7/22/2019 075Bilogora

1/8

Potarina plaana u gotovom.BILOGORACiena 3 KuneeV.P.

POLITIKO-PROSVJETNI TJEDNIKBroj 75. Bjelovar 7. studena 1942. Godina II.

n

Najvee djeloSlobode, koji nema,Taj o slobodi sanja.Ah, ponajljepi san!"

su krasni stihovi neumrlog hrvat-skog pjesnika Silvija StrahimiraKranjevi a. 1 za tu slobodu nama prije toliko neshvatljivu rie ginuli su najbolji sinovi hrvat-skog naroda. Davali su svoje i-vote i svoju krv za najvec'e dobro.

Hrvatski je narod u svojojpoviesti mnogo puta padao lomiose, ali nikada n ije umro. Hrvatskinarod je rtvovao najbolje sinove,da bi doa o do kona kog citja ,do uspostave Nezavisne DraveHrvatske. Nakon Versaillesa, koji

je po st ao pov ies tna pre kre tni ca ikoja je predstavljala zavretak o-nog politi kog razdobl ja, koje imasvoje poetke u francuskoj revo-luciji, a pogoto vo u vremenu odtS4S. godine, ponieno m Hrvat-skom proao je val ogorenja i na-zrievala se revolucija. apat jeiao od ustiju do ustiju, da ne ebiti slobodne Hrvatske, dok ne

bude posveena krvlju. I Hrvatskaje po la put em bo rbe . Nebr oje nihrvatski muenici poli su borbo mdo ostvarenja svojih ciljeva. Teakput hrvatskih muenika jest put,kojim je stupala ciela Hrvatska udanima borbe, u danima rtvova-nja, prolazei putevima Rakovice,sliedei glas ustake misli posve-ene Starevievom naukom usjeni bolne i krvave tragedije naGvozdu. Cilj borbe svih ustakihboraca, svrha muenitva svih mu-enika, bila je ista. Svima je predoima bila slobodna i NezavisnaDrava Hrvatska i svi su do togacilja ili istim putem. Poli su pu-tem rtava, putem borbe, put emumiranja.

Svaka revoluc i ja , svaki po-kuaj osloboenja, trai od svojihboraca neogranienu vol ju i po-vjerenje. Vol ju za b orbu i pou-zdanje u ispravnost i konan u po-bjedu. A ustaki borci vjerovali su,jer je vj er ov ao Pog lav nik , prv i bo -rac i prvi ustaa.

Najvee djelo u poviesti Hr-

vatske je zavr eno: os novan a je'Nezavisna Drava Hrvatska. Sadaje po vu en a o tr a gra ni ca izm eudva svieta, izmeu onih, koji nasebi nose sv u batinu neistin e igrieha, propasti i prokletstva iizmeu narataja snage, vjere irevolucije. Ustaka krv slomila jejed nu trulu bal kan sku dr av u i o-na e slomiti i ostatke te dr avena putu do podpune izgradnjePoglav nikov e Hrvatske. G

NJEMAKE PODMORNICENA INDIJSKOM OCEANU

B E R L I N , p o e t k om s t u d e na . N j e m a k e p od m or ni c e p ot op i l esu u posl j ed nje vricm c u medjan j im voda ma Indjsko g occ na iA t l a nt i k a os a m s a v e z n i k i h b r o d ov a s a ' 5 2 . 5 0 0 br t . i od b r od o-pratnje , koju su poe le napadati 12. l is topada, dal ja e tir i bro das ukupno 30.003 brt . , t . j . od te brodopratnje ukupno 18 brodovasa 131.000 brt . U est dan a uniti le su na dale ko udal jenim rat -nim podru j ima 41 brod sa preko 250.000 brt .

NAJNOVIJE VIESTIPremaslubenimizvjeima po-

topljeno je u tri pomorske bitke uvodama Salamonovog otoja petsaveznikihnosaa zrakoplova, je-dan bojni brod, 16 krstaa i 14razaraa.

Njemako ratnoizvjeeod29.listopadajavlja,da su u zapadnomKavkazu hrvatski lovci oborili estsovjetskih zrakoplova i izgubi/ije-dan vlastiti.

Listovi svih europskih drava

puni su prikaza velikih faistikihsveanosti,kojesuzavrile2$.listo-pada na 20. godinjicu pohodana Rim.

U etvrtak 29. listopada cielaje Turska sveano proslavila svojnarodni blagdan. Osobito sveana

je bila proslava u Ankari, kojoj jeprisustvovao predsjednikturskere-publike /smet Inoni.

Njemako ratno izvjee od26. listopada iztie, da su hrvatskilovci oborili pet boljevikih zra-koplova na Kavkazu.

U bitci kod otoja Santa CruzJapanci su potopili etiri amerikanosaa zrakoplova, jedan bojnibrod i jo jedan ratni brod, te suunititi200 zrakoplova.

U borbama u Egiptu britanskooruje pretrpilo je velike gubitke,te su englezki napadaji od utorkado subole mirovali.

Duce je u utorak primio iza-slanstvo njemake nacionalsocija-listike stranke i odgovarajui na

pozdrav dra Le$a naglasio, daItalija odluno vodi rat do pobjede.

Njemako ratno izvjee od2$. listopada javlja, da su osvojenidaljnji skupovi kua u Staljingra-du i uvreni gorski postavi kodTuapse iNovorosijska.

N I T K O O D N A S N E M O E B I T I V E I R O D O L J U B O DP O G L A V N I K A

lanovi stoera Hlinkinegarde dolaze u Zagreb

Za gr eb , 7. studena. Danas e stii bekim brsim vla-kom u Zagreb lanovi stoera Hlinkine garde" iz Brati-slave t. j. okresni velitel sa svojom pratnjom.

Posjetom ustakom stoeru grad Zagreb eli stoerHlinkine garde" iz Bratislave manifestirati osje anje Bra-tislave i Zagreba, slovake narodne stranke, odnosno

Hlinkine garde " i USTAE" Hrvatskog oslobodi lakogpokreta, veze slobod ne republike Sl ovake i NezavisneDrave Hrvatske.

Hrvatska ima ustae, Slovaka ima gardiste.Kad je Hlinkina slovaka narodna stranka odmah po-

slije prvoga svjetskoga rata osnovana od ovjeka, ije imenosi, Andrija Hlinke, da dostojno zastupa volju slovakognaroda, te brani prava i njegove ivotne probitke.

Ustae Zagreba spremaju Slovacima iz glavnog gradarepublike Slovake svean i srdaan doek .

Po HrvatskojPovodom 20,-godinjice po-hoda na Rim, Poglavnik je uputioDuceu ovu brzojavku:

Duce!U asu kad Italija slavi 20.

obljetnicu sekulatne odluke, kojaje pal a po ho do m na Rim , Ust ak aHrvatska stoji nepokolebivo uzcrne koulje, svieslna, da je iz po-hoda na Rim p oslao poh od Eu-rope k novo m razdoblju poviestii uspona ljudskog roda.

Primite, Duce, na ovaj danmoje i sveca hrvatskog narodavrue elje, da Va genij dugo joostane sauvan Italiji vodei jenovim pobjedama i novoj sve ve-oj slavi. Paveli ".

Poglavnik je primio slieeubrzojavku od Ducca:

Exelencija Ante Paveli, Po-glavnik Hrvatske, Zagreb.

Osobito cienim, Poglavnie,brzojavku, koju ste mi u ime U-

slakc Hrvatske uputili prigodom20. godinjice pohod a na Rim JaVam oda jem svoju osobnu zahva-lu. Musolini".

U ponedjeljak prije podne po-sjetio je Doglavnik-Pos trojnik mi-nistar dr. Ljudevit ol c gl avaraizaslanstva narodne faistike stran-ke pri Hrvatskom Ustakom Po-kretu u Zagrebu markiza CarlaBalest ra di Mottola, te mu u imeHrvatskog Ustakog Pokreta esti-tao 20. godinjicu pohoda na Rim.

*

Povodom proslave 20. godi-njice poho da na Rim poslali suzajednike tople estitke talijan-skom ministru vanjskih poslovagrofu Galeazu Ganu i ministrutajniku faistike stranke Aldu Vi-dussoniu ministar Postrojnik olc,talijanski poslanik Casertano i mar-kiz Balestra di Mottola.

U utorak 26. listopada stigaoje u Za gr eb sl ova ki min ist ar pr a-

vosudja dr. Gejza Fritz s pratnjom.Na granici su ga doekali hrvat-ski ministar Josip Milkovi i osob-lje pratnje, a na zagreb akom k o-lodvoru slovaki poslanik JosefGeker , ministar pravosu dja dr.Andrija Ariurkovi, dravni pra-biljenik ministar dr. Mirko Puk,gradonaelnik \Verner i predstav-nici Hrvatsko-slovakog drutva.

(Nastavak na 2 strani, 1 stupac dolie)

7/22/2019 075Bilogora

2/8

Strana 2 B I L O G O R A "

Pregled ratnih djelatnosti

Egipat, Kavkaz, Indijski

Ocean(Od naeg vojnikog strunjaka)

Tragina sovjetska

pustolovina

Andre Gide-a

ljeti 153C\ flodlne odputovao

je u So vj et sk u Uni iu An dr e Gl de ,koji se u Francuskoj li vo zauzi-

mao sa komunizam. Svoje dojmo-

ve odmah je obj avi o u svojoj

knjiz i Povratak iz SSSR" .

Na pojedinim mjestima na-

mjern o i oduevl jeno hvali radni-

k e klubove i kulturne parkove,

ali kao injcnica ipak ostaje razo-

ara nje. Proteeri reima, s kojima

se Iskljuivo sastajao, pitali su ga

kao uenika, Imad e li u Parizu

je da n Me tr o i da li po st oj e u Fr a-

cuskoj kole! Gide je mislio tamo

nai tip novo g ovje ka, ali oni,

koje je on tamo naao, bili su op-

sjednuti jednim kompl eksom pro-

cjenjivanja samih sebe kao najbo-

ljih i najnaprednijih na svietu.

Gide-ova knjiga pobudila je

u Francuskoj veliku panju i iza-

zval a velike debate , pa se pjesnik

odlu io da pie u Rctou ehes a

mon retour de PU RSS ", gdje je

jo ja sn ij e za uz eo sv oj e st an ov i te .

Odj ek nije zaosta o ni u Rusiji. Od

.na jveeg modernog pisca" , kako

je bi o po zd ra vl je n pr il ik om sv og

dol azk a u Rusiju, do le su na

dnevni red prilikom zasjedan ja

centraln og komiteta komunistike

stranke .djetinjarije Andre Gide-a

ispunjene mrnjo m". Da nave demo

samo neke injeni ce iz Gi deo vog

djela: Samostalno miljenje odmah

se igoe kao kontrarevolucionar-

no. Takav je ovjek zrio za Sibi-

riju. Prekinuta je svak a veza iz-

meu naroda i .narodnih zastup-

nika" . Uskor o e od tog divnog

i divljenja vriednog naroda ostati

samo objeenjaci, pljak ai i nji-

hove rtve . Moj a sovje tska pu-

s t o lov in a im a n e t o t ra g in og "

prizna je G i d e na koncu. Eos .

U Hrvatskoj dravi nitkoi nikada ne e moi piti krvnaroda. Svatko e raditi i

biti e odgovoran Poglav-niku, a Poglavnik biti eodgovoran hrvatskom na-rodu. POGLAVNIK.

(Svretak sa 1. strane)

Zagre baki i vei pokraji nski

listovi istakli su 27. listopada ve-

likim naslovnim i debelim slovima

u tekstu onaj dio izvjee glavnog

stana Vod je Rei cha od 26. X. u

kom e se veli, da su hrvatski lov ci

oborili pet boljevikih zrak opl o-

va nad Kavkazom.

U ministarstvu narod nog go-

spodarstva odran je sastanak na

kome se razprav ljalo o obsk rbi

puanstva mastnoama ivot in j-

skog podrietla. Sastanku je pred-

sjed ao ministar dr. ing. Josip B a-

len Glavn i izvjetaj podnio je dr-

avni tajnik dr. Stjepan Kraft. D o-

niete su posebne od luke o tovlje -

nju svinja i razdiobi potre bno g

kukuruza.

Na egipatskom bojitu, nakonKratke stanke, borba se je ponovnorasplamsala s pojaanom estinom.Englezi su ubacili u borbu svjeesnage i poduzeli su estoki juri naosovinske postave na sjevernomodsjeku fronte. Sudei po izvjei-ma vrhovnog zapovjednika tali-

janske vojske osovinska je vojskau tvrdokornim borbama zadralaovaj juri i sprieiila je prodor, kojisu Englezi namjeravali uiniti uosovinskoj fronti. Budui da su uovom juriu uestvovale velike sna-

ge, berba je bita naroito estoka,pa su Englezi pretrpjeti velike gu-

bitke; sudei po istom izvjeu gu-bitci osovinski/i eta bili su tako-er znatni. Osovinsko je zrakoplov-stvo vrlo djelotvorno uestvovah uborbi i mnogo doprinielo zaustav-ljanju engleskog juria na glavneosovinske postave. Isto je tako o-sovinsko zrakoplovstvo sprieilo sve

pokuaje Engleza za izkrcavanje upozadini osovinske fronte i da na-padnu Rommelovu vojsku iz zale-a. Bitka je sada stupila u odlu-no razdoblje, ali se nita jo nemoe kazali kako i kada a* onazavrili. Jedino se moe za sada

predpostavili da se ne e brzo svr-iti, jer su obje strane ubacile uborbu znatne snage,,koje su svie-stne velike vanosti ove borbe zaishod rata, budui da se tu radi

o gospodstvu Engleza na Sredo-zemnom moru.

Na iztonoj fronti oivjela jeborba na Kavkazu. Njemake suete zauzele u izlonom dielu Kav-kaza nekoliko vanih boljeviki/T

poloaja na operacijskom pravcukoji vodi prema Vladikavkazu (sa-danji Ordenikidze), od kojega su 'sada udaljene samo kojih 5040km. im budu osvojile ovaj grad,koji zatvara put preko kavkazkoggorja sa Tiflis i dalje za Baku,boljeviki odpor u izlonom Kav-kazu bit e konano slomljen.

Isto tako uspjeno napredujunjemake i u pravcu Tuapse, lakoda moemo oekivati da e sudbi-na Kavkaza i njegovih petrolejskihizvora biti rieena u doglednovrieme.

Borba je na Kavkazu oivjelas razloga, to su znatno pojaanenjemake ete, koje su se do sadalamo borile: ovo je pak postalomogue odkad je borba kod Sla-lingrada poprimila mjeslno znae-nje, a savezno s tim njemako vr-hovno vojno vodstvo zadobilo jemogunost slobodno razpolagati sasvojim priuvama na drugim od-

sjecima fronte i prebaciti izvjestannjihov dio na Kavkaz.

Na Atlanskom oceanu njema-ke podmornice unato loem vre-menu nastavljaju svoju uspjenunavalu na anglosaski pomorski

promet. Premda su se Anglosasinadali da e na jesen, uslied burai magle, djelatnost njemakih pod-,mornica popustiti, njihove su senade podpuno izjalovile, jer su uu toku listopada njemake pod-mornice potopile vie od 700.000tona brodskog prostora. Njemakesu podmornice prodrle ak u In-dijski ocean i .tamo su potopile ne-koliko prevanih brodova. Djelat-nost njemakih i japanskih pod-mornica na putu oko rta DobreNade ima ba sada, kad se bije

bitka u Egiptu, naroito veliki zna-aj, jer je to glavni put za snab-djevanje i pojaanje engleskih e-ta u Egiptu.

Na Dalekom Iztoku Amerianiizvrili su etvrti put pokuaj spa-avanja Porl-Moresbsa na NovojGvineji, estoko napadnutog od

Japanaca, ali je japanska morna-rica u pomorskoj bitci kod SantaCruza 250 milja sjeverno od NoveGvineje, osujetila i ovaj pokuaj,te je prisilila amerike pomorskesnage na povlaenje, nanievi nji-ma leke gubitke. A. B.

KULTURNI PREGLED

Antologijah r v a t s k i h p j e s n i k a 42

Kao posebno izdanje IIIBZ

izala je ova originalno zamiljena

antolog ija u koj oj su zastupana

42 hrvatska pjesnika. To bibliofil-

sko izdanje, kojemu je svrha pri-

kazali najzna ajnij e lirvatske lir-

ske stvarao ce kro z stolje a u riei

i slici, i nasta la je n a orig inal an

nain. Hrvatski pjesnici M. Bego -

v i , G ora n Kov a i , G rg e , M a ra -

kovi, Nazor, Ujevi i Ljubo \Vie-

sner sastali se i prema dog ovo ru

pobiljeili svaki za sebe, koj e su

im pjesme pojedinih pjesnika naj-

drae. Zaudo, u gole moj veini

zabiljeil i su iste pjesme . Prvi od

42 pjesnika ie Marko Maruli

(145 0-15 24) , pa Hanibal Lui

1 IS 5 - I5 S 3 ) . Din k o Ra n j in a ( 1 5 3 6 -

1607) , Ivan Gunduli ( I 5S 9- I6 3S)

i t. d. S lijeve strane je sli^a pje-

snika, a z desne pjesma. Svaki od

njih je znaajan za odred eno kul-

turno razdoblj e u hrvatsko m ivo-

tu. Bibliofilska antol ogij a (u llrv.

Encik lope diji na strani 487. pie uz

ric Antolo gija od gr. anlh os

.cvi et" i lego .skuplj am, izabi-

rem") je originalna zbirica od 42

lirske pjesme , 42 hrv. pjesni ka, a

i uz originalnu cicnu od 42 kune.

To je najdragocjeniji dar, ko-jim se mo e sv ak og a raz ves eli ti ,svakomu ugoditi, dirnuti ga u icu.Uitelji, nastavnici i uenici saushieni tom zbiri com pjesam aa roditeljima je ona naj bolji po-monik u odgoju svoje djece. Ovuzbiricu izdaje on o isto izda va-lako poduzee, koje izda je ve -l i k u i m a l u h r v a t s k u e n c i -k l o p e d i j u . pa i k o m p l e t o d e s t p r e k r a s n i h a l b u m a ,visoke umjetnike vriednosti od

koji h e svaki imati 96 slika. Uniima e biti prikazana sva ljepo-ta, dra, ro nantika, naih kraj eva.Tekstom i slikama biti e prika-zan a naa kult ura, umieln ost inarodosl ovlje. Tai kompl et od 6album a izlazi pod zajedni kimimenom Liepa naa domovina" .

Sva su ov a izdani.a ukras sva-ijeg dom a i on e e vam pred-stavljati kunu biblioteku od viestotina naunih , knjievnih i umjet-nikih djela.

Zatraite potanje upute i obra-

tite se na

dobrovoljnog povjerenika

prof. D. Petranovia,

Mauranieva ul. 13.

Veliki admiral Kae-

der pregledava po-

morska uporita na

jugu iston og ratita

(E. S.)

7/22/2019 075Bilogora

3/8

Broj 75 "BILOGORA"Strana 3

USTAKI POKRETUstatvo je vjekovna tradicija

hrvatskoga narodaUstaa jc astno imeKada bacimo pogled u pro-

lost naroda hrvatskoga, koju pro-lost u veselim i tunim dogaaji-ma je proi vio narod hrvatski uborbi, da se odri na svojoj zemlji,dola zimo do zaklju ka, da usta-tvo nije nikakova novost u naemnarodu, nego da je to sr borbe ,koju je na naro d vjekovima vo -dio. dok nije slobodu svoju polu-io, a borba kroz vjekove voe nadobil a je oblik sv oj 11 obliku naj-astnijem za svak oga Hrvata, ato je dananje ustatvo.

Prema tome jasno samo posebi proizlazi, da ustatvo nije ni-ta novo i neto preneseno iz vana

u na narod, nego ustatvo u na- e m n a rod u z n a i vrh u n a c v j e -k ovn ih t e n ja h rva t s k og a n a ro-

da , vrhuna c tenja , za k oj e suse za lagali na jbolj i s inovi naro-da hrvatskoga, a mnogi su za tetenje doprinieli najveu rtvu, to

je od an i sin do mo vi ne sv oj e zaslobodu iste doprinieli moe, a to

je iv ot za sl ob od u. Ka da o v o sv euoimo, dolazimo do nepobitnogazakljuka , da ustatvo za narodna ni je drugo, nego kruna svih r t a va iz a b ra n i h s in ova h rva t -s k og n a rod a .

Na osnovu neoborive in jeni-ce. ustatvo nije drugo, nego jedanvjekovni vienac, vienac kroz vje-kove savijan u koji vienac je svi-

je na ci el a pr o lo st sl av ne na eborbe. Za svakoga pravog Hrvatane moe biti astnijega naslova odtoga, da se zov e ustaom, krajtoga ali ne smij emo s uma smet-nuti, da nije d ovo ljn o ustaom sesmatrati samo po odielu, n egostvarno ustaki i prema ustakimnaelima kroz cio ivot nastupati,to u stvari znai ivjeti ivot omdostojnim ovje ka u svim pr igoda-ma. Pravednu stvar braniti, a loenavike nalaze e se u narodu na-stojati izkorieniti.

Izvor mnogih zalaMnogi i mnogi danas se zna-

du tuiti na pojedine manjkavosti,na koje se mo e dnevn o naii uivotu, a zabor avlj aju da uzrok

t ih manjkavost i povlai svoj ko-rien iz samih pojedinih osoba, kojesu se uivjele u ivot jedino o sob-ne koristi, zabor avlja jui na za-htjeve cjeline, zaboravljajui da jeto izvor mnogih zala, koj a mogukatastrofalno djelovati ne samo zatakov e jadnike, nego oben ito na-nieti teke posljedice takova ivotai za cjelinu, jer svaki rad za o-sobne zahtje ve na tetu cjelinevodi u podre enost, a u podree-nosti ne moe biti zadovo ljstv a.Za to imad emo izkustva iz naeprolosti, a naa sadanjo st nam

ja sn o po ka zu je , tk o su i t o suoni, kojim a su u vidu jedin o o-sobni probitci, jasno nam je svimada ba ti i takovi sain javaj uglavni kader protivnika ustatva i

to jedino iz razloga, io Nael austatva jesu jedi no u stanj u da

je dn om za uv ie k sv ed u u vj e nulikvidaciju sve one, koj i slvar nonisu drugo nego nametnici zdra-voga organizma naega naroda.

Graniarski duh je u namaDa se jo mal o o svrn emo u

nau prolost, pa da v idimo ka oda je sama Providn ost dosudjlanaemu narod u borbu za sam oo-dranje u oblicima, koji su se to-kom vremena u dan ima naegaosloboenja izkrislalizirall u dana-nje ustatvo. Svima nama pogla-vito na podruiu nae upe Bilo-gor a poznat je po pred aji naihstarih ivot naih preda, ivot na-ih djed ova, starih slavnih grani-

ar a, koji su obra ivali ov a naapoli a, 11a njim a pro vod ili ivot spukom na ramenu, kroz vjekoveuvali ovu grudu zemlje za sebei svoj e poto mstvo znajui, d a je-dino na grudi zemlje k ao svoj ojneosp orno j svojini oni i potom cinjihovi ka o naro d imadu mogu -nost ivotno ga obsl anka. Kom eo nas nisu poznati senjski uskoci,vjekov ni uvari naeg plavo g Ja-dr an a? Kada se sjetim o te naeprolosti i uoimo sadanjost s u-tvrenom injenico m, da ka o tosu prije nai stari gran iar i pu-kom na ramenu ovu zemlju obra-ivali i za nas sauvali, vidimoon da da je ustatvo vjek ovna tra-dicija naeg naroda.

Po etak grani ara bio ie napodruju nae upe Bilogore, oda-kle se je vremenom razvilo na o-stale dielove nae domovine: Kaopotomci slavnih graniara prionulisu sel ai na pod ru iu nae upeustakom pokretu. Ka o to smoponosni na prolost naih djedova,tako budimo sviestni velike du-nosti ustatva i ustakih na ela .Budemo li radili i ivjeli tako, bitie mo sigurni da emo prebroditisve zaprjeke i tude protivtine, tei mjestimine malodunosti vjekov-nom borbom izvojevane nae s lo-bode, koja nam je jedino jamstvosreenog i ovjeka dostojna ivota.

Miko Raan, seljak

Za obranu reda, rada i slobode

protiv nasilja i zloinaRed I radi Koliko dobr a no-se tc dvi e riei u sebi. Ima dc 11potenoga ov jeka , potenoga Hr-vata koji bi elio neto drugo,net o Sto ne bi b io re d I rad. Mo-e U prav i ov je k i misliti o emudrugom nego da surauje u stva-ranju reda i rada?!

Doba jesenskih radova. Ra-dovi na pospremanj u zemaljskihplodina, zemaljskog Bo jeg da'ra,svravaju se, sprema se jesen.Rad ! Or anje i s je tva penice! Rad.I kad a su skupljeni plod ovi raatada viak predati svoioi dravisvom narodu, ne idovu izrabljl-vau, gulikoi narodnom, negosvom narodu, na pravednu razdi-

obu svima onima k ojim a Je topotrebno. Red! U svemu red!Promiljeni red kod razdiobe do-bara . A ono, io treba nama se-ljaci ma, i svim drugim radnim lju-dima takoe r po redu svima,da ne bude, kao io ie to nekadbilo, jedni u izobilju obue i odi-cla a drugi goli i bosi. U svemured i rad!

No proti loga reda i radaustali su oni, koj ima red i radsmrdi, koji su naueni ivjeli bezreda i rada i ivjeli na leimadrugh ljudi radnih Imdbenika.Kad a je dola naa slo bod a: naaNezavisna Drava Hrvatska i ka-da se stalo pritezati na rad i red,na poti vanje zakon a i prevde,odmetnu e se ti protivnici rada i

reda u ume. U dal eka zabit namjesta, utekoe izvan dohvata re-da i stadoe sijali nasilia i zloinemedu mirna hrvatska sela. I na-oe liude, koii su bili vodeni svimmogu im putevima i stazama sam one putem pravde, mira, reda irad a. I te ljude dobi e za sebe,za svoia nasilia i zloine, obe a-

Koliko je u probitku svijunas, da se osnai seljaki na-rod i se/iako gospodarstvo,toliko ie potrebno, da i naabraa seljaci u itorodnimkrajevima razumiju potrebeone nae brae, koia ive uneitorodnim krajevima.

U poast palim ustaamaU S T A K I S T O E R B I L O G O -

RA je vanr edno liepo i ukusnouredi o jedan izlog u spomen ju-nakih ustaa, koj i.s u poginuli uborbi za slobodu. Na tamno pla-voj podlozi bio je postavljen bielikri, a na veliko m bie lom papirunadpis:

Hrvat ska se s je a svo jih mrtvih

j u n a k aIv ica B e la kA l e k s a n d a r T e r e rM i la n B a a n i

J a k o b i me i j a

Vin k o Ku d u m i jaAn t u n t im a c u r o V i d a k o v i B o l t o B l a e k o v i

i mnogi drugi

S N AM A S U!

Sastanak pobonikaza promibuBJELOVAR, 7 . s tudena.

Sjutra u nedjelju u 9 sati pri-

j e po dn e od r aj e se u pr os to ri ja -ma Ustakog Stoera Bilogora sa-stanak svih pobonika za promi-bu s podruj a ciele upe Bilogor a.

Sastanak enske lozeUstakog Pokreta

BJELOVAR, 7 s tudena.

U nedjelj u dne S. t. mj. u 2

sata poslij e podne odr aje se uprostorijama Ustakog stoera Bi-logo ra sa stanak enske loze Usta-kog Pokreta u Bje lovaru. Umolja -

vaju se sve gospode, koje su pri-mile poziv, da izvole do i nasastanak.

vajui im sovjetski raj, koji c oniiz ume nainiti i njih usreiti.

I po naim pitemim hrvatskimselima stadoe po noi zalietalisei iriti nasilje i zloin, ljude voljneradu i redu napadoc i razarajuilm, unitavajui hrvatske do mo vei ubijajui nevine liude po njiho-vim domovima. Nasilje 1 zloin.

No hrvatski sinci nose u Svo-jim de sn ic am a hrv ats ku pu ku ihrvatski ma, znadu branili svoj edomove , svoje o eve i majke ,svoju brau i sestre, svo je enedjecu i djevojke. Pred njima trebanestali nasilj e 1 zloi n, a iza njihzavladati red i rad, napre dak iblagostanje.

A oni koii su zave deni polina put nasil ja i z lo ina uvidjetic, da su miesto u raj otili upakao , no lad c biti kasno, jernevina krv vapi za pravdo m, zakaznom nasilnika.

Koliko jc majka, koje drhuibjee u noi iz svoje kue, iz svogtoplog ognjita i trae zaklon zaputev ima 1 zabitnim mje stima dasauvaj u ivote svoje i svoj e ne-

ja ke dj ec e.

Kol iko kapi krvi popila jeova crna hrvatska zcmljica uobrani hrvatskih domo va, u obr a-ni reda, rada i slobode.

Kol iko jc suza pot eklo nizobr aze u cr no zavitih majki i se-stara, ena. djec e i dje voj aka zapoginulim sinovima i braom, mu-evima, oevi ma i zarunicima . . .

A koliko emo jo vjenac asplesti i koli ko em o jo naihna jbolj ih izgubit i . . . to Bog je-dim zna.

No iz te krvi iz tih suza nik-nut e nam novi dani, dani mira ,rada i reda, a zloinstvo i nasiljebiti e za uviek p oko pano i un a o j s l o b o d n o j d o m o v i n i H r -va t s k o j ora t i e h rva t s k i or a s lo b od n o i b e z s t ra h a j e r n a -s il je i z lo in bit i e za uvi eku n i t e n o i od s t r a n je n o iz n a el ie p e d om ovin e .

Na je nar od u pro l ost ip re t rp io m n o g o g ork ih d a n a ,pretrp jet i e i ov o i os tat e

vrs t , p on os i t , s vo j n a s vo jo j .s lob od n oj g ru d i .

Tk o u to ne vjeru je i tk osa t im cil jem ne ide , ta j ne za-vrieuje da jede kruh s te naez e m l j i ce h rva t s k e .

S T J E P AN B RE B RIseljak

O r o v a c

itajte ipredplatite sena

BILOGORU"

7/22/2019 075Bilogora

4/8

Strana 4 BILOGORA"Broj 73.

SUVREMENI POGLEDIHrvatska u svietlu brojitbe

Teaj ustake radnikemladei

Bj el ov ar , 5. studena. U Bje-lovaru zavrava ovih dana tro-mjeseni teaj, boji je polazilo isoradnikih mladia. Tea j je podvodstvom stoernog rapovlednlkaradnike mladei i izvjestilella 11-reda za zatitu radnike mladeiStjepana Vus i a. Na tim leaii-ma je radnika mlade vilo mno-go nauila, to se vidi po velikomi nesebinom radu. Vodstvo tea-

ja dal o si je uz pro svje tno odg oj-ni rad mnogo truda za drutvov-ni napredak mladih radnika, paih je obsbrbilo i odjeo m I obu-om. Bjelovarski su mladi radnicisve svoje slobodno vrieme krozovu posliednju godinu don.i upo-

triebili u koristne svrhe, uei mar-ljivo i pomaui oko sakupljanjasvega onoga, to e ove zimemnogome siromanome mladiui mladom radniku poboljati i po-Ijep'ati ivot. Sva bjelovarska rad-nika mlade imaj i svoja plaveodore, u kojima je u uzornom re-du nustupila na svimj priredbamai narodnim proslavama. Na zavr-etak tromjesenog teaja radnikemladei u Bjelovaru dolazi iz Za-greba zapovje dnik rad nike mla-dei i proelnik Ureda za zatituradn'ke mladei M. nidari.

' (ilDUI

Skrb Rcieha za puanstvo u grado-vima, koji su ote eni englezkeimzranim napadajima: dieljenje ka-rata za ivene namiraice i za"od-

je u pojed inim obi telj ima . (E. S. )

P O D L ' - I S T A K

KREIMIR VLAHO:

KRUNA SREEPOVIEST VELIKE LJUBAVI

(Nastavak 15)Spustivi vesla, strastveno i

poudno bacila se na njegovegrudi i rekla je : Evo me, sad samTvoja i niija vie! to hoe reci,

ja sam tu! Sa mo jed na jed inarie i bit e stvarnost. udila samza Tobom. eznula sam i dugoekala ovaj as "

A on. On je primi jo vie nasvoje grudi. Ljubio, grlio i kaoedan upio se u njezine usne. Ti kae Lido, da e rie bitistvarnost i ivot! Tko ne bi biopijan i opojen uz Tebe i kod Tebe ".

Primi me! Uzmi me Alfrede,to je Tvoje i niije vie. Mo j i-

(Svretak)

C) Srednje i osnovne ko leSrednjih kola poetkom

kol. godine 1911-42. bilo je u i-tavoj Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj79 s 39.872 daka i 1700 nastavni-ka. Od toga je bilo u glavnomgradu Zagrebu: 14 kola, 11.172daka i 468 nastavnika. U naojVel. upi Bilogori: 4 srednje kole,1457 daka i 70 nastavnika.

Uiteljskih kola bilo je 17 s2470 daka i 193 nastavnika. Od

loga u naoj upi: 1 kola (u Kri-evcima) s 124 daka i 6 nastavni-ka. 11 glavnom, gradu Zagrebu 2kole s 517 daka i 54 nastavnika.

Graa nskih kola bilo je 112sa 17.414 daka i 1010 nastavnika.Od toga u naoj upi: 5 kola, sa733 daka i 40 nastavnika, a uglavnom gradu 10 ko la s 3620daka i 197 nastavnika.

Pukih kola bilo je 3990 (odtoga 48 posebnikih) s 49S605 u-enika (od toga 9.533 u posebni-kim kolama) s S.S52 u itelja. Unaoj Vel. upi bilo je 266 pukihkola (od toga 1 posebni ka) s31.361 uenihom (od toga 52 uposebnikim kolama) i 557 uite-lja. Vie pukih kola od nae u-pe imale su upa Baranja Osiek(390), Livac-Zapolje ~ Nova Gra -dika (369) i Vuka Vukovar (29S).U glavnom gradu je bilo 36 pu-kih kola, 14518 uenika i 415uitelja.

Djejih zabavita bilo je S9s 3.990 djece . O d toga u n aoj

upi 4 sa 150 djece.

D) ZdravstvoZdravstvenih ustanova bilo je

ukupno: 439. Od to ga zdravstve-nih zavoda i domova narodnogzdravlja 20, zdravstvenih posU ja54, antimalarinih 29. antirabinih33, antiluberkuloznih 25, antiraho-matoznih 20, anlivenerinih 13J,

bakle riol obo -epi demi olo bih 17,hemijsbih 15, bupalita 47, bolsbihpoliklinika 42, postaja za zatitudjece i majki 24, kolonija za dje-:cu 5, postajaillsanitarno-tehnikih

vot, Tvoj^ivot. Nas dvoje, samojed no."

On je razumio kao stari za-vodnik, kao kad vuh iza busijezgrabi neoprezno janje i ponesega zubima, da ga negdje u dubo-ko sjenovitoj umi razde re i za-siti se.

Ona je samo apnula: Uzmi!Uzmi! I daj! Ljubav, ivot! Houstvarnost."

A on. On kao pravi majstorustruavao se, oprezno bojei seneega , pri tom postajui hladanal zavodan.

A Lida!? Nestana, nerazumnaLida privila se uz njega jo vie ivre. Lagani ironiki smieak po-

jav io se na njego vim usnama . Li-da ga nije razumjela. Al on je njushvatio. Na" njezinim usnicamatitrao je smieak sree i uivanja.

Lida nije mislila, nije znalamisliti, strast ljubavi koja je o rila

12, za obi sanitarni rad II, osta-lih 24. Brol lienika u socia lnojzdravstvenoj slubi iznosio je 211.Zdravstvenih oblna bilo je 502 s267 lienika.

Pregled elelokupne zdravstve-ne slube i zdravstvenog osobl japokaz uje nam, da na tom poljutrebam o jo mnogo uiniti, da ba-rem donek le udovo ljimo velikimpotrebama. Tek u 6 upa postojeupski zdravstveni izvjestitelji i tou naoj upi, u upi Dubrava,Sana-Luka, Usora-Soll, Vrhbosna

i Vuka. Kotarskih izvjcslllclia biloje 134.

Bolnica i ljeilita bilo j e 71s 13.531 krevetom tako da na 492stanovnika odpada I krevet (dr-avni prosjek). Lienika ie bilo395. Oporavilita I ljetovalita 12,ljekarni 324 sa 695 ljekarnika injihovih suradnika. Ljekovitih iz-vora bilo je 134, od bojili se 46izkorluje.

Ukupan broj svih lienika iz-nosio je 1S07, zubara i zubnih te-hniara 255, zdravstvenih pomo-nika 171, sestara pomo nica 242,primalja 918.

E) Riznike ustanoveTabela XX. Brojitbcnog iz-

vjetaja" br. 9 12 pribazujc namriznibe ustanove. Iz te tabele ra-

birem o, da je na dan 1. VI. 1942.bil o: Rizni kih upra vitc ljsta va 5,poreznih ureda 139, katastarskihureda 9S, riznikih straa 4S9 (odtoga riznikih 'povje renita va 59,riznikih razdjela 381 i 49 izpo-

stava), carinarnica S7 (od toga ca-rinarnica 2S i 59 izpostava i od-

u njezinim utilima izvrila je izamienila misli razboritosti, upija-

jui se sve. vie i vie, pad aju i uzaborav cilja i posljedica.

Na asab mali oblaak zastroje suna ni ar, a iz dal eka do ju-rio' lagani lahori prelietevi pogolim ramenima i puti prekorn onestavi za tili as. Val se za-ljulja podigavi barku, da ih pre-ne iz strasti snatrenja.

Istom se tada Lida prene istidljivo obori glavu. Alfred jetriumfirao. Sjedili su neko vriemeneujno i tiho. Jo je pala jednartva vie pod udarcem Alfredovepokvarenosti.

Veslali su sve blie i bre.Sunce je zapadalo tonei u mor-ske vale uz oprez no uljanje su-mraka. Ta ko su i oni prispjeli kobali oprezno. Obukavi se ne-stadoe u tamnoj no i i vrevisvieta.. ( t

sjeka), monopolskih u stanova 35,dravnih novanih zavoda s po-drunicama 30.

umsko gospodarstvoVrlo je zanimljiv prikaz um-

skog gospodarstva u naoj draviprema tabeli XXI. .Brojitbcnog iz-vjetaja" Organizatornog uredaGlavno g Ustako g Stana (br. 9-12).Taj prikaz obuhva a a) u pravuuma, b) cjelokupnu povrinu zem-liita, umsku povrinu i relativniodnos u postolcima.

Uprava Suma se obavlja pre-ko umarskih upskih izvjestitelja,

koji postoj e u svim upama. Iekotarskih izvjestitelja, kojih imade93, a naroito preko ravnateljsta-va uma, kojih imade 15 i drav-nih umarija, njih 09 na broju.

Cielokupna povrina u hek-tarima iznosi 10,272499. Od tog aodpa da na um. povrinu 4,077.702hektara. ume su kod nas dravne(2,59*4 308 hektar a), samoupr avne(155.266 ha), zemljitne i agrarnezajedni ce (276 180 ha), crkvenih ivjerskih ustanova (48 751 ha), za-kladne (519 ha), cksproprnraniobjekti (32 683 ha), drutvene i za-drune (43.052 ha) i pos ebnike-privatne (926843 ha). '

Time smo navrili prikaz 9-12.bro ja Bro jitb cnog izvj eta ja" Or -ganizatornog ureda Glavnog Usta-kog Stana, koji smo prikaz za-poeli u 73. broju naeg tjednika.Organizator ni ured G. U. S-a iz-davanjem ovog Brojitbcnog izvje-taja" vri jedno od najznaajnijihkukumih posla nja u naem kultur-nom, politikom i drutvov nomivotu.

Lida je bila sjetna, na krajuulice oprostili su se s upijenimusnama i rastali se: O na eljnaistinske prave ljubavi, a onkao zavodnik pun uitaka as o-vitih hirova.

Alfred je nastavio no bure izaba va uz ples, pie, smieh, za-vodnih konobarica i sviraica.

U cib zore vukao se pijan irazuzdan sa slinim drutvom. Ta-ko umoran, satrven sa svojimdrutvom nestao je, da ponovnoopet doeka novu no provodeiu razuzdanoj zabavi.

'VIII.Pitaj me neto drugo, pa u

Ti rei Lido, alijo tom . . . O tomTi nita ne mogu rei!"

Ti e mi kazati i re i, jerne bih eljela doivjeli nikakvarazo aranj a. Ja sam Ti se pribli-ila 5 p ovjere njem i nadom, jer Tevolim. Ti postaje neobian ovjek."

f ^Podjite dil/em domovine, nosite lu ustake borbe,

nosite lu ustakog rada i znak ustake porfvovnosfi.

Nosite je po selu i po gradovima kao dar Ustakog po-

kreta i kao zalog vee. sretnije i bolje budunosti novih

pokoljenja. Gdjegod dodjefe. s vama dolazi Nova Hrvat-

ska, Hrvatska borbe, nepokolebivosfi i porfvovnosfi. s

vama dolazi Ustaki pokret. POGLAVNIK 27. XII. 1941.

J

7/22/2019 075Bilogora

5/8

Broj 75BILOGORA"

Strana

Dravna astnaRadna Sluba

Dravna aslna Radna Slu-b a Ima visok e 1 plemenit e cil|e-vei Odgojili hrvatsku omladinu u

redu, radu, potenju Iporlvov-nostl za svoj hrvatski narod. Dr-avna astna Radna Sluba bit evelika narodna odgojna Skota, ko-ja ne e biti na teret dr av e, iere sama stvarati milijunske vrled-nosli svojim vlast itim ra do m. LIDravnoj astncj Radnoj Slubine e'e biti nikakjvili stalekih raz-lika. te e u jednakom potenomradu, pod jednakim ivotnim u-slovima oivjeti i prckaliti se duhplemenitoga i iskrenoga hrvatsko-ga drugarstva i zajedinstva dobrihu dobru, potenih u potenih upotenju, radlnih u radu, a sviju uplemenitom natjecanju na koristhrvatske narodne zajednice i mla-de nae Nezavisne Drave Hr-vatske.

Dravna astna Radna Slu-sluba je nad a sve potrebnai ko-ristna narodna ustanova, koja ra-di za sretnu budunost nauina-ili potomaka, te e dokazati daje pot eni rad jed an od naj ja ihtemelja narodn og bl agostanj a i daspas naroda lei u prvom redu uprvom redu u portvovnom ine -umonom radu za korist ciele na-rodne cjeline.

Zato je sveta dunost svako-ga Hrvata svagda i svuda po svo -jim naj bol jim sil ama pod upi ral iipromicati plemenite ciljeve Diav-nc astile Radne Slube.

RADNICI! ZA NJEMAKUMukarci, ene i djevoj-ke, hoji ele ii na rad uNjemahu, mogu se javiti10.i11. studenog od 812s. prije pod ne u zgradi up-ske redarstvene oblastiuBjelovaru.

Posredovanje sa rad vr-it e Njemako-hrvatsho po-vjerenstvo.Glavna uprava posredovanja rada

Odsjek posredovanja radaza inozemstvo

Zagreb

NOVINSKI PREGLED

to, zato i na iji raun rade odmetnici?T j e d n i k . S p r e m n o s t "

od 25. listopada donosi na uvod-nome mjestu velllit la nak draVilka Rlegera, proel nika Drav-nog izvjetajnog i promibenogureda pod naslovom: . T k o sun a i n e p r i j a t e l j i , t o , z a - t o i n a i j i r a u n r a d eo d m e t n i c i ? " P isac na jpriie izt i-e, da su u vrieme pokojne Jugo-slavije velikosrbski reimi poma-gali sve ono, to ie bilo na tetuhrvatskog naroda, a napose natetu hrvatskoga ustakoga oslo-bodilakog pokreta, l'rikazavi ukrat ko takav razorni rad najra -zliitijih stranaka, stranica isku-pina u slubi Beog rada , te spo-menuvi injenicu da je be ograd -sko sveuilite bilo veim dielomkomunistiko kao ito da su na

elu tzv. komunistike partije Ju-goslavij e nalazili sam o velikosrbikoji su hrvatski naro d mrzili istoonako, kao to su ga mrzili i jeflii ivko vi i Cvetkov i, pisac kae :

Dakak o da tim ljudima nijebilo ni najma nje ugodn o, tojehrvatski narod steka o svoju slo-bodu, pa su oni got ovo istovre-meno s pljakakim bandama Dra-e Mihajlovi a zapo eli svojimprotunarodnim radom. Iz te ko-munistike gospode s beogradskogsveuilita, iz raznih nesvrenihdjaka , iz raznih bespos liar a ipokv aren jaka razvile su se prveplia kake bande pod imenom.oart izana" , koii su se poeliuzloinakom radu takmiiti s ban-dama protuhrvalski orijentiranih

velikosrba".

U redovima tih tzv. partiza-na nalo se s vremenom sve ono,to niie voliclo raditi, ve ie htjeloivjeti od pljakanja i razbojstva.

1 tako su nastali ti tzv. parti-zanski odredi u prvom redu napoticaj iz vana, na poticajizMoskve iLondon a. Medju Injimase prvi as nalazio moda i pokoji zavedeni idealista, koj i. jemislio, da se partizani zaista boreza slobodu naroda, kako onitovele. Ali ti su se s vremenomiliizgubili ili prilagodili drugima, ta-ko da se danas vie ne moe go-

vorilio partizanima kao nekoj

skupinis izvjeslnim nazor omnasviet, nego samo ijedino o plja-kaima i razbojni cima, koji su seudruili, da bi svim sredstvimaradili protiv hrvatskog naroda bezobzira na vjersku pripadnost, pro-tiv Hrvata islamske i katolikevjere."

Neko vri eme bili su partizanipristae Dra e Mihajlo via, vodj evelikosrba, sloni u svom posluplakanja i ubijanja. Nu poslijesu dole borbe za vodstvo, borbeza plien, te ie medju jednimaidrugima dolo do nesporazumka,koji se razvio u pravi rat medjunjima. Bez obzir a na tu borbuizmedju obih razbojnikih skupina nastavlja dr. Rieger moese bez dalj njega ustanoviti, da se

i u jednom idrugom sl uaju radi0 najgorem ljudskom olou, Iko-jem u nit a nij e sve to. I m ed ju jed -nima imedju drugima nalaz eseu glavno m zvieri u ljudskoj spo-dobi, koiima je samo do pljaka-nj aiubijan ja. To se vidi iz mn o-gih primjera gdje su ti razboj niciuli u mirna hrvats ka sela igdjesu bezobzirno palili i pljakaliiubijali sve to ie hrvatsko, bili toustaki dunostnici, seljaci, ene ilidjeca. Oni nisu u tome pravilinikakve razlike. Klali su malu dje-cu na najzvjerskiji nain".

Pisac zatim iznosi nekolik osluajeva, gdje je osobito dolado izraaja zloinaka narav od-metnika. Oni nastoie, nastavlja

pisac, svim silama unieti neslogu1 nemir u na narod. Oni ho eodieliti Hrvate jedne vjere od Hr-vata druge vjere, a osobitosuneizkreniipodmukli prema Hrva-tima islamske vjere, koje mrze iz-nad svega. To dolazi osobito doizraza u iednom pismu, uhva e-nom u mjes ecu oujku ove godineu Gack om. Neki politiki povje-renik Govedarica alje nekomdrugom Todoru proglas na musli-mane gata kog kotara . U tom seproglasu veli: Drue Todore! a-ljem ti ovaj proglas, pa ga umoina maini ili rukom ina neki na-in poalji medju Muslimane,t e

n a e n a j v e e n e p r i j a t e l j e

kak o bi ih pridobili za sebe, aonda znamo, to emo radili.".ja sno Je, to pod liin misli,

zakljuuje dr. Rieger. Htjelo bi serazoruati jedan dio hrvatskognaroda, da ga se onda moe ix>-klali iprije ili kasnije izbrisalislica zemlie. To se sve uostalomslaes onim proglasom Dra eMihajlovia, koii je svojedobnoobjavljen,a u kojem se traiuprvom redu iztrlebljcnje svih Hr-vata islamske vjere.I jedni idru-gi su u tom pogled u sasvim je d-naki, te se ni po emu ne razli-kuju."

.S vak ome Hrvatu mora bil ijas no, da svi li ljud i na jve i ne -prijatelji hrvatskom narodu. Poti-caj za njihov rad doao je iz ino-

zemstva. Englezi se h oe ovd jeborili protiv naih saveznika i nasHrvata do posljedn jeg Srbin a ipartizana. Isto tako i Moskva hoestvorili nered, te im nikako nijepravo, da se hrvatski narod nala-zi u svojoj vlastitoj dravi i da sena njegovu vodstvu nalaze najbo-Iji sinovi hrvatskog naroda."

.Oito je, zavruje dr. Riegersvoj lanak, da Je sve to uperenone samo protiv Hrvata nego i pro-tiv naih saveznika, koii s -n a mazajedno rade na tome, da se ostva-ri novi poredak u Europi, u ko -jem e mo mi Hrval i imat i sv oj epravo mjesto.I zato ne moe i nesmije biti Hrvala, koii bi se i je -dan asak drao po strani, jer seovdie radiosvetoj i pravednojborbi hrvatskog naroda za njego-vo odranje. Moda ie danas jou nekim kraje vima teko, ali si-gurno ie, da e se prije ili kasni jeobrau nati sa svim nep rijateljim ahrvatskog naroda ida e usta kaHrvatska proizai iz dananjegstanja uvrena ioja ana, a naineprijatelji uniteni i poraeni"

Onaj boji misli, da e u Hr-vatskoj dravi ivjeli,a idov-skom boljevizmu i Moskvi slo-iti mora znati, da e mu glavapasti.

POGLAVNIK

ja k oji sam Te bi bliz. da samTi neobian ovjek, je li?! Priberi

se idob ro promisli.".Mislila sam dosta. ula sam

dosta. Dvojila sam u riei, kojesam ula. Mrzila sam one, koji sumi to protiv Tebe g ovorili. Alievo opaam ishvaam, dasumnogi imali pravo. Mjesec dana ivie od kako sam se predala Te-bi u Tvoju vlast, ave - op aamda me vara, da u zalud tratii?'jb i vrieme u nonim lokalima,a drugo . . . a l i t o ne m o gu. . . ! ?"

Lido, ja kao da sam nekizlo inac u Tvojim oima. Ja sampoten ovjek idobra srca. Pri-miri sei odb aci zle misli, ne slu-5aj zavidnost i zle jezike. Budisviestna ljubavi iivota."

Stisla je oi imisli ili moli,

a duboki uzdah srca izvine se iznjezinih grudiju. Sjel a je na gre-ben uz al- morski,aon je nepo-

minoihladno sta jao i nijesemicao. Ona obori glavu, a o n! ?

Usnam a njegovim razvu e se smi-eak tihog, runog cinizma.

to misli, Lido, da ji ja Te-be volim?"

Zadrhtala je! Prepala se togapitanja. Ono, to je ve due vre-mena nju smetalo igrizlo Je, jernije bila na istu ili je ljubaviliasov ita zaba va. To je sad sam

'Alfred rekao, ali izrekao je tonekako hladno. U njegovimrie-ima bilo je neto nejasno, tajan-stveno imorala je zadrhtati, alinije mogla dati odgovor. utjela je.

Lido, vidim da sumnja i nekTe ta sumnja tjei. Nek su Ti rieimojih protivnika stalnije i draenego moja ljubav. Ja Te ne mogui ne elim uvjeravati."

Digla se je irekl a: To je bi-lo asovi to. udno, nas enskemogu smesti bilo ko je kako ve

sitnice. Ljubav trai ismeta jojinajma nji kam eni na putu. Ne u

Te vie nita pitah', sa mo kae mpazi na zdravlje, jer klonulost iumornost opaa se na Tvome licu.Razumi me!"

Ona kao da se je pribralahtjela je zatomiti zle misli, ali jeipak u srcu nosila bol i sumnju.Njemu je to samo tako rek la, dane povriedi svoju ljubav, da gane izgubi, pa ikoj a rtva boli,koji nepoeljni udarac hoe pod-nietL

Krenuli su napried. utjeli su.On ie bio dosta neraspoi oen,nejasa n u svom dranju . Na nje-govo m licu odra zuje se stvarnaumorenost i boL Tu utnju je gdje-kada prekidala ona. Nenadano bise zaustavili, malo popost ajali i

tako produljivah' etniu dalje..Alfrede, baci tu Tvoju turob-

nost to Ti je danas? Ti i ne

opaa ljepote prirode, ne osjeani blizinu moju, kao da za Teb e

nema nikakve nade ni ljubavi. Japrelazim preko svega iopet ka-em da Ti vjerujem."

Lido, to si mi stim rekla .Da rekla si mi da ne sumnja.udno. Zar si mogla to posu m-njati. Daleko od toga, daleko odzlobe. Uzmi ono, to sam Ti jed -no rekao,ato je ljubav.

Upravo se sunce nagnulokzapadu isvoje trak e razastrlo pomorskoj puini izalazilo tiho itoplo gubei se u morskim dub i-nama lagano nestajui.

Prolo je vie dana, daganije spazila. Lutala je od rived orive, od bar ke do barke. Ilaj ei nije znala kamo ide Ka mo ?Sve Joj je nejasno, tajanstveno.

(Nastavit e se)

7/22/2019 075Bilogora

6/8

Strana 6BI LOG ORA " Broj 75 .

GospodarstvoIzgradnja dravnog mljekarskog

zavoda i

mljekarske kole

IROM BILOGOREUzorno gospodarstvo Gospodarske kole

KRIEVCI, 3. sluena.

Ov e godine uenici gospo-darskog uilita u Krievcima ve-oma su mnogo radili na kolskomdobru, pa su podpuno nadokna-dili radnike, ko]e )e Ina e kolamora la nalmltl za obavli anle po-slova. Ove |c godine uz lo bila 1oskudica radne snage, pa su daisvojim rado vima tome doskoili.Ovi h dan a zavr eno je u glavno mgodite glavnih gospodarski h ra-do va na kolskom dobru, p a jetim povodom upraviteljstvo kolepriredil o svim uenici ma veeru,

na ko jo j su su sastali sa svoj imnastavnicima. Profesor ing. Stefa-

ni pozdr avio je Ilepim rielmauenike, prikaz ao im je, kak o cImali izkuslvo i koristi od tako -vog djelatno g rada, kojo m suprilikom takoe r dokazal i, kak omogu i izdrati t jelesno znatnenapore prigodom radova. Ovi sudjelatni radov i trajali ' od rano gprol jea pa sve do sad a, tako, dasu uenici sami preli sve poslovekoji dola ze na jedn om tako veli-kom i uzorno m gospod arstvu.

Hrvatsko selo za suvremenu razsvjetu

KRIEVCI, 3. studenaOdkako je pred nekoliko go-

dina postavljen elektrini dalek o-vod od Zagreba preko Krievacado Bje lovara , potaklo je to mno-ga mjesta, da se pri klju e na tajdale kovo d. U selima takoer po-stoji elja za uvoen jem suvre-menog naina razsvj ete. Danasselo razpolac s dola novaca ,pa bi seljaci mogli na razmjer nolag an i neosj etlji v nain uvesti tuvrst razsvjete u svoj e d omo ve igospo darsk e zgrade, a moglo bise osvictlili i seoske ulice. Trenut-no postoje poteko e za nabavu

KOPRIVNICA, 3 s tudenaOvo ga je l je ta dolo u Ko -

privnicu ok o 400 dje ce stradalnikaiz junih krajeva. Djecu su preu-zeli seljaci u Koprivnici i u selimakoprivnikog kotara . Ovih danastiglo je jo 30S- ero dje ce od 5do 14 godina. Do ek ao ih je grad-

Nofo selec -Kri , 4. studena. Dn e 2. studena 1942. dop uto vao

j e u No vo se le c- Kr i Iv an Gr iv i .upski povjer enik H. R. S- a Veli-ke upe Bilogora, koji je s radni-cima pilane Naike d. d. odr aoradniki sastanak, n a koi em jeprisustvoval o pre ko 300 rad nika.Povjeren ik je radnitvu prik azaopropisnik H. R. S- a i naglasio da

je da na s je da np ut za uv ie k o dp al onadmudrivanje i nadglasavanje, te

bi ra nj e, ko je je i lo na kor ist po -je di nc im a, a na te tu za je dn ic e.Napome nuo je. da je do ao izpi-tati prilike radnitva za kota razmu i predloiti savezniarukotarskog povjerenika H. R. S-a ida to m ogu biti sam o pravi Ustae,te je za na kota r azmanski od -reen po upskom povjereni kuGrivi u dosad anji predsj ednik

potr ebnog tvoriva, no zato ipaku mnogim selima nije zaba en amisao za provedbu elektrifikacije,nego jc naproliv to nastojanje jopojaano. U prvom redu elila biprovesti elektrifikaciju sela, koj aspadaju u gradsko podruje Kri-evaca, pa u tu svrhu postoji vei osno va. Nedav no su pak seljacivrbov ekog Rak ovc a osnovaliposebnu Hrvatsku seljaku zadru-gu za obsfcrbu elektrinom strujom,koj oj je cilj i zadata k poduzetipotrebne mjere, da se to selo pri-kl jui na dalekovo d Bo jako vina VrbovecKrievci.

ski naelnik i podvorio ih kruhomi voem, koje su darovali graani.

Gradski zdravstveni izvjestitelj dr. i r o k i p re g le d a o j e d je cu i n e -koli ko ih uputio u bolnic u. O staludjecu uzeli su na prehranu seljaciu Drnju, Bregima, Hereinu i Ko -privnici, kao i mnogi graani.

H. R. S-a poduze a Naike, pri-padnik Ustakog pokreta radnikMarko Uremovi.

Na sastanku je prisustvovao i.ustaki povjerenik Dane Kari,kojem je upski povjerenik Grivipreporuio da nastoji primiti rad-nitv o u Ustaku Bojnu . Ka ko jeupski povjer enik naglasi o i go-vor io da nam je dunost svima

bi ti us ta e i vj er ni su ra dn ic i sv ogPoglavnika, to su radnici oduev-ljeno klicali Poglavniku i Ustakompok ret u i izrazili elju da sv i li-stom pristupe u Ustaki pokret.npski povjerenik Grivi naglasio

je d a je da na s do pu to va o iz Iv a-ni Gra da, gdje je isto posjetiotaborn ika i zani mao se za tamo-nje prilike radnika i zbo g obl n-skog povjer enika H. R. S- a zaIvani Grad.

BJELOVAR, dne 6 . s tudena

Ovih dana zapoeli su rado-vi na gradnji dravn og m ljekar-skog zavod a u Bjelovar u u Veli-kim Src dic ama kbr. 7 i 9. Gr ad-nju izvadja gradjevno poduzeeAntun Frinta i drug iz Zagre ba.Prije nekol iko dana zapo el o ses kopa nje m temelja za mljekarskipogon (mljekaru). To je prva zgra-da u sklopu budueg mljekarskogzavo da. Na lim radov ima zapo -sleno jc sada o ko 1C0 radnika.Iskopana zemlja odv aa se va-gon iim a na nii polo aj gradi-lita. Kroz koji dan zapoet c ses gradnjom vclcobrtnog kolos jeka ,koji e bili spojnica od glavnep ru ge Za g re b - O i ic k d o s a m e

mljekare. Na taj nain moi c scza vrieme gradnje doprem ali svepotrebno gradjevno tvorivo el jez-nikim vago nima do samo g mje-sta gradnje, a kasnije sluit e tajkolosjek za dovoz svjeeg mliekate od voz pasteriziranog mlieka iizradienih mlicnih proizvoda.

Jo o v e jes eni gra dit e se te-melji i podrumi za mljekarski po-gon, dok e se odma h u ranoprolj ee sliedee godine nastavitis ugradnjom same zgrade.

Ve se odav no os jeala po-treba osnivanja dravnog mljekar-skog zavoda, ali do same grad-nje u bivoj d ravi nikad nijedolo. Tek u naoj slobodnoj Ne-zavisnoj Dravi Hrvatskoj o stva-

rena je ov a zamisao. Najprije sustrunjaci razpravljali, gdje da setaj zavo d osnuje. U kombinac ijusu doli gradovi Bjelovar i Karlo-va c Nakon svestranog pro ua-van ja odlui lo je bive Ministar-s tvo sel jakog gospodarstva , dase taj zavod podigne u Bjelovarukao sreditu naeg stoar stva, aprema tome i mljekarstva. Osimtoga imade grad Bje lovar povolj-ne eljezni ke veze s bl iom idaljn jom okolicom, a takodjer le-i i na raskrstnici glavnih drav -nih cesta tako da e se moi do-premati svjee mlieko i eljezni-com i samov ozima te ko lima umljekarski pogon tog zavoda.

Dravni mljekarski zavod imate zada u, da znanstveno pratirazv oj suvremene nauke o mlje-karstvu. U tu svrhu razpolagat esa suvremenim kemijskim i bakte-riolokom laboratori jem. Zavod

e davati upute i savjete postoje-im mljekarskim poduzeima i za-drugama, te c uje dno voditi nad-zor nad kvalitet om mljekarskihproizvoda u zemlji.

Zav od e bili spojen s mlje-karskim pog ono m ( mljekarom),koja c imali kapacitet od 1 0 d o15 000 litara mlieka dnevno . Ic dandio mlieka pasterizi rat e sc i usvjeem stanju odpremati na tr-ite u Zagreb, dok e se ostatakpreraditi u maslac i razne vrstisireva. Ov aj po gon bit c jedanod najmodernijih na jugoi stokuEvrope. Tvrlka ko da dobavilie za taj pog on suvremene stro-

je ve ta ko , d a e to biti za is ta mo -derna i higijenska mljekara.

U sklopu drav nog ml jekar-skog zav oda u Bjelovar u osnivase ta kodjer i mljekarska kola sdvogodinjom naunom osnovom.Ov a kola imal c zada u od -gojili mljekarske strunjake i mlic-karske majstore. Pomanjkanje tihstrunjaka uvelike se csjea u na-im mljekar ama. kola e primitimladie koji su barem 12 g o-dine radili praktino u mljekarstvu.Pored teoretskih predav anja mo-ral e ucnici na koli radit pra-ktino sve rado ve u pogonu ka ko

bi se usa vr il i u suv re me nu pr oi z-vodnju mljekarskih proiz voda. Usklopu mljck aiske kole bit c imalo uzorno gospodarstvo s po-trebnim stajama za desetak kravatako da e ucnici imati prilike u

praksi nauiti hranid bu i nj egukrava muzara te vidjeti kak o s emora drati istou u staji za vri-eme muzenja, jer o tome ovisikvalilet mlieka, a prema lome ikvalilel mlienih proizvod a. Odvremena do vremena odravat ee na toj koli posebni teaji zamuzenje.

Minis tars tvo narodnog gospo-darstva Gl avn o ravnateljstvo zapoljo djelstv o postavlja osnutkomovoga Zavoda temelj naem mlje rkarstvu. Osnutak i gradnja drav-nog mljekarskog zavoda u Bje lo-varu opet je jpdan daljnji do ka zda se u Nezavisnoj Dravi Hrvat-skoj uzpik os tekim ratnim vr e-'menima stvaraj u i grade no ve

znanstvene ustanove za korist inapredak naeg sel jakog gospo-darstva, a prem a tome i cjelo kup-nog naroda. FFLIKS R AM

Novo pokoljenje H r v a f t mora biti ne samo hr-

vatsko, ne samo sposobno, nego mora biti i a pod-

punom sm i s l u u r iei ustako. Jer H r v a t a je i p r i j e

bilo, ali nije bilo ustaa, a dok nije bilo ustaa nije

bilo ni hrvatske drave. Kad u budue ne bi bilo

ustaa, ne bi bilo ni hrvatske drave.POGL AVN IK , 7. o ujk a 1942.

TEDNJA U POTRONJI TUTKALABjel ovar , 6. studena. Obzi rom

na smanjenje koliina kosti usliedjo ne ur e en e o rg an iz ac ij e sk up lj a-nja, bit e proizvod nja tutkala ugodini 1942-43. znatno manja, ne-go je io bilo prole godine. Zbogtog a je potr ebno svesti potro njukot anog i kono g tutkala na to

je mo gu e ma nj u mj eru , ka ko bizaliha, koj a je jo preostala, mo-gla podmiriti najnunije potr ebeveleobrtnih i obrtnih poduzea.

Povodom toga posla la je Za-je dn ic a za te hn i ke mas ti svi m Ve -leobrtnim poduzeima okrunicu,

u kojo j ih upozo rava, da j e po -trebno najsavjestnije izpitivanje po-tronje tutkala u pojedinim podu-zeima. Poduzea , koja u svojo jproizvod nji trebaju tutkalo, ne kaZajednici za tehnike masti u t&skorije vrieme poalju podatke otome za koju vrst v eleobrta tut-kalo troe, a osim toga treba na-vesti i to koliko je tutkala potreb-no za jednu normiranu jedinicurada (na pr. za apreturu tisuu kg

vate i t. d.)Veleobrl na poduzea morat

e traenje tutkala opravdat i za -

Skrb za djecu stradalnika u Koprivnici

Radniki sastanak

7/22/2019 075Bilogora

7/8

kljunlcom, Iz M e e bili vidljivaozna ka, vrst i koliina naruen erobe, doli no vrsi i komad i, lekvadratura naruenih predmeta.Ak o se radi o proivodnli na za-lihe, mora poditzee dostavljatimjeseno Zajednici za tehnikeniSstl lone podatk e o zalihama

proizvedenih predmeta, dolino osmanjenlu zaliha prema zakljuni-cama. Zajednica za tehnike ma-sti upozorava napokon, da iz za-kliunlce mora biti osim sveganavedenoga vidljivo i ime, te ostalipodatci naruitelja.

Zamjena dravnih obveznica bive Jugoslavije

Nadopuna poriv a ministarstv a d ravnerit nlc e od S. listopada, broi 30.0KM 2.

na predalu iucostavcnshili dravnih

obvetnica radi zamjene

Bjelovar, 6. studena. Poziv Mi-nistra dravne riznice od S. listo-pada 1912. broj 32949-42. na pre-daju jugoslavenskih dravnih ob-veznica radi zamjene nadopunjujese kako sliedi:

U islom roku, koji je odredenza predaju jugoslavenskih drav-nih obveznica radi zamjene u ob-veznice Nezavisne Drave Hrvat-ske, dakle u vremenu od 2. doukljuivo 22. studenoga 1942. m >gu vlaslnci kojih se jugoslavenski

dravni vriednostni papiri nalazeizvan podruja Nezavisne DraveHrvatske, a na podruju jedne oddrava sticateljica (Njemake, Ita-lije s Albanijom i Crnom Gorom,Maarske, Bugarske i Srbije), akoji su na dan 1. prosi nca 1941.imali svoj stan ili sjedite na po-

drulu Nezavisne Drave Hrvatskei koji su ve 15. travnja 1941. bilivlaslnici takvih vriednostnih papi-ra, zamolili dozvolu prienosa tihvriednostnih papiru na podru juNezavisne Drave Hrvatske.

Nebiljegovane molbe treba u-putiti izravno .Povjer enstvu zarazrjeenje imovinsko-pravnih od-nosa izmeu Nezavisne DraveHrvatske i ostalih drav a, u Za-grebu, Gjorgilcva ul. broj 23".

U molbama moraju bili oznae-ni svi podatc i o odnosni m vried-noslnim papirima (ozna ka zajma,nizovi-serije i brojevi obvezn ica,

naslovna vriednost pojedinih k o-mada i ukupna), o mjestu pologa,nadnevku pologa i o svojedobnojsvrhi pologa.

Radi predaje izprava o neob-veznlnim (nctilriranim) dugovimabi ve jug osl ave nsk e dr a ve uslied ite poseban poziv.

to je zemlja?Zemlja je smjesa zdrobljenih

estic a razliitog kamen a, sagnji-tih lieina biljaka i ivotinja, vodei zraka i bezbroj siunih, prolimokom nevidljivih bia (mikroorga-nizama 'i bakterija).

Zemlja je kolievka ivota, aujedno i njegova grobnica. Svako

tielo (ivo ili mrtvo) bez obzi rana materiju, od koje je graeno,potje e iz zemlje. Nakon to jesvoju svrhu izpunil-*, vraa se izakra eg ili duljeg vremena opet uzemlju. Tu se ono razpada u tak-vu materiju, koja e sluili kaograa za nova bilinska pokoljenja.

Kako je postala zemlja?Prve pojave biljnog ivota

Prvobitno je bila zemlja ua-rena gromada . Kad se ohladila,pretvorila se u tvrdi kamen i vo-du. Da na tom kamenu u on odob a nije moglo biti nikakva i-vota to je jasno.

Da bolje shvatimo, kak o jenastala zemlja, potre bno je da se

popn emo u visoke breg ove, gdjeizpod vjeitog sniega i leda stregole peine. Tu emo -moi naj-bo lj e pro mat rat i, ta se u di vlj ojprirodi zbiva.

Na okomitim stienama, dokojih ne dopir e vlaga, nema vid-ljiva ivota. Tamo, gdje je i naj-manja kosa plotina, a d opirevlaga, nalazimo neku zelenu sluz

(alge). Malo nie nalazimo ve li-ajeve i mahovine, izpod mahovi-na i liajeva nalazimo crna zrnca,a to su prvi tragovi zemlje (hu-musa). Sunce grije kamen; a na njpad a kia; kamen puca, lomi se;on se mrvi. U pukotinama skupljase vlag a; sad do e mraz, proi-

ruje pukotine i rui peine. I opetpad a kia, a na vlano razd rob-ljeno kamenje sjednu klice razlii-tih bakteri ja. Liajevi i mahovineugibaju, a bakterije ih pretvara juu humus. Evo to su pr ve poj avestvaranja zemlje.

U niim slojevima, na ravnimi kosim plotinama. sa kuplja sehumus, koji su kie i bure iz gor -njih poloaja namuljile. Tu se raz-vija ivo zelenilo alpinskih trav-nika. Nie tih travnika vidimo pr-vo malo grmlje i to nie silazimo,posta je to grmlje ve e i bujnije,dok konan o zademo u visokeuma jela i omorika. Jo nie na-em o se u bujnim bjelogo rini m

bu ko vim i gr ab ovi m u mam a. O veume su majka nae zemlje. Lie,sitno granje i razh'ni plodovi pa-daju, gnjiju; kie, oluje i bujicenose th kao mulj u doline, gdje ihvoda odlae u ravnicama. Kakovidimo, prvi posao stvaranja zem-lje zapoele su bakterije i alge, azavruju orijai naih uma.

(Iz knjige melika-. .Zem ljai ivotna poela".)

SUVREMENE KNJIGEUSTAKA BORBA" od Mije BzikaKOZARA GROB PARTIZANA" od Franje RubineDr. ANTE PAVELI JE RIEIOHRVATSKO PITANJE" od Ive Bogdana

dobiju se uz vrlo nisku cienu kodIZPOSTAVE DRAVNOG IZVJETAJNOG

I PROMIBENOG UREDA U BJELOVARUStarevieva ulica 6 prizemno, desno.

gradske viestiZbor HPD Goluba" je

kao i lanjske godine na dan Sviju

svetih odpievao na groblju neko-liko plesama i to pred kapelicom.uj nas. Gospodine" i .Molitvu",a na gro bu kume druztven og bar-ja ka Iva ne S vo bo da .S ni va j s la tk o" .

Kriarska glazba je nadan Sviju svetih svirala na grobljuu poast mrtvima.

Na Duni dan su hrvatskidomobrani zajedno s astnicimahrvatskog domobranstva s domo-bra nsk im du obr in ik om Mij om ju -riem uz pratnju domobranskeglasbe u povorci posjetili grobovehrvatskih junaka iz prologa svjet-skoga kao i ovoga rata.

Darovi za ranjenike.Du-nostnici ratnih ozliedjeni ka u

Bjelov aru sabrali su za nae ra-njenike, koji se nalaze u bolnicivei broj darova od rodoljubnihgradjana.

Darovali su: Slicpan Milova-novi umirovljeni sudbeni ino v-nik 100 Kuna, Slavko Pavli 100Kuna, Stanko jare 10 0 Kuna, Svo-

bo da 10 0 Kuna, Sticpko kale c100 Kuna, Vladimir Buri 100 Ku-na, Rukav cc Zvonko 100 Kuna,Zvonko ohinger 200 Kuna, Me-gerle Ivka 50 Kuna, Edua rd Sto -ir 100 Kuna. Hlubocki Alojz 100Kuna. Gotal Franjo 150 Kuna, But-kovi Luka 50 Kuna, ratna udo-vica Nikoli Milica 10 0 Kuna, Ho-tel .Zviezda" 20 Kuna.

U predmetima darovali su;Nalevka losip 10 0 kom. cigareta

i pol kg finih keksa, Fran jo Hre-stak 10 0 kom. cigareta, Zorec Slav-ko 10 kom. keksa, M arta Nova-kovi 100 kom. cigareta, RadeliRozalija jedne muke gae, Tvor-nica keksa 1 kutiju keksa. Slasti-cama abanovi 40 kom. kolaa,Sreko jandrai kutiju sira, Mar-tin Pintari 2 majice, orda Milan1S kom. epnih maramic a, Duda -i Anton 20 kom. dopisnica,- Po-laek Vilim 12 epnih marami ca,Lojen S tjepa n 20 kom. cigare ta,ord a Vera 1 veu bocu Djem(pekmeza), Zorec Slava 2 boceDjem (pekmeza).

Sakupljene predmete je po-vjeren stvo razdielilo d ana 1. XI.na dan Svih svetih, te u odsutno-

sti la na povjere nstva g. velea-stnog Mihovila Juria, zamienio jena vrli sugradjanin Tomo Funtek,koji- je prije dielenja darova ra-njenicima odr ao odulji govor tje-ei ih, da su se borili za slobo-du nae .mile dom ovine, to imne emo nikada zaboraviti. R anje-nici su govor sasluali vrlo pom-no i u vie navrata klicali Poglav-niku i naoj slobodn oj Hrvatskoj.Tom o Funtek zavrio je gov or spoklikom za Poglavnika i Dom.

Nakon loga je zapoel a raz-dioba darova, koju podjeluje izv ri o taj nik rat nih oz le dj e-nika Ivo Vunak, dok u gotovomnovc u pod jelu je izvrio TomoFuntek

Sam in darivanja nainio jedob ar utisak na ranjenike. Svak i'se napos e liepo zahval io, a po-

vjerenslvo je obealo , da e ih o-pet naskoro posjetiti, jer e se na-e gradjanstvo opet odazvati idarove dali. Tko dale ranjenicima,ta| da|e dvostruko.

Ranjenici su na odlazku po-vjerenstva svi jednoglasno jo jed-no kliknuli za Poglavnika i Dom.

Ranjeni domobrani I u-stae, boji se nalaze u bje-lovarskoj dr. bolnici ranjenina podrulu nae upe, za-hvaljuju se preKo DravnogIzvjetajnog i Promibenogureda cienjenom gradjanstvuna poslanim darovima.

Roeni u listopadu i kr-teni u upnoj crkvi sv. Terezije su:

1. X. Terezija Mira Plee, ki

Ivana i Anke, Boidar losip Reich,sin Cilike, Marija n Duek, sin E-duarda i Dragicc.

3. X. Boica Dubravka Bra-di, ki Dragutina i Dragicc. Umr-la tokom mjeseca (17. X.)

4. X. Ante Zvonimir Braj ica,sin Helene.

5. X. Sre ko Zvonimir Kola-ri, sin Ivana i Ane.

6. X. Franjo Bohack, sin Vi-lima i ljubice.

7. X. Krunislava Irma Sab o.ki Stjepana i Rozaliie. AngelaHerman, ki Stjepana i Mariie.

S. X. Zdcnka Sidonija Pola-ek, ki Vilima i Teofile, Alojz ijeeliko Ivankovi, sin Branka iLudmile, Dragutin Vnouek, sin E-mila i Kate.

10. X. Marija Kos, ki Franjei Ane.

U. X. Franjo Hans, sin Lovrei Ane. Um ro tokom mjeseca (27.X.), Dragutin eljko Stok ua, sinDragutina i Elizabete.

12 . X. Terezija Blanka Mike-tek, ki Blaa i Katarine, Fra njoBezer, sin Ivana i Marije.

13. X. Dragutin Zvonimir So-lina, sin Stjepan a i Anastaz ije, .

-Marija Jasenka Dolanc, ki Karlai Anele.

14. X. Ivica Fertal, sin Terezije.16. X. Sla vba Dani, ki Ank e.17. X. Sabina Dolner, ki Mar-

ka i Marije.20. X. Blanka Stanislava Friedl,

ki Vladimira i Marije.

21. X. Vladimir Pikorec, sinStjepana i Kate.

22. X. josip Bla ekovi, sinBolte i Juste.

24. X. Ivan Nekoksa, sin Igna-ca i Evice. losip Mecner, sin Fra-nje i Kate. __ _

25. X. Marijan Golec, sin Stje-pana i Ivke.

26. X. Sidonija tefanek, k aAne.

Vjenani u listopadu u up-noj crkvi sv. Terezije u Bjelovarusu sliedei:

Dragutin Kaniaj, trg. pomo-nik i Terezija tefokovi, priv. i-nov.. Nikola Plee, eljezniar i A-na Fabijan krojaica, Dr. MarkoKorii, Iienik i Dr. Neda Kra-

ljek, lienic a, Milan Mihailovi iIvka Stoi, poljodjelci, Milan Ki-

Broj 75 Strana 7BILOGORA

7/22/2019 075Bilogora

8/8

Strana 8 BILOGORA" Broj 75.

ELEANOR ROOSEV ELT, ena amerikog predsjednika FranklinaDelana Roosevelta bila je ovih dana u Engleskoj. Tom prilikom

jc u je dn om eng le sko m gra du posj eti la pol jop ri ra dnu iz lo b u idobila na da r jednu svinju imenom Frankin i jednog zeca ime-nom Eleanor". Naa slika je prikasujc, kako govori pred mikro-fonom drei politiki govor. Foto: Europa Sonderdiens t.

reta i Katarina Gels, ooljodjelci,Pava o Velldn, trg. pom. i Dorajurje vi, kua nica , Duro Majs loro-vi, postolar i Anka begovi, ku-anica, Zdravko Ban, bilje. vje-benik i Ljerka Bukvi, Nikola Mi-lakovi, priuv. porunik I jagodaViles, bankovna inovnica.

Nastamba astnika sa-veznike njemake vojskeomoguena je u naem gradu ro-doljubnom svieu hrvatskog gra-anstva, koje im je drage volje

upske viestiOdkup zemaljskih plodina

Velika upa Bilogora jc dne2S. listopada t. g. pod svojim bro-jem 17965 -42. izdal a slicdei ogla su predmetu odbupa bielih itaricakukuruza, mahunaslih plodo va 1krumpira iz priroda 1942. god.:

Zakonskom odredbom o od-kupu itarica, kukuruza, mahuna-slih plodova i krumpira iz prirodagospodarske godine 1942. od 1.srpnja 1942., sve su biele itarice,kukuruz, krumpir i mahunasti plo-dovi predmetom monopolnc raz-polobe Drave u svrhu potreba

jav ne prehr ane i ostalih potre banarodnog gospodarstva u zemlji,pa se ovime pozivaju svi proizvo-ditelji na podruju Velike upeBilogora, da odmah i bez poseb-nih poziva podrunih obina pre-dadu vikove bielih itarica, krum-pira, mahunaslih plodova, a ku-kuruz u onim koliinama, koje codredili naknadno podrune ob-ine odnosno gradska poglavar-stva i to dravnoj podrunoj g o-spodarskoj postaji za zemaljskeproizvode (Zempro) koja e pre-uzete koliine odmah izplaivati.

Protiv svakog proizvoditelia,koji se oglui o gornji poziv, od-nosno svaki, onaj, fcoii ne predaodmah odredene koliine, biti e

pozvan na najotriju zakonskuodgovornost u smislu 5 Zakon-ske odredbe od 1. srpnja 1942.

Zabranjuje se podjedno svakiprotuzakoniti prievoz i prienossvih bielih itarica, kukuruza, ma-hunaslih plodova i krumpira.Velika upa Bilogora u Bjelovaru

ZA DOM SPREMNI!.Veliki upan:

O m e r o v i v . r .Prcmjetenja, umirovljenja

i promaknua uiteljaJelka J e1 i n i uitel jica u I m-

sovcima, kotar Daruvar, Velikaupa Livac-Zapolje, premjetena

je radi sluben e potr ebe na pukukolu u Hercegovac, kot. Garenica.

Boica Or lu i , uiteljica uGrubinom Polju, promaknuta jeu VII/1 ia razr.

Pe tr i ec Regina, uitel j icau Virju, kotar Gjurgjevac, proma-knuta je u VII'l in. razr.

Franjo Martini , uite l j uFarkaevcu, kotar Bjelovar, pro-maknut je u V1II/1 in: razr.

Cecilija Mi i , uiteljica uVirju, promaknuta je u X'l in.razred.

Zora V im er rod. Mesi, ui-teljica puke kole u Pitomai, u-mirovljena je s pravom na miro-

izalo u susret i dalo im na ras-polaganje sobe u svojim stanovima.

Osobne viestiL o vro St ar e vi i n . v je b .

sudbenog stola u Karlovcu pre-mjeten je iz slubenih obzira sud-benom slolu Bjelovar.

Promjene na gimnaziji.Naredbom ministra prosvjete pri-dicljcna jc Zorka pe ha r, uite-ljica puke kole u Bjelovaru naslubu drav. realnoj gimnaziji uBjelovaru.

vinu, koja joj pripada prema go-dinama slube.

Franjo Br aj an , uite lj u Ja-scnicama Krugu, kotar Omi, Ve-lika upa Cetina, premjeten je pomplbi na puku kolu u Drai ci,kolar Grubino Polje.

Milan D o b r i ni, uitelj pu-ke kole u renjevakoj Pitoma-i, kotar Gjurgic vac, promaknut

jc u X/l inov . razr.Zdenka u rl na , uiteljica u

azmi, promaknuta jc u XI'! in.razr.

Vilma k uv cr , uiteljica uCirkveni, kolar Krievci, promak-nuta jc u Xl'l in. razr.

Nikola Kr al ji , uilelj pukekole u Gornjim Srcdi cama, kptarBjelovar, promaknut je u Xl/l in.razr.

luli jana Or cS ko vi , uite-ljica puke kole u Rastovcu, ko-tar Grubino Polje, promaknuta jeu Xl/I in. razr.

Marija Pudi 'na , uiteljica uLadislavcu, kolar Garenica, pro-maknuta je u XI'! in. razr.

Prcmjetenja i imenovanjainovnika

Irena Zu ka no vi , grunlov-niarka kotarskog suda u Kriev-

cima. premjetena je is slubenihobzira kotarskom sudu u upanji,Velika upa Vuka.

Stanislavupane, imenovanje manipulat iv. vje beni kom XII.inov. razreda kod Poreznog urc-u Krievcima, gdje je do sada biodnevniar. doinovnik.

P r o d aje s e 1 veliki biljar. Upi-tati Bakaeva ul. 1.

Mladi brani par trai mje-sto pazikuc gdje bi mogao dobiliu zamjenu stan. Upitali u upravi li-sta, Starevicva 6 prizemno desno.

Prodaje se krugoval markePhilips, na slruju, stara tipa 4 skoronove lampe i jedan stroj za .-cnie praine. Upitali: Trg Stjepa-na Radia 11 u katu od 57 popedne

OglasGradska tedionica u Bjelovaru kao likvidalor Kredit-

nog zavoda d. d. u Bjelovaru prodat e dne 16. stude-nog 1942. na dobrovoljnoj j avnoj dra bi prizemnukuu sa svim nuzzgradama u Gundulievoj ul. br. 2.

Draba obdravat e se reenoga dana na licu mjeslau 4 sata poslije podne, a nekretnine prodat c s e najbol jemnudiocu.

Gradska tedionica pridrajc si pravo odustati od pro-

daje, u koliko joj postignuta najvia kupovna ciena ne bi od-govarala.

2 0 % kupovnine od kupoprodajnog iznosa imade ku-pac poloiti u gotovom na licu mjesta odmah nakon dovrenedrabe, a ostatak u roku od daljnjih osam dana.

Gradska tedionica

G R A D S K A T E D I O N I C AOBINE SLOB. I KR. GRADA BJELOVARA U BJELOVARU

ULOZI 28,000.000 KUNA

maite u svoju Gradsku tedionicu, jerVam je novac hod nje podpuno osiguran.

Samo tko tedi, taj i priradi!

tednja nije samo vrlina, nego i dunost svahog ra-zumnog ovjeka, koji misli na sebe i svoju budunost!

Za uloeni novac hod Gradshe tedionice u Bjelovaru jami osim tedionicejo i obina grada Bjelovara s itavom svojom imovinom

neogranieno i neopozivo.

ZAJMOVE DOBIJETE BRZO UZ NAJPOVOLJNIJI KAMATNJAK!

Vlastnik i izdava: 1ZPOSTAVA DRAVNO G IZV JETAJ NOG 1 PROMlC BENOG UREDA BJEL OVAR. Glavni i odgovorni urednik: IVAN ESTAK, Ulica 8. travnja1941. br . 8/L Tisak STJ EPKO KALEC, BJ ELOVAR . Za tiskaru odgovara Stjepko Skalec, Poglarnikov trg 17. CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn, etvrtgodinja.

predplata 36 Kn., polugodinja 72 Kn , a godinja 144 k! {.