a izBiha}a, no polako gube korak sneporaènim timom Kaknja.

U borbu za vrh mogli bi se vratitipobjedama u zaostalom me~uprotiv Orlovika i ovog vikendaprotiv Bo{njaka.

Mlade odbojka{ice Biha}a

Uspjeh teniske reprezentacije BiH

Pobije|ena Makedonija,na redu Estonija

Premijerliga{ki kutak

@eljezni~ar skinuo prokletstvo Pecare

Novim porazom ko{arka{i dotakli dno

! Plavi sa Grbavice prekinuli su “crnu” seriju na Pecarii nakon deset utakmica slavili protiv [irokog Brijega! Borac i poslije poraza lider

Iz svijeta

! [vicarac Daniel Albrecht 414 dana nakon te{kepovrede u Kitzbuhelu, za vikend }e ponovo skijati. Albrecht se oporavio i vra}a se na skije unjema~kom Garmischu, iako su se lije~nici prijene{to vi{e od godinudana borili za njegov ìvot, a na nastavaksportske karijere nikonije ni pomi{ljao.[vicarac je najavljenkao predvoza~ svihutrka u Njema~koj za vikend, a stakmi~enjem u

Svjetskom kupu nas-tavi}e od idu}e sezone.“Naporno sam radio kako bih bio spreman za

povratak i drago mi je {to }u za vikend napokon skijati”, rije~i su sportskog povratnika godine.

Daniel Albrecht

Osmina finalarukometne Lige prvaka

Sporta{ -povratnik godine

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


sport 2311.03.2010.godine

! Pro{losedmi~ni debi Safeta Su{i}a na klupireprezentacije Bosne i Hercegovine zadovoljio je inajve}e kriti~are me|u navija~ima “Zmajeva”.Pobjedom, ali vi{e postavkom igre, u prijateljskom me~uprotiv afri~kog viceprvaka Gane brzo je preàljen ]iro.Proslavljeni igra~ Sarajeva i PSG-a po~eo je svoj selek-torski mandat takti~kom varijantom 4-4-2 uvrstiv{i u

prvih jedanaest Miralema Pjani}a, koji je i donio pobje-du. “]iromanija” se i dalje osjeti u reprezentativnomduhu, jer je novi selektor koristio kostur ekipe izprethodnih kvalifikacija.Sada respektabilna evropska reprezentacija igra}e jo{dva pretkvalifikacijska (prijateljska) me~a. Protivnici srenomeom su evropski viceprvak Njema~ka i najboljiskandinavci -[ve|ani.Mo`da }e ako se zadrì kvalitet ovogodi{nje Premijerlige i pokoji njen igra~ “zapeti” za oko Su{i}u. No

vjerovatno mu vi{e “zapinje” (ne)regularna odluka

Takmi~arske komisije o “slu~aju Gavari}” i ponavljanjuprvenstvenog me~a izme|u Slobode i Sarajeva.

Vjerovatno bi u francuskom prvenstvu, koje selektorredovnije prati Sarajevo ve} imalo upisane bodove iz togme~a, jer tako se u ligama petice ka`njava nedozvoljeninastup zbog tri ùta kartona.Sre}a pa Su{i} ne prati zbivanja u Prvoj ligi Federacije,

jer bi saznao i za “svestranost” ovih malo slabijih bhnogometa{a, koji igraju pod la`nim imenima, a ondabjeè kroz prozor svla~ionice. Bjeànje kroz prozor od

delegata demonstrirali su igra~i @ep~a, sakrivaju}i prov- jeru svog identiteta. Zato je i bolje da okosnicureprezentacije ~ine na{i igra~i iz najboljih liga Njema~kei Francuske gdje bjeànja kroz prozore nema.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

!

Nogometa{i Jedinstva su osvaja~i ovogodi{njeg kupa Unsko-sanskog kantona. U finalnomme~u, odigranom pro{log vikendau Bosanskoj Otoci Bi{}ani su dotrofeja do{li boljim izvo|enjempenala od Krajine iz Cazina.U regularnom dijelu utakmice obasu golmana po jednom vadilaloptu iz mreè. Realizirav{iposljednji penal u maniru golge-

tera, pobjednika je odlu~io biha}ki~uvar mreè Edin [u{njar.

Teàk teren onemogu}io jedopadljiv nogomet za gledaoce.

Novog {efa struke Jedinstva, koji jo{ uvijek traì idealnih jedanaestgolom je obradovao Dizdari}. ZaKrajinu, koja je demonstriralaprvoliga{ku kvalitetu izjedna~io jeponajbolji na terenu Zlotrg.Jedinstvo je pobjedom stekloneophodno samopouzdanje predme~ sa @ep~em, dok Krajina svoj“bijeg” iz drugoliga{kog nogo-meta nastavlja ovog vikenda pro-tiv Radni~kog iz Rip~a.

•

Jedinstvo osvaja~ Kupa USK

! U finalnom me~u, odigranom pro{log vikenda u Bosanskoj OtociBi{}ani su do trofeja do{li boljim izvo|enjem penala od Krajine iz Cazina

! Utakmicama 16. kola po~eo jeproljetni dio Prve lige Federacije.Osmom pobjedom na doma}emterenu Kraji{nik iz Velike Kladu{euklju~io se u borbu za vrh tabele.

Velikokladu{ani su do nove “trice”stigli pobjedom protiv “Viteza”,koju su osigurali novajlija SanelJusovi} i Samir [abi}.Iznena|enje kola priredilo je@ep~e minimalnom doma}ompobjedom protiv Iskre.

Lider Budu}nost uzelo je bod nagostovanju kod SA[K Napretka, adrugoplasirani Rudar nijeOmladincu dopustio bodove.Biha}ko Jedinstvo, slobodno u

prvom kolu nastavka, traì}e prveproljetne bodove u subotnjoj utak-mici protiv @ep~a. Kraji{nik

ohrabren pobjedom protiv Vitezaide u Gora`de.Rezultati 16. kola: Igman –GO[K 3:1, Rudar - Omladinac 2:1,SA[K Napredak - Budu}nost 2:2,

Slaven -Gora`de 2:1, Kraji{nik - Vitez 2:0, Ora{je - Bosna 2:1, @ep~e- Iskra 1:0.Parovi 17. kola:Slaven - SA[K Napredak, Gora`de- Kraji{nik, Vitez - Ora{je, Jedins-tvo - @ep~e, Omladinac - Igman,Iskra - Rudar, GO[K - Budu}nost.

Proljetni dio Prve lige Federacije

Kraji{nik se primi~e vrhu! Iznena|enje kola priredilo je @ep~e minimalnom doma}om pobjedom protiv Iskre

Podvu~eno

! Su{i} promijenio taktiku i debitirao pobjedom! Postavkom igre Safeta Su{i}a, u prijateljskomme~u protiv afri~kog viceprvaka Gane, ]iro je brzopreàljen. Ipak “]iromanija” se i dalje osjeti

! S dva gola pro{log vikenda protiv Bochuma Edin

Dèko poveo je na listi najkorisnijih igra~a Bundeslige.Reprezentativni napada~ i najskuplji igra~ Wolfsburga jepostigao 12 golova i osam puta asistirao za gol. Pro{lesezone Dèko je bio drugi strijelac lige iza klupskog saigra~a Grafitea.Ovosezonska pri~a

je druga~ija, jer na{ reprezentativacima ~etiri gola vi{eod Brazilca. To mu

je dovoljno zatrenutnu tre}upoziciju na listinajboljih golgetera,a prvi je Bayerov napada~ Kiesling s 14 pogodaka. Nalisti najkorisnijih igra~a visoko su plasirani jo{ dvojica

na{ih reprezentativaca.Vedad Ibi{evi} je sakupio 15 bodova, odnosno devetgolova i {est asistencija i zauzima visoko sedmomjesto..Zvjezdan Misimovi} je na diobi 11. mjesta sa sedamgolova i isto toliko asistencija.

Dèko najkorisnijiigra~ Bundeslige

Reprezentacijanapreduje i bez ]ire

Foto: Aljo{a Bobi}

Foto: Aljo{a Bobi}

Jedanaesterci odlu~ili pobjednika

8/6/2019 037 Plus [broj 3, 11.3.2010]


Kenan ALAGI]

Nema fe{te ili sijela u Bosanaca(pa i Hercegovaca) koja se nezavr{ava interpretacijom, ili(pod dejstvom raznih opijata)barem poku{ajem interpretacijesevdalinke. Po svojim osobina-ma, ta tipi~no bosanska, grads-

ka, melanholi~na, tugaljiva pjes-ma pretjerano ne zaokupljamoje pjeva~ke „kvalitete“ naokupljanjima pomenute vrste,

jer spadam u red onih koji svojstav prema, nesporno muzi-~kom bogatstvu BiH izraàvajure~enicom: „Ko }e na sve ovo jo{ slu{ati tu|u muku?“ Da budem iskren, vi{e samzapamtio pojedine stihove, kojisu mi dosta zanimljiviji od mogpjeva~kog skrnavljenja drugestvari po kojoj smo poznati na{irim prostorima. Prva su nar-avno }evapi. Dodu{e, ima i tre}a

ali nije za novina ovakvog tipa(bez ilustracije).Uvijek me je zanimalo za{to naBentba{u, ~ovjek povede bijelo

janje, a jasno je da nije krenuona Prvomajski uranak. Tim vi{e{to ga vodi, jer da ga nosi znalibismo da je janje spremno zara`nja. Ovako ga vodi kaoku}nog ljubimca, i do kraja sev-dalinke janje se vi{e nespomenu tako da je ostala mis-terija gdje je zavr{ilo. Ili, da jepoveo janje i ponio gajbu pive,razumio bih da ~ovjek idepje{ice pa je janje lak{e povesti ioderati ga na mjestu okupljanja

nego sve nositi u rukama. Pomeni, povesti ivo janje u a{ik jepotpuno pogre{an izbor, {to se ipokazalo do kraja pjesme.

Nisam siguran da su se èneodvajkada borile protiv alko-

holizma jer jedna sevdalinkakaè: „Da mi je znati gdje pije, poslalabih mu rakije“. Ovo kljukanjemuà èstokim pi}ima moè zaposljedicu imati dva razloga. Ilimu p’janom izvla~i pare iznov~anika ili se mu` jedino poddejstvom alkohola u krevetupokazao kao sredstvo saproduènim djelovanjem.Jo{ malo o bra~nim odnosima: Pjevala bih, al’ ne mogu sama,dragog mi je zaboljela glava! Pa}e ~uti, te }e zaàliti, i re}i }e da za njeg’ ne hajem… U pitanju jetipi~an primjer skladno

izgra|enih odnosa unutar jednog muzi~kog benda, jer akoklavijaturista nije raspoloèn ilij b l i j ~i ` li

Sevdalnika tretrira i predbra~neodnose: “Meha majka ludaoènila, jo{ lu|eg u derdek spremila! Meho pla~e, traì staru

majku…” Mislim, ovo je pot-puno nehumano pristupanje, jerlako je ludog oèniti. Ve}a jeumjetnost oèniti normalnog jer}e ionako godinama braka

poludjeti, o ~emu bih mogaopisati na jo{ par strana, kad bimi dali prostora. Ukoliko sena|ete takvoj situaciji, dozivan-

je majke (svekrve) moglo bisamo dodatno zakomplikovati

va{ odnos.Da nisu svi akteri sevdalinke

visokomoralne monogamneli~nosti (mu{ke naravno) svje-do~i i stih: “Koliko je odavde domora, Sedamdeset i sedam gradova, I trideset i pet palanaka.U svaki sam junak dolazio, I u

svakom devojku ljubio!” Ne pos-toje ìvi svjedoci koji mogupotvrditi ovu potentnu brojku

od 77 èna koliko ih je susreona{ ljubavnik, ali u nastavkusevdalinke ne na|oh ni jedanstih koji sugerira mladim

nara{tajima da ne krenustopama na{eg junaka ada pritom ne povedura~una o eventualnimna~inima “za{tite naradu”. Opet, edukacijenigdje.I za kraj svjedo~anstvo olo{em graditeljskom plani-ranju i neadekvatnoj

zdravstvenoj za{titistanovni{tva. Kaè: “Hem je

sokak tijesan, hem ja momakbijesan...” Ovdje je {irina sokakaobrnuto proporcionalna bjes-no}i |uvegije koji dragoj hita.Jer {to se njemu vi{e uri, sokak mu je tje{nji, ba{ kao da se kre}enekim dalmatinskim ulicama.Istina, nemamo podatke ogabaritima pomenutog |uvegi-

je, ali ~isto sumnjam da je|uvegija gra|e Arnolda [varce-negera. [to se bjesno}e ti~e sig-uran sam da je penicilin izum-ljen prije nego je opjevana ovasituacija.I tako do|emo do zaklju~ka dasevdalinka nije samo melanholi-

ja i pusta jadikovka. Ima tu i„zdravijih“ stvari. [valerisanja,nevjere, alkoholizma...[ li Gdj bi i

Predah uz sevdah

Institucionaliziranje Nacionalnog parka „Una“ bila je jedna od tema druge sjednice Nadzornog odboraJavnog preduze}a Nacionalni park Una, koja jeodràna po~etkom mjeseca u Biha}u. Na op}eiznena|enje Bi{}ana, po{to se park u cijelosti

nalazi na prostorunjihove op}ine, te zainteresiranih kandidata zapopunu NO i mjesta direktora, sjednica je odràna uprostorijama Vlade USK-a.Kada se tome doda da joj je pored Ante Marjanovi}a,ovla{tenog predsjednika NO, Azre Kora}, v.d.direktorice i ~etiri izabrana ~lana NO, prisustvovao i[emsudin Dedi}, premijer Vlade USK-a, jasno da }eizbori za petog ~lana NO i direktora biti provedeni «uduhu demokracije i tolerantnosti».Treba naglasiti da je obra}aju}i se prisutnima premijerDedi} “izrazio nadu da ova institucija ne}e potpastipod kuloarsko politikanstvo, jer ista treba da bude ciljsvim Kraji{nicima i Bi{}anima, te da su u tokuaktivnosti na imenovanju direktora, a nakon {to gapotvrdi Komisija, odluka }e biti proslije|ena Vladi FBiH na potvr|ivanje!”

Ovdje ne treba ni{ta dodavati. Sve je jasno. Komenije, nek’ se kandidira. H. ALIJAGI]

Druga sjednica NO Nacionalnog parka Una

Sve je jasno

Povodom obiljeàvanja 8. marta - Dana èna ~laniceForuma èna SDP-a Biha}a organizirale su na Gradskomtrgu u Biha}u humanitarnu akciju, koju su simboli~nonazvale “Ruà za ìvot”.Sredstva od prodaje ruà namijenile su sugra|ankama izUdruènju èna oboljelih od raka dojke.”

Ruàza ìvot

! Kompanije Mesna indus-trija „Ovako“ iz Sarajeva,Prehrambena industrija„Vispak“ iz Visokog i „MS

Alem“ iz Bosanske Krupe,

koje posjeduju halal certi-fikat za svoje proizvode, izla-gali su na zajedni~kom bh -{ d T h

s halal certifikatima od 2. do5. marta.Prema rije~ima SamiraMuminovi}a direktora i vlas-nika „MS Alema“ bh-{tand je

bio vrlo posje}en tokomtrodnevnog sajma, obavljeno

je vi{e poslovnih razgovora ilj i b j i k k i

Bh-izlaga~e posjetio je iambasador BiH u Iranu EmirHadìkaduni}.Iako BiH sa Iranom ima pot-pisanih 13 razli~itih ugovora,

ekonomska saradnja je jo{ uvijek skromna. Godi{njiobim razmjene izme|u dvije

lj k j { ili

Me|unarodni sajam hrane u Teheranu

Na me|unarodnom sajmu hrane s halal certifikatom izlagali i Krupljani

Zajedni~ki {tand bh – izlaga~a

Documents

037 Plus [broj 3, 11.3.2010]