5/21/2018 09_ADHD

1/42

Podijelite se u etvorke i sjednite jedni nasuprot drugima Osoba B: postavlja pitanja zatvorenog tipa (Jesi li popila

kavu? Jesi li umorna? Ima sat?) Osoba C: gestikulira

Osoba D: postavlja pitanja otvorenog tipa (Koji brojcipela nosi? Gdje stanuje? Kad ide doma?)

Osoba A: pria neto po izboru; istovremeno moraimitirati pokrete osobe C preko puta i odgovarati osobi B

lijevo i osobi D desno na pitanja otvorenog tipa Nakon 1-2 minute: promjena i uloge se rotiraju, tako da

svi kroz etiri kruga igre odigraju sve uloge

5/21/2018 09_ADHD

2/42

Uenici s deficitom panje i

hiperaktivnim poremeajem

(ADHD)

5/21/2018 09_ADHD

3/42

Razvojni poremeaj samokontrole

Narueno funkcioniranje kod kue, u koli is vrnjacima

Dugoroan utjecaj

5/21/2018 09_ADHD

4/42

4

1. Deficit panje/hiperaktivni

poremeaj (ADHD)Razvojni poremeajs izraenimsimptomima nepanjei/ili

hiperaktivnosti-impulzivnostikoji su maladaptivni

(kliniki znaajno oteenje socijalnog,

akademskog ili radnog funkcioniranja -DSMIV,1994)

ne odgovaraju razvojnom stupnju moraju trajati barem 6 mjeseci

neki simptomi prisutni prije 7. godine

5/21/2018 09_ADHD

5/42

5

a. Poremeaj panje

Nemogunost uskog usmjeravanja panje nadetalje: greke zbog nepanje

Tekoe u odravanju panje u dugotrajnim

zadacima ili u aktivnostima igre i tekoekoncentracije: nedovoljna ustrajnost Sporo vraanje na zadatak nakon prekida esto se ini da ne sluaju to im se kae

esto ne prate upute ili ne zavre kolski zadak esto imaju tekoa u organiziranju zadataka i

aktivnosti

5/21/2018 09_ADHD

6/426

esto izbjegavaju i ne vole zadatke kojizahtijevaju odravanje trajnijeg mentalnognapora

esto gube stvari koje su neophodne zaizvoenje zadataka ili aktivnosti, kao to suolovke, knjige, igrake ili pribor

Lako ih je omesti vanjskim podraajima

Zaboravni su

5/21/2018 09_ADHD

7/42

Marko (7g) je osim problema s impulsivnou pokazivao i dosta

tekoa u odravanju panje. Nije biljeio to ima za domauzadau jer je ba dok je uiteljica diktirala zadatke radio neto

vanije. Njegova je majka svaki dan nakon nastave razgovarala

s uiteljicom ili zvala majke Markovih prijatelja iz razreda kako

bi saznala to Marko ima za zadau. Osim toga, jedna od

omiljenih Markovih aktivnosti za vrijeme nastave bilo je slaganje

tornjeva od flomastera i drvenih bojica (dok bi ostali rjeavali

zadatke iz matematike). Na zadatak bi se uspio usredotoiti 10-

ak minuta, a onda bi iz torbe izvukao neto zanimljivije.

Markovoj je majci poseban problem predstavljalo pisanjedomaih zadaa, koje bi trajalo cijelo poslijepodne, ponekad i

veer, a nerijetko bi zavravalo plaem i rijeima Ja sam glup!

Ja to ne mogu i ne znam!

Velki (2012)

5/21/2018 09_ADHD

8/428

b. Hiperaktivnost

esto se vrpolje i mekolje na sjeditu Naputaju mjesto u razredu ili u drugim situacijama u

kojima se oekuje da su na mjestu esto tre uokolo i pretjerano se penju u situacijama u

kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslihmoe se raditi samo o osjeaju nemira) esto buni pri igri ili imaju tekoa prilikom ukljuivanja

u aktivnosti slobodnog vremena koje se provode u tiini Pokazuju stalni uzorak prekomjerne motorike aktivnosti

koji se ne mijenja pod utjecajem socijalne okoline izahtjeva

Previe priaju

5/21/2018 09_ADHD

9/42

Ante je 9-godinji djeak kojem je hiperaktivni poremeaj

dijagnosticiran pri polasku u kolu. Tijekom sata Ante bi ustajaopo nekoliko puta kako bi optrao nekoliko krugova oko razreda,

pri emu je ruio torbe i druge stvari koje bi mu se nale na

putu. Za vrijeme odmora bio mu je potreban poseban nadzor jer

bi znao istrati na cestu ispred kole, kroz prozor uionice

izlazio bi na neograeni balkon ili jednostavno jurio hodnikomruei svoje vrnjake. Jedno se vrijeme za trajanje nastave

zavlaio ispod klupe jer je smatrao da mu je tamo najbolje pisati

zadatke, da mi malo nakon toga zavrio leei na zadnjoj klupi s

nogama u zraku (to je njegova uiteljica uspjela fotografirati).

Osim toga, jednom je prilikom podrum kole ostao nezakljuanpa je Ante pod odmorom uletio unutra i dograbio ilo. Kad mu

ga je uiteljica pokuala oduzeti, on je potrao za njom, to je

zavrilo pozivanjem roditelja u kolu i razgovorom s ravnateljem

i strunom slubom.

Velki (2012)

5/21/2018 09_ADHD

10/4210

c. Impulzivnost

esto odgovore prije nego to se zavri pitanje, skloni suprebrzim i preestim odgovorima

esto ne ekaju na red u grupi i igrama esto ometaju ili prekidaju ostale (igra ili razgovor)

esto pretjerano govore bez odgovarajueg odgovora nasocijalne ograde

Teko prekidaju aktivnost koja je u tijeku Teko odgaaju ispunjavanje elje ili potrebe

Manjak planiranja ili prosuivanja Tekoe u odupiranju trenutnom iskuenju Niska tolerancija na frustraciju i emocionalna nestabilnost Samoregulacija slabo razvijenanedostatak unutranjeg

govora, samo vanjske upute

5/21/2018 09_ADHD

11/42

Marko (7 g) je u prvom razredu imao dosta problema simpulsivnou. Problem bi se najee pojavio jer bi bez

razmiljanja reagirao udarajui, gurajui ili tipajui drugu

djecu koja bi ga u prolazu nehotice dodirnula. Osim toga

preburno bi reagirao na bilo kakvo zadirkivanje vrnjaka,

to je esto preraslo u tunjavu. Jednom je prilikom, zavrijeme trajanja kolskog sata, niim izazvan odetao do

zadnje klupe i akom udario djeaka koji je tamo sjedio. Iz

razgovora smo saznali da je njegova reakcija bial

potaknuta ponaanjem tog djeaka, koji je za vrijeme satauzeo i polomio olovku djevojici koja je sjedila pokraja

njega i rekao joj nekoliko runih rijei.

Velki (2012)

5/21/2018 09_ADHD

12/4212

Djeca s deficitom panje/hiperaktivnimponaanjem prosjenih su, a esto iiznadprosjenih intelektualnih sposobnosti

esto su daroviti i kreativni

5/21/2018 09_ADHD

13/4213

2. Dijagnostiki kriteriji

DSM-IV - ameriki dijagnostiko-statistikiprirunik mentalnih poremeaja (1996)

ADHD-kombinirani tip(nepanja,

hiperaktivnost/impulzivnost)ADHD tip predominantne nepanje

ADHD tip predominantne

hiperaktivnosti/impulzivnosti

5/21/2018 09_ADHD

14/4214

ICD10: europska klasifikacija mentalnihporemeaja i poremeaja u ponaanju

Hiperkinetiki poremeaj- zahtijeva prisutnost

nivoa NHI koji ne odgovara razvojnoj razini: s poetkom ne kasnijim od 7. godine pojavljuje se u raznim situacijama: kua -

kola ili druge kombinacije

postojan u vremenu nije uzrokovan drugim poremeajima kao to

je autizam ili afektivnim poremeajima kao toje depresija, manija ili anksioznost

5/21/2018 09_ADHD

15/4215

3. Prevalencija

Uestalost se procjenjuje razliito, urasponu od 3-7% kod kolske djece imladih, 1-7% odraslih

4-5 x ei kod djeaka

Spolne razlike u prevalenciji proizlaze izklinike slike djevojice (deficit panje paesto neprepoznat), djeaci(hiperaktivnost)

5/21/2018 09_ADHD

16/4216

Prisutan je i kod adolescenata iodrasl ih (30-70%),ali se skupinakarakteristika mijenja s odrastanjem:

hiperaktivnost i impulzivnost imaju

tendenciju nestajanja s godinamanepanja i nedostatak organizacije mogu

trajati

Kronini problemrana identifikacija itretman izuzetno su vani

5/21/2018 09_ADHD

17/4217

4. Uzroci

Bioloka razliitost u funkcioniranjuCNS-a

odreena naslijeem

nepovoljnim imbenicima tijekomtrudnoe, poroda ili nakon njega

razlikama u strukturi mozga i u geneticiodreenih neurotransmitera

5/21/2018 09_ADHD

18/4218

5. Kada se problemi mogu

uoiti?

Hiperaktivnost iimpulzivnost: 3-4 g

Nepanja: 5-7 godina

oekivanja okolinevea u odnosu na

due sjedenje,crtanje, gledanje

slikovnica, grupne

aktivnosti, poetak

kole.....

5/21/2018 09_ADHD

19/4219

6. Tekoe vezane uz ADHD

Slab kolski uspjeh tekoe u uenju

40 do 60 % djece sa ADHD-om ima

tekoe sa uenjem u koli, a ostali imajutekoa sa vremenskim ogranienjima,koliinom itanog ili pisanog teksta

kolski uspjeh je slabiji od intelektualnogpotencijala

5/21/2018 09_ADHD

20/4220

Specifine tekoe u uenju

slabije razvijene sposobnosti sluanja,govora, itanja, pisanja ili raunanja odopeg intelektualnog potencijala

smatra se da 15 do 20% djece saADHD-om ima specifine tekoe uuenju, a vjerojatno oko 50% djece saspecifinim tekoama u uenju ima

ADHD Poremeaji govornog i jezinograzvoja

5/21/2018 09_ADHD

21/4221

Razvo jno zaostajanjeu drugimpodrujima (npr. problemi u motorikojkoordinaciji i finoj motorici)dijete ima

nezgrapan rukopis, sporije pie, ne stieprepisati sa ploe, pa se moe javitiotpor prema radu u razredu

5/21/2018 09_ADHD

22/4222

Gotovo sva djeca razvijaju niskosamopotovanje

45-50% djece s ADHD-om imaju barem

jo jedan dodatni psihijatrijskiporemeaj

esto se javljaju poremeaji

raspoloenja, anksioznost, poremeajikomunikacije

5/21/2018 09_ADHD

23/42

23

5/21/2018 09_ADHD

24/42

7. Terapijski pristupi

Multimodalni pristup

Razliite psihosocijalne i psihoedukacijsketehnike u koje su ukljueni i dijete i bitneosobe + farmakoterapija (psihostimulansi)

5/21/2018 09_ADHD

25/42

8. Obrazovanje uenika s ADHD

Djelotvorni kolskiprogrami strukturiranpristup u kojemu djeca

tono znaju to se od njih oekuje

koja su ponaanja poeljna, a kojaneprihvatljivakoje su posljedice svakog ponaanjakoji je zadani vremenski okvir za svako

oekivano ponaanje

5/21/2018 09_ADHD

26/42

Koji su najei problemi u koliza djecu s ADHD-om?

Zahtjevni su, punopriaju, sveprisutni

Slab kolski uspjeh

Glavni uzronik kolskogneuspjeha je nepanja

Oskudna kontrola finemotorikepisanje sporije

Praenje koraka oteano

Problemi s dugoronimprojektima

Teko podnose dugraspored u koli i boravaku istom prostoru

Dosada

kolsko iskustvo neugodno

Nisko samopotovanje

5/21/2018 09_ADHD

27/42

27

Prilagodbe u nastavi

uenicima s deficitom panje /hiperaktivnimporemeajem nije potrebno sadrajnoprilagoavati nastavu ako nemaju neke od

dodatnih tekoa prilagodbe se odnose na individualizaciju

pristupa u npr. prezentaciji nastavnih sadraja,nainima provjere znanja....

5/21/2018 09_ADHD

28/42

28

sve navedene tekoese ne javljaju kod svih uenika

sa ADHD-om, a razliita je i etiologija i teinasimptoma

individualni pristup vano odabrati one postupke koji uenicima mogu

pomoi da se ne osjeaju manje vrijednima i dauspjenousvoje potrebna znanja

5/21/2018 09_ADHD

29/42

29

Motivacija

zanimljiva, poticajna i znaajna iskustva dalekosu uspjenija u odravanju motivacije iukljuenosti

obzirom da djeca s ADHDom funkcioniraju uterminima ''odmah'' i ''sada'', odgoene nagrade(poput ocjene na kraju godine ili polugodita)nee imati velik utjecaj na njih

nagrada mora biti sadrana u samom zadatku ilislijediti odmah poslije izvrenog zadatka:usmjeriti se na trud, ne na rezultat

5/21/2018 09_ADHD

30/42

30

Lo rukopis

Ocjenjivati sadraj, ne rukopis

Omoguiti druge naine provjere znanja(usmeno, tipkani izvjetaji, audio i videoprezentacije i sl.)

Oznaiti linijama mjesta za odgovor;ostaviti dovoljno mjesta za odgovor

5/21/2018 09_ADHD

31/42

31

Neuspjeh kod pismene provjere

znanja

dozvoliti druge naine rjeavanjazadataka, sa smanjenim potrebama za

pisanjem

usmeno izlaganje

izrada mapa i grafikona; koritenjeslikovnog materijala

omoguiti dodatno vrijeme

koristiti jasne, itljive i pregledne testove

5/21/2018 09_ADHD

32/42

32

Potekoe kod

prihvaanja uputa

privui panju prijedavanja uputa: koristitiupozoravajue geste, npr. lagano tapanjepo ramenu

kombinirati verbalne i pismene upute

zadavati upute jednu po jednu

tiho ponoviti upute ueniku; traiti daponovi upute radi potvrde razumijevanja

5/21/2018 09_ADHD

33/42

33

Potekoe pamenja

kombinirati govorne, vizualne, pisane iiskustvene metode

poduavanje memorijskih tehnika (npr.vizualizacija, verbalno ponavljanje vienogili proitanog,...)

5/21/2018 09_ADHD

34/42

34

Potekoe kod izvravanja

zadataka

nabrojati, napisati i izrei sve korakepotrebne za izvrenje zadataka

skratiti zadatak u nekoliko izvedivih

dijelova, u oekivanim vremenskimokvirima

esto provjeravati napredak

omoguiti ueniku pomo drugih uenika,tj. tono mu rei kome se i kako trebaobratiti ako "zapne"

5/21/2018 09_ADHD

35/42

35

Nesnalaenje u pisanom

materijalu

Teko izvlaenje zakljuaka iz teksta,nemogunost razluivanja bitnog odnebitnog

pripremiti pisani materijal sa podcrtanimbitnim dijelovima i idejama vodiljama

predoiti uz tekst bitne injenice na koje

treba obratiti panju pripremiti audio materijal na osnovu teksta

P k d j j

5/21/2018 09_ADHD

36/42

36

Potekoe zadravanja panje na

odreenom zadatku

nagraditi panju razbiti aktivnosti u manje jedinice nagraditi izvravanje na vrijeme

koristiti fiziku blizinu i dodir za preusmjeravanjeaktivnosti uenika smanjiti mogunost odvlaenja panje bukom i

dogaajima u okolini omoguiti da se uenik aktivno ukljui u

izlaganje osigurati razumljivost predavanja (kako se

uenik ne bi "iskljuio" radi nerazumijevanja)

P t k i l k j d

5/21/2018 09_ADHD

37/42

37

Potekoe pri prelasku s jedne

aktivnosti na drugu

pravovremeno obavijestiti o promjeni aktivnosti(npr. "imate pet minuta do zavretka tog zadatkai prelaska na drugi...")

pravovremeno obavijestiti o oekivanjima u

sljedeoj aktivnosti (npr." za sljedei zadataktrebate...") navesti potrebna sredstva za rad nabrojati sve korake potrebne za izvrenje

zadatka ako je potrebno osigurati ueniku pomonika zaorganiziranje i izvravanje aktivnosti

5/21/2018 09_ADHD

38/42

38

Slab samonadzor

Npr. banalne greke u matematici, te kodizgovora i pisanja

poduavati metodama samonadzora

(poticati prekidanje rada i provjeru uratka)

5/21/2018 09_ADHD

39/42

39

Potekoe zadravanja odreenog

poloaja due vrijeme

Sjedenje u klupi, stajanje, ekanje

u redu

omoguiti este prilike za ustajanje ikretanje uokolo

omoguiti prostor za kretanje

smisliti aktivnosti koje ukljuuju izahtijevaju kretanje

N i j i t k ij

5/21/2018 09_ADHD

40/42

40

Neprimjerena interakcija u

razredu

Prekidanje, upadanje u rije, odgovaranjeprije zavrenog pitanja

posjesti uenika blizu nastavnika tako dase omogui bolji nadzor (prva klupa)

rei ueniku jasno to se od njega oekuje

nagraditi poeljno ponaanje

5/21/2018 09_ADHD

41/42

41

Usvajanje pravila

ne treba oekivati da e dijete s hiperaktivnimponaanjem odmah usvojiti razredna pravila

treba ih strpljivo ponavljati i na njima ustrajati

(npr. najprije dignuti ruku, a zatim odgovoriti) dobro je postaviti hijerarhiju ponaanja koja e

se izgraivati, jedno po jedno, i pri tome trebakoristiti pozitivnu panju

sitni nemir je dobro ignorirati jer dijete ne moeodjednom izgraivati vie ponaanja

5/21/2018 09_ADHD

42/42

Prihvaanje

dobro je ueniku sa ADHD poremeajemomoguiti prilike za pomaganje drugima,za izraavanje empatije, kako bi doivio da

i on moe biti koristan, te da ga vrnjaciupoznaju u pozitivnom svjetlu