1 David Currie »UDESNA OTKRI∆A U BIBLIJI I POVIJESTI · ¥ 9 B 1 Tajne drevnih mrtvih gradova Bliski istok smatramo ne samo podruŁjem golemih priŁuva nafte, veæ i vrlo eksplozivnim

• 1

David Currie

»UDESNA OTKRI∆AU BIBLIJI I POVIJESTI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:051

Black

2 • »UDESNA OTKRI∆A U BIBLIJI I POVIJESTI

NakladnikZNACI VREMENA

www.znaci-vremena.com

Copyright ∂ David Currie

Copyright za hrvatsko izdanje ∂ Znaci vremena, Zagreb, 2011.Sva prava pridræana. Ova se knjiga smije umnoæavati,

djelomiËno ili u cijelosti, samo uz dopuπtenje nakladnika.

UrednikMario ©ijan

PrijevodMihael AbramoviÊ i Hinko Pleπko

LekturaMarijan MalaπiÊ

KorekturaBranka VukmaniÊ

PrijelomMiroslav VukmaniÊ

TisakTIPOMAT

Zagreb 2011.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:052

Black

• 3

David Currie

»UDESNA OTKRI∆AU BIBLIJI I POVIJESTI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:053

Black


CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem ...........................

ISBN 978-953-183-.............................

Ako nije drukËije naznaËeno, svi biblijski tekstovinavedeni su iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:054

Black

• 5

DUËitelji pravednosti

David Currie, Novozelananin koji æivi u Melbour-neu u Australiji, istraæivaË je Biblije, biblijske arheo-logije, povijesti i suvremenosti; svjetski putnik, vrstanfotograf i omiljeni predavaË. Viπestruko je proputovaosvijet i odræao nebrojena predavanja pred mnogim slu-πateljima.

U nekoliko navrata posjetio je Hrvatsku i odræavaopredavanja u naπim gradovima, a najpoznatiji niz pre-davanja odræao je prije dvadeset godina u velikoj dvo-rani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ta predavanjapod nazivom “»udesna otkriÊa u biblijskim zemljama”najavljena su u svim tada dostupnim medijima kao nizaudiovizualnih programa Radosna vijest Zagrebu ’91.,svake veËeri u 18 i u 20 sati, a trajala su gotovo mjeseci pol dana, poËevπi od 1. oæujka 1991. Prva dva tjednapredavanja su se morala odræavati u 16, 18 i 20 sati, au predviene slobodne dane organizirana su dodatnapredavanja za sve one koji nisu uspjeli osigurati bes-platne ulaznice za redovite programe.

Programi su bili bogato popraÊeni s oko 40.000 di-jaslika iz devet kompjutoriziranih projektora na tri ve-lika platna, uz obilje glazbe razliËitih izvoaËa uæivo tenadahnutom, zanimljivom i nadasve ohrabrujuÊom rije-Ëju. Govornikove propovijedi pratile su tisuÊe Zagrep-Ëana, i mnogi od njih doæivjeli su velike blagoslove ipromjenu æivota za kojom su Ëeznuli. Mnogi su bili du-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:055

Black


boko osvjedoËeni jasnim iznoπenjem spasonosnih bib-lijskih poruka i odluËili su predati svoje æivote Isusukao osobnom Spasitelju.

Istodobno s predavanjima prireivani su saæeci ono-ga o Ëemu je bilo govora svake veËeri i, umnoæeni unakladi od nekoliko tisuÊa primjeraka, dostavljani susvima koji su izrazili æelju da ih prime. BuduÊi da jeove godine David Currie sa svojom suprugom Gayomponovno posjetio Hrvatsku i posluæio nam u naπoj sre-dini, odluËili smo prikupiti dragocjenu grau njegovihpredavanja i objaviti je kao knjigu.

U ovom pomnjivo probranom i zanimljivom gradivuautor hrabro suoËava Ëitatelje s mnoπtvom pitanja kojamuËe Ëovjeka danaπnjice, i pruæa odgovore na njih pot-krepljujuÊi ih vjerodostojnim izjavama iz Biblije te obi-ljem Ëinjenica iz povijesti i znanosti. Mnoge iznesenepojedinosti su malo poznate πirem krugu Ëitatelja. Kaomarljivi istraæivaË Biblije, biblijskih proroËanstava, po-vijesti, arheologije, etnologije, znanstvenih spoznaja i ra-zliËitih fenomena, autor odgovara na postavljena pita-nja navodeÊi mnoga mjesta iz Biblije u kojima su sa-dræane presudno vaæne objave i poruke za nas. Neri-jetko se navode rijeËi uvaæenih struËnjaka, znanstveni-ka i znamenitih ljudi.

Za potrebe ovog izdanja dopunili smo mnoge izne-sene podatke, buduÊi da se u posljednjih dvadeset go-dina dogodio veliki napredak u propovijedanju Radosnevijesti, koji je u stopu slijedio dosad nevieni porastinformatizacije, tehnike i znanja uopÊe.

Bog je proroku Danielu objavio da Êe oni “koji sumnoge uËili pravednosti” blistati “kao zvijezde navije-ke, u svu vjeËnost”. (Daniel 12,3) Zahvalni smo Davidui Gayi Currie za njihovo oduπevljenje i radujemo se πtoÊe oni svu vjeËnost sjati s takvima.

Uredniπtvo

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:056

Black

• 7

“Ova Radosna vijest o Kraljevstvupropovijedat Êe se po svemu svijetu,

svim narodima za svjedoËanstvo,i tada Êe doÊi svrπetak.”

(Matej 24,14)

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:057

Black


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:058

Black

• 9

B

1Tajne drevnih mrtvih

gradova

Bliski istok smatramo ne samo podruËjem golemihpriËuva nafte, veÊ i vrlo eksplozivnim dijelom svijeta upolitiËkom smislu. Na tom su prostoru tisuÊljeÊima æiv-jele mnoge civilizacije, jedna uz drugu poput bisera naogrlici. S tog podruËja dopire privlaËna svjetlost povije-sti, drevnih dragocjenosti i tajanstvenosti.

Joπ od doba Napoleona arheologe privlaËe zemljaneuzvisine koje lokalni narod naziva tel. Umjetnici i znan-stvenici koje je Napoleon 1798. godine poveo sa sobomu Egipat bili su zadivljeni otkriÊima, meu kojima jejedno od prvih bilo Rozetski kamen ispisan grËkim, egi-patskim demotskim i staroegipatskim hijeroglifskim pi-smom. ZahvaljujuÊi tom spomeniku genijalni FrancuzJean François Champollion otkrio je kljuË za deπifrira-nje egipatskih hijeroglifa.

Arheolozi su uporno kopali i kroz praπinu i krhotinedoπli do slojeva s gradovima i civilizacijama starim ne-koliko tisuÊa godina. Tako su malo-pomalo ostaci, svi-ci, lonËarija, natpisi i Ëitave zakopane civilizacije ispri-Ëale zadivljujuÊu priËu koja uËvrπÊuje naπu vjeru, budi

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:059

Black


nadu i ponovno objavljuje Boga tisuÊama i milijunimazbunjenih i potiπtenih ljudi.

Uzmimo iznimno vaæan dio Biblije ili Svetog pisma— proroËanstva. Sve πto je potrebno da bi se jednomzauvijek odbacila Biblija jest pronaÊi jednu jedinu po-greπku u njezinim proroËanstvima.

U Knjizi proroka Izaije piπe: “Ja sam Bog, i nemadrugoga; Bog, nitko mi sliËan nije! Onaj sam koji odpoËetka svrπetak otkriva i unaprijed javlja πto joπ senije zbilo!” (Izaija 46,9.10) U Boæjoj knjizi se od poËet-ka objavljuje svrπetak. U Bibliji postoji najmanje tisu-Êu proroËanstava koja seæu u buduÊa stoljeÊa i otkriva-ju buduÊnost. Danas ih moæemo provjeravati. Da bi-smo to objasnili, poimo najprije u Egipat.

U Asuanu, oko tisuÊu kilometara juæno od Kaira,Nil se razdjeljuje i stvara otok Elefantinu. Ovaj otok jeu staro doba naseljavala kolonija Æidova. Tamo su pro-naeni zanimljivi svici papirusa. Naπao ih je arheologkoji se, zavirujuÊi u neku staru kolibu, sluËajno spotak-nuo o preparirane krokodile ispunjene prastarim spisi-ma. Pritom su se stare krokodilske koæe raspale i otkrilose papirusno blago.

U blizini je trudom ruskih inæenjera i 32.000 egipat-skih graditelja sagraena divovska Asuanska brana. Je-zero nastalo podizanjem brane osigurava vodu za na-vodnjavanje poljoprivrednih nasada, proizvodeÊi uz to ielektriËnu energiju. Voda je preplavila podruËje ispredbrane i potopila mjesta na kojima su se uzdizali hra-movi Abu Simbela. Nastojanjima UNESCO-a hramovi supremjeπteni oko sedamdeset metara na viπe podruËjeda bi se saËuvali prastari dragocjeni spomenici iz vre-mena Ramzesa II.

Oko dvjesto kilometara sjevernije od Asuana nala-ze se hramovi Luksora i Karnaka. Ondje su u drevnodoba æivjeli faraoni, a kad bi umrli, prebacili bi ih prekorijeke i pogrebli u brdima Doline kraljeva. Kraljica Hat-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0510

Black

• 11

πepsut pokopana je na suprotnoj strani doline, u ma-njoj, takozvanoj Dolini kraljica. Egipat je bio moÊno kra-ljevstvo koje je proizvodilo hranu za dobar dio starogsvijeta. Ponosio se nenadmaπnom kulturom, a njegovobogatstvo izazivalo je zavist okolnih naroda.

“NeÊe viπe biti knezova u egipatskojzemlji”

Ali, nailazile su promjene. Obratimo pozornost naneka zanimljiva proroËanstva. U Knjizi proroka Ezekielapiπe: “I neÊe viπe biti knezova u egipatskoj zemlji...”(Ezekiel 30,13) Kad je ovo proroËanstvo izgovoreno, Ëi-nilo se da se pred Egiptom nalazi trajna i slavna bu-duÊnost. Ali Bog buduÊnost vidi mnogo jasnije od smr-tnog Ëovjeka. Od 332. godine prije Krista pa sve donaπih dana Egiptom su vladali kraljevi podrijetlom oddrugih, neegipatskih naroda. Kralj Faruk, posljednji vla-dar, bio je Albanac. Nije li ovo snaæan dokaz da je Bib-lija nadahnuta Boæja rijeË?

Drevne slikarije i natpisi otkrivaju veliËinu prasta-rih kraljevstava faraona, ali od tog vremena do danasEgipat se nije mogao pohvaliti kraljem koji bi bio pod-rijetlom EgipÊanin.

Jedan od velikih istraæivaËa Egipta bio je FrancuzJean François Champollion, roen 1790. godine. On seu potpunosti posvetio prouËavanju povijesti starog Egi-pta. Kad su Napoleonovi arheolozi pronaπli Rozetski ka-men, koji se danas Ëuva u Britanskom muzeju u Lon-donu, mladi Jean je odluËio deπifrirati egipatske hije-roglife. Na tom kamenu ispisani su tekstovi na dva je-zika. Jedan je grËki, a drugi egipatski — pisan hijero-glifima i demotskim pismom.

Kasnije su deπifrirana i druga pisma i natpisi naspomenicima, a meu njima i ©eπonkov natpis i pismaiz Tel el Amarne.

TAJNE DREVNIH MRTVIH GRADOVA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0511

Black


Pronalazak izvjeπtaja o HetitimaGodinama su kritiËari Biblije tvrdili da biblijski He-

titi nisu nikad postojali. Pronalasci koji su uslijedili po-tvrdili su istinitost i pouzdanost biblijskog zapisa oovom narodu. Ne tako davni nalazi na podruËju Tur-ske dokazali su postojanje velikih hetitskih gradova.

Uniπtenje idola u MemfisuSakara je staro podruËje na kojem se nalazi Mem-

fis. Prorok Ezekiel prenosi Boæju poruku da Êe kumiri,to jest idoli u Memfisu, biti razoreni. Egiptolog A. M.Edwards kaæe: “Sve πto je preostalo od Memfisa, naj-starijeg meu gradovima, jest nekoliko humaka ruπe-vina, desetak slomljenih kipova i — ime. »ovjek teπkomoæe povjerovati da je taj veliki grad ikada bujao naovom mjestu, ili se pita kako je mogao biti tako pot-puno zbrisan.” Razorenje Tebe i Memfisa bilo je teme-ljito. Sigurno je bilo rugaËa koji su se smijali prorokukad je pod nadahnuÊem Boæjeg Duha izrekao ovo pro-roËanstvo; ali Boæja rijeË je istinita.

EgipÊani su imali oko dvije tisuÊe bogova, i nemasumnje da su mnoge od njih oboæavali u Memfisu.

Meu mnogim grobnicama drevnih kraljeva u Doli-ni kraljeva nalazi se grob faraona Tutankamona. Kopa-juÊi pod grobom Ramzesa VI., arheolog Howard Carterotkrio je stubu iza koje je slijedilo joπ petnaest drugih.Tako je sa svojim pomoÊnicima uπao u grob kralja Tu-tankamona, koji je umro navrπivπi jedva osamnaest go-dina. Lord Carnarvon, koji je financirao cijelu ekspedi-ciju, hitno je pozvan u Egipat da prisustvuje otkriÊuzlata i nakita u vrijednosti od oko Ëetrdeset milijunadolara.

U ovoj veliËanstvenoj grobnici bili su pohranjeni ra-zliËiti predmeti — zapreæna kola, ogrlice, prstenje i sli-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0512

Black

• 13

Ëno. Bila je to jedina grobnica koja je otkrivena netak-nuta. Danas se ovo blago Ëuva u Kairskom muzeju uEgiptu. Boæji prorok Mojsije odrekao se golemog egi-patskog bogatstva kad je odluËio sluæiti Bogu i izvestiBoæji narod iz Egipta.

Nestanak papirusne trskeEgipat je prolazio kroz razdoblje nemorala i zloËina.

EgipÊani su na papirusu, podlozi za pisanje koju suproizvodili iz papirusne trske, opisivali svoja nemoral-na djela. Oko 700. godine prije Krista, preko prorokaIzaije doπlo je vrlo odreeno proroËanstvo: “Uvenut Êetrska i sita, sva zelen pokraj Nila; ... propast Êe, rasprπitse, iπËeznuti.” (Izaija 19,6.7)

Danas u Egiptu ne raste papirusna trska, iako surijeke prije 2.700 godina njome obilovale. U toj trski,koja je rasla uz rijeku Nil, roditelji su skrili malog Moj-sija. Nekoliko stabljika papirusne trske moæemo danasvidjeti jedino pred Kairskim muzejom. Biblija je prore-kla da je viπe neÊe biti. Danas je moæemo naÊi u dru-gim zemljama Bliskog istoka, ali ne u Egiptu.

Presuπit Êe rukavci rijekeU vrijeme kad je objavljeno proroËanstvo o papirus-

noj trski, u Egiptu je bilo obilje rjeËnih rukavaca i pro-kopa. Arheolozi to danas mogu potvrditi. Ali isti tekstkaæe da Êe svi presuπiti.

ProroËanstvo se ispunilo u svim pojedinostima. Pri-toci Nila odavno su presuπili i danas postoje samo ob-risi praznih korita koji svjedoËe o njihovom nekada-πnjem postojanju. MoguÊe ih je vidjeti jedino iz zrako-plova.

U dolini gdje se nalazi hram u Karnaku, iza kipaAmenofisa IV., nalazi se dobro oËuvan reljef kraljice


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0513

Black


Hatπepsut. To je kraljica koja je, kao princeza, spasilaMojsija skrivenog u trski na obali Nila. Ona je osnovalaveliko kraljevstvo i bila je poznata graditeljica, πto sejoπ i danas vidi po njezinom veliËanstvenom hramu. Ublizini stijena u planinama zapadno od Luksora izgra-dila je prostranu i prekrasnu palaËu. Za vladavine kra-ljice Hatπepsut tkalo se platno koncem koji se sastojaood 356 niti. Naena su balzamirana tijela iz tog dobasa zlatnim plombama u zubima i umjetnim staklenimoËima.

Grad PetraSpomenimo joπ jedan grad — Petru, koja se nalazi

u danaπnjem Jordanu. Dobrim dijelom povijesti Petraje bila izgubljena za zapadni svijet. Prije dvije tisuÊegodina nalazila se na vrlo prometnom karavanskom pu-tu, tako da su je posjeÊivali mnogi putnici koji su pu-tovali mediteranskim i istoËnim zemljama. U Petri supostojali stari oblici obreda i πtovanja idola. Hramovisu isklesani doslovno u liticama pjeπËanika, koje se izdoline diæu do 130 metara u visinu. VeliËanstveni ruæi-Ëasti kamen pruæa nezaboravan prizor pri izlasku i za-lasku sunca. »ak i usred podnevne æege Petra oËaravasvojim izgledom i starinom. U tom kanjonu dugaËkomnekoliko kilometara nalaze se hramovi, ærtvenici, do-movi i grobovi.

To je mjesto pustoπi. Sveto pismo naziva æitelje Pe-tre sinovima Edomovim, Edomcima ili Idumejcima. UJeremiji 49,17 nalazi se proroËanstvo koje kaæe da Êeovo mjesto biti razoreno. ©toviπe, u Ezekielu 35,3.4 piπeda Êe ono postati pustoπ i pustinja jer Êe nestati nje-govih stanovnika.

Edomci su bili uniπteni, a zavladali su Nabatejci.»ak su i EgipÊani bili zainteresirani za to mjesto, alisu karavanski putovi izmijenjeni pa je ovo mjesto po-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0514

Black

• 15

stalo znaËajno zbog svoje povijesnosti i ljepote, i zatoπto se biblijsko proroËanstvo doslovno ispunilo. ProrokObadija pretkazao je sud koji oËekuje Petru.

Sva ova proroËanstva su se ispunila, i analima po-vijesti dodano je joπ jedno poglavlje. Posljednji redakObadijine knjige kaæe: “Izbavitelji Êe uzaÊi na goru Si-on da sude gori Ezavljevoj. I tada Êe nastati kraljev-stvo Jahvino.” Bog se svakako opravdao ispunjenjemproroËanstava koja je uputio preko biblijskih proroka.

Boæja je RijeË istinita. Kao πto kaæe prorok Izaija:“Sahne trava, vene cvijet, ali rijeË Boga naπeg ostajedovijeka.” (Izaija 40,8)

Zlatna vrataU srcu Bliskog istoka stoji Jeruzalem, opasan bede-

mom. U grad se ulazilo na nekoliko vrata — zapadnasu se zvala Jafa, juæna Gnojna, sjeverna Damaπtanskai istoËna Stjepanova. Ima joπ nekoliko vrata kojima sesluæe stanovnici i turisti. Ali na istoËnoj strani gradanalazila su se joπ jedna vrata. Ona su zazidana ubrzonakon πto je Isus Krist proπao kroz njih na svom putuu Getsemani i kad su Ga iste noÊi vojnici proveli na-trag u Jeruzalem. »ak i kad je Sulejman VeliËanstveniu 16. stoljeÊu obnovio jeruzalemske zidove — dakle sto-tinama godina nakon πto su Rimljani razorili grad —iz nekih je razloga obnovio i spomenuta vrata, da bi ihpotom dao zazidati prije sluæbenog otvorenja. Sve dodanas ta su vrata ostala zatvorena.

Ovo nam je dobar povod da razmotrimo zanimljivtekst u Ezekielu 44,1-3: “Potom me odvede natrag kizvanjskim vratima Svetiπta, koja gledaju na istok: bija-hu zatvorena. I reËe mi Jahve: ‘Ova Êe vrata biti zatvo-rena; neka se ne otvaraju, i nitko neka ne ulazi nanjih, jer ja, Jahve, Bog Izraelov, kroz njih prooh —zato neka budu zatvorena. Samo knez, jer je knez, smije


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0515

Black


sjesti tu i blagovati pred Jahvom; tada neka ue kroztrijem vrata i istim putem neka izae.” Vrata se nalazena zgodnom mjestu za pristup u grad, ali su zatvore-na.

Razgovarao sam s poznatim struËnjakom za starejezike i on mi je potvrdio da se ovaj tekst treba primije-niti na Krista. Nakon Njegove smrti i uskrsnuÊa vratasu zatvorena i nikad nisu otvarana, unatoË obnavlja-nju gradskih zidina.

Boæja rijeË je istinitaGradovi se ruπe, narodi padaju, “ali rijeË Boga na-

πeg ostaje dovijeka”.Zahvalimo Bogu koji se objavio ËovjeËanstvu preko

svoje Knjige koja je sáma istina i koja nam daje uputeo buduÊnosti svijeta i buduÊnosti naπeg æivota.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0516

Black

• 17

»

2Dosegnimo zvijezde

»ovjek je uvijek podizao pogled prema zvijezdama,ali je tek u dvadesetom stoljeÊu — nadolaskom sve-mirske ere — naπe upoznavanje svemira iziπlo iz pod-ruËja maπte.

Ljudske zamisli o svemiru kroz stoljeÊa su se Ëestomijenjale, a svaka promjena nije uvijek predstavljala na-predak.

Drevna vjerovanja i astronomijaStari EgipÊani su vjerovali da je nebeski svod tijelo

nebeske boæice Nut, koja se rukama i nogama podupireo Zemlju. Zemlja je tijelo zemaljskog boga Keda. Kre-tanje Sunca tumaËili su ovako: svakog dana Nut raaSunce koje putuje preko njezina tijela. NoÊu Nut raazvijezde. Bog zraka, ©u, podupire njezino tijelo. Vjero-vali su da bog-Sunce putuje Ëamcem preko tijela boæi-ce Nut. Planeti takoer putuju Ëamcem. UoËili su i toda Mars ponekad plovi unatrag.

Babilonci su postavili temelje astrologiji. Zemlju susmatrali ravnom ploËom okruæenu vodom. Nebesa suprema njihovom razumijevanju imala oblik kupole ko-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0517

Black


ju podupiru planine. Zemlja stoji na mjestu, a oko njese kreÊu nebesa.

Indijski vedski sveÊenici vjerovali su da Zemlju po-dupire dvanaest masivnih stupova. Sunce tijekom noÊinekako prolazi ispod Zemlje izmeu tih stupova.

Hinduska kozmologija tvrdila je da Zemlja leæi naleima Ëetiriju slonova koji stoje na golemoj kornjaËi.KornjaËa stoji na zmiji koja plovi beskrajnim oceanom.

Grci su prvi uËinili napredak u pravilnom razumi-jevanju svemira. Pitagora, za kog zna svaki uËenik zbognjegovog pouËka o izraËunavanju povrπine trokuta, prvije ustvrdio da je Zemlja okrugla, a takoer i da postojisklad sfera.

U drugom stoljeÊu naπe ere Ptolomej je saæeo miπ-ljenja ljudi svojega vremena te je ptolomejevski sustavvaæio viπe od tisuÊu godina nakon njegove smrti. Nje-gove zamisli opovrgao je 1543. godine poljski kanonikNikola Kopernik. Kopernikov prilog izuËavanju svemi-ra, zajedno s daljnjim istraæivanjima Johannesa Keple-ra, predstavlja poËetak modernog svemirskog doba.

Biblijsko glediπteZadivljuje nas da je tijekom nizanja svih tih teorija

u proπla tri tisuÊljeÊa, Biblija od poËetka ukazivala naistinu. Obratimo pozornost na tekst u Knjizi o Jobu:“On povrh praznine Sjever razapinje, On dræi zemlju oniπta objeπenu.” (Job 26,7) Stari znanstvenici i astro-nomi su se stoljeÊima rugali ovoj tvrdnji, ali ona je sa-dræavala istinu. Naravno, Stvoritelj je znao πto je isti-na, ali je Ëovjek radije prihvaÊao legende o Atlasu, slo-novima i kornjaËama.

Pred samo dvjestotinjak godina na SveuËiliπtu Yaleu Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama uËilo se da je Zem-lja ravna ploËa; tamo u to vrijeme joπ nisu uhvatili ko-rak ni s Kopernikom. Joπ i danas postoji druπtvo koje

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0518

Black

• 19

okuplja ljude uvjerene da je Zemlja ravna ploËa. Isti-na, ono broji samo dvjestotinjak Ëlanova.

Svakako zadivljuje da je Biblija tvrdila da je Zemljaokrugla, dok su mislioci uporno vjerovali da je ravnaploËa koja pliva, ili je neËim poduprta.

Prorok Izaija je, prije viπe od 2500 godina, pisao o“krugu zemaljskome”. (Izaija 40,22) U izvornom znaËe-nju rijeË krug oznaËava sferu ili kuglu. Mnogi misliocito nisu zapazili, i dok su tragali za istinom, ona se svevrijeme nalazila u Bibliji.

Francuski nevjernik Jean Bon St. Andre rekao jeza Francuske revolucije nekom seljaku krπÊaninu: “Sru-πit Êemo vaπe crkve, spaliti vaπe Biblije i uniπtiti sveπto vam govori o Bogu.” Na ovo je seljak mirno odvratio:“Ali ne moæete nam uzeti zvijezde.” Dokle god postojezvijezde, one nas podsjeÊaju na Boga i govore o Njemu.

Kad je Napoleon jedne veËeri plovio plavim Sredo-zemnim morem, ispod neba osutog zvijezdama, nemir-no je hodao palubom sluπajuÊi izjave svojih Ëasnika kojisu se protivili vjeri i Bogu. Odjednom se okrenuo i pre-kinuo njihov razgovor znaËajnim rijeËima: “Sve je to do-bro, gospodo, ali kaæite mi, molim vas, tko je stvoriozvijezde?”

Zvijezde se ne mogu izbrojitiZvijezde su bezbrojne. U Knjizi proroka Jeremije pi-

πe: “Kao πto se vojska nebeska ne moæe izbrojiti...” (Je-remija 33,22) U Abrahamovo doba — prije viπe od Ëe-tiri tisuÊe godina — ljudi su smatrali da ima neπto vi-πe od tisuÊu zvijezda. Otac astronomije, Hiparh, tvrdioje da ih ima oko 1.080. »ak je i Ptolomej prihvaÊaoovaj broj toËnim. Mora da je Abrahamu bilo Ëudnosluπati Boæje rijeËi da Êe njegovo potomstvo uËiniti “broj-nim poput zvijezda na nebu i pijeska na obali mor -skoj”. (Postanak 22,17)

DOSEGNIMO ZVIJEZDE

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0519

Black


GrËki mislioci su bili uvjereni da ima neπto viπe odtisuÊu zvijezda, ali je joπ Jeremija izjavio da se zvijezdene mogu izbrojiti. Na kraju su Grci izraËunali da ima5.119 zvijezda. Ali kad je Galileo Galilei poËetkom se-damnaestog stoljeÊa naËinio svoj jednostavni teleskop,bilo je moguÊe vidjeti mnogo viπe zvijezda. Danas zna-mo da samo u naπoj galaksiji ima oko sto milijardi zvi-jezda. A postoji najmanje sto milijardi galaksija! Tre-bamo li dalje dokazivati? Jeremija je bio u pravu da se“vojska nebeska ne moæe izbrojiti”!

S obzirom na tolike milijarde zvijezda, morala bipostojati opasnost od sudara. Ali, po svemu sudeÊi, tonije moguÊe. Jedan astronom je o vjerojatnosti sudarazvijezda duhovito rekao: “Sudar zvijezda je moguÊ istokao i pogodak novËiÊa puπËanim metkom na udaljeno-sti od jednog kilometra u mrkloj noÊi, s tim πto ne znateu kojem se smjeru novËiÊ kreÊe.”

Nebesa se ne mogu izmjeritiPatrijarh Job je rekao: “Zar Bog nije u visini nebe-

skoj i zar zvijezdama tjeme on ne vidi?” (Job 22,12)Jeremija tvrdi da je nemoguÊe izmjeriti nebesa. (Jere-mija 31,37) To je toËno! Svemir daleko nadmaπuje na-πe shvaÊanje, i πto Ëovjek viπe usavrπava i razvija novapomagala, sve se viπe πire granice svemira.

SljedeÊa slika pomoÊi Êe nam da bolje shvatimo go-leme svemirske razdaljine: zamislimo da debljina listapapira predstavlja udaljenost od Zemlje do Sunca, πtoje oko osam svjetlosnih minuta. Tada bi udaljenost naj-bliæe zvijezde (4,33 svjetlosne godine) bila kao snop pa-pira visok preko dvadeset i jednog metra. Promjer na-πe galaksije (sto tisuÊa svjetlosnih godina) bio bi pred-stavljen snopom papira visokim oko petsto kilometara,dok bi rub nama poznatog svemira bio snop papira vi-sine oko pedeset milijuna kilometara.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0520

Black

• 21

»udesan red i ljepotaU Ëitavom svemiru vide se red i ljepota. Cijeli sve-

mir izgraen je tako da se jedno svemirsko tijelo okre-Êe oko drugoga: elektroni kruæe oko atomske jezgre,Mjesec kruæi oko Zemlje, planeti kruæe oko Sunca, Sun-Ëev sustav kruæi galaksijom MlijeËni put.

Galaksija MlijeËni put jedna je od sedamnaest ga-laksija zvjezdanog jata koje kruæi oko zajedniËkog sre-diπta izmeu galaksije Andromeda i naπe galaksije.

Zvjezdano jato pripada roju galaksija Ëije je sredi-πte u zvijeæu Djevice, udaljeno oko 230 milijuna svjet-losnih godina. Znamo da i ovdje postoji rotacija — zajedan puni krug potrebno je oko sto milijardi godina.

Postoji mnoπtvo rojeva galaksija u svemiru i oninajvjerojatnije kruæe oko srediπta svemira.

DjelomiËna objava Boæje slaveUistinu: “Nebesa slavu Boæju kazuju”. (Psalam 19,2)

Red i sklad nalazimo i u ljepotama prirode na naπojZemlji. U æivom i neæivom svijetu postoje dokazi reda istvaralaπtva, koji govore da Bog voli ljepotu. Cijela pri-roda svjedoËi o ljubavi naπeg Stvoritelja. Biblija namgovori o Stvoritelju Isusu Kristu: “Jer je u njemu svestvoreno — sve na nebu i na zemlji; ... sve je stvorenopo njemu i za njega. ... I sve se u njemu dræi u redu.”(Koloπanima 1,16.17)

Boæji poziv u naπe daneDanas je najbolje vrijeme da Ëovjek potraæi Boga.

Prorok Amos savjetuje da traæimo Stvoritelja svemira:“On napravi VlaπiÊe i ©tapce...” Bog poziva ljude da sepripreme za susret s Njim u ovo naπe vrijeme: “Pripravise, Izraele, da susretneπ Boga svoga!” (Amos 5,8; 4,12)

DOSEGNIMO ZVIJEZDE

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0521

Black


Da, Boæja poruka u zvijezdama jest da se pripra-vimo za sustet s Njim. Kako to moæemo? Jedan je na-Ëin da Ga traæimo preko astronomije. Mi uviamo svo-ju malenkost motreÊi ljepote zvijezda — primjerice sla-vu i veliËanstvenost zvijeæa Orion.

Bog je toliko zainteresiran za ljepotu i izgled da jestvorio prekrasne jesenske boje. NaËinio je i Ëudesnesnjeæne pahuljice; a da bi netko u svemu tome uæivao,stvorio je vas i mene.

Dok Ëovjek nastoji prodrijeti u svemir i shvatiti nje-gove velike tajne, vrijeme se primiËe svom kraju. Mo-ramo se pripremiti za susret s Bogom! Isus je izjavio:“U kuÊi Oca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi bilotako, zar bih vam rekao: ‘Idem da vam pripravim mje-sto!’ Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu seda vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.” (Ivan14,2.3) Nije li to prekrasno obeÊanje? Isus nam kaæeda Êe ponovno doÊi i uzeti nas k sebi. Tad Êe se ispunitirijeËi: “Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, naπto ljudsko srce nije pomislilo: to je Bog pripravio oni-ma koji ga ljube.” (1. KorinÊanima 2,9)

Dragi prijatelju, iskoristimo priliku da uklonimo sveπto stoji izmeu nas i naπeg Spasitelja, kako bismo uonaj dan mogli reÊi: “Gle, ovo je Bog naπ, u njega seuzdasmo, on nas je spasio.” (Izaija 25,9)

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0622

Black

• 23

»

3S one strane smrti

»ovjeka oduvijek æivo zanima πto se s njim dogaanakon smrti. Grobnice egipatskih faraona zraËe gole-mim zanimanjem za podruËje onostranog. Ulagao se ve-lik trud da bi se faraonu omoguÊio dostojanstveni ula-zak u raj.

Stari Grci gradili su za tijela svojih umrlih kraljevagrobnice nalik koπnicama. Svijet je bio zadivljen ne ta-ko davno otkrivenim grobnicama kineskih vladara. Udrevnom Uru Kaldejskom morali su nakon smrti vladaraumrijeti svi njegovi suradnici i posluga, kako on ne biostao bez pratnje.

I Ëovjek danaπnjice æeli doznati πto se zapravo zbi-va kad netko umre. Ispravno je zakljuËiti da nitko nezna πto dolazi nakon smrti — osim Boga. Je li On otkrioËovjeku tajnu smrti i groba?

»ovjek se ovim pitanjem bavi stoljeÊima, i danaspostoji mnoπtvo pretpostavki i tumaËenja koje ne dajuzadovoljavajuÊe odgovore. Ta uËenja ne potjeËu od Bo-ga, niti su zasnovana na Bibliji.

Razmotrimo najprije neke biblijske izraze, i izrazekoje susreÊemo u svakodnevnom govoru.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0623

Black


Pojam “duh”U Bibliji piπe: “I vrati se prah u zemlju kao πto je

iz nje i doπao, a duh se vrati Bogu, koji ga je dao.”(Popovjednik 12,7)

Koji je to “duh” πto se vraÊa Bogu? ©to Biblija ot-kriva o tome? Na isti izraz nailazimo u Jakovljevoj po-slanici: “Doista, kao πto je tijelo bez duha mrtvo, takoje i vjera bez djelâ mrtva.” (Jakov 2,26 — ©ariÊ)

BibliËari kaæu da izraz “duh” potjeËe od grËkog iz-raza “pneuma”. »uli smo za pneumatske ËekiÊe, ili pne-umatske crpke — sve su to rijeËi πto potjeËu od istogkorijena: “pneuma” znaËi “zrak” ili “dah”, “duh”. Nave-deni tekstovi bi se mogli prevesti i ovako: “tijelo bezdaha je mrtvo”, i “dah se vrati Bogu”. U Jobu 27,3 spravom stoji: “Sve dok duha moga bude joπ u meni,dok mi dah Boæji u nosnicama bude.”

Pojam “duπa”Na poËetku Biblije, u Knjizi Postanka piπe: “Jahve,

Bog, napravi Ëovjeka od praha zemaljskog i u nosnicemu udahne dah æivota. Tako postane Ëovjek æiva du-πa.” (Postanak 2,7) U ovom tekstu susreÊemo dvije ri-jeËi: “dah” i “duπa”. Bog je stvorio Ëovjeka. »ovjek jebio samo tijelo do trenutka kad mu je Bog udahnuodah æivota. Tada je postao æivo biÊe — duπa. Kako jeËudesno to djelo stvaranja!

Prilikom smrti proces je obrnut. U Knjizi propovjed-nikovoj to jasno piπe. Razmotrimo joπ jedan tekst iziste knjige: “Æivi barem znaju da Êe umrijeti, a mrtvine znaju niπta, niti imaju viπe nagrade, jer se zaborav-lja i spomen na njih. Davno je nestalo i njihove ljubavii mrænje i zavisti, i viπe nemaju udjela ni u Ëem πtobiva pod suncem.” (Propovjednik 9,5.6) Æiva, draga oso-ba, smrÊu nestaje — ona viπe ne postoji do uskrsnuÊa.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0624

Black

• 25

Apostol Pavao piπe: “Pazite! Kazujem vam tajnu: svineÊemo umrijeti, ali Êemo se svi preobraziti, u jedanhip, u tren oka, na glas posljednje trube; zatrubit Êetruba i mrtvi Êe uskrsnuti neraspadljivi, a mi Êemo sepreobraziti, jer treba da se ovo raspadljivo tijelo obuËeneraspadljivoπÊu i da se ovo smrtno tijelo obuËe bes-mrtnoπÊu. A kad se ovo raspadljivo tijelo obuËe neras-padljivoπÊu i ovo smrtno tijelo besmrtnoπÊu, tada Êe seispuniti pisana rijeË: ‘Pobjeda proguta smrt!’” (1. Korin-Êanima 15,51-54)

SmrÊu se tijelo vraÊa u prah, a osobnost i karaktersu mrtvi do uskrsnuÊa. Tada Êe Bog probuditi osobnosti karakter, i dati novo besmrtno tijelo koje viπe neÊeumrijeti. O tome je govorio Isus: “Ne Ëudite se tomu!Dolazi, naime, Ëas kada Êe svi koji poËivaju u grobovi-ma Ëuti njegov glas, te izaÊi iz njih: koji su Ëinili do-bro, na uskrsnuÊe — na æivot; koji su Ëinili zlo, nauskrsnuÊe — na propast.” (Ivan 5,28.29) Isus dalje kaæeda Êe se taj veliËanstveni dogaaj zbiti u posljednji dan.Tada Êe se On sam vratiti i dati æivot onima koji suumrli. (Ivan 6,39.40)

Ovdje trebamo reÊi da smrt nipoπto ne znaËi “pa-kleni oganj”, “Ëistiliπte”, “limb”, ili “raj”. Ne postoji pakaogdje vatra vjeËno gori, kako to neki nauËavaju. Ovajnauk nije u skladu s Boæjom ljubavi i Njegovim naka-nama. Kad se zavrπi Sud, izvrπit Êe se vjeËna kaznanad onima koji nisu prihvatili Krista kao osobnog Spa-sitelja. Meutim, iako je kazna vjeËna, kaænjavanje ni-je vjeËno! A to je velika razlika, zar ne? Oni koji suodbacili Krista, bit Êe kaænjeni vjeËnom smrÊu. Oni Êeizgorjeti, ali u toj posljednjoj vatri nema vjeËnog kaæ-njavanja. Moramo imati na umu da Bog nikoga ne æelikazniti tako da dugo trpi; On æeli da se svi spase. Alikad Ga ljudi odbace, πto Mu drugo preostaje?

Razmiπljali smo o onima koji Êe uskrsnuti prilikomKristovog dolaska. Ali, πto Êe biti s onima koji æivi do-

S ONE STRANE SMRTI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0625

Black


Ëekaju Krista? Evo πto piπe apostol Pavao: “Jer Êe samGospodin sa zapovjedniËkim zovom, s glasom arkan-ela i sa zvukom trube Boæje siÊi s neba, i najprije Êeuskrsnuti umrli u Kristu. Zatim Êemo mi æivi, mi pre-ostali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacimau susret Gospodinu. I tako Êemo zauvijek biti s Go-spodinom. Stoga, tjeπite jedan drugoga tim rijeËima!”(1. Solunjanima 4,16-18) Kakav Êe to biti dogaaj zaone koje je Krist uskrisio i one koji Ga æivi doËekajune okusivπi smrti! Svi Êe se oni zajedno susresti s Go-spodinom i poÊi s Njim u dom koji im je pripravio. (Vidi:Ivan 14,1-3)

Apostol Pavao objavljuje da je Bog “jedini besmr-tan”, da “boravi u nepristupaËnoj svjetlosti” i da Ga“nitko od ljudi nije vidio i ne moæe vidjeti”. (1. Timoteju6,15.16)

Biblija nigdje ne govori o besmrtnoj duπi ili o bes-mrtnom duhu. O tome su nauËavali stari EgipÊani iBabilonci. Velik dio njihovih zapisa raspravlja o æivotunakon smrti i pripremi za taj æivot. Ali Biblija jasnokaæe: “Ne uzdajte se u knezove, u Ëovjeka od kog nemaspasenja! Izie li duh iz njega, u zemlju svoju on sevraÊa, i propadaju sve misli njegove.” (Psalam 146,3.4)U Djelima 2,34 Ëitamo da Ëak ni David, Boæji miljenik,nije otiπao na Nebo.

Bog u Poslanici Hebrejima nedvosmisleno objavlju-je da ni jedna od brojnih spomenutih poznatih biblij-skih liËnosti nije primila “ono πto je obeÊano, jer je Bogneπto bolje predvidio za nas: da bez nas ne postignusavrπenstvo”. (Hebrejima 11,39.40) Bit Êe to slavan pri-zor kad sveti ljudi starine uskrsnu, a æivi pravedni imse pridruæe da zajedno dobiju savrπenstvo.

Isus je smrt prikazao kao san. Kad Ëovjek umre,ostaje u tom stanju do uskrsnuÊa. Bez obzira koliko jevremena proteklo izmeu smrti i uskrsnuÊa, uskrslomÊe se Ëovjeku Ëiniti kao da je tek zaspao — umro. Zar

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0626

Black

• 27

to nije divno? »ovjek umire i, neovisno o tome je limrtav tisuÊu godina, tisuÊu tjedana ili tisuÊu sekundi,sljedeÊi trenutak kojega Êe biti svjestan jest uskrsnu-Êe.

Otkud onda toliko ljudi vjeruje da je Ëovjek bes-mrtan i da nakon smrti odlazi u raj ili u pakao? UpoËetku je Sotona rekao Adamu i Evi da neÊe umrijetiako jedu sa stabla spoznaje dobra i zla. Slagao im jeda Êe æivjeti vjeËno. Sotona nije prestao nametati ovulaæ. Za mnoge je to najprivlaËnija misao — nema smrti!Ne treba stoga Ëuditi da su mnogi u stara vremena tovjerovali. Zoroastrizam, stari kult oboæavanja sunca uPerziji, zamisao o besmrtnosti prenio je na islam. I bu-disti vjeruju isto.

Mnogi krπÊani prihvatili su ovaj nauk, uglavnom izgrËke filozofije. Nauk o ljudskoj besmrtnosti u raju ilipaklu je zapravo uvreda za Boæju narav. Ako Ëovjektreba sve vrijeme boravka u paklu patiti, gdje je ondaBoæje milosre? Mi moæemo shvatiti vjeËnu kaznu, aline i vjeËno kaænjavanje.

Boæji put je najbolji. A Krist je “put, istina i æivot”.“Koji ima Sina, ima æivot.” (Ivan 14,6; 1. Ivanova 5,12)Æivot je u Isusu; svojstvo besmrtnosti nije uroeno na-ma.

Moæda Êete upitati: A πto je s razbojnikom na kriæu?Zar on nije nakon smrti otiπao u raj? Pogledajmo tekstkoji o tome govori: “Pa nadoda: ‘Isuse, sjeti me se kaddoeπ u svoje kraljevstvo!’ On mu reËe: ‘Zaista ti kaæem,danas Êeπ sa mnom biti u raju!’” (Luka 23,42.43) Uizvornom grËkom tekstu nema interpunkcije. Stavlja-njem zareza iza rijeËi “danas”, dobivamo sasvim drugoznaËenje. Posluπajmo: “Zaista ti kaæem danas, bit Êeπsa mnom u raju!” Ova promjena u skladu je s onimπto se doista dogodilo. U Ivanu 19,31 piπe da su u pe-tak predveËer razbojnicima polomili noge da ne bi moglipobjeÊi tijekom subote. U to je vrijeme Krist veÊ bio

S ONE STRANE SMRTI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0627

Black


mrtav. U nedjelju ujutro, prvog dana tjedna, Krist sejavio Mariji i rekao da joπ nije uzaπao k Ocu — u raj.Zbog toga su rijeËi koje je Krist uputio umiruÊem raz-bojniku u skladu s onim πto se dogodilo. To je bilaizreka vjere. “Kaæem ti danas — danas kad ti sve izgledamraËno, danas kad se Ëini da nikad neÊu imati kra-ljevstvo, danas kad izgleda da nikog neÊu moÊi spasiti— danas ti kaæem: bit Êeπ sa mnom u raju!”

Krist æeli da svi budemo spaπeni i æivimo u Nje-govom kraljevstvu. Mi moæemo imati vjeËni æivot i æi-vjeti vjeËno s Njim — ako Mu danas vjerujemo.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0628

Black

• 29

I

4Tajna sretnog doma

Izvanredna tehnoloπka dostignuÊa uljuljala su mili-june ljudi u laænu sigurnost. Ljudi smatraju da Êe no-vac, lagodnost koju on omoguÊava i znanost potpunoosloboditi svijet njegovih nevolja. Ima li tko problemasa srcem — eto mu tueg zdravog srca. Doe li do os-kudice hrane — eto nam hrane uzgojene u oceanima.U ovo vrijeme obilja, veÊina s povjerenjem gleda u bu-duÊnost.

Razlozi propadanja Rimskog CarstvaKad je Rimljane u drugom stoljeÊu obuzeo ovaj duh

— “Nikad nam nije bilo bolje!” — bio je to poËetak pro-pasti. PovjesniËari navode pet uzroka propasti RimskogCarstva: 1. raspad obitelji uz naglo poveÊanje rastavabrakova, 2. rasipniπtvo i stalni porast nameta, 3. bru-talizacija sporta i luda æelja za provodom, 4. poveÊanjetroπkova obrane zbog propadanja druπtva, 5. rasap re-ligije u mnoπtvo zbunjujuÊih oblika.

UoËavamo veliku sliËnost s naπim vremenom. Svinavedeni uzroci vidljivi su i danas. GovoreÊi o nezdra-vom druπtvu Joseph M. Kennick, tadaπnji predsjednik

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0629

Black


Nacionalnog odbora za suzbijanje maloljetniËke delin-kvencije u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama zapaæa: “Mismo negdje na tom putu. Kao roditelji i kao nacija kre-nuli smo pogreπnim smjerom odgajajuÊi naraπtaj punneprijateljski nastrojene, buntovne i nepokorne mlade-æi, koja ne poπtuje ni sebe ni nas. U Ëemu smo pogri-jeπili? Pogrijeπili smo u mnogoËemu — u slabljenjustege, u popuπtanju i udovoljavanju æeljama naπe dje-ce, u preuzimanju tereta koji su oni trebali nositi.”

Ova razgradnja druπtvenog ustrojstva nije se do-godila preko noÊi. Ona se razvijala postupno. Tako jebilo u Rimu, tako je i danas.

Ovakvim stanjem Bog nije zateËen. Apostol Pavaopiπe: “Ali ovo znaj: u posljednje Êe doba nastati teπkavremena, jer Êe ljudi biti samoæivi, lakomi, umiπljeni,oholi, psovaËi, nepokorni roditeljima, nazahvalni, bez-vjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici razuzdani,neotesani, neprijatelji dobra, izdajnici, naprasiti, baha-ti, ljubitelji poæude mjesto ljubitelji Boga. Oni Êe saËu-vati vanjski oblik poboænosti iako su se odrekli njezi-ne sile.” (2. Timoteju 3,1-5) Ovo proroËanstvo vjeran jeopis onoga πto danas gledamo svuda oko sebe.

Ljubav i stegaStara æidovska poslovica kaæe: “Jeruzalem je bio ra-

zoren zato πto je Izrael propustio odgojiti svoju djecu.”Ljubav i stega moraju u obiteljskom odgoju iÊi rukupod ruku. Pritom je od najveÊe vaænosti dosljednost.Ljubav pruæa djetetu osjeÊaj vrijednosti, a stega pruæaosjeÊaj sigurnosti. Ovo dvoje svakako nedostaje u ve-Êini danaπnjih domova.

Zajedno s ljubavlju i stegom djecu treba uËiti mo-ralnim vrijednostima. Nije teπko optuæivati nove nara-πtaje za nemoral. Ali znajmo: mladi ne proizvode filmo-ve, niti piπu televizijske scenarije. Oni ne izdaju knji-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0630

Black

• 31

ge, Ëasopise i stripove, niti su odgovorni za procvat por-nografije.

Tijekom mnogih desetljeÊa kriva tumaËenja Biblijepodrivala su temelje druπtva. Pokornost zakonu priro-dan je lijek protiv bezakonja. Ali neki dijelovi Boæjegzakona nisu baπ po ukusu suvremenog druπtva, pa suljudi, u nastojanju da izbjegnu obveze, potkopali nje-gov autoritet. Jedni tvrde da je Zakon ukinut, a drugida je promijenjen, ili Ëak potpuno zamijenjen. Moæe lise Zakon krπiti ako je ukinut? Moæete li uËiti mladeda nemaju nikakvih obveza prema Boæjem zakonu, apotom ih optuæivati za krπenje graanskih zakona?

Boæja namjeraKrist je rekao: “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapo-

vijedi.” (Ivan 14,15) “Jer u ovome stoji ljubav premaBogu: da vrπimo njegove zapovijedi. ... Tko tvrdi: ‘Po-znajem ga’, a ne vrπi njegovih zapovijedi, laæac je, i unjemu nema istine.” (1. Ivanova 5,3; 2,4)

Boæje su zapovijedi mjerilo dobra i zla i po tom Êemjerilu Bog suditi Ëovjeku u dan Velikog suda. Desetzapovijedi veliki su moralni Zakon. Krist je doπao i umrozato πto je Ëovjek bio neposluπan i odbacio Njegoveodredbe. Krist je ujedno svojim æivotom pokazao da setaj Zakon moæe dræati.

Ovaj moralni Zakon zasnovan je na ljubavi. U iz-vornom obliku zapisan je u Bibliji, u Izlasku 20,2-17:

TAJNA SRETNOG DOMA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0631

Black


DESET ZAPOVIJEDI

1. Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemljeegipatske iz kuÊe ropstva. Nemoj imati drugih bogova uzmene.

2. Ne pravi sebi lika ni obliËja bilo Ëega πto je gorena nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom.Ne klanjaj im se niti im sluæi. Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bogsam ljubomoran. Kaænjavam grijeh otaca — onih koji memrze — na djeci do treÊeg i Ëetvrtog koljena, a iskazujemmilosre tisuÊama koji me ljube i vrπe moje zapovijedi.

3. Ne uzimaj uzlud imena Jahve, Boga svoga, jer Jah-ve ne opraπta onome koji uzalud izgovara ime Njegovo.

4. Sjeti se da svjetkujeπ dan subotni. ©est dana radi iobavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, po-Ëinak posveÊen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva poslanemoj raditi; ni ti, ni sin tvoj, ni kÊi tvoja, ni sluga tvoj,ni sluπkinja tvoja, ni æivina tvoja, niti doπljak koji se naeunutar tvojih vrata. Ta i Jahve je πest dana stvarao nebo,zemlju i more i sve πto je u njima, a sedmoga je danapoËinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subot-ni.

5. Poπtuj oca svoga i majku svoju, da imadneπ dugæivot na zemlji koju ti dâ Jahve, Bog tvoj.

6. Ne ubij!

7. Ne uËini preljuba!

8. Ne ukradi!

9. Ne svjedoËi laæno na bliænjega svoga!

10. Ne poæeli kuÊe bliænjega svoga! Ne poæeli æenebliænjega svoga; ni sluge njegova, ni sluπkinje njegove, nivola njegova, ni magarca njegova, niti iπta πto je bliænje-ga tvoga!

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0632

Black

• 33

Prva nas zapovijed poziva da ljubimo Boga iznadsvega. Druga otkriva da Ga moæemo voljeti izravno bezikakvih posrednika. A treÊa nalaæe da ova ljubav trebabiti ispunjena πtovanjem. Svoju ljubav najbolje izraæa-vamo na osobit naËin sedmoga dana u tjednu, u subo-tu. Dakle, prve Ëetiri zapovijedi otkrivaju kako moæemoljubiti Boga.

Ali, mi imamo moralne obveze i prema svojim bliæ-njima. One su objavljene u preostalih πest zapovijedi.Prva od njih nalaæe da poπtujemo svoje roditelje. ©estazapovijed upozorava Ëovjeka da poπtuje tui i vlastitiæivot koji mu je Bog dao. Sedmom su zapovijeπÊu za-πtiÊeni dom i obitelj, jer se zabranjuje Ëovjeku da poËinipreljub. U osmoj zapovijedi rijeË je o ljudskoj Ëasti injegovom dobrom glasu, dok deveta Ëuva i πtiti njegovimetak. Deseta se odnosi na Ëovjekova prava.

Navedena osnovna naËela moralnog Zakona odre-uju sve oblike meuljudskih odnosa i Ëovjekov odnosprema Bogu. A upravo je ova naËela Ëovjek prezreo izaboravio. Morao bi ponovno upoznati istinitost ovihzapovijedi i primijeniti veliki Zakon ljubavi u svom sva-kidaπnjem æivotu.

Kako desegnuti sreÊuU vrπenju Boæjih zapovijedi leæi tajna sreÊe.

Zapovijedi se mogu primijeniti na æivot jer im je osno-va ljubav. Bogataπ Paul Getty uskliknuo je: “Dao bihsve svoje milijune za samo jedan uspjeπan brak!” Bogje rekao: “Nije dobro da Ëovjek bude sam: naËinit Êumu pomoÊ kao πto je on.” (Postanak 2,18) Iza veÊinevelikih ljudi naÊi Êete dobru æenu. Adamova æena stvo-rena je od njegovog rebra, uzetog blizu njegova srca.Eva je trebala biti Adamova druæica. Prvi je dom biozasnovan na ljubavi. U istom poglavlju saznajemo daÊe Ëovjek napustiti svojega oca i svoju majku i osnovati

TAJNA SRETNOG DOMA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0633

Black


vlastiti dom. Mnogi brakovi zavrπavaju brzo zato πtobraËni par ne ostaje sam. Svijet bi trebao biti naËinjenod malih Edenâ, gdje vladaju mir i radost, gdje se Ëo-vjek “mnoæi i puni zemlju”. Poπtujte Boga u svom do-mu i imat Êete Njegov mir, ljubav i blagoslove.

“Æene neka se pokoravaju svojim muæevima kao Go-spodinu.” (Efeæanima 5,22) Bog æeli da Mu se pokora-vamo zato πto Ga ljubimo. Ovaj odnos ljubavi neÊe pro-uzroËiti gubitak naπe osobnosti. Ima dovoljno prostoraza naπ razvitak. Bog poπtuje naπ odnos prema Njemu,i u tom se smislu æene trebaju pokoravati svojim mu-æevima. “Muæevi, ljubite svoje æene kao πto je i Kristljubio Crkvu i sam sebe predao za nju” (redak 25). Utakvoj ljubavi neÊe biti ni trunke sebiËnosti, jer ona jesamozatajna.

Ljubav je neπto najnjeænije, najsvetije i najljepπe πtoje Bog mogao dati ËovjeËanstvu. Ali nju su iskrivili izlorabili! Svetu zajednicu braka pretvorili su u nesvetuvezu, a broj rastava brakova neprestano raste. U mno-gim domovima oteæana je komunikacija djece s rodi-teljima. U takvim domovima Ëesto i sami roditelji teπkouspostavljaju meusobnu povezanost. Vrijeme udva-ranja, kada su oboje tako prijateljski i slobodno razgo-varali, pretvorilo se u æivot πutnje. Posljedica su raski-nuti brakovi, πto nas podsjeÊa na Gospodinove rijeËi:“Æenili se i udavali...” (Matej 24,37.38)

Brak je stvoren da bi se zaπtitili dom i djeca, i tase veza ne moæe raskinuti bez posljedica. Bog dopuπtarastavu samo zbog preljuba. Preljubnici neÊe naslijedi-ti Boæjeg kraljevstva ako ne priznaju svoj grijeh i Bogim ga ne oprosti (GalaÊanima 5,19.20). Greπan Ëovjekmoæe dobiti oproπtaj, jer Krist kaæe: “Ni ja te... ne osu-ujem. Idi i od sada ne grijeπi viπe.” (Ivan 8,11)

Brak moæemo uËiniti sretnim ako uklonimo uzrokenesloge. Apostol Pavao savjetuje da ne ulazimo u braks nevjernicima (vidi: 2. KorinÊanima 6,14). Vjerojatnost

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0634

Black

• 35

da brak bude sretan kad se dvoje sjedine u Gospodinumnogo je veÊa. U Izrekama 21,19 nalazimo savjet datreba poznavati osobu s kojom se stupa u brak. Boljeje æivjeti u pustinji nego se oæeniti svadljivom æenom,poruËuje Salomon. U Ponovljenom zakonu 24,5 Bog nasupozorava da ne sklapamo “ratne brakove”. U 1. Timo-teju 5,8 apostol zahtijeva da ljudi skrbe za svoj dom.A u Poslanici Efeæanima 4,26 piπe: “Neka sunce ne zaenad vaπom srdæbom!” Bez sumnje, Boæja je mudrost ite kako znaËajna u braku.

Sretni domovi nisu rezultat sluËajnosti! Treba vre-mena da se dom uËini sretnim. Da bi obitelj ostala naokupu, mora se zajedno moliti. Kad bi ljudi prihvatilibiblijske savjete o molitvi, sreÊa bi ispunila domove.Molitva prelazi mnoge zapreke. Prava ljubav — to jetajna sretnog braka! Ljubav prema Bogu i Ëovjeku ve-liko je naËelo koje treba poπtovati u svakom domu.

Neka Bog pomogne vaπem domu da bude najsret-niji dom na svijetu!

TAJNA SRETNOG DOMA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0635

Black


N

5Roen u Betlehemu,

pogubljen u Jeruzalemu

Nedaleko od mjesta gdje se rijeka Jordan ulijeva uMrtvo more, nalaze se ostaci Kumranskog samostana.StoljeÊima nitko, osim pokojeg beduina, nije prolazioovim krajem. PasuÊi svoja stada u okolini, jedna skupi-na beduinskih mladiÊa naiπla je na rukopise koje da-nas poznajemo kao svitke s Mrtvog mora. Svijet je suzbuenjem Ëekao prijevod ovih drevnih rukopisa iz pr-vog ili drugog stoljeÊa prije Krista. Danas su to najsta-riji rukopisi pojedinih dijelova Biblije.

Knjigu proroka Izaije, primjerice, smatrali su dotadviπe povijesnim nego proroËkim djelom. Razlog tome bilasu mnoga proroËanstva koja u pojedinosti opisuju Me-siju i Njegova brojna djela. Viπe od jednog stoljeÊa kri-tiËari su bili skloni miπljenju da je knjiga povijesna, ane proroËka. KrπÊane je oduπevila vijest da je meusvicima s Mrtvoga mora pronaena i Ëitava Knjiga pro-roka Izaije. Opet su uπutkani glasovi kritiËara Biblije.Ovu proroËku knjigu Ëesto su smatrali petim Evane-ljem zbog potankog proroËanstva o Mesiji, Njegovoj vi-jesti, sluæbi i smrti.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0636

Black

• 37

To je samo dio od tri stotine starozavjetnih proro-Ëanstava koja su se savrπeno ispunila u Kristovom æi-votu. Sam je Isus znao da Zakon, Psalmi i Proroci go-vore o Njemu. “Ovo je ono πto sam vam govorio doksam joπ bio s vama. Trebalo je da se ispuni sve πto jeo meni pisano u Mojsijevom zakonu, u Prorocima i uPsalmima.” (Luka 24,44)

Razmotrimo neka od ovih proroËanstava:

Kristovo mjesto roenjaMihej 5,1: “A ti, Betleheme Efrato, najmanji meu

kneæevstvima Judinim, iz tebe Êe mi izaÊi onaj koji Êevladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vjeËnihvremena.”

Ovo znaËajno proroËanstvo izreËeno je oko sedam-sto godina prije Krista. Ono ne spominje samo selo Be-tlehem; veÊ Betlehem Efratu — Davidov grad. Tamo se,naime, trebao roditi Krist. Da je Krist roen samo ne-koliko sati ranije — Marija i Josip su, naime, bili naputu — ovo bi proroËanstvo bilo netoËno. Izmeu svihpokrajina, rodio se baπ u Palestini. Izmeu svih mjestau Palestini, baπ u Betlehemu Efrati.

Roen od DjeviceMatej 1,22.23: “A sve je to bilo da se izvrπi πto je

Gospodin rekao po proroku: ‘Evo, Djevica Êe zaËeti iroditi sina, i dat Êe mu ime Emanuel’ — πto znaËi: Bogje s nama.” Ovo Ëudesno roenje pretkazao je prorokIzaija.

Roen iz Judinog plemenaPostanak 49,10: “Od Jude æezlo se kraljevsko, ni

palica vladalaËka od nogu njegovih udaljiti neÊe dok

RO–EN U BETLEHEMU, POGUBLJEN...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0637

Black


ne doe onaj kome pripada — kome Êe se narodi poko-riti.” Judino je pleme bilo kraljevsko, vodeÊe u Izraelu.Iz tog je plemena trebao doÊi Kralj nad kraljevima. Zna-Ëajno je πto se nakon tisuÊu i petsto godina Isus rodiobaπ u Judinom plemenu.

PreteËa Êe Mu pripraviti putIzaija 40,3: “Glas viËe: ‘Pripravite Jahvi put kroz

pustinju. Poravnajte u stepi stazu Bogu naπemu.’”ProroËanstvo je u odreeno vrijeme ispunio Ivan Kr-

stitelj svojim propovijedanjem u Judejskoj pustinji. Svo-jom vijeπÊu o potrebi pokajanja privukao je veliko mno-πtvo. Ali kad je pred njega stupio Krist, Ivan je bio spre-man umanjiti svoj utjecaj. Radovao se kad su njegoviuËenici poπli za Kristom.

ProroËanstvo o podruËju Njegove sluæbeIzaija 8,24; 9,1: “U prvo vrijeme on obescijeni zem-

lju Zebulunovu i zemlju Naftalijevu, al’ u vrijeme po-sljednje on Êe proslaviti Put uz more, s one strane Jor-dana — Galileju pogansku. Narod koji je u tmini hodiosvjetlost vidje veliku.”

Kakvo Ëudesno proroËanstvo! VeÊi dio svoje sluæbeKrist je proveo u Galileji. Iako je neko vrijeme proveou Pereji i Jeruzalemu, dobar dio sluæbe proveo je upodruËju Zebulunovog i Naftalijevog plemena koje gra-niËi s Galilejskim jezerom. Tu je odræao svoju poznatuPropovijed na gori, uËio u sinagogama i lijeËio bolesne.To je joπ jedno proroËanstvo iz “petog Evanelja”, Knji-ge proroka Izaije, koje potvruje toËnost Biblije. Prije-imo sada na zavrπne prizore Kristove sluæbe na Zem-lji.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0638

Black

• 39

Kristov pobjedniËki ulazak u JeruzalemZaharija 9,9: “Klikni iz sveg grla, KÊeri sionska! ViËi

od radosti, KÊeri jeruzalemska! Tvoj kralj se evo tebivraÊa: praviËan je i pobjedonosan, ponizan jaπe na ma-garcu, na magaretu, mladetu magariËinu.”

Krist je poslao svoje uËenike da nau odreenogmagarca na kojemu joπ nitko nije jaπio. S njim se us-peo od Betanije na Maslinsku goru. Stari put kojim jenekad proπao vjerojatno je onaj isti koji i danas postoji.Kad je na magarcu stigao u Jeruzalem, ljudi su Gapozdravili kao svojega Kralja i prostirali po putu pal-mine grane Njemu u Ëast.

Kasnije je Krist proπao teπku muku u Getsemanijugdje je izlijevao svoju duπu nebeskom Ocu. Tu je mo-lio: “Ako je moguÊe, neka me mimoie ovaj kaleæ!” (Ma-tej 26,39) Izvjeπtaji u Evaneljima zorno svjedoËe o pat-nji Njegove duπe dok je ponio grijehe svijeta.

Judina izdajaPsalam 41,10: “Pa i prijatelj moj u koga se uzdah,

koji blagovaπe kruh moj, petu na me podiæe.”Pod utjecajem nadahnuÊa i osobnoga iskustva, Da-

vid prikazuje kako Êe Krist biti izdan. Evanelja otkri-vaju da je Juda bio Kristov prijatelj koji Ga je prodaoi izdao. Prorok Zaharija je Ëak prorekao cijenu za kojuÊe prodati Krista.

Trideset srebrnikaZaharija 11,12.13: “Oni mi odmjeriπe plaÊu: trideset

srebrnika. A Jahve mi reËe: ‘Baci u riznicu tu lijepucijenu kojom su me procijenili!’ Ja uzeh trideset srebr-nika i bacih u riznicu u Domu Jahvinu.” DaniËiÊev pri-jevod kaæe: “Bacih ih u dom Gospodinov lonËaru.”


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0639

Black


Juda je Krista prodao za trideset srebrnika koje je,kad se pokajao, bacio pred noge velikog sveÊenika. Bu-duÊi da se radilo o “plaÊi za krv”, novac se nije mogaovratiti u hramsku riznicu. Upotrijebljen je za kupnjulonËareve njive da posluæi kao groblje.

Suenje i smrt naπega GospodinaNajveliËanstvenije proroËanstvo o smrti naπega Go-

spodina nalazimo u 53. poglavlju Knjige proroka Izaije.Cijelo poglavlje je opis Njegova suenja, stradanja i smr-ti. “Za naπe grijehe probodoπe njega, za opaËine naπenjega satrijeπe. Na njega pade kazna — radi naπeg mi-ra, njegove nas rane iscijeliπe. ... Ukop mu odrediπemeu zloËincima, a grob njegov bi s bogatima. ... Meuzlikovce bio [je] ubrojen, da grijehe mnogih ponese nasebi...” Ovo je samo jedno od mnogih proroËanstavakoja otkrivaju narav Kristove zamjenske smrti. NjegovoraspeÊe bilo je Ëisto razbojstvo, smrt bez pravog sue-nja — Ëak ako se uzmu u obzir æidovski zakoni, akamoli rimski.

Bila je to smrt za mene i vas. Ne trebamo se bojatibuduÊnosti jer je Krist umro da bismo svi mogli æivjeti.Umro je smrÊu koju smo mi zasluæili, da bismo mi mo-gli æivjeti Njegovim æivotom. Prijatelju, ova smrt jednogpetka prije dva tisuÊljeÊa bila je zamjena za naπu smrt.Mi je moæemo izbjeÊi samo predajom Kristu.

UskrsnuÊePsalam 16,10: “Jer mi neÊeπ ostaviti duπu u Pod-

zemlju, ni dati da pravednik tvoj truleæi ugleda.”Krist je ustao iz groba kao pobjednik nad smrÊu i

grijehom. Jednom prigodom vidjelo Ga je nakon uskr -snuÊa pet stotina ljudi, a manje skupine viale su Gau drugim prigodama.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0640

Black

• 41

Naveli smo neka proroËanstva o Kristu kao Mesijiili Pomazaniku. Ovo je samo mali dio od preko tristoproroËanstava koja ukazuju na prvi dolazak naπegaSpasitelja. Obratimo sada pozornost na joπ jedno pro-roËanstvo. Prorok Daniel, koji je æivio pet stoljeÊa prijeKrista, dobio je Ëudesnu objavu toËnog vremena Kri-stovog dolaska. Navest Êemo nekoliko redaka.

Danielovo proroËanstvoDaniel 9,24-27: “Sedamdeset je sedmica odreeno

tvom narodu i tvom svetom gradu, da se dokrajËi opa-Ëina, da se stavi peËat grijehu, da se zadovolji za beza-konje, da se uvede vjeËna pravednost, da se stavi peËatvienju i prorocima, da se pomaæe Sveti nad svetima.Znaj i razumij: Od Ëasa kad izae rijeË ‘Neka se vratei neka opet sagrade Jeruzalem’ pa do Kneza Pomaza-nika: sedam sedmica, a onda πezdeset i dvije sedmice,i bit Êe opet sagraen trg i opkop, i to u teπko vrijeme.A poslije πezdeset i dvije sedmice bit Êe Pomazanik po-gubljen, ali ne za sebe. ... I sklopit Êe savez s mnogi-ma za jednu sedmicu: a u polovici sedmice prestat Êeærtva i prinos...”

Ovi znaËajni tekstovi govore o razdoblju od sedam-deset tjedana. IstraæivaËi Svetog pisma u njima vide 490dana ili proroËkih godina. U Ezekielu 4,6 i Brojevima14,34 moæete provjeriti biblijsko naËelo da jedan danoznaËava jednu godinu. RaπËlambom ovog proroËanstvaustvrdit Êemo da je Æidovima bilo dano 490 godina dase pomire s Bogom, kako bi zavrπilo dugo razdoblje ot-pada, i da na kraju toga razdoblja Krist bude poma-zan. Boæjem narodu je odreeno to vrijeme da bi semogao potpuno vratiti sa svojih krivih putova i pripre-miti se za Kristov dolazak.

Vrijeme ovog proroËanstva poËinje teÊi za vladavinekralja Artakserksa koji je s tri ukaza snaæno potaknuo


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0641

Black


obnovu Jeruzalema i Hrama, koje su razorili BabiloncistoljeÊe i pol ranije. Naredba za obnovu izdana je 457.godine prije Krista. Ovaj datum potvrdili su arheoloπkinalazi na otoku Elefantini u Egiptu.

Prvih sedam tjedana predstavljaju razdoblje od 49godina, koliko je bilo potrebno da se Jeruzalem ponov-no izgradi.

SljedeÊe razdoblje od 62 tjedna jesu 434 godine.Ovo razdoblje zavrπava 27. godine poslije Krista, kadje Isus — nakon krπtenja i pomazanja Svetim Duhom— zapoËeo svoj rad kao tridesetogodiπnjak. Kad je re-kao: “Ispunilo se vrijeme” (Marko 1,15), On je nesum-njivo mislio na ovo vremensko proroËanstvo.

Preostao tjedan dovodi nas u 34. godinu poslije Kri-sta. Ovo razdoblje oznaËeno je kamenovanjem prvog krπ-Êanskog muËenika Stjepana i odbacivanjem Krista kaoMesije od strane najviπeg Æidovskog upravnog tijela San-hedrina. ProroËanstvo kaæe da Êe sklopiti “savez s mno-gima za jednu sedmicu: a u polovici sedmice prestatÊe ærtva i prinos”. Kristova smrt, tri i pol godine nakonpoËetka Njegove sluæbe, predstavlja sredinu tjedna. Nje-gova smrt uËinila je kraj ærtvovanju janjadi, koza, ju-

ProroËanstvo od sedamdeset tjedana iz Daniela 9

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0642

Black

• 43

naca i drugih æivotinja, koje su ukazivale na Kristovusmrt na Golgoti. U trenutku kad je umro, hramska sezavjesa — koja je dijelila Svetinju od Svetinje nad sveti-njama — raskinula na dva dijela. Æidovski povjesniËarJosip Flavije svjedoËi da je ova zavjesa bila debela okoosam centimetara.

Pomislili bismo da Êe nakon ispunjenja ovih pro-roËanstava svaki Æidov prihvatiti Krista. Poznajem sa-mo nekolicinu koji su to uËinili. Æidovima nije lako pri-hvatiti ove Ëinjenice. KrπÊani su se isprva za raspravesa Æidovima koristili Danielovim proroËanstvom da bipotkrijepili svoje dokaze o vjerodostojnosti krπÊanstva.BuduÊi da nisu mogli osporiti istinitost ovoga proro-Ëanstva, Æidovi su uputili kletvu koja je glasila otpri-like ovako: “Neka istrunu kosti i sjeÊanje na onoga kojipokuπa izraËunati sedamdeset sedmica.”

Dok raËunamo sedamdeset tjedana, moæemo se sa-mo diviti Ëudesnim Boæjim objavama. Od 34. godineposlije Krista Evanelje se propovijeda svim narodima.Prijatelju, moæe li vas ovo proroËanstvo navesti da pri-hvatite Krista kao osobnog Spasitelja i da drugima iz-nosite istinu o Njemu? Neka vas Bog potakne da Gaslijedite.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0643

Black


Z

6Demoni u danaπnjem svijetu

Zaokupljenost tajnom smrti navela je ËovjeËanstvoda krene neobiËnim i izazovnim putovima. »ovjek sezanima za tri vaæna pitanja koja se odnose na njega:odakle je doπao, zaπto je ovdje, i kamo ide. Veliko za-nimanje za nalaæenje odgovora na ova pitanja stvoriloje u ljudima snaænu æelju da saznaju neπto viπe o æivo-tu nakon smrti. U zapadnom svijetu to je prouzroËilozanimanje za spiritizam. Velik broj prometnih nesreÊau kojima mnogi svakodnevno smrtno stradavaju, i dvasvjetska rata s ogromnim brojem ærtava, dali su sna-æan poticaj spiritizmu koji tvrdi da se moæe komunici-rati s mrtvima.

Postoje neke neobiËne pojave koje prate spiritizam.U podruËjima kao πto je, primjerice, Nova Gvineja, gdjeËovjek izlazi iz vrlo primitivnog naËina æivota, spiriti-zam ima snaænu vlast nad ljudima. Meu nekima odovih ljudi koji oboæavaju avla nema nikakvog zani-manja za Krista i Radosnu vijest. Zapravo, kad ljudiæele prihvatiti Krista, mora se skrπiti oËaranost spiri-tizmom. Zapadni svijet prihvatio je mnogo spiritistiË-kih obiËaja Istoka. U spiritizmu ima nadnaravnih poja-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0644

Black

• 45

va πto navode ljude — krπÊane i nekrπÊane — na za-kljuËak da sve te pojave potjeËu od Boga.

Suvremeni spiritizam zapoËeo je svoj pohod svijetom1848. godine. U domu obitelji Fox u Hydesvilleu, u dr -æavi New York, dvije sestre, Katie i Margaretta, isprvasu Ëule neobiËno kucanje i buku. Djevojke su zakljuËileda kucanje nije niπta drugo negoli poruka koju im πa-lje “duh” umrloga. Dogodilo se mnogo neobiËnosti kojesu obitelj osvjedoËile u vjerodostojnost ovih pojava.

Ubrzo su sestre odræavale predavanja i vrπile pri-redbe po obliænjim mjestima. Tako su osnovani spiri-tistiËki kruæoci i u roku od tridesetak godina spiritistisu zadobili viπe milijuna pristaπa. Godinama kasnije,24. rujna 1888., Margaretta je objavila u Ëasopisu NewYork Herald da Êe razotkriti spiritizam. Prije njezine tra-giËne smrti njezin suprug — dr. Elish Kane, istraæivaËArktika — molio ju je da se okani spiritizma. Kad sevratila iz Europe 1888. godine, izjavila je: “Spiritizamsmatram jednim od najveÊih prokletstava koje je svijetikada upoznao...” Meutim, ona se vratila spiritizmu,da bi 1893. umrla kao alkoholiËarka. Njezina sestraKatie umrla je godinu dana ranije na isti naËin.

Godinama su najraπireniji oblik spiritizma bile se-anse. Svjetla bi se priguπila, ruke meusobno povezalei onda bi se javio “duh”. Ponekad su zasvirala nekaglazbala pokrenuta nevidljivim rukama, ponekad su pro-govorili glasovi i pokretali se predmeti pod djelovanjemsile duhova. »esto bi duh uzeo lik umrle osobe. Isprvasu ugledni svjetski ljudi pohvalno govorili o spiritizmu.Meu njima je bio i poznati pisac sir Arthur ConanDoyle.

U novije vrijeme spiritizam je uπao u mnoge krπ-Êanske domove i crkve. Postao je omiljen zato πto sekoristio strogo krπÊanskim pristupom. Tako je sustavkoji se nekada smatrao zlim postao mnogo prihvatljivi-ji. Je li spiritizam ranije bio pogreπno shvaÊen, ili je i

DEMONI U DANA©NJEM SVIJETU

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0645

Black


to jedno od podruËja na kojemu je u krπÊanskoj crkvidoπlo do popuπtanja i prihvaÊanja zla?

Biblija je svakako jedina mjerodavna prosuditi ospiritizmu. Ima li Bog πto reÊi o tome? Prorok Izaijaobjavljuje: “Reknu li vam: ‘Duhove pitajte i vraËe kojiπapÊu i mrmljaju.’ — Dakako, narod mora pitati svoje‘bogove’ i za æive u mrtvih se raspitivati! — Uza Zakon!Uza svjedoËanstvo! Tko ne rekne tako, zoru neÊe do-Ëekati.” (Izaija 8,19.20)

Ovo je jasno: kad se netko obraÊa mrtvima, on radiprotiv Boæjeg savjeta. Ovaj tekst upozorava na πto tre-ba obratiti pozornost: trebamo traæiti Zakon i svjedo-Ëanstvo.

Sveto pismo vrlo jasno kaæe da se mrtvi ne moguvratiti u ovaj æivot. “No, æivotu mom su odbrojena ljeta,na put bez povratka meni je krenuti.” (Job 16,22) “Pri-jateljsko oko neÊe me gledati ... Domu svome natragne vraÊa se nikad.” (Job 7,8.10) “A sada, kad je umrlo,Ëemu da postim? Mogu li ga vratiti? Ja Êu otiÊi k nje-mu ali se ono neÊe vratiti k meni!” (2. Samuelova 12,23)Ovi tekstovi jasno pokazuju da se mrtvi ne mogu vratitii komunicirati s nama æivima.

Bog sveËano opominje svoj narod da ne traæi savjetaod duhova: “Ne obraÊajte se na zazivaËe duhova i vra-Ëare; ne pitajte ih za savjet. Oni bi vas opoganili.” (Le-vitski zakonik 19,31) Prema ovom tekstu spiritizam prljaËovjeka. Evo πto kaæe sljedeÊi tekst: “»ovjek ili æenakoji meu vama postanu zazivaËi duhova ili vraËari ne-ka se kazne smrÊu; neka se kamenuju, i neka njihovakrv padne na njih.” (Levitski zakonik 20,27)

Iako neznatno promijenjenog oblika, spiritizam sedanas ne razlikuje od drevnog vraËanja koje Bog u na-vedenim tekstovima osuuje. Spiritisti kaæu: “Fenome-nalni aspekt suvremenog spiritizma sadræi sva bitnanaËela magiËnog vraËanja u proπlosti. Djeluju iste silei isti um.” (PraktiËni okultizam, str. 85) Pisac Doyle ka-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0646

Black

• 47

æe: “Spiritizam je, u ovom ili onom obliku, star kolikoi povijest.”

Tko su onda spiritistiËki duhovi? Bog nam kaæe dasu to aneli. “Zar nisu svi (aneli) sluæbujuÊi duhoviπto se obiËavaju slati da sluæe onima koji imaju baπtinitispasenje?” (Hebrejima 1,14) Kad Ëovjek umre, on nepostaje aneo ili duh. »ovjek je stvoren “malo manjimod anela” (Psalam 8,5 — DaniËiÊ). Aneli su postojalimnogo prije nego πto je stvoren Ëovjek. No postoje dvi-je skupine anela — Boæji aneli i aneli koji su paliu grijeh. Ovu drugu skupinu Isus naziva “neËistim du-hovima”. To su aneli koji nisu saËuvali svoje prvobit-no dostojanstvo, nego su napustili svoje boraviπte i sa-da se Ëuvaju “za sud velikoga Dana”. (Juda 6) Ovi suse aneli na poËetku pobunili zajedno s Luciferom iBog ih je zbacio s Neba. “Ako, naime, Bog nije poπtedioanelâ koji su sagrijeπili, veÊ ih strmoglavio u pakao ipredao mraËnim bezdanima gdje ih Ëuva za Sud...” (2.Petrova 2,4) “Uto se zametnu rat u nebu... Bijaπe zba-Ëen veliki Zmaj, stara Zmija koja se zove avao — so-tona... bijaπe zbaËen na zemlju i bijahu zbaËeni s nji-me njegovi aneli.” (Otkrivenje 12,7-9)

Za ove pale anele nema viπe moguÊnosti povrat-ka, jer je njihova prilika proπla onog trenutka kad subili zbaËeni s Neba, pa sad oËekuju konaËno uniπtenjeo posljednjem Sudu. U meuvremenu ratuju protiv Ëo-vjeËanstva na Ëelu sa svojim voom Sotonom. Pavao tokaæe ovako: “Jer naπa borba nije protiv krvi i tijela,nego protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhov-nikâ ovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhova koji bo-rave u nebeskim prostorima.” (Efeæanima 6,12) Ovi zliduhovi ne æele da se Ëovjek spasi i upotrijebit Êe sva-ko lukavstvo i prijevaru da bi ga upropastili.

U opisu duhova sir Arthur Conan Doyle hvali spiri-tizam kao novu objavu, ali priznaje da se na njega nemoæemo osloniti. I onda kaæe: “Bez obzira na sva ova


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0647

Black


ograniËenja mi se, na nesreÊu, suoËavamo s apsolutnohladnokrvnim laganjem ovih zlih i zlobnih biÊa. Tko jegod ispitivao ovaj predmet, sreo se, pretpostavljam, sprimjerom samovoljne prijevare koja je povremeno po-mijeπana s dobrom i istinitom porukom. Niπta ne izne-nauje kao Ëinjenica da Ëovjek moæe dobiti dugaËak po-vezan opis, sa svim pojedinostima, a da se onda poka-æe da je sve to bila izmiπljotina.” (Nova objava, str. 122)Ovo je priznanje da su bar neki od tih duhova zli.

Naravno, spiritisti Êe tvrditi da postoje dobri i zliduhovi. Evo jedne takve tvrdnje: “Niæi duhovi se trudeda obezvrijede dobro djelo viπih, da gnjave i dosauju.... Prevarit Êe nas iz Ëiste zabave; ... ali mudri duhovi,koji predstavljaju pokazatelje i izvrπitelje boæanske vo-lje, namjerno nas varaju za naπe dobro. Nemojmo za-boraviti da je poneπto od onoga πto dobri duhovi govoreistina. To Ëine zato da bi mogli prevariti.”

Pogledajmo πto Biblija govori o tome: “Takvi su ljudilaæni apostoli, prijevarni radnici, koji se pretvaraju uKristove apostole. Nije ni Ëudo, jer se sâm sotona pre-tvara u anela svjetla. Prema tome, nije niπta osobitoako se i njegove sluge pretvaraju kao da su sluge pra-vednosti.” (2. KorinÊanima 11,13-15) Ne smijemo zabo-raviti da se Sotona poziva na Bibliju da bi prevario.(Matej 4,6)

Ostao je zabiljeæen jedan zanimljiv dogaaj iz æivo-ta apostola Pavla: “Jednom, na naπem redovitom putuu bogomolju, srete nas neka ropkinja opsjednuta vra-Ëarskim duhom. ... Ta je ropkinja, iduÊi iza Pavla i nasdrugih, vikala: ‘Ovi su ljudi sluge najuzviπenijeg Boga;oni vam navjeπÊuju put spasenja.’ To je ponavljala mno-go dana. A Pavla to ogorËi te se okrene i reËe duhu:‘Zapovijedam ti u ime Isusa Krista da izieπ iz nje!’ I uisti Ëas izie duh.” (Djela 16,16-18)

Zapazimo: zli duh govorio je potpunu istinu o Pa-vlu i njegovom radu. Sotona je izgovarao prekrasne ri-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0648

Black

• 49

jeËi, ali samo zato da bi prevario. Zli duhovi to Ëine dabi u ljudima ostavili dojam da je spiritizam krπÊanskapojava. A πto se potom dogaa? Ljudi poËnu vjerovatiu Sotonine obmane.

Bog upozorava da Êe se u posljednje dane spiriti-zam proπiriti i zavoditi svijet. “Duh izriËito veli da Êe uposljednja vremena neki otpasti od vjere i pristati uzprijevarne duhove i avolske nauke.” (1. Timoteju 4,1)Takvi Êe zavesti ljude od Boga i Njegove RijeËi.

SpiritistiËki duhovi predstavljaju se kao krπÊani. OnipotiËu ljude da pjevaju krπÊanske himne, izgovaraju mo-litve, Ëak ih navode da Ëitaju Bibliju — ali sve je tomaska da bi se ljude odvelo u zabludu. »itali smo dasu to “avolske nauke”.

“Uto opazih gdje iz usta Zmaja, iz usta Zvijeri i izusta laænog Proroka izlaze tri neËista duha kao ‘æabe’.To su, uistinu, proroËki duhovi koji proizvode znakovei koji odlaze kraljevima cijeloga svijeta da ih skupe zarat velikoga Dana Boga, SvemoguÊega.” (Otkrivenje16,13.14) Spiritizam Êe preko silnih Ëuda koja bude Ëi-nio prevariti sve koji ne pripadaju potpuno Kristu i po-vesti ih u konaËni sukob s Bogom.

Izvjeπtaj o vraËarici u En Doru klasiËni je biblijskiprimjer kako zli duhovi uzimaju obliËje umrlih. Kralj©aul se protivio Bogu dok na kraju nije poËinio neo-prostivi grijeh. “©aul upita za savjet Jahvu, ali mu Ja-hve ne dade odgovora, ni u snima, ... ni preko proro-ka.” (1. Samuelova 28,6) ©aul se potom obratio vraËa-rici u En Doru koja je bila spiritistiËki medij. Traæio jeod nje da mu dozove Samuela, i ovaj se navodno po-javio. To zapravo nije bilo moguÊe, jer Bog mu se nijehtio javiti ni preko proroka. Pojava je samo liËila naSamuela oponaπajuÊi njegov lik i govoreÊi kao πto jeSamuel govorio. Da bismo shvatili kako je ovaj dogaajbio sotonsko djelo, proËitajmo u 1. Ljetopisa 10,13: “Ta-ko je poginuo ©aul za svoju nevjeru, kojom se iznevje-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0649

Black


rio Jahvi: nije dræao Jahvine zapovijedi, i povrh toga jepitao za savjet bajaËicu.”

Spiritizam je prijevara stara koliko i grijeh, i prisu-tan je poput zraka koji udiπemo. Laæljiv je kao i samavao. Jedan krπÊanski pisac zakljuËuje o spiritizmu:“NudeÊi æivot, donio je smrt; nudeÊi svjetlo, donio jetamu. NudeÊi uzviπenije, donio je propast. NudeÊi za-jednicu s Bogom, donio je odvajanje.”

Boæji aneli su i danas duhovi koji nam sluæe. Do-pustimo da nas povedu Boæjim putovima u veÊu spo-znaju Njegove istine.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0650

Black

• 51

P

7Kako je nastalo zlo?

PoËetkom πezdesetih godina proπlog stoljeÊa svijetje zaprepastila vijest da je na Roberta Kennedya izvr -πen atentat. Ubojstvo je poËinio mladiÊ koji se rodio ujednom selu u blizini Jeruzalema. Roditelji su mu biliËestiti Arapi koji nikada nikome nisu uËinili zlo. Kadse rodio Sirhan Sirhan, svi su bili sretni. Bilo je todrago malo dijete. Ali godinama kasnije postao je ubo-jica po vlastitoj odluci. Njegov Ëin slomio je srce rodi-teljima koji su voljeli mir. Nedjelo njihovog sina teπkoih je pogodilo i iskreno su suosjeÊali s udovicom i nje-zinom obitelji. Razlozi πto je ovaj mladiÊ posegnuo zazloËinom bili su mnogostruki, ali odluku je donio sâm.

U poËetku Bog nije stvorio svijet dobra i zla; dana-πnji svijet æanje posljedice sudbonosnih odluka done-senih prije mnogo stoljeÊa. Okrenemo li se oko sebe,vidjet Êemo bolesti, ratove, patnje, sukobe i svaku vrstunemira. To u nama izaziva nedoumice. Navedimo nekeod njih i pokuπajmo naÊi zadovoljavajuÊe odgovore.

Je li Bog stvorio svijet ispunjen zlom? Je li zlo pro-izvela ruka dobrog Boga? Zaπto neduæni moraju patiti?©to ili tko stoji iza moÊne sile zla?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0651

Black


Svi znamo da je Bog ljubav. Njegova narav je lju-bav, Njegov Zakon je ljubav. Tako je oduvijek bilo i uvi-jek Êe biti. Svaki izraæaj stvaralaËke sile izraz je besko-naËne ljubavi. BuduÊi da je Zakon osnova Boæje vlada-vine, sreÊa svih razumnih biÊa ovisi o njihovoj savrπe-noj usklaenosti s velikim naËelima pravednosti. Bogod svih svojih stvorenja oËekuje sluæbu iz ljubavi, slu-æbu koja pokazuje da cijene Njegov karakter. Bog neuæiva u prisilnoj posluπnosti i stoga svima daje slobo-dnu volju kako bi Mu mogli sluæiti dragovoljno.

U knjizi Patrijarsi i proroci spisateljica Ellen G. Whitepiπe: “Sve dok su stvorena biÊa prihvaÊala vjernost izljubavi, diljem Boæjeg svemira vladao je savrπeni sklad.”(str. 16) U toj knjizi autorica prikazuje sklad koji vladau cijelom svemiru koji je ispunjen ljubavlju i mirom.

Kako je doπlo do poremeÊaja? Bog je stvorio mno-ga biÊa, a meu njima Biblija spominje i nekoliko vrstaanela. Najuzviπenije biÊe bilo je poznato pod imenomLucifer, ili “Sin zore”. S namjerom da nam prikaæe nje-gov karakter, Bog se u Bibliji posluæio opisom djela tir -skoga kralja. Obratimo pozornost na pojedinosti iz Knji-ge proroka Ezekiela: “Gle, ti bjeπe uzor savrπenstva, punmudrosti i Ëudesno lijep! U Edenu, vrtu Boæjem, ti æiv-ljaπe, resio te dragulj svaki... Postavih te kao raskrilje-na keruba zaπtitnika... Savrπen bjeπe na putima svojimod dana svojega roenja, dok ti se u srcu ne zaËe opa-Ëina.” (Ezekiel 28,11-15)

Kao i sva Boæja stvorenja, i Lucifer — ili Svjetlono-πa — imao je slobodu izbora. Dok je Bog nastavljaosvoje stvaralaËko djelo, i posebno stvaranje ove Zemlje,Lucifer je popuπtao svojoj æelji za samouzviπenjem. “Srceti se uzoholi zbog ljepote tvoje. Mudrost svoju odne-mari zbog svojega blaga!” (redak 17) Ne smijemo zabo-raviti da je sva Luciferova slava potjecala od Boga. Alion je htio da njega oboæavaju umjesto Stvoritelja. A popoloæaju je bio iznad ostalih nebeskih stvorenja.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0652

Black

• 53

Prorok Izaija kaæe: “U svom si srcu govorio: ‘UspetÊu se na nebesa, povrh zvijezda Boæjih prijesto Êu sebidiÊi. ... Bit Êu jednak Viπnjemu.’” (Izaija 14,13.14) »astikoje mu je Bog udijelio, Lucifer nije prihvatio kao Bo-æji poseban dar te stoga i nije uzvratio ljubavlju premasvojemu Bogu. Svaku svoju misao usmjerio je na samogsebe.

Nezadovoljstvo koje je ovladalo njegovim srcem, po-Ëeo je πiriti oko sebe. Ono je poËelo rasti. Dok je Bognastojao postupati s njim πto je ljubaznije mogao, pru-æajuÊi mu uvijek nove prilike da se pokaje, nezadovolj-stvo je buknulo u otvorenu pobunu i na kraju se viπenije moglo zadræati u granicama nebeskih dvorova. Do-puπtajuÊi da doe do otvorene pobune, Bog je odluËiorazobliËiti narav Luciferovih tvrdnji.

Ali to se nije moglo uËiniti odmah. Kako je vrijemeprolazilo, vladavina zablude i zla pokazala je svoje pra-vo lice. Mrænja je suprotnost ljubavi. BuduÊi da je naNebu doπlo do otvorene pobune, Lucifer i njegovi pri-staπe nisu mogli ostati na Nebu pa im je omoguÊenoda prijeu na Zemlju. Ovdje im je dana nova prilikada pokaæu pravu narav svojih ciljeva i teænji.

Isus je rekao: “Gledao sam sotonu gdje pade kaomunja s neba!” (Luka 10,18) Drugi tekst koji objaπnja-va kako je Lucifer izbaËen iz nebeskih dvorova nalazi-mo u Otkrivenju 12,9: “Bijaπe zbaËen veliki Zmaj, staraZmija koja se zove avao — sotona, zavodnik cijelogasvijeta — bijaπe zbaËen na zemlju i bijahu zbaËeni snjime njegovi aneli.” Tu im je pruæena prilika za raz-miπljanje i pokajanje. Meutim, njihova sebiËna naravnije im dopuπtala da se pokaju, pa je njihov jedini ciljbio da upropaste ono πto je Bog stvorio te da proπiresvoje sebiËne ciljeve i glediπta.

Kad je Bog stvorio Ëovjeka, uËinio ga je dobrim. Bioje savrπen i odraæavao je Boæju sliku, a posebno Njegovkarakter. Kao πto su Lucifer i aneli imali slobodnu

PODRIJETLO ZLA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0653

Black


volju, tako ju je imao i Ëovjek. Mogao je vidjeti djeladareæljivog Stvoritelja, mogao je osjetiti Njegovu ljubavi odgovoriti pjesmom slavljenja i zahvalnosti. Luciferuje bilo dopuπteno da ispita Ëovjekovu ljubav prema Bo-gu. »ovjek je mogao dalje voljeti Boga svim svojim sr -cem, umom i duπom; a mogao je poÊi i putem grijehai pobune protiv Boga.

»ovjek nije namjeravao krenuti protiv Boæjih naËe-la otvoreno. Lucifer je svojom lukavoπÊu i prijevarompripremio veliku kuπnju i Ëovjek je pao u æelji da stek-ne nekakvu veÊu spoznaju koju je kuπnja nudila. »o-vjek se okrenuo protiv Boga, sagrijeπio je i odvojio seod Njega. Lucifer je dobio bitku, ali nije uspio, niti Êeuspjeti, iscrpsti Boæju ljubav. “Jer je plaÊa grijeha smrt,a milosni dar Boæji jest æivot vjeËni u Kristu Isusu, Go-spodinu naπemu.” (Rimljanima 6,23) I Sotona je mo-gao primiti ovaj dar, ali ga je odbio. »ovjek je — iakoje popustio kuπnji — prihvatio Boæji dar. Prihvatio jeizlaz koji mu je Bog ponudio. Sotonine lukave kuπnjerazotkrivene su zahvaljujuÊi Boæjoj ljubavi.

Jednako kao πto su Adam i Eva prihvatili plan spa-senja od grijeha, i njihovi potomci su ga mogli prihva-titi ili odbaciti. Joπ uvijek je vladala sloboda odluËiva-nja. Velik broj ljudi prihvatio je ovu Ëudesnu ponuduvjeËnog æivota s Kristom, ali veliko mnoπtvo na nesreÊunije. KonaËni ishod bit Êe slavan za sve one koji seodluËe vratiti Bogu.

Bog ne æeli da itko propadne i zato nas dugo trpi.Vrijeme koje je odredio kako bi pustio da se grijeh po-kaæe u pravoj svjetlosti, zavrπit Êe kad Bog osnuje svo-je kraljevstvo.

Razmotrimo sada Boæje djelo spasenja i naËin nakoji dopuπta grijehu da joπ uvijek napreduje. Sotona jeoptuæio Boga za tiraniju i diktaturu; tvrdio je da Boguniπtava one koji ne zadovoljavaju Njegove æelje. Da jeBog uniπtio Sotonu odmah nakon πto je poËela pobu-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0654

Black

• 55

na, sva bi Ga Njegova stvorenja sluπala iz straha.Nijedno stvoreno biÊe ne bi pokretala ljubav, svuda bizavladao strah. Da je Bog uniπtio Lucifera, njegove op-tuæbe protiv Boga mogle bi biti prihvaÊene kao istina.Grijeh prije toga nije bio poznat i nitko nije mogao vi-djeti dokle Êe na kraju dovesti Ëovjeka i svijet. Bog jeunaprijed znao kraj, joπ od poËetka, ali svemirska biÊasu morala uvidjeti dvije suprotne strane: Boæju ljubavi Sotoninu mrænju. Put ljubavi i put mrænje trebali suse pokazati u pravoj svjetlosti kako se grijeh nikadaviπe ni bi pojavio u svemiru. U svojoj mudrosti Bog jedopustio da se razotkrije prava narav grijeha. Tako jerazotkrio i pravu narav Sotone. Grijeh je ispitan na Ne-bu i izbaËen odande. Ali nije bio ispitan na Zemlji.

Iako ljubi, Bog nije slabiÊ; On Êe se u odreenomtrenutku povijesti Zemlje umijeπati i uspostaviti vjeËnupravdu.

Sad se moæemo upitati: “Jesu li Sotonine tvrdnje oBoæjoj nepravdi i diktaturi toËne?” Sotonino gospoda-renje Zemljom dovelo je do æalosti, prijevara, zloËina,ubojstava, patnji, svih moguÊih bolesti, ratova i smrti.Da Adam i Eva nisu sagrijeπili, Sotonine bi se optuæbepokazale laæima. Ali ovako je Sotona postao “knez ovogasvijeta”. (Ivan 12,31; 16,11) A ljudi su, kao πto kaæePavao, postali “prizorom svijetu, anelima i ljudima”.(1. KorinÊanima 4,9) Kad Ëovjek odgovori na Boæju lju-bav, on postaje primjerom onoga πto Boæja ljubav Ëini.Sotona nije u pravu.

»ovjek moæe prihvatiti Boæju ljubav i plan kojim muje omoguÊeno spasenje. Isto tako Ëovjek moæe koristitisvoju slobodnu volju i odbaciti Boæji plan. Boæje kra-ljevstvo nije zasnovano na prisili, veÊ na ljubavi. Ovoje nebrojeno puta dokazano i, zahvaljujuÊi toj Ëudesnojljubavi, mi danas znamo kako je nastalo zlo.

PODRIJETLO ZLA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0655

Black


K

8Koji je smisao boli i æalosti?

Kako je nastalo zlo u svemiru i na Zemlji? Koja jeuloga Sotone na planetu Zemlji i πto on ima s patnjama,boli i trajnim nemirom?

Mnogi ne vjeruju u postojanje avla. Oni ne moguzamisliti Sotonu ni u kakvoj ulozi. Jedan je pjesnik is-pjevao:

“U vraga ljudi ne vjeruju viπekako su nekada vjerovali stari.©irom su otvorili vrata vjereda bi njegovo veliËanstvo moglo izaÊi.Viπe nema traga njegovih kopitani njegove vatrene strijele;nigdje toga danas viπe nemajer tako je odluËio svijet.Ali tko to mijeπa smrtni napitakkoji umrtvljuje srce i mozak,koji odar svake godine punitisuÊama pobijenih?Tko Ëini da πareni cvjetni saguvene pod ognjenim dahom pakla,ako avla nema niti ga je ikad bilo —

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0656

Black

• 57

ne bi li netko istupio s odgovorom?Tko slijedi stope umornog sveca,ili kopa jame za njegove noge?Tko sije kukolj u brazde vremenakad god Bog posije svoje sjeme?Ljudi su zakljuËili da avla nema,i to mora da je istina;ali tko to Ëini djeloπto jedini ga avao uËiniti moæe?Kaæu nam da on ne luta kao lav,niti riËe; ali tko je onda odgovoranza nemir i zlo svako u domu, u crkvi,u zemlji, do kraja svijeta —ako avla, po opÊoj æelji,nigdje viπe nema?Ne bi li netko istupio s odgovoromi pokazao kako prevare i zloËinisvakog dana nastaju?Rado bismo znali.OdluËili smo da avla viπe nema,i on, naravno, viπe nije tu;ali obiËni bi ljudi rado znalitko nastavlja njegov posao?”

»ini se da pjesnik postavlja dobra pitanja. Svetopismo jasno otkriva postojanje osobe koju naziva a-vlom i Sotonom. Sam je Isus rekao: “Gledao sam sotonugdje pade kao munja s neba!” (Luka 10,18) A apostolPavao kaæe: “Nije ni Ëudo, jer se sâm sotona pretvarau anela svjetla.” (2. KorinÊanima 11,14)

Sveto pismo otkriva da su se ne samo Sotona, veÊi mnogi aneli, svojom slobodnom voljom odluËili uspro-tiviti Bogu umjesto da prihvate Njegovu veliku ljubav.Oni su ustali protiv Boga te su stoga bili izgnani naovu Zemlju da bi ispitali Ëovjekovu ljubav prema Bogui æivjeli u posljedicama svojih grijeha.

KOJI JE SMISAO BOLI I ÆALOSTI?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0657

Black


Od toga trenutka grijeh je krenuo svojim putom.Bog je pokazao da je grijeh avolski, ujedno privlaËani odvratan; Ëokoladom premazana tableta otrova. Umje-sto da preuredi svijet prema svojim tvrdnjama, Sotonaga je bacio u zastraπujuÊi ponor. Ljubav se okrenula umrænju, prijatelji su postali neprijatelji, djeca i nevinisu stali patiti, bolest se raπirila kao poπast — vrijemeje pokazalo da Sotona nije u pravu. Postao je “knezovoga svijeta”. (Ivan 12,31) Otkako su se ljudi odazvalinjegovoj privlaËnosti i ustali protiv Boæje ljubavi, grijehje pokupio svoje ærtve. Smrt i patnje postale su poslje-dica grijeha.

Mnogi se pitaju: “Zaπto Bog nije zaustavio grijeh?Zaπto nije uniπtio greπnike i spasio pravednike od po-sljedica grijeha?” U svojoj mudrosti Bog je izabrao putljubavi, πto je znaËilo da Êe Njegovi sljedbenici strada-ti, ali Êe i pobjeivati; u konaËnici Êe njihovo stradanjeizgledati kao mali oæiljak na koljenu djeteta koje je palo.

Bog nije uniπtio one koji Ëine zlo, jer bi Ga se sve-mir bojao umjesto da Ga voli. Mogli bismo nabrojiti nizrazloga zaπto Bog dopuπta da pravednici pate. Bog, iz-meu ostalog, dopuπta patnje da bi ljudi izgradili pravikarakter i bili osposobljeni za savrπenstvo na Nebu.

KlasiËan primjer Boæjeg postupanja s ljudima jedobro poznat æivotopis mladiÊa Josipa iz Knjige Postan-ka 37. poglavlja nadalje. Ovog oËevog miljenika roenasu braÊa iznenada otrgnula od voljenog oca i doma, iprodala u ropstvo. Isprva se, razmiπljajuÊi o svojoj sud-bini, prepustio samosaæaljenju. Na kraju ga je njegovtemeljiti vjerski odgoj naveo na Ëvrstu odluku da osta-ne vjeran Bogu bez obzira na sve πto se dogaa. Odlu-Ëio je da se na najbolji naËin posluæi iskustvima kojaÊe steÊi, bila ona dobra ili loπa.

Od tog trenutka poËeo je æeti dobro usred zla. Josipse razvio u paæljivog, hrabrog i samouvjerenog Ëovjeka.Teπke kuπnje i patnje πto ih je proæivio u Egiptu pred-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0658

Black

• 59

stavljale su stube u razvitku snaænog i pravednog ka-raktera. Tko je od poËetka mogao vidjeti sjajan kraj uJosipovom æivotu? BraÊa to sigurno nisu mogla. Nijemogao ni njegov otac, pa ni sâm Josip. Ali je njegovavjera u Boga i njegovo prihvaÊanje Boæje volje omogu-Êilo Bogu da ga postavi na najodgovorniji poloæaj u vri-jeme velike potrebe.

Bog kroz stradanja ne razvija samo pojedinca, veÊmoæe razviti i karakter njegove rodbine i prijatelja. Uosobama koje su po prirodi sebiËne i ravnoduπne, mo-gu se pojaviti suosjeÊajnost i ljubav. Mi se sigurno mo-æemo sjetiti nekoga tko je patio — svojega djeteta, su-pruge ili druge osobe — i kako je tijekom stradanjapokazao izvanrednu strpljivost. Takvi su ljudi Ëesto po-sveÊeni suradnici u Kristovom djelu spaπavanja ljudi.

Joπ jedan razlog za bol, patnje i nevolje jest taj πtose Bog sluæi nekom osobom da dopre do srca iskrenihpromatraËa i supatnika. Clive S. Lewis slikovito kaæe:“Bog nam πapÊe u naπim zadovoljstvima, govori u na-πoj savjesti, ali viËe u naπoj boli; to je Njegov megafonkojim nastoji probuditi gluhi svijet.” U ovom je svijetuto Ëesto jedini naËin, a moæda i posljednja prilika kojuBog pruæa. Smrt i patnje mogu biti upravo ono πto jeapostol zapisao: “Jer i Krist je jedanput umro zbog gri-jeha, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bo-gu.” (1. Petrova 3,18)

»etvrti uzrok patnjama moæe biti Boæja æelja da nasuvede u posebnu, tijesnu zajednicu s Njim. Apostol Pa-vao se molio da iskusi “udio u njegovim patnjama”. (Fi-lipljanima 3,10) OËito je vjerovao da u zajedniπtvu ne-volja postoji viπi stupanj zajedniπtva nego u boæanskomiscjeljenju. »ak je i Isus to spomenuo dok se nalaziona Zemlji, kad je govorio o onima koji su veliki u oËimaNeba. Nije spomenuo Henoka ni Iliju, veÊ Ivana Krs-titelja. “Zaista, kaæem vam, izmeu roenih od æene nijeustao veÊi od Ivana Krstitelja.” (Matej 11,11) Kakvo svje-

KOJI JE SMISAO BOLI I ÆALOSTI?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0659

Black


doËanstvo! Kakva utjeha za one koji, poput Ivana, stra-daju i pate, i na kraju umiru straπnom smrÊu! JedankrπÊanski pisac kaæe: “Od svih darova koje Nebo moæedati ljudima, zajednica s Kristom u Njegovim patnjamapredstavlja najveÊe povjerenje i najviπu Ëast.”

Zbog Adamova pada u grijeh, svi mi moramo pro-vesti svoj smrtni æivot u ovom zlom svijetu. Isto se doga-a i jednima i drugima, zlima i dobrima. On “Ëini danjegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiπa padapravednima i nepravednima”. (Matej 5,45) Ako zanema-rimo suradnju s Bogom i ne prihvatimo boæansku pou-ku iz svojega æivotnog iskustva, stradanje nam nanosibol bez moguÊnosti da bude ublaæena; ono u nama iza-ziva ogorËenost, odbojnost i joπ veÊu otuenost od Boga.

Ako takve doæivljaje prihvatimo kao pouke koje tre-ba nauËiti i ako suraujemo s nebeskim Ocem dok ihproæivljavamo, mi Êemo od njih imati koristi. Naπ Êe sekarakter oblikovati poput Kristovoga, pa Êemo bolna is-kustva u svojemu æivotu smatrati malom cijenom zavjeËne blagoslove koje Bog ima za one koji Ga vole.

Moæda Êemo sada bolje razumjeti tekst iz PoslaniceRimljanima: “Znamo da Bog Ëini da sve pridonosi do-bru onih koji ga ljube; onih koji su odlukom Boæjompozvani.” (Rimljanima 8,28)

Kad dopusti da se suoËimo sa stradanjem, Bog nasnikada ne ostavlja same. On neÊe nikad dopustiti dastradamo viπe nego πto moæemo podnijeti; On Êe uËinitikraj kuπnji, da bismo je mogli podnijeti. Bog je tu, ra-πirenih ruku, spreman da nas podigne iznad patnji iboli u svoje vjeËne ruke utjehe i snage.

Isus je proπao agoniju kriæa i odvajanja od Bogada bi nas otkupio. Ma πto morali podnositi, to se nemoæe usporeivati s Njegovom veliËanstvenom ærtvom.Dok promatramo Krista, vidimo Onoga koji prati naπeboli i æalosti briænije od ikojeg ljudskog biÊa. Prihvati-mo Ga za svojega Spasitelja!

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0660

Black

• 61

D

9Kako su proroci proricali

Dar proroπtva je nesumnjivo jedan od najkorisnijihi najboljih darova koje su ljudi dobili. Njegova je poja-va Ëinila poniznima velike kraljeve i Ëitave narode. Toje oduvijek bio jedan od najviπe æeljenih darova.

Daniel je rekao kralju Nabukodonozoru da “ima nanebu Bog koji objavljuje tajne”. (Daniel 2,28) SliËno jerekao i prorok Amos: “Niπta ne Ëini Jahve Gospod ada osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima.”(Amos 3,7) Preko proroËkih poruka Bog je objavljivaoprijekore, nadu i dogaaje koji se trebaju zbiti. Ovajdar bio je ponajprije dan zato da pomogne ljudima unjihovom spaπavanju. Naæalost, proroËke poruke nisuuvijek bile prihvaÊene.

U Knjizi proroka Jeremije, u 36. poglavlju, opisanoje kako je prorok Jeremija dobio nalog od Boga da na-piπe posebnu poruku. Poruka je prenesena i proËitanau predvorju Hrama. Neki knezovi prihvatili su porukukao istinu i odnijeli svitak kralju Jojakimu koji se gri-jao kraj otvorene vatre. Kako je poruka Ëitana, kralj jenoæem rezao svitak na komade i palio ga na vatri. Nje-mu se nisu dopadali Boæji savjeti. Njegovo odbijanje da

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0661

Black


prihvati Boæju objavu dovelo je do propasti Judinog kra-ljevstva. Meutim u 2. knjizi o Samuelu, u 11. i 12.poglavlju, nailazimo na drukËiji pristup. Kad je Bog pre-ko proroka Natana ukorio Davida, ovaj se pokajao zastraπne grijehe ubojstva i preljuba. Boæje poruke trebajunavesti ljude da se pokaju i pripreme za dolazak Go-spodina Isusa.

“Tim dræimo vrlo sigurnim sve proroπtvo. ... Prijesvega ovo znajte: nijedno proroËanstvo sadræano u Pi-smu nije stvar samovoljnog tumaËenja, jer nikad nekoproroËanstvo nije doπlo od ljudskoga htijenja, nego suljudi govorili od Boga, potaknuti od Duha Svetoga.” (2.Petrova 1,19-21)

Bog je na svoj naËin pokretao ljude koje je izabraoza proroke. Meutim, proroËanstva mnogih proroka nisuzapisana. Abraham, Marija, Debora, Natan i Hulda, uzmnoge druge koji su proricali, nisu napisali knjigu kojubi Ëitali kasniji naraπtaji. Ali mnogi drugi pisali suknjige i njihove poruke nalaze se u Boæjoj rijeËi, Bibliji.

U Brojevima 12,6 piπe da je Bog prorocima davaoporuke u vienjima. Biblija navodi devet kljuËnih zna-kova pomoÊu kojih je moguÊe utvrditi je li vienje odBoga. Krist je upozorio na pojavu laænih proroka te da-nas imamo biblijske testove pomoÊu kojih moæemo pro-vjeriti i ispitati pouzdanost nekog proroka. Postoji pettjelesnih i Ëetiri moralna testa koji se navode u Bibliji.Neke nalazimo u Danielu 10,7.8.16-19. Ovdje Danielbiljeæi fiziËke pojave koje zapaæa na sebi: gubitak uobi-Ëajene tjelesne snage, prestanak disanja i dobivanjenadnaravne snage. Mojsije zapaæa da proroku tijekomvienja oËi ostaju otvorene, a Pavao svjedoËi da tijekomvienja nije bio svjestan svoje okoline. (Brojevi 24,2-4;2. KorinÊanima 12,1-4)

Daniel, Mojsije i Pavao navode, dakle, pet tjelesnihznakova koji se mogu uoËiti na proroku tijekom vie-nja. Od tjelesnih znakova vaæniji su moralni. “Svaki duh

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0662

Black

• 63

[prorok] koji priznaje: ‘Isus Krist doπao je u tijelu’, odBoga je.” (1. Ivanova 4,2.3) Mnogi takozvani proroci neprihvaÊaju Ëinjenicu da je Krist doπao u tijelu. U grË-kom se izvorniku Ëak naglaπava da je Krist i ostao utijelu. Mnogi su za sebe tvrdili da su proroci, ali nisuprihvatili istinu da je naπ Spasitelj doπao u tijelu. Od-nos prema ovoj istini prvi je moralni znak.

Drugi moralni znak spomenut je u Izaiji: “Uza Za-kon! Uza svjedoËanstvo! Tko ne rekne tako, zoru neÊedoËekati.” (Izaija 8,20) Vjeruje li prorok u Boæju rijeËkao cjelinu, ili samo u neke njezine dijelove? PrihvaÊali, prema tome, izvjeπtaj o stvaranju, o potopu, o paduËovjeka u grijeh? NauËava li on u skladu s Boæjim pro-rocima koji su djelovali prije njega? Neki suvremeniciËak tvrde da su veÊi od starih Boæjih proroka.

TreÊi moralni znak nalazimo u Ponovljenom zako-nu 18,22: “Kad prorok govori u ime Jahve, pa to nebude i rijeË se ne ispuni, onda je to rijeË koju Jahvenije kazao.” ©to je proreËeno, mora se ispuniti. To jerazumno oËekivati. Ako se ono πto je prorok objavio neispuni, onda je rijeË o laænom proroku. Ispunjenje pro-roËanstva vaæan je znak.

O Ëetvrtom znaku govori sam Isus Krist u Evane-lju po Mateju 7,15-20: “»uvajte se laænih proroka πtovam dolaze u ovËjem runu, a unutra su grabeæljivi vuci.Prepoznat Êete ih po njihovim rodovima.” Pouzdanostnekog proroka mora se oËitovati u naËinu njegova æi-vota. Kako on æivi u domu, πto o njemu kaæu njegovaobitelj, prijatelji i sredina u kojoj æivi? Njegov æivot iuËenje svjedoËit Êe o istinitosti poruke i o njegovomproroËkom pozivu. On Êe nesumnjivo biti neporoËan teÊe svojim uËenjem i iskustvom utjecati na ljude da sepribliæe Bogu i prihvate Njegovu RijeË kao vodiËa.

Bog preko svog proroka Ivana otkriva da Êe Njego-va Crkva posljednjeg vremena vrπiti Boæje zapovijedi iËuvati Isusovo svjedoËanstvo. (Otkrivenje 12,17) Ovdje

KAKO SU PROROCI PRORICALI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0663

Black


treba naglasiti da je Isusovo svjedoËanstvo, u skladu srijeËima iz Otkrivenja 19,10 — Duh proroπtva. To znaËida u Crkvi posljednjeg vremena moramo potraæiti po-stojanje proroËkog dara.

U Poslanici Efeæanima 4,8.11-13 piπe da je Bog daodarove Duha ljudima. Apostol Pavao nadalje tvrdi da uCrkvi koja Ëeka Kristov povratak neÊe nedostajati nijedan od ovih darova. (1. KorinÊanima 1,4-7) Zaπto, on-da, nakon apostola viπe nije bilo proroka? U Bibliji senalazi odgovor i na ovo pitanje. “I traæit Êe se vienjeu proroka; u sveÊenika neÊe viπe biti Zakona ni u star -jeπina savjeta!” (Ezekiel 7,26) “Kad objave nema, narodse razuzda, a blago onome tko se dræi Zakona!” (Izreke29,18) “Zakona nema! Ni u prorokâ viπe se ne nalazevienja Jahvina.” (Tuæaljke 2,9)

Ali zapazimo Ëinjenicu da Êe u posljednje vrijemepripadnici Boæje Crkve vrπiti Njegove zapovijedi. Budu-Êi da Êe dræati Boæji zakon, imat Êe i Isusovo svjedo-Ëanstvo — Duh proroπtva.

Do sada smo potvrdili da je Bog dao proroËki dar.U vrijeme bezakonja i neposluπnosti Crkva nije imalataj dar. U posljednje vrijeme taj Êe dar opet biti prisu-tan. Onaj tko tvrdi da ima dar proricanja, mora zado-voljavati devet biblijskih uvjeta.

Ima li to kakvog znaËaja za Crkvu ostatka? PoËet-kom 19. stoljeÊa pojavio se veliki adventni pokret kojije zagovarao vaænost pokornosti Boæjem zakonu, πto jeprirodni izraz Ëovjekove posluπnosti Kristu. U to vrije-me Bog je ponovno dao dar Duha proroπtva. Svoju jeporuku najprije objavio dvjema osobama koje su je za-tajile, da bi zatim izabrao skromnu djevojku, koja jedanas u cijelom svijetu poznata kao spisateljica EllenG. White. Ona je sluæila punih 70 godina, sve do svojesmrti u 87. godini. Njezini spisi, nastali pod utjecajemboæanskog nadahnuÊa, vaæeÊi su i danas. Je li EllenG. White udovoljavala spomenutim uvjetima na osnovi

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0664

Black

• 65

kojih bi se sa sigurnoπÊu moglo ustvrditi da je bila Boæjiprorok?

1. Gubitak tjelesne snage. Kad bi dobila vienje,ona bi Ëesto vidno smalaksala, πto je pokazivalo da juje napustila tjelesna snaga.

2. Nadnaravna snaga. Odmah nakon πto bi je na-pustila tjelesna snaga, ona bi dobila nadnaravnu sna-gu. Jednom je prilikom dræala veliku Bibliju u ispruæe-noj ruci viπe od trideset minuta, pozivajuÊi ljude da jeËitaju. Za trajanja vienja nitko nije mogao pomaknutinjezine ruke ili tijelo.

3. Prestanak disanja. Mnogo puta su je ispitivalipomoÊu zrcala i plamena svijeÊe. Ali zrcalo se ne bizamaglilo, niti bi plamen svijeÊe zatitrao. LijeËnici suje pregledali i ustvrdili da ima redovit puls, usmjerenupozornost, prirodan izgled, ali je vienje bilo sasvimdrukËije od prirodnih snova.

4. Otvorene oËi. Kao πto su stari proroci otvore-nim oËima paæljivo pratili vienja koja im je Gospodindavao, tako ni ona nije trepnula dok bi uzdignute gla-ve promatrala πto se zbiva.

5. Nesvjesna svoje okoline. Dok je bila izloæenavienju, ona nikad ne bi znala πto se zbiva oko nje.Njezino najdulje vienje trajalo je Ëetiri sata, dok sumnoga trajala samo nekoliko sekundi.

6. Krist je doπao u tijelu. Ona je Ëvrsto vjerovalau utjelovljenje naπega Gospodina i opπirno je pisala oSpasitelju i Njegovu dolasku u ljudskom tijelu. O knjizi»eænja vjekova ili Isusov æivot spisateljice Ellen G.White, jedan je knjiæniËar ameriËke Kongresne knjiænicepisao: “Meu viπe od deset tisuÊa knjiga napisanih oKristovom æivotu, knjiga »eænja vjekova dolazi na prvomjesto po duhovnoj pronicavosti i praktiËnoj primjeni.”ZahvaljujuÊi njezinoj knjizi Put Kristu stotine tisuÊa ljudinaπlo je put do Krista. Ova je knjiga do danas objav-ljena na viπe od stotinu i pedeset jezika. Samo na hr -

KAKO SU PROROCI PRORICALI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0665

Black


vatskom jeziku doæivjela je Ëak trideset i πest izdanja.Pisala je i o obrazovanju i odgoju, posebice u knjiziOdgoj, koja se smatra vodeÊom knjigom na tom podru-Ëju. Skoro trideset njezinih knjiga prevedeno je dosadna hrvatski jezik.

7. Zakon i svjedoËanstvo. Ellen G. White je vje-rovala u nadahnutost cijele Biblije bez iznimke. Svojespise nije smatrala dodatkom Bibliji, nego “manjim svje-tlom koje vodi veÊem”. Njezini su spisi zasiÊeni biblij-skim navodima. Nijedan njezin Ëlanak ne osporava Bi-bliju, veÊ svi ukazuju na njezinu vrijednost.

8. Ispunjena proroËanstva. Prije Graanskog ratau Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama ona je prorekla daÊe Sjever pobijediti. U vrijeme kad je spiritizam imaotek nekoliko tisuÊa pristaπa, ona je vidjela da Êe pre-plaviti svijet: danas ima oko dvjesto milijuna spiritista.Takoer je vidjela da Êe nakladniËka djelatnost Adven-tistiËke crkve obuhvatiti cijeli svijet. Prorekla je to uvrijeme kad je tiskan prvi traktat. Danas adventisti ima-ju 63 nakladniËke kuÊe u svijetu koje objavljuju Rado-snu vijest na 372 jezika. Adventisti izdaju viπe knjiga,Ëasopisa i druge literature nego ijedna druga crkva.

9. NaËin æivljenja. SvjedoËenje Ëlanova njezine obi-telji i svih onih koji su s njom dolazili u doticaj uvijekje bilo isto. »esto su je pozivali da dræi predavanja oumjerenosti i zdravom naËinu æivljenja. Jednom je go-vorila pred 22.000 ljudi. Vijest o njezinoj smrti objavilesu najtiraænije novine u Sjedinjenim AmeriËkim Dræa-vama na naslovnim stranicama: “Njezina smrt pred-stavlja odlazak joπ jednog iznimnog vjerskog voe. ...Njezinih skoro devedeset godina bilo je ispunjeno do-brim djelima, ljubaznim rijeËima i ozbiljnim molitvamaza sve ljude.”

Gospodin je rekao: “Pouzdajte se u Jahvu svoga Bo-ga, i odræat Êete se; pouzdajte se u njegove proroke ibudite sretni!” (2. Ljetopisa 20,20)

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0666

Black

• 67

O

10NeÊe se moÊi kupovati

ni prodavati

“Ona Ëini da svi — mali i veliki, bogati i siromaπni,slobodni i robovi — udare sebi æig na desnicu ili naËelo i da nitko ne moæe ni kupiti ni prodati ako nemaudaren æig: ime Zvijeri ili broj njezina imena. Ovdje tre-ba pronicavosti! Tko je prodoran, neka odgoneta zna-Ëenje broja Zvijeri. To je, uistinu, broj Ëovjeka; njegovje broj πesto πezdeset i πest.” (Otkrivenje 13,16-18)

Ovo neobiËno proroËanstvo govori o vremenu kojeprethodi drugom Isusovom dolasku. Danas se svijet na-lazi u povoljnijem poloæaju da se ostvari ovo proroËan-stvo nego ikad ranije. Uπli smo u razdoblje kreditnihkartica i kompjutorizacije bankovnih raËuna, i postojeuvjeti da se ovo proroËanstvo iz Otkrivenja ostvari pre-ko noÊi. Tekst kaæe da Êe doÊi vrijeme kad oni koji nebudu imali æig, broj imena Zvijeri, neÊe moÊi ni kupitini prodati.

Mnoge zemlje voljele bi stvoriti druπtvo bez gotovi-ne, Ëime bi se smanjio broj provala i pljaËki trgovina,banaka, dæeparenja, ucjena s otkupninama i drugi ob-lici novËanih pljaËki. Takvo bi druπtvo imalo mnoge

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0667

Black


prednosti, ali bilo bi i otvorenije za zloporabu opisanuu Otkrivenju.

U Bibliji nalazimo niz suprotnosti. Evo nekih: Jeru-zalem — Babilon, istina — zabluda, poniznost — lice-mjerje, aneli — zvijeri, peËat Boæji — æig Zvijeri. Re-cimo neπto o ovom posljednjem.

Boæji peËatBoæji peËat predstavlja suprotnost æigu Zvijeri. Up-

ravo Êe se zahvaljujuÊi Boæjem peËatu rijeπiti neki klju-Ëni zemaljski problemi. U Otkrivenju 7,1-3 Ëitamo daBoæji aneli zadræavaju vjetrove sukoba dok Boæji na-rod ne bude obiljeæen Boæjim peËatom na svojim Ëeli-ma. Da bismo to bolje razumjeli, moramo se vratiti uprethodno poglavlje Otkrivenja. Krist dolazi u slavi, silii veliËanstvu. Svi ljudi Êe biti svjedoci tog zavrπnog do-gaaja i mnogi Êe moliti kamenje da padne na njih isakrije ih od lica Janjeta. Spasit Êe se samo oni kojisu primili Boæji peËat.

Kad Êe se to dogoditi? U posljednje dane. Bog æelida se ljudi pripreme za susret s Njim. Ali zaπto Ëitamoda Êe Njegov narod biti obiljeæen peËatom na svojimËelima? PeËat je od pamtivijeka znak vlasniπtva i auto-riteta. PeËati su Ëuvali blaga, riznice, grobove, doku-mente i potvrde tijekom niza stoljeÊa.

Proroci su se sluæili naËinom izraæavanja bliskimnarodu te stoga ne zaËuuje slika o Bogu koji ima svojpeËat. “Pohrani ovo svjedoËanstvo, zapeËati ovu objavumeu uËenicima svojim.” (Izaija 8,16) “Obiljeæi Ëela svi-ju.” (Ezekiel 9,4)

U Novom zavjetu spominje se peËat Svetog Duha(2. KorinÊanima 1,22; Efeæanima 1,23). Na Kristu je po-Ëivao OËev peËat (Ivan 6,27).

PeËat u Otkrivenju predstavlja Boæje odobravanje iliblagoslov. Boæji peËat takoer predstavlja sliËnost Kri-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0668

Black

• 69

stovom karakteru, koju nalazimo meu 144.000 spaπe-nih iz Otkrivenja 7. i 14. poglavlja.

PeËat je vaæan iz tri razloga: na njemu se nalaziime autoriteta koji stoji iza peËata, titula ili naziv togautoriteta i podruËje kojim taj autoritet vlada.

SjeÊam se Prvog kongresa o vjerskoj slobodi u Am-sterdamu, na kom je proËitana poruka predsjednika je-dne afriËke dræave. Nalazila u omotnici zapeËaÊenojpredsjednikovim peËatom. PeËat je razlomljen pred svimzastupnicima kongresa, a na njemu se nalazilo pred-sjednikovo ime, njegova titula i naziv njegove zemlje.

U muzejima πirom svijeta moæemo vidjeti peËate ra-znih vladara i kraljeva. U Muzeju Pergamon u Berlinuizloæeni su peËati Nabukodonozora i drugih babilonskihvladara. U Britanskom muzeju u Londonu nalaze semnogi peËati engleskih kraljeva. Nijedan zakon nemavaænosti ako na njemu nema peËata.

©to je Boæji peËat? Svakako, povezan je s NjegovimZakonom. Obratimo zato pozornost na Deset zapovije-di. Jedina izmeu deset zapovijedi koja sadræi sva trielementa peËata jest Ëetvrta zapovijed. U njoj nalazi-mo: ime — Gospodin ili Jahve, titulu — Stvoritelj, ipodruËje — Nebo i zemlja i sve πto je u njima.

Jednom sam prigodom proËitao: “Usred svijeta na-lazi se Sveta zemlja. Usred Svete zemlje nalazi se Jeru-zalem. Usred Jeruzalema nalazilo se Svetiπte, a usredSvetiπta nalazio se KovËeg Saveza. Usred KovËega nala-zio se Boæji zakon, a usred Boæjeg zakona nalazi sezapovijed o svetkovanju sedmog dana — subote, a us-red subote je peËat æivoga Boga.”

Moæda Êete pitati: “Zaπto se peËat nalazi u zapovi-jedi o suboti?” Prvo, to je jedina zapovijed koja nas pod-sjeÊa na Boæju stvaralaËku moÊ. Drugo, ona je znak ot-kupljenog Boæjeg naroda svih vremena.

Da su svi ljudi ispravno svetkovali subotu, svi bipoznavali i oboæavali Jahvu, i to sve od stvaranja svijeta

NE∆E SE MO∆I KUPOVATI NI PRODAVATI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0669

Black


do danas te na Zemlji uopÊe ne bi bilo oboæavanja la-ænih bogova i idola.

Kad je Ëovjek zaboravio na dan koji mu je Bog od-redio za sjeÊanje, i kad je promijenio dan bogosluæja,Sotona se radovao. Uspio je Stvoritelju i Njegovim stvo-renjima zadati udarac. Prema Izlasku 31,12 subota jetrebala biti znak izmeu Boga i Njegovog naroda. Nokako se kraj svijeta pribliæava, subota Êe opet biti znak.Ona je znak milosra, Boæjeg milosra. NajveÊi dokazu prilog suboti jest πto ona, ako je pravilno shvaÊena,otkriva djelovanje Boæjeg milosra u æivotu pojedincakrπÊanina. U Ezekielu 20,12 subota je znak posveÊe-nja. A posveÊenje je djelo Boæje milosti.

Dakle, Bog nas zapeËaÊuje i posveÊuje (vidi: 2. Ko-rinÊanima 1,21.22). Bog æeli da Njegov narod u posljed-nje dane bude zapeËaÊen Njegovim peËatom. A NjegovpeËat, subota, ne moæe biti stavljen na desnu ruku,veÊ samo na Ëelo. Bog æeli da Ëovjek svjesno, cijelimsrcem, umom i duπom prihvati Njegovu milost.

Æig ZvijeriSuprotnost Boæjem peËatu jest æig Zvijeri koji moæe

biti utisnut na um, ali i na ruku. Mnogi, naime, iduza mnoπtvom i slijede Zvijer, iako nisu prihvatili sveπto ona Ëini.

Zvijer je progonila Boæji narod, promijenila Boæji za-kon i vladala 1260 godina. Ona je hulila na Boga. OnaÊe nastaviti svoju vladavinu dok Krist ne doe. Mnogiaspekti, koje nalazimo u 7. poglavlju Knjige prorokaDaniela, ponavljaju se i u Otkrivenju 13. poglavlju. Silakoja je promijenila Boæji zakon predstavlja crkvu kojaje napustila Boæja naËela. Njoj su pomagali rimski ca-revi. Ta promjena subote u prvi dan tjedna, nedjelju,naziva se æigom Zvijeri. “Nedjelja je znak naπe vlasti”,stoji u Ëasopisu jedne od tradicionalnih crkava. “Crkva

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0670

Black

• 71

je iznad Biblije i ovo prenoπenje svetkovanja subote nanedjelju dokaz je ove Ëinjenice.”

Tradicionalne crkve danas priznaju da za ovu pro-mjenu nema biblijskih dokaza i tvrde da je upravo pro-mjena svetkovanja subote u nedjelju dokaz njihove mo-Êi.

Biblija pokazuje da Êe svatko tko na kraju odbaciistinu o Boæjem danu odmora primiti æig Zvijeri. A toznaËi da na sebe uzima ime, odnosno broj Zvijeri. Ustarom Babilonu sveÊenici su na rukama nosili privje-ske ili amajlije s nizom brojeva koji bi zajedno saËinja-vali broj 666. Suvremeni Babilon takoer ima taj broj.Prisjetimo se samo da pojedina slova na latinskom, grË-kom i hebrejskom imaju svoju brojËanu vrijednost.

Boæji pozivBog æeli da Njegov narod bude obiljeæen Njegovim

peËatom na svojim Ëelima. Danas milijuni poπtuju Nje-govu RijeË. On joπ zadræava vjetrove sukoba i razaranja— da bi Njegov narod mogao biti zapeËaÊen. Bog ne pri-siljava ljude da postanu graani Njegovog kraljevstva,veÊ ih milostivo poziva da budu s Njim.

Prijatelju, pozivam vas da prihvatite plan koji Bogima za vas. Zaπto ne biste istupili i sluæili Mu cijelimsrcem kako to On zasluæuje? Zaπto Mu ne biste dopu-stili da vlada vaπim æivotom? Druga moguÊnost jest daprimite æig i budete zauvijek odvojeni od Boga.

BuduÊi da Bog dugo trpi i joπ uvijek nudi svojeËudesno spasenje, nema razloga da itko bude obiljeæenæigom i na kraju vjeËno odvojen od Boga. Dopustite Kri-stu da potpuno zavlada vaπim æivotom i primite peËatæivoga Boga!

NE∆E SE MO∆I KUPOVATI NI PRODAVATI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0671

Black


U

11Muzej ateizma

i proroËanstvo o riem konju

U Muzeju povijesti religije i ateizma u nekadaπnjemLenjingradu izloæene su naprave za muËenje i slike sma-knuÊa i nesnoπljivosti. Takav muzej osnovan je s ciljemda osudi krπÊanstvo. Iako je jasno da su mnoge kari-kature i umjetniËka djela izloæena samo s tom namje-rom, moramo priznati da mnogi predmeti, orua za mu-Ëenje i slike potjeËu iz vremena progonstva i djelova-nja inkvizicije. Na nesreÊu, u ime krπÊanstva su u Ëi-tavoj Europi — a i u drugim dijelovima svijeta — pro-gonjeni protivnici crkve kao i takozvani heretici.

U tom muzeju je velikim slovima ispisana optuæbaprotiv krπÊana: “BuduÊi da su krπÊani koristili ove na-prave za muËenje i pobili milijune nevinih, kako je mo-guÊe da takva vjera bude ispravna? KrπÊanstvo trebaizbjegavati po svaku cijenu i zamijeniti ga Ëistom ideo-logijom...”

Kako se mogla podiÊi takva optuæba protiv krπÊan-stva? I kako se ono moæe obraniti od nje? Bog je davnoprije ovih dogaaja otkrio smjer kojim Êe krπÊanskacrkva krenuti, kao i nasilje kojim Êe se posluæiti. Bog

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0672

Black

• 73

zna narav grijeha, Njemu je poznata bespomoÊnost lju-di u odnosu na sotonsku moÊ i On je znao da Êe Ëovjekbez ljubavi postati nesnoπljiv.

U 4. i 5. poglavlju Otkrivenja apostol Ivan prisu-stvuje najveÊem suenju koje Êe se ikad odræati. Naovom nebeskom sudu iznijeti su sluËajevi svih muπka-raca i æena kako bi im bilo sueno u skladu s Boæjomljubavlju i mudroπÊu. Ovo suenje spominje se vrlo Ëe-sto u Bibliji, a — po svemu sudeÊi — najjasnije je izni-jeto u dvjema velikim proroËkim knjigama, u Knjizi pro-roka Daniela i u Otkrivenju. “Sud sjede, knjige se otvo-riπe.” (Daniel 7,10) “I druga knjiga, ‘knjiga æivota’ bîotvorena. Tada su mrtvaci sueni prema onom πto jenapisano u knjigama, ‘po svojim djelima’.” (Otkrivenje20,12)

U prizoru suda na Nebu Ivan vidi knjigu koja jezapeËaÊena sa sedam peËata. Nitko je ne moæe otvoriti,osim Boæjeg Janjeta, Isusa Krista. Peto poglavlje dajeveliËanstveni opis Spasitelja: “Kadar si da uzmeπ knji-gu i da otvoriπ njezine peËate, jer si bio zaklan i svojomkrvi iskupio Bogu ljude od svakog plemena, jezika, pu-ka i naroda, i uËinio ih za naπega Boga kraljevstvomsveÊenikâ i oni Êe kraljevati na zemlji!” (Otkrivenje5,9.10)

Kakav smo veliËanstveni dar dobili u Isusu Kristu!Prorok Ivan zavrπava ovo poglavlje rijeËima koje je skla-datelj Händel upotrijebio u svom velikom oratoriju Me-sija: “Dostojno je Janje koje je zaklano da primi moÊ,bogatstvo, mudrost, snagu, Ëast, slavu i hvalu!” (Otkri-venje 5,12)

Sjednimo pored zapanjenog proroka Ivana i gledaj-mo kako Boæje Janje otvara svitak koji nitko nije mo-gao otvoriti. To je Boæji silan odgovor na optuæbe upu-Êene krπÊanskoj crkvi.

MUZEJ ATEIZMA I PRORO»ANSTVO O RI–EM...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0673

Black


Bijeli konj: Otkrivenje 6,2Kad je Janje otvorilo prvi peËat, pokazao se “bijel

konj, a onaj πto je jahao na njemu dræao je lûk. Bijaπemu dan vijenac te on, pobjednik, ode da i dalje pobje-uje”. Prvi peËat, kao i ostali koji slijede, predstavljapovijest crkve. BuduÊi da je to prvi peËat, jasno je daje rijeË o prvom razdoblju crkvene povijesti. Viktorin,koji je æivio u treÊem stoljeÊu poslije Krista, tumaËi na-vedeni redak ovako: “Dakle, bijeli je konj prikaz rijeËikoja se propovijeda, koju je Sveti Duh poslao na ovajsvijet.” Edward Gibbon u svojoj knjizi Slabljenje i pro-past Rimskoga Carstva kaæe: “KrπÊanstvo nije napredo-valo samo unutar granica Rimskog Carstva. Ova je reli-gija, samo stoljeÊe nakon smrti njezinog boæanskog os-nivaËa, doprla u svaki dio svijeta.” Apostol Pavao je re-kao: “Prije svega zahvaljujem Bogu svome po Isusu Kri-stu za sve vas πto se vjera vaπa hvali po svem svijetu.”(Rimljanima 1,8)

U prvom stoljeÊu krπÊanstvo se brzo πirilo zahva-ljujuÊi Boæjem blagoslovu i sili Svetog Duha. Prema da-naπnjim spoznajama, poruka o Kristu doprla je do Kinei Indije, sve do otokâ Indijskog oceana na istok, i doBritanije na zapad. Kao πto je Ivan vidio, Kristova cr -kva napredovala je iz pobjede u pobjedu.

Rian: Otkrivenje 6,4»esto su me ljudi pitali nije li rian, crveni konj,

slika komunizma. Moæemo jasno reÊi da nije. Konji injihove znaËajke odnose se na Boæju crkvu. ZnaËajnaje razlika izmeu ova dva konja. Crvena boja u Biblijisimbolizira grijeh i propadanje. Izmeu drugog i ËetvrtogstoljeÊa u crkvu su se uvukle zablude i ostale u njojviπe stoljeÊa. Pojavile su se svjetovne ambicije, supar -niπtvo i sukobi, πto je uzrokovalo neizbjeæni pad. Cr-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0674

Black

• 75

kva je krenula s revnoπÊu i nadahnuÊem, ali postupnosu istinu nadomjestile korupcija i zavist.

Vranac: Otkrivenje 6,5.6Postupni crkveni otpad u 2. i 3. stoljeÊu poslije Kri-

sta nastavljen je i u sljedeÊa dva stoljeÊa. U tom raz-doblju doπlo je do ujedinjenja politiËkih snaga sa sna-gama crkve, te je u odreenom smislu crkva potpalapod utjecaj dræave. Jedan pisac je to izrazio rijeËima:“Nije crkva nadvladala Rim, veÊ je Rim nadvladao cr -kvu.” Bez sile Svetoga Duha koji bi je ojaËao, u crkvisu se sve viπe isticali materijalizam, sjaj i pompa, apraznovjerje je postalo dio religije.

Crkva je u svoje bogosluæje unijela elemente praz-novjerja: relikvije i oprosnice. Ova uËenja nisu dio bib-lijskog nauka i pomoÊu njih je postavljen temelj otpa-du. Pod utjecajem pogana koji su oboæavali Sunce, ot-pad je dobio na snazi, πto je dovelo do stvaranja kom-promisa s ravnoduπnim krπÊanima u crkvi.

To πto je Ivan Ëuo glas: “Mjera pπenice za denar!Tri mjere jeËma za denar!” (Otkrivenje 6,6) pokazujeda Êe biti istinske gladi. Ovo je simbol crkve koja jeprolazila kroz teπko razdoblje duhovne gladi. I povje-sniËar Gibbon tvrdi: “Poganstvo je nestalo da bi se po-javilo u crkvi.” Bog je opisao ovo stanje prije njegovepojave. Vidio je da Êe se ljudi okrenuti protiv boæanskeljubavi i milosra. Ne zaboravimo da su ove zabludeproistekle iz crkve, a ne iz krπÊanstva.

Zelenko: Otkrivenje 6,8“I najedanput se pred mojim oËima pokaza konj ze-

lenko, a onomu πto je jahao na njemu bilo je ime Smrt,a pratio ga je podzemni svijet. Njima bijaπe dana vlastnad Ëetvrtinom zemlje, da ubijaju maËem, glau, kugom


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0675

Black


i zemaljskom zvjeradi.” Krist kao da nije mogao pro-drijeti kroz mrak u koji je svijet utonuo. Milijuni suizgubili æivot za Boæju rijeË. Progonstvo je trajalo tisu-Êu i dvjesto i πezdeset godina. Jedan povjesniËar go-vori o tom razdoblju: “Viπe je ljudi umrlo zbog netrpe-ljivosti Rima, nego iz bilo kojeg drugog razloga.”

Boæja crkva bila je izloæena progonstvu svake vr-ste. Ljudi koji nisu bili spremni na kompromis, i onikoji su se usudili usprotiviti tradicionalnoj crkvi, bilisu proganjani i ubijani. To se dogaalo, recimo sa æa-ljenjem, u ime krπÊanstva. Ali to nije bilo krπÊanstvo!U srednjevjekovnom licemjerju i mrænji Kristovo se imenije moglo proslaviti. Na sreÊu, Bog je objavio da ÊedoÊi do promjene stanja, i to se dogodilo u vrijeme pe-toga peËata.

Peti peËat: Otkrivenje 6,9-11Za prikaz reformacije nema prikladnije slike. Kroz

mrak srednjega vijeka poËelo je sjati boæansko svjetlo.Æea za znanjem i obrazovanjem dovela je ljude Sve-tom pismu i oni su bili spremni zauzeti stav: “Biblija isamo Biblija!” Kad su prouËavali Sveto pismo prihva-ÊajuÊi njegov nauk, muπkarci i æene su se suoËili svelikim istinama sadræanim u RijeËi.

Jedna od najznaËajnijih istina, skoro zaboravljenatijekom srednjega vijeka, bila je istina o opravdanju vje-rom. KrπÊani su iznova otkrili da ni na koji naËin nemogu zasluæiti spasenje — ono je dar od Boga. Pokora,odlaæenje u crkvu, paljenje svijeÊa, molitve za mrtve idruga djela ne mogu osigurati spasenje. Jedino sred-stvo spasenja je vjera u raspetog Isusa. ©toviπe, Kri-stova pravednost je jedina pravednost koja moæe zado-voljiti zahtjeve Boæjeg zakona.

Reformacija je donijela val nade i sigurnost svimakoji su prihvatili Bibliju i samo Bibliju. Reformatori su

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0676

Black

• 77

ovu vijest jasno propovijedali. KomentirajuÊi tekst: “Opa-zih pod ærtvenikom duπe zaklanih zbog rijeËi Boæje izbog svjedoËanstva koje su dræali”, prezbiterijanski bo-goslov Albert Barnes piπe: “Ne smijemo misliti da se todoslovno ispunilo i da je Ivan stvarno vidio duπe mu-Ëenika pod oltarom, jer je cijelo vienje simboliËko.” Miu ovom prizoru vidimo predstavnike ËovjeËanstva kojivape Bogu za osvetom i opravdanjem Istine, za osvetomzbog prolivene krvi i za jasno shvaÊanje Boæjeg karak-tera i Njegove Istine.

Pjesnik John Milton izrazio je u jednom svojem so-netu gnuπanje nad zloËinima poËinjenim Boæjem naro-du, posebno onima nad valdenzima u Pijemontu, u sje-vernoj Italiji. Evo jedne kitice toga soneta:

“Osveti, o Gospodine, svoje pobijene svece, Ëije kostirazbacane leæe u hladnim alpskim planinama;i one koji su odræali Tvoju istinu tako Ëistomdok su naπi praoci oboæavali kamenje i πtape;ne zaboravi, u svoju knjigu zapiπi njihove uzdahe...”

©esti peËat: Otkrivenje 6,12-17Bog se sluæi prirodnim pojavama da probudi svijet

jer se pribliæava kraj i dolazak posljednjih dana povijestiZemlje. NesreÊe, kao πto su lisabonski potres 1. stu-denoga 1755., mraËni dan 19. svibnja 1780. i padanjemeteora 13. studenoga 1833., ukazale su ËovjeËanstvuna Stvoriteljevu silu. Ovi su dogaaji bili proreËeni okodva tisuÊljeÊa ranije. Jasno je da su oni samo najavajoπ veÊih neobjaπnjivih prirodnih pojava koje Êe se zbi-ti u dane Boæjega gnjeva i Kristovog povratka.

Kako se pribliæavaju dogaaji posljednjih dana iKristov povratak kad Êe ljudi vikati kamenju i goramada ih sakriju od lica Krista kojemu su se rugali i koje-ga su odbacili, postavlja se pitanje: “Tko moæe opstati?”


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0677

Black


Sedmi peËat: Otkrivenje 7. poglavlje i 8,1U odgovoru je reËeno da postoji veliko mnoπtvo ko-

je nitko ne moæe izbrojiti koje, zajedno sa 144.000 spa-πenih, stoji pred Boæjim prijestoljem. Da, postoji nebro-jeno mnoπtvo koje moæe opstati jer je prihvatilo IsusaKrista kao svog osobnog Spasitelja. Ono je spremno zaKristov dolazak jer je prihvatilo Njegovu pravednost,umjesto da se osloni na svoju vlastitu. Osmo poglavljeprikazuje Kristov dolazak. Krist dovodi sa sobom cijeloNebo da svjedoËi Njegovom susretu sa svojom ZaruË-nicom — Crkvom.

Bez obzira πto ljudi poduzimali protiv Boga, sva-kome se upuÊuje pitanje: “Tko Êe opstati kad Krist do-e?”

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0678

Black

• 79

S

12»ovjek roen Ëetiri puta

Skupina botaniËara cijelog je dana tragala za rijet-kim cvijetom. Na kraju je netko povikao: “Evo ga!” Malopodalje na uskoj litici, u jednom udubljenju, nalaziose dragocjeni cvijet. Ali nisu ga mogli dosegnuti. U bli-zini se nalazio djeËak koji je sluπao kako ljudi predla-æu razne naËine da dou do cvijeta. Na kraju je netkopogledao djeËaka i rekao: “Hej, djeËaËe, ako te poveæe-mo uæetom i spustimo do cvijeta, bi li nam ga mogaoubrati?” “Samo trenutak”, rekao je djeËak i nestao uπumi. Uskoro se pojavio dræeÊi za ruku snaænog Ëovje-ka. “Ovo je moj tata. Sada me moæete spustiti do cvije-ta. Ne bojim se kad znam da Êe on dræati uæe.”

DjeËak je prije svega mislio na svoju sigurnost. Udanaπnjem svijetu poznati su izrazi kao “socijalna si-gurnost”, “financijska sigurnost”, “sigurnost na radu”.Meutim, smatram da je najveÊa sigurnost koju Ëovjekmoæe imati — sigurnost u Kristu. Time ne mislim napridruæivanje nekoj crkvi, iako i to moæe biti pokazateljpostajanja krπÊaninom. Biti krπÊanin u svojemu biÊutoliko je vaæno za naπu sigurnost da mnogi danas toiskreno æele.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0679

Black


Problem s kojim se milijuni danas suoËavaju jestËinjenica da je Ëovjek zaboravio da se mora razvijatina Ëetiri podruËja: na tjelesnom, umnom, druπtvenomi duhovonom. Prva tri podruËja uglavnom privlaËe ka-kvu-takvu pozornost, ali Ëetvrto obiËno ostaje zanema-reno.

Prva tri podruËja — tjelesno, umno i druπtveno —obiËno budu zadovoljena roenjem. »ovjek je tjelesno,umno i druπtveno biÊe. Ali samim roenjem javljaju sei problemi. Biblijski pjesnik David rekao je: “Evo, gre-πan sam veÊ roen, u grijehu me zaËe majka moja.”(Psalam 51,7) Problem je u tome πto smo svi roeni ugrijehu i, na nesreÊu, tu ne moæemo uËiniti niπta. Adamje sagrijeπio i svom potomstvu ostavio u naslijee pri-rodnu sklonost ka grijehu. Prorok je napisao: “Podmuk-lije od svega je srce. Jedva popravljivo, tko da ga pro-nikne?” (Jeremija 17,9) Pavao je ovaj problem opisaorijeËima: “Ja, naime, znam da nikakvo dobro ne stanujeu meni, to jest u mom tijelu. Zaista, htjeti dobro jestu mojoj moÊi, ali nije uËiniti ga.” (Rimljanima 7,18)

Prvim roenjem dobili smo æivot, ali je to greπanæivot. “Jer su svi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave.” (Rim-ljanima 3,23) Svi nastavljaju grijeπiti i ostaju bespo-moÊni u tom stanju sve dok se neπto ne dogodi. U tomprirodnom stanju Ëovjek se oslanja na tjelesne, umne idruπtvene snage kako bi rijeπio svoj problem. I filozofKarl Marx je poËinio tu pogreπku. Njegovi ideali su va-ljani, na teorijski naËin pruæaju odgovor na ljudske ne-volje; meutim, ni on ni njemu sliËni nisu uzeli u ob-zir vaænu Ëinjenicu — Ëovjekovu greπnu narav.

Bog se ne suoËava s problemom na isti naËin kaoËovjek. On vidi da je Ëovjek oblikovan u bezakonju ida je njegovo srce ispunjeno zlom. Zato namjerava iz-vrπiti promjenu u Ëovjeku. Evo kako je to reËeno u Po-slanici Rimljanima: “Jer ako po tijelu æivite, umrijet Êe-te. Naprotiv, ako Duhom usmrÊujete tjelesna djela, æivjet

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0680

Black

• 81

Êete. Svi su oni koje vodi Boæji Duh sinovi Boæji.” (Rim-ljanima 8,13.14) Ukoliko Ëovjek ne vodi raËuna o du-hovnoj strani, njegova ga tjelesna narav vodi u smrt;ali Boæji Duh donosi æivot. Kad Bog uzima u ruke ne-Ëiji æivot, On izvodi mnoge Ëudesne promjene.

Bog uzima πaku pijeska i stavlja ga u srce zemlji.Toplina i tlak u njedrima zemlje pridonose da se pije-sak pretvara u opal. Bog uzima glinu i na isti naËinproizvodi ametist. Iz ugljika stvara dijamant. Bog uzi-ma u ruke ljudski æivot i svojom ljubavlju, uz njegovpristanak, pretvara ga u krπÊanina. To je novoroenje.

Isus je rekao Nikodemu, æidovskom knezu, uËiteljui Ëlanu najviπeg æidovskog upravnog tijela Sanhedrina:“Zaista, zaista, kaæem ti: tko se ne rodi od vode i DuhaSvetoga, taj ne moæe uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Ivan3,5) U ovome Ëovjek najËeπÊe grijeπi. On ne uzima uobzir svoju bespomoÊnost. Samo Êe novoroenje BoæjimDuhom uravnoteæiti Ëovjekov æivot i pomoÊi mu da ste-kne pravo na vjeËni æivot. Roenje od Duha omoguÊujeËovjeku da postane Boæje dijete. “A svima koji ga pri-miπe dade vlast da postanu djeca Boæja.” (Ivan 1,12) Uovome je velika prednost roenja Boæjim Duhom. I Sa-lomon je to shvatio: “Misli na nj na svim svojim puto-vima, i on Êe ispraviti tvoje staze.” (Izreke 3,6)

»ovjek priznaje Boga kad se pokaje za svoje grijehei kad ih ispovijedi Bogu. On postaje ponizan i potpunose mijenja zahvaljujuÊi volji i sili Boæjeg Duha. Roditise od Duha znaËi roditi se po drugi put. »ovjek se samne moæe promijeniti, ali Duh dovodi do promjene.

TreÊe roenje spominje se u Evanelju po Ivanu3,5: “Tko se ne rodi od vode...” Ovdje je rijeË o krπte-nju, koje je vanjski simbol promjene izvrπene u Ëovje-ku posredstvom Svetog Duha. Krist nam je pokazao pri-mjer svojim krπtenjem. Petar je na dan Pedesetnice upu-tio poziv: “Obratite se... Neka se svaki od vas krsti uime Isusa Krista za oproπtenje grijeha.” (Djela 2,38) Pa-

»OVJEK RO–EN »ETIRI PUTA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0681

Black


vao se sjeÊa kako ga je Gospodin preko svojega slugeAnanije pozvao na obraÊenje rijeËima: “A sada na πtojoπ Ëekaπ? Ustani, primi krπtenje i oËisti se od svojihgrijeha zazivljuÊi njegovo ime!” (Djela 22,16)

Boæji Duh nas osvjedoËava, i potom se krπtavamoizraæavajuÊi javno vjeru da Êe nas Krist voditi u naπemæivotu. Isus je rekao: “Tko bude vjerovao i pokrstio se,spasit Êe se!” (Marko 16,16) Ovaj korak pruæa nam si-gurnost jer znamo da smo izvrπili volju svojega Stvo-ritelja. Navedimo neke znaËajne Ëinjenice o krπtenju.

Obred krπtenja jedan je od stupova krπÊanstva nakojemu je Krist ispisao ime Oca, Sina i Svetoga Duha.Krist je zapovjedio uËenicima: “Zato idite i uËinite svenarode uËenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina iDuha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vam zapo-vjedio.” (Matej 28,19.20) U ovim rijeËima Krist izriËitozapovijeda da ljude prvo treba pouËiti, zatim krstiti, inakon toga nastaviti pouËavati. Prije nego πto netko mo-æe biti krπten, mora vjerovati u Krista. Krist je istaknuovaænost ovog koraka time πto se i sâm krstio i takopostao primjer svima koji Ga æele slijediti. Krstio se “dasve ispunimo πto je u skladu s voljom Boæjom”. (Matej3,15) Krπtenje je Ëin po Boæjoj volji.

»esto se postavlja pitanje: “Kada treba uËiniti ovajkorak?” Odgovor nalazimo spomenut u Kristovom evan-eoskom nalogu: “Zato idite i uËinite sve narode uËe-nicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Sve-toga!” (Matej 28,19) Kad je netko pouËen i kad vjeruje,treba biti krπten. To, dakle, znaËi da Ëovjek mora uz-rasti dotle da moæe razlikovati dobro od zla. Treba bitiosvjedoËen o svojim grijesima i kajati se za zlo koje jeuËinio. Kad upozna istinu, tome slijedi krπtenje.

DojenËad nije odgovorna, niti je sagrijeπila. Krπte-nje je javno odricanje od greπnih putova ovoga svijeta,a na to se dojenËe ne moæe odluËiti. Apostol Jakov ka-æe: “Tko dakle moæe dobro Ëiniti, a ne Ëini, poËinja gri-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0682

Black

• 83

jeh.” (Jakov 4,17) DojenËe nije greπnik jer ne moæe pra-viti razliku izmeu dobra i zla. Iako su sva djeca roenau grijehu, ona nisu kriva za grijeh dok ga ne poËine.Biblija nagovjeπta da Êe Bog malu djecu, koja umruprije nego πto postanu svjesna svojih postupaka, prili-kom uskrsnuÊa vratiti roditeljima (Psalam 87,6; Matej19,14; 18,1-6), i stoga roditelji trebaju biti vjerni Bogukako bi ponovno susreli svoju djecu.

Mnoge crkve krπtavaju malu djecu. Kako je doπlodo toga? Poznati struËnjak tradicionalne engleske cr -kve, dr. Dean Stanley, istiËe da u treÊem stoljeÊu po-slije Krista joπ ne nalazimo ni jedan sluËaj krπtavanjamalog djeteta. On nastavlja: “U prvih trinaest stoljeÊaskoro opÊi naËin krπtavanja bio je onaj o kojemu Ëita-mo u Novom zavjetu, gdje se rabi grËka rijeË ‘baptizo’koja znaËi ‘uroniti u vodu’ ... »in uronjavanja, koji jeposebno odgovarao juænim i istoËnim podruËjima ... nijebaπ odgovarao podneblju zemalja na sjeveru i zapadu.”I zato πto nije odgovarao podneblju, Ëin krπtenja se ni-je obavljao onako kako je to Krist odredio.

Prvi sluËaj krπtavanja djeteta zabiljeæen je 379. go-dine, kad je imperator Valens shvatio da mu se sinnalazi na samrti. Otac se zakleo da mu sin neÊe pro-pustiti Nebo zato πto nije krπten, pa je natjerao nekogbiskupa da obavi obred. Nakon ovog bilo je i drugihpovremenih sluËajeva krπtavanja male djece.

Biblija nauËava da malu djecu treba posvetiti Bogu.(Luka 2,22-24) U veÊini vjerskih zajednica koje krπta-vaju samo odrasle, vrπi se posveÊivanje ili blagoslivlja-nje djeteta. AdventistiËka crkva slijedi ovaj obiËaj zatoπto svoja vjerovanja i postupke temelji na Bibliji.

Apostol Pavao kaæe da postoji “jedan Gospodin, je-dna vjera i jedno krπtenje”. (Efeæanima 4,5) GrËka rijeËkoju prevodimo rijeËju “krπtenje” znaËi “uronjavanje”,“potapanje”. Neki rjeËnici “krπtenje” opisuju kao “πkrop-ljenje”, ali tek kao obiËaj, jer grËka rijeË “baptizo” ne-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0683

Black


ma niπta zajedniËko sa πkropljenjem. RijeË “baptizo”rabila se za opis bojenja platna. Da bi se platno obojilo,moralo se potpuno potopiti u posudu s bojom. U du-hovnom smislu krπtenje znaËi “potapanje starog æivota”.

Biblijski izraz za krπtenje dokazuje da je naËin nakoji se ono provodilo bilo uronjavanje. Ivan Krstitelj je“bivao i krπtavao u Enonu, blizu Salima, jer ondje bijaπemnogo vode”. (Ivan 3,23) Da se tu radilo o πkropljenjuili izlijevanju, Ivanu Krstitelju ne bi trebalo mjesto smnogo vode. Opis krπtenja etiopskog dvoranina potvr -uje da “Filip i dvoranin sioπe u vodu, te ga Filip kr -sti.” A potom “izioπe iz vode”. (Djela 8,38.39) Ovdjenipoπto nije rijeË o pukom polijevanju ili πkropljenju.

Slikovitost koju koristi apostol Pavao moguÊe je ra-zumjeti prihvaÊajuÊi jedino uronjavanje kao naËin krπ-tenja. GovoreÊi o znaËenju krπtenja, Pavao naznaËavatroje: 1. Krist je umro zbog grijeha, a krπÊanin moraumrijeti grijehu. 2. Nakon smrti Krist je pokopan, takose i krπÊanin treba krπtenjem pogrepsti s Njime u vo-deni grob. 3. Kao πto je Krist ustao iz groba, i krπÊaninustaje u novi duhovni æivot. (Rimljanima 6,3-5)

Zapravo, slika ukopa i uskrsnuÊa ne moæe znaËitiniπta — ako ne podrazumijeva uronjavanje. Brojne krs-tionice u ranokrπÊanskim crkvama dokazuju da se ukrπÊanstvu krπtenje stoljeÊima obavljalo na biblijski na-Ëin.

Jean Calvin u Temeljima krπÊanske vjere (IV,15. str.524) ponavlja: “RijeË ‘baptizo’ znaËi ‘uroniti’, i to je bionaËin krπtavanja u prvoj crkvi.” Luther izraæava sliËnemisli, a John Wesley govori o tome kako neki smatrajupunovrijednim jedino krπtenje Duhom; ali Sveti Duh sepojavio prigodom uronjavanja. (Ivan 3,32-34)

Na krπtenje trebamo gledati i kao na spomen Kri-stova ukopa i uskrsnuÊa. Mnogi tvrde da je nedjeljaspomen na uskrsnuÊe. Ne dan, veÊ doæivljaj treba bitispomen. “S Kristom sam razapet na kriæ.” (GalaÊanima

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0684

Black

• 85

2,19) “Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krπte-nju...” (Rimljanima 6,4) “S njim ste i uskrsnuli vje-rom...” (Koloπanima 2,12) Za istinskog vjernika vaænoje da bude krπten uronjavanjem.

Krπtenjem postajemo Ëlanovi velike Boæje crkve. Ato je za sve nas dragocjena prednost. Pavao naglaπava:“Krπteni jednim Duhom u jedno tijelo.” (1. KorinÊanima12,13) Tijelo je Crkva. Krπtenjem se pridruæujemo Bo-æjoj velikoj Crkvi koja vrπi Njegove Zapovijedi. Ako ne-tko prekrπi obeÊanje koje je dao Kristu i nastavi iÊisvojim putom, treba biti ponovno krπten. Nanovo se kr-πtavaju i neki koji su uznapredovali u svjetlosti i ra-zumijevanju Boæje rijeËi. (Djela 19,1-5)

KrπÊanin je Ëovjek koji se rodio Ëetiri puta! Prvi putga je rodila njegova majka. Drugi put je roen Duhom.Istodobno se zbiva i njegovo treÊe roenje — krπtenjevodom.

»etvrto roenje najbolje opisuje apostol Petar: “Jerste ponovno roeni, ne iz raspadljiva, nego iz neras-padljiva sjemena: rijeËju æivoga i vjeËnog Boga. Svakije, naime, Ëovjek kao trava, sva njegova slava kao cvi-jet od trave: trava se osuπi i cvijet joj otpadne, a rijeËGospodnja zauvijek ostaje!” (1. Petrova 1,23.24) »etvrtoroenje rezultat je prouËavanja Svetoga pisma. Istina oËovjekovom duhovnom æivotu nalazi se u Boæjoj rijeËi.Kad razumijemo tu RijeË i kad je podijelimo s drugi-ma, mi osjeÊamo sreÊu i zadovoljstvo.

Tijekom prouËavanja RijeËi, Sveti Duh nam ukazujena podruËja koja zahtijevaju naπu paænju. SlijedeÊi Bo-æje vodstvo dok nas upuÊuje Njegova RijeË, mi slijedi-mo Boæju istinu. Isus je rekao da se Ëistimo RijeËjukoju je On izgovorio. David kaæe: “Tvoja rijeË nozi jemojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi.” (Psalam 119,105)

Boæja rijeË daje pravu sigurnost, jer je ona izvorspoznaje o Boæjim putovima. U njoj se nalazi Boæja is-tina koja vodi u vjeËni æivot. KrπÊanin Êe nastojati pro-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0685

Black


uËavati Boæju rijeË πto je viπe moguÊe, da bi spoznaoBoæju volju za svoj æivot.

Dakle, krπÊanin se raa Ëetiri puta: od majke, Du-hom, vodom i Boæjom rijeËju.

Prijatelju, slijedite Boæju rijeË i budite roeni Du-hom, vodom i RijeËju.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0686

Black

• 87

E

13Povratak proroka Ilije

“Evo, poslat Êu vam proroka Iliju prije nego doeDan Jahvin, dan velik i straπan. On Êe obratiti srceotaca k sinovima, a srce sinova k ocima, da ne doemi ne udarim prokletstvom zemlju.” (Malahija 4,5.6)

Ovo je dramatiËno proroËanstvo o povratku proro-ka Ilije prije Kristovog dolaska. Ilija je bio zanimljivabiblijska liËnost; æivio je oko devet stoljeÊa prije Krista.Njegova neobiËna pojava — odijevao se u odjeÊu od ko-strijeti — predstavljala je oπtru suprotnost odjeÊi kra-lja Ahaba, Ëija se zla vladavina pribliæavala kraju. Pre-ma Svetom pismu, on je bio gori od svih izraelskih vla-dara zajedno. Tomu je umnogome doprinijela njegovanezakonita æenidba s kÊerkom Etbaala, sidonskoga kra-lja.

Izebela, nova izraelska kraljica, postala je poznatapo svojoj okrutnosti prema Boæjem narodu i njegovimprorocima. Ona je pridonijela slabljenju izraelskog mo-rala. Iz svoje domovine donijela je obiËaj oboæavanjaSunca i sve prateÊe oblike bogoπtovlja i idolatrije kojisu uveÊali opÊi otpad Izraela. Pravi pojam o Bogu jeskoro potpuno nestao.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0687

Black


Bog je pozvao Iliju da objavi vijest o nesreÊi. “Æivogami Jahve, Boga Izraelova, komu sluæim, neÊe ovih go-dina biti ni rose ni kiπe, osim na moju zapovijed.” (1.o Kraljevima 17,1)

Ilija nije znao iskrivljavati istinu te je ovu vijest ob-javio u velikoj sili i vjeri. Ovo proroËanstvo o tri i polgodine gladi objavljeno je u vrijeme kad su njive bilezelene, a rijeke prepune vode. Sunce koje je narod obo-æavao nesmiljeno Êe ih paliti dok cijela zemlja ne upa-dne u nevolju.

Kad je doπla suπa, Izebela je pobila Boæje proroke.Meutim, jedan od Boæjih slugu, Obadija, sakrio je sto-tinu proroka u jednu πpilju i davao im kruha i vode.Kakva suprotnost izmeu ovih ljudi i proroka koji sujeli za Izebelinim stolom! Njih je uzdræavala dræava. Onisu uËili i propovijedali zbog novca i popularnosti.

Nakon tri i pol godine suπe i gladi, Ilija — koji sedotad krio na podruËju Libanona — ponovno se poja-vio i zatraæio da se sav Izrael okupi, zajedno s Baalo-vim prorocima, na gori Karmelu. “Ilija pristupi svemunarodu i reËe: ‘Dokle Êete hramati na obje strane? Akoje Jahve Bog, slijedite ga; ako je Baal, slijedite njega.’”(1. o Kraljevima 18,21)

Pravi se Bog trebao pokazati preko ærtve paljenice.On je trebao poslati vatru i spaliti junca koji se nala-zio na oltaru. Baalovi su proroci pripremili junca zaBaala, ali nakon molitava koje su upuÊivali cijelo pri-jepodne, morali su priznati da njihov bog ne odgovarana njihove molbe za vatru.

Zatim je Ilija pripravio svoju ærtvu. U jednostavnojmolitvi, koja se razlikovala od grozniËavih postupakaBaalovih proroka, Ilija je pozvao Jahvu da pokaæe na-rodu kako je On jedini Bog. Ilija je molio za vatru sneba, kako bi se srce naroda okrenulo Bogu. U tomtrenutku oganj je siπao s neba i spalio ne samo ærtvuprinesenu Gospodinu, nego i kamenje i svu vodu kojom

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0688

Black

• 89

je Ilija natopio ærtvu i oltar. Ovo je bio sudbonosni tre-nutak u æivotu tisuÊa okupljenih ljudi. Oni su sprem-no odluËili da Êe sluæiti Bogu koji je na tako dramati-Ëan naËin odgovorio na molitvu. Pobili su Baalove pro-roke zbog njihove pokvarenosti i nemorala. Suπa je pre-stala kad je Bog pokazao svoju moÊ nad prirodom. P-gibijom laænih proroka zavrπila je vladavina Baalovogbogoπtovlja. Izebela se razljutila zbog pogubljenja Baa-lovih proroka pa je zaprijetila da Êe ubiti Iliju. Ilija seuplaπio i pobjegao u pustinju. Iako je time pokazao ne-dostatak vjere, Bog ga je zaπtitio i aneli su mu donosilihranu. Nedugo poslije ovoga i Izebela i Ahab izgubilisu æivot. Njihova vladavina nije sluæila na Ëast Izraelu.

Vrhunac svojega æivota Ilija je doæivio kad je bioprenesen na Nebo a da nije vidio smrti. Bog ga je bla-goslovio do te mjere da nije morao umrijeti. Samo jejoπ Henok imao ovakvu prednost. Ilija je bio veliki pro-rok. Njegova poruka, snaga i naËin na koji se Bog obja-vio preko njega primjer su onoga πto Êe se dogoditi ubuduÊnosti. Prorok Malahija najavljuje povratak proro-ka Ilije uoËi drugog Kristovog dolaska.

U Evanelju po Luki 1,17 Ëitamo da se Ilija vratios vijeπÊu i silom u kojoj je Ivan Krstitelj najavljivao Isu-sov dolazak na Zemlju. Ilija se nije pojavio osobno, negoje njegova vijest trebala obratiti srca oËeva k djeci isrca djece k roditeljima. Bila je to dakle vijest od Bogaispunjena silom. Ivan je bio prorok koji je djelovao pri-je prvog Kristovog dolaska. Ista takva vijest, koja Êevratiti srca ljudi Kristu i odvojiti ih od oboæavanja Sun-ca, od vjerskih predaja i svjetovnih besmislica, objav-ljivat Êe se uoËi Kristovog povratka na Zemlju. Ivan Kr -stitelj je bio sliËan Iliji, i na isti Êe naËin prije drugogKristovog dolaska prorok Ilija ponovno doÊi, ne u oso-bi, nego u svojoj vijesti.

U razdoblju Evanelja postoji vrlo velika sliËnostsa zbivanjima iz Ilijinog vremena. U Otkrivenju 2,20

POVRATAK PROROKA ILIJE

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0689

Black


nalazimo proroËanstvo o Boæjoj crkvi, predstavljenoj cr-kvom u Tijatiri, koja Êe se okrenuti Izebeli kao izvorunadahnuÊa. Kao πto je ona u Izrael uvela oboæavanjeSunca, tako Êe oboæavanje Sunca iskvariti prvu krπ-Êansku crkvu. Dræava je poËela plaÊati crkvu; tako sui Baalovi proroci dobivali plaÊu iz dræavne blagajne —jeli su za Izebelinim stolom. Kako se πirilo izvrtanjeistine, tako su mnogi obiËaji iz poganstva uπli u crkvu.»ak su i hostije dobile okrugli oblik, prikazujuÊi Sun-ce.

Iza oltara u crkvama stavljao se veliki SunËev krug.Toliko toga bilo je uvedeno u bogosluæje, da se napre-dovanje Kristovog Evanelja zaustavilo. Ilija se pojavios opomenama preko ljudi kakvi su bili Pavao, Ivan idrugi apostoli, zatim ljudi kao πto je bio Ignacije Anti-ohijski i drugi sve do albigenza i kasnije valdenza.

Duhovna suπa vladala je pune tri i pol godine, od-nosno 1260 dana, to jest godina. U tom razdoblju Bo-æja djeca su proganjana i mnogi su izgubili æivot. Pro-gonili su ih po planinama i peÊinama. Viπe od sto mi-lijuna ljudi izgubilo je æivot zbog svoje vjere; ali su semnogi spasili za vjeËni æivot.

Nakon ove vladavine terora, Boæja prava Crkva —Ilijina vijest — iziπla je iz pustinje. Ova je vijest upozo-ravala na poganstvo i na svaki oblik oboæavanja Sun-ca koji se tijekom niza godina uvukao u crkvu. Krπ-Êanska crkva je godinama prihvaÊala dan Sunca, ne-djelju, kao dan bogosluæja. Ljudi nisu shvaÊali da ne-djelja nije Boæja subota i da je mnogo toga πto se do-gaa na bogosluæju neπto sasvim drugo od onoga πtoje Bog odredio za Ëovjeka.

Otvoreno Ilijino svjedoËanstvo vidljivo je u vijesti-ma trojice anela iz Otkrivenja 14. poglavlja. Ova vijestvraÊa srca ljudi Kristu i Njegovoj spasonosnoj milosti,i poziva ljude da izau iz duhovnog Babilona da bi slu-æili Kristu, æivome Bogu, i poπtovali Njegove Zapovijedi.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0690

Black

• 91

Kao πto se Izebela okomila na Iliju i traæila da ga ubije,tako i Zmaj, “obuzet gnjevom protiv Æene [crkve], Zmajode da vodi rat protiv... onih koji vrπe Boæje zapovijedii Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo”. (Otkrivenje 12,17)

Pred pravim Boæjim narodom stoje kuπnje, a velikiispit u buduÊnosti odnosit Êe se na svetkovanje subo-te. Meutim, na kraju Êe doÊi slavni trenutak preobra-æenja Boæjeg naroda, onakav kakvog je doæivio Ilija uproπlosti.

Budimo spremni prihvatiti poruku koja dolazi u silii duhu Ilijinom, koja odvraÊa ljude od svakog laænogbogoπtovlja i usmjerava ih pravom oboæavanju Boga!

POVRATAK PROROKA ILIJE

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0691

Black


B

14Velika bitka za istinu

Bog je unaprijed vidio da Êe se ljudi promijeniti.Unaprijed je vidio da Êe se πiriti pokvarenost i iskriv-ljavati istina, ako ljudi svoju vjeru i æivot ne budu gra-dili na Boæjoj rijeËi, nego na predaji i obiËajima. Ovuje buduÊnost Bog otkrio preko svojih slugu proroka.Isus je podsjetio svoje uËenike da prouËavaju Knjiguproroka Daniela. ProuËimo i mi jedno znaËajno proro-Ëanstvo iz sedmog poglavlja. ProroËanstva su Ëesto skri-vala istinu od njezinih neprijatelja, dok su je istodob-no otkrivala Boæjem narodu. Danielu je bilo reËeno:“Bezboænici se neÊe urazumjeti, a umnici Êe razumje-ti.” (Daniel 12,10)

U Danielu 7,2.3 susreÊemo se s tri elementa: vjetar,more i nemani. Vjetar je simbol sukoba i nemira (Jere-mija 49,36.37). More — veliko more — predstavlja Sre-dozemno more, a more i vode simboliziraju ljude i na-rode koji æive u tom podruËju (Otkrivenje 17,15). Ne-mani, prema Danielu 7,23, predstavljaju kraljeve i kra-ljevstva. Ako se posluæimo biblijskim objavama koje pro-roËanstvo objaπnjavaju, lako ga je odgonetnuti.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0692

Black

• 93

Lavlje carstvo: Daniel 7,4. To je bio Babilon, prvocarstvo u Danielovo doba. Babilonsko carstvo prikaza-no je u 2. poglavlju iste knjige joπ jednim simbolom —zlatnom glavom. Kao πto je u drugom poglavlju Knjigeproroka Daniela glava prikazivala babilonsko carstvo,tako u ovom poglavlju prva neman predstavlja isto kra-ljevstvo. U babilonskoj umjetnosti Ëest je motiv lava skrilima orla, kralja ptica. Lav predoËuje snagu, a krilana lavu predoËuju brzinu. Meutim, krila su lavu bilaiπËupana, πto prikazuje Babilon nakon Nabukodonozo-rove smrti. A onda proroËanstvo otkriva pojavu novogcarstva.

Medvjee carstvo: Daniel 7,5. Okrutni medvjedpredstavlja ujedinjeno carstvo Medijaca i Perzijanaca ko-ji su u ratovima pobijedili Lidijce u Turskoj, EgipÊanei Babilonce. Medvjed je u raljama imao tri rebra, πtopredstavlja tri osvojene zemlje. Biblija kaæe da je “po-æderao” mnogo mesa. Ovo carstvo pruæalo se viπe od5.200 kilometara u smjeru istok—zapad i 2.400 kilome-tara u smjeru sjever—jug.

Neman sliËna leopardu: Daniel 7,6. Kao πto je na-kon srebra slijedila bronca na liku u Danielu 2. po-glavlju, tako je ovdje nakon medvjeda doπao leopard.Drugim rijeËima, nakon Perzijanaca doπli su Grci. Ovasnaæna neman s Ëetiri glave i Ëetiri krila predstavljalaje osvajanja Aleksandra Velikog i onih koji Êe ga nasli-jediti. Aleksandar je svojim nazaustavljivim vojnim po-hodom brzo osvojio cijeli poznati svijet i prodro sve doIndije. Nakon Aleksandrove prerane smrti, 323. godineprije Krista, generali su se dva desetljeÊa borili da sa-Ëuvaju jedinstveno carstvo, ali se ono konaËno raspalona Ëetiri dijela, 301. godine prije Krista.

Strahovita Ëetvrta neman: Daniel 7,7.8. Svaki os-novnoπkolac zna da je nakon GrËkog doπlo novo svje-

VELIKA BITKA ZA ISTINU

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0693

Black


tsko carstvo — Rimsko. Nepregledne rimske legije mar-πirale su zemljama. Meutim, neobiËna pojava na ovojnemani jesu deset rogova koji joj se pojavljuju na gla-vi. Nakon njih pojavljuje se novi, mali rog, koji Êe iπ-Ëupati tri od prvih deset rogova. Daniel je vidio da ovihdeset rogova predstavljaju deset kraljevstava πto Êe izi-Êi iz Rimskog imperija, dok mali rog predstavlja novusilu koja Êe se pojaviti izmeu deset ostalih.

Povijest Rimskog Carstva moæe se podijeliti na dvavelika razdoblja: pogansko i krπÊansko. Mali rog pred-stavlja krπÊanstvo koje je napustilo Boæja naËela. Kakoto moæemo dokazati?

Pogledajmo u ovom poglavlju neke pojedinosti kojeotkrivaju da je rijeË o sili koja se suprotstavlja Bogu:

1. To je bila europska sila. Pojavila se meu desetkraljevstava Europe.

2. Bila je mali rog.3. Pojavila se nakon ustoliËenja deset kraljevstava,

476. godine, kad su kraljevstva Herula, Ostrogota i Van-dala poraæena. Crkva je preuzela politiËku vlast 538.godine.

4. Bila je to vjersko-politiËka sila.5. Promijenit Êe blagdane i Zakon.6. Hulit Êe na Sveviπnjega.7. Koristit Êe se Kristovom titulom.8. Imat Êe ËovjeËje oËi.9. Ta je sila vladala 1260 godina, to jest “jedno

vrijeme i dva vremena i polovinu vremena”. (Daniel 7,25)10. Bila je to sila koja je progonila i zatirala “svece

Sveviπnjega”.

Sve ovo jasno ukazuje na vjersku silu koja Êe tvrditida ima boæanski autoritet, a djelovat Êe suprotno Bo-gu. To se moglo i oËekivati jer povijest pokazuje da je

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0694

Black

• 95

Ëovjek uvijek bio sklon uzdizanju samog sebe.Nakon potopa ljudi su sagradili babilonsku kulu.

»ovjek je postupao po svome, umjesto da æivi u skladus Bogom. Smatrao je da moæe sâm sebe spasiti, ali jena sebe samo navukao nevolju. Umjesto da vjeruje Bo-gu, sagradio je kulu.

Istu su pogreπku naËinili Izraelci kod Sinaja. Bogim je otkrio plan spasenja u Svetiπtu, dao im je Desetzapovijedi i zakone, a oni su uËinili onako kako se nji-ma svialo. Otiπli su od Boga i poËeli se klanjati ido-lima. Na Boæje mjesto stavili su predmete.

Poslije Kristovog prikaza ljubavi na Golgoti, doπlaje sila Svetog Duha na Pedesetnicu. Ali opet smo svje-doci uvlaËenja pokvarenosti u crkvu. Pavao je rekao daje tajna bezakonja veÊ na djelu. To je suprotno tajnipoboænosti koja je otkrivena u Isusu Kristu.

Prema proroËanstvu, ova Êe sila predstavljati vjer-ski sustav koji promiËe ljudske ciljeve i ideale, a nepunu istinu o Bogu. Ovaj Êe sustav obuhvatiti cijelisvijet. Ljudi Êe u njemu gledati istinu, ali to neÊe bitiistina jer Êe se u nekim toËkama suprotiti istini.

Pokuπajmo objasniti toËke koje smo naveli:

1. Ova je sila bila europska. Pojavila se na os-tacima poganskog Rimskog carstva i iziπla iz deset glav-nih kraljevstava koja su se pojavila u Europi.

2. Bila je mali rog, odnosno malo kraljevstvo;teritorij joj je bio mali.

3. Ova se sila pojavila nakon ustoliËenja prvihdeset. Da bi mogla postati kraljevstvom, morala je uni-πtiti utjecaj arijevskih kraljevstava Ostrogota, Vandalai Herula. Tri roga su tako pripremila put za pojavumalog roga.

4. Bila je razliËita od drugih kraljevstava. Doksu ostala kraljevstva bila politiËke sile, ovo je kraljev-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0695

Black


stvo postalo vjersko-politiËka sila. Kardinal Gibbons ka-æe: “Crkva je preuzela pogansku filozofiju i pretvorilaje u πtit vjere meu poganima.” Tako je religija pomije-πana s politikom. Zbog ovog spoja u crkvu su uπli mno-gi obiËaji koji se ne mogu naÊi nigdje u Svetom pismu.

5. Promijenit Êe blagdane i Boæji zakon. Kad jecrkva preuzela svjetovnu vlast, doπlo je do velikih pro-mjena. Prva znaËajna promjena izvrπena je u Deset za-povijedi. Druga zapovijed, koja govori o oboæavanjukipova, ukinuta je, a deseta je podijeljena na dvije takoda sada dvije zapovijedi nalaæu isto. Druga velika pro-mjena u Zakonu uËinjena je promjenom dana odmora:subote u nedjelju.

6. Hulit Êe na Sveviπnjega. (Daniel 7.25) Pitamose kako je moguÊe da krπÊanska crkva ispuni ovo proro-Ëanstvo. Meutim, izjave mnogih crkvenih velikodostoj-nika pokazuju da su se stavili iznad Boga. Jedna odnjih glasi: “Mi zauzimamo na Zemlji mjesto svemogu-Êega Boga.” Isus kaæe: “Nikoga na zemlji ne nazivajtesvojim ocem.” (Matej 23,9) Isus je samo Boga oslovlja-vao sa “Sveti OËe”. Meutim, tradicionalna crkva je za-nemarila ovaj Isusov nalog.

7. Sluæit Êe se Kristovom titulom. Pavao kaæe daÊe “Protivnik” sam sebe oholo uzdizati protiv Boga i Ëaksjesti “u Boæji hram pokazujuÊi sebe kao da je Bog”.(2. Solunjanima 2,3.4) Uzimanjem titule “Kristov na-mjesnik” i prisvajanjem prava ispovijedi koje pripadasamo Kristu, Ëovjek se stavlja na Kristovo mjesto.

8. “OËi ËovjeËje” ukazuju na pronicljivost i sa-mosvijest koju posjeduje ova sila.

9. Vladala je “jedno vrijeme i dva vremena ipolovinu vremena.” Prema biblijskom raËunanju “je-dno vrijeme” predstavlja 360 dana, dva vremena 720

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0696

Black

• 97

dana, a polovina vremena 180 dana, πto sve ukupnoËini 1260 dana. Jedan proroËki dan traje jednu godinu(vidi: Brojevi 14,34; Ezekiel 4,6). KrπÊanska crkva po-Ëela je kao vjersko-politiËka sila djelovati u vrijeme Ju-stinijanovog proglasa 538. godine, a politiËki joj je utje-caj zavrπio 1260 godina kasnije, 1798. godine. Uskorodolazi Sud koji Êe osuditi i mali rog i one koji su musluæili, a priklonit Êe se Svecima Sveviπnjega.

10. Sila koja progoni “zatirat Êe Svece Svevi-πnjega.” Proπlost je pokazala da su tradicionalne krπ-Êanske crkve bile netolerantne prema onima koji su is-povijedali drukËije miπljenje, miπljenje koje nije bilo uskladu s crkvenim dogmama. Milijuni takozvanih “he-retika” izgubili su æivot. Kad su progonitelji muËili iubijali one koji misle drukËije, bili su uvjereni da vrπeBoæju volju. Mnogi su iskreni vjernici diljem Europe, aposebno u sjevernoj Italiji, juænoj Francuskoj i ©panjol-skoj zapeËatili svoju vjeru smrÊu.

Daniel 7. poglavlje otkriva dvije velike tajne: 1. Taj-nu bezakonja u kojoj je Ëovjek prisvojio boæanska pra-va. 2. Tajnu poboænosti u kojoj se Bog spustio na Ze-mlju i na sebe uzeo ljudska ograniËenja.

U prvoj je Ëovjek viπe zainteresiran za materijalnevrijednosti nego za uspostavljanje kraljevstva koje ÊeKrist predati onima koji su Mu posluπni.

Danas je svijetu potrebna potpuna Radosna vijesto Kristu, punina Istine. Boæja svjetlost joπ sja i mi jetrebamo slijediti da bismo na kraju doπli u Njegovo kra-ljevstvo.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0697

Black


E

15BoæiÊni i uskrπnji blagdani

Engleski vladar Oliver Cromwell zabranio je 1644.godine da se BoæiÊ praznuje dvadeset petog prosinca.Godinama ranije Martin Luther je nastojao ukinuti 25.prosinca kao krπÊanski blagdan, ali u tome nije uspio.

Zaπto su ljudi pokuπali ukinuti tako znaËajan na-dnevak? Nije li to roendan naπega Gospodina i Spasi-telja Isusa?

Danas se zna da BoæiÊ nije boæanskog podrijetla;ne nalazimo ga nigdje u Novom zavjetu. Sveto pismone govori niπta o datumu Isusovog roenja. Neki krπ-Êani praznovali su BoæiÊ veÊ u treÊem stoljeÊu poslijeKrista, ali to nije bilo 25. prosinca.

Biblijski izvjeπtaj o Kristovom roenju i zbivanjimakoja su ga pratila upuÊuju viπe na neke druge datu-me. U Evanelju po Mateju 2,1.2 piπe: “Kad se Isusrodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Hero-da, dooπe s istoka magi u Jeruzalem i upitaπe: ‘Gdjeje novoroeni kralj æidovski? Vidjesmo, naime, gdje iz-lazi njegova zvijezda, i doosmo mu se pokloniti.’” Ne-bo je najavilo ovaj dogaaj i mudraci s istoka æeljeli suGospodinu izraziti dobrodoπlicu.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0698

Black

• 99

U Evanelju po Luki 2,8 piπe: “U tom istom krajuboravili pastiri; noÊivahu pod vedrim nebom, bdijuÊi nadstadom svojim.” U zimsko vrijeme pastiri nisu Ëuvalistada pod vedrim nebom, jer je tada bilo hladno i mo-gao je pasti snijeg. Na poËetku ovog poglavlja saznaje-mo za zapovijed cezara Augusta da se popiπe narod. Uvrijeme kad se Krist trebao roditi, Josip i Marija pro-pjeπaËili su dalek put od Nazareta do Betlehema da bibili popisani i da bi platili porez. Teπko da bi ijedanimperator skupljao omraæene poreze zimi, kad bi ljudiimali valjane razloge da ne putuju u mjesto svojega ro-enja.

U proπlosti je bilo preko stotinu razliËitih datumakojima se pokuπavao odrediti Kristov raendan, a sva-ke se godine bar Ëetrnaest njih praznovalo u Betlehe-mu. Ni jedan od ovih datuma nije bio 25. prosinca.

Vaæno je uoËiti da se 25. prosinca praznovao nasjevernoj zemaljskoj polukugli stoljeÊima, a u nekimkrajevima Ëak i dosta prije Krista.

Kad se nakon opÊeg potopa u Noino vrijeme narodokrenuo protiv Boga, ljudi su poËeli oboæavati Suncekao izvor svjetla, topline i hrane. Milijuni su se istodo-bno bojali Sunca i oboæavali ga. Kad bi noÊi postalehladnije a dani kraÊi, i kad bi led okovao mnoge kra-jeve, ljudi su se pribojavali da se Sunce moæda viπeneÊe roditi. Onda su zapazili da se ono iz dana u danpoËinje opet sve viπe dizati na horizontu. Bog-Sunceponovno se rodilo. Uskoro su dani postali topliji i du-æi. Tako su mnogoboæaËki EgipÊani i Babilonci zaklju-Ëili da se bog-Sunce raa odmah nakon najkraÊeg da-na. Isprva je to bio 21. prosinca, da bi se naknadnoizraËunalo da je to 25. prosinca.

U Britanskoj enciklopediji piπe: “Dvadeset i petiprocinca praznovao se kao roendan drevnog bogaMitre, Ëija je religija bila suparnik krπÊanstvu tijekomprvih krπÊanskih vjekova.”

BOÆI∆NI I USKR©NJI BLAGDANI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:0699

Black


U Postanku 10,8 Ëitamo: “Od Kuπa se rodio Nim-rod.” A sljedeÊi redak kaæe da je on “voljom Jahve biosilan lovac”. Samo ime Nimrod znaËi “buntovnik”. Onje doista bio buntovnik protiv Boga. U desetom retkupiπe da je sjediπte njegovog kraljevstva bio grad Babilon.Nimrod je osnivaË laænog sustava bogoπtovlja, suprot-nog onome koje je Bog odredio za Ëovjeka. Noin sin©em ostao je vjeran Bogu, dok se Nimrod pobunio.

Kao vrlo poboæan buntovnik, Nimrod je osnovaoBabilon i ustanovio svoje bogoπtovlje. Babilonska kulaimala je vjerski znaËaj jer je podignuta u znak nepo-πtovanja Boæjeg obeÊanja da viπe neÊe biti opÊeg poto-pa. Laæno bogosluæje otpoËelo je oboæavanjem Sunca;narod se okupio u gradu Ëija se kula dizala “do neba,do Sunca”.

Bog nije odobrio da se ljudi nastanjuju po gradovi-ma, gdje se zlo moglo brzo razvijati i πiriti. Pokvare-nost je oduvijek bila najveÊa u gradovima. Babilon jepredstavljao poËetak idolopoklonstva u razdoblju nakonpotopa. U Psalmu 106,35-38 opisano je zlo ovog i ka-snijih vremena: “S poganima mijeπahu se, nauËiπe djelanjina. ©tovahu likove njihove koji im postaπe zamka.Ærtvovahu sinove svoje i svoje kÊeri zlodusima. Proli-jevahu krv nevinu, krv sinova i kÊeri svojih, koje ærtvo-vahu likovima kanaanskim. Zemlja bjeπe krvlju okalja-na.”

Nakon Nimrodove smrti, njegova æena Semiramida(nazvana joπ i Iπtar) nastavila je s laænim bogoπtovljem.Pod njezinom vladavinom razvio se misterij oboæavanjaSunca. Iza tajnih obreda skrivao se nemoral. Semira-mida je tvrdila da se Nimrodov duh podigao do Sunca.To je potaklo narod na joπ veÊe oboæavanje Sunca kaoæivotodavca, izvora plodnosti i mnoæenja. OboæavanjeSunca uskoro je dovelo do oboæavanja spolnosti, πto umnogim pojedinostima podsjeÊa na suvremena zbiva-nja. Stoga nije Ëudno da je Bog oboæavanje Sunca i

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06100

Black

• 101

sve πto je povezano s tim proglasio odvratnim obiËaji-ma. (Levitski zakonik 18,25-30)

Joπ prije nego πto su Nimrod i Semiramida sklopilibrak, ona je rodila Tamuza. Time πto je Nimrod postaosimbolom oboæavanja Sunca, Tamuz je postao “sinomboæjim”. Tako je Sotona pokuπao ponuditi i mesiju. Ta-muz je imao i druga imena: gospodin, posrednik, spa-sitelj, zavjetnik. Zapravo, ta imena pripadaju jedinoIsusu Kristu, istinskom Mesiji. Sasvim je razumljivoda je Semiramida tako postala “majkom boæjom”, πtoje u sliËnom obliku preπlo u uËenje nekih krπÊanskihvjeroispovijedi.

Prvo slovo imena Tamuz (t), postalo je njegov znak— kriæ, i sluæilo je u molitvama i u raznim oblicimabogoπtovlja. Kasnije je oko kriæa nacrtana kruænica ko-ja predstavlja SunËevu putanju. Pogani su ljude, kojebi odredili za ærtvu Suncu, prikivali na kriæ prilikomSunËeva izlaska. Ovaj nam obiËaj pomaæe da bolje ra-zumijemo zaπto je Sotona nastojao da Krist bude raza-pet baπ na kriæ. Sotona je “zvijezda Danica”, Lucifer,svjetlonoπa, pa kad su Krista prikovali na kriæ, nadaose da Êe to pokazati kako je i Krist ærtvovan njemu.Meutim, Bog je omeo Sotoninu namjeru tako πto jeprizor sakrio pomrËinom Sunca.

Dvadeset i peti prosinca, datum roenja Tamuza,postao je blagdanom koji se proslavljao prireivanjemgozbi, pijanki, raspuπtenoπÊu i nemoralom.

Davno prije Krista u Britaniji se praznovao DjeËjidan. Kao dio vjerskog obreda narod je kitio drvo sre-brom i sliËnim nakitom. Prorok Jeremija piπe: “Jer sustraπila tih naroda puka niπtavnost, samo drvo po-sjeËeno u πumi, djelo ruku tesarovih, ukraπeno srebromi zlatom, priËvrπÊeno Ëavlima i ËekiÊima da se ne kli-ma.” (Jeremija 10,3.4)

»etrdeset dana prije proljetne ravnodnevice — po-Ëetka proljeÊa, bilo je posveÊeno plaËu i radovanju. Pro-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06101

Black


rok Ezekiel kaæe da su æene plakale na vratima Boæjegdoma za Tamuzom. (Ezekiel 8,13.14) Bog je to nazvao“gnusobom”. Ovo razdoblje od Ëetrdeset dana podudarase s korizmom, koja je priprema za Uskrs. Uostalom, isama rijeË Uskrs u mnogim jezicima nije niπta drugonego izmijenjeno ime boæice Iπtar (engleski Easter).

Boæica Iπtar bila je poznata kao boæica proljeÊa iplodnosti. Njezin duh je, prema vjerovanju, uzaπao naMjesec, te se zato svake godine u njezinu Ëast odræavalavelika sveËanost. Ovaj sveËani dan praznovao se prvenedjelje poslije punog Mjeseca, nakon proljetne ravno-dnevice. Danas se i Uskrs odreuje na isti naËin — pr-ve nedjelje poslije punog Mjeseca — nakon 21. oæujka.

Bog nije odobravao joπ jednu vrstu oboæavanja Sun-ca — oboæavanje nebeske kraljice. Prorok Jeremija pi-πe: “Djeca kupe drva, oci pale vatru, æene mijese tijestoda ispeku kolaËe ‘kraljici neba’ i lijevaju ljevanice tu-im bogovima da me pogrde.” (Jeremije 7,18) PogaËe sutisnutim kriæem vode podrijetlo iz Babilona. U 13. sto-ljeÊu engleskim je pekarima bilo zabranjeno utiskivatikriæ na pogaËe, jer se to smatralo poganskim obiËa-jem. Tako se promicao znak Tamuza.

Obojena uskrπnja jaja, simboli raanja æivota i do-laska proljeÊa, takoer su preuzeta iz poganstva. Zbogsvojeg brzog razmnoæavanja zeËevi su postali simbolomplodnosti. Svi ovi obiËaji potjeËu iz drevnog Babilona.Spomenuti primjeri navode na zakljuËak da ne moæe-mo pripisati duhovnu vjerodostojnost nekim opÊepri-hvaÊenim obiËajima. Istina, neke od njih ne trebamosmatrati πtetnima, ukoliko im ne pridajemo vjerski zna-Ëaj. Navest Êemo joπ jedan primjer.

Najvaæniji dan uskrπnjih blagdana jest nedjelja. Ne-djelju su praznovali oboæavatelji Sunca na Istoku. Suncesu Ëesto nazivali “Gospodinom”, pa su zato nedjeljunazivali “danom Gospodnjim”. Ali ona nikada nije bilaKristov dan, nego dan Tamuza, babilonskog gospoda-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06102

Black

• 103

ra. Najuzviπenijim dijelom bogosluæja smatrao se tre-nutak izlaæenja Sunca, kad su se ljudi okretali premaistoku. Ne treba stoga Ëuditi da je Bog svoj Hram uJeruzalemu okrenuo prema zapadu. U veÊ spomenu-tom tekstu u Knjizi proroka Ezekiela Bog napominjeda su idolopoklonici okretali lea Boæjem Hramu, a liceprema istoku, oboæavajuÊi Sunce. Bog opominje svoj na-rod da se Ëuva oboæavanja Sunca: “Dræite moje subote;πtujte moje Svetiπte. Ja sam Jahve!” (Levitski zakonik19,30)

Neka Bog pomogne da cijenimo Njegove Zapovijediviπe od onoga πto bi nas moglo zavesti na pogreπanput!


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06103

Black


D

16Moæe li se ubojici oprostiti?

Dok sam jednom prigodom putovao na Filipine, Ëi-tao sam u novinama Ëlanak o nekom mladom Ëovjekukojemu je tih dana izreËena smrtna kazna zbog uboj-stva. U Ëlanku je pisalo da se tako neπto na Filipinimadogaa prvi put. »lanka sam se sjetio nekoliko danakasnije kad sam upoznao tog mladog Ëovjeka.

Ovaj je mladiÊ ubio majku i sestru. VeÊina Filipi-naca uvijek nosi noæ uz sebe, a mnogi na nesreÊu lakoplanu. Ovaj Ëovjek nije bio iznimka. Ubio je majku isestru u gnjevu. Sud ga je osudio na smrt. Na Filipi-nima moæe proÊi i do Ëetiri godine do izvrπenja presu-de. U tom razdoblju ovaj mladiÊ doπao je na jedno odadventistiËkih bogosluæja koja se upriliËuju u zatvoru.»uo je glazbu i pjevanje. Zainteresirao se nastojeÊisaznati neπto viπe o programu. Prisustvovao je bogo-sluæju i sljedeÊeg tjedna. Nastavio je dolaziti i na krajuje postao obraÊen Ëovjek, pravi krπÊanin. Njegova bun-tovna narav, koja se u zatvoru oËitovala svakog dana,temeljito se izmijenila.

PoËeo je suraivati sa zatvorskim straæarima, a pro-mjena je bila toliko uoËljiva da su straæari, u suradnji

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06104

Black

• 105

s adventistiËkim vjernikom koji ga je pouËavao, zatra-æili njegovo pomilovanje. Predsjednik Filipina ga je po-milovao. Upoznao sam ovog mladiÊa u zatvoru i osvje-doËio se u temeljitu promjenu u njemu. Znao sam daje Bog oprostio ovom Ëovjeku. Iako Êe mladiÊ pamtitistraπan zloËin dokle god æivi, nebeski Otac mu je opro-stio. Krivicu ovog mladiÊa ponio je Krist na kriæu.

Da, ubojici se moæe oprostiti!Suprotno od ovoga, dva australska mladiÊa stajala

su potpuno ravnoduπno dok ih je porota proglaπavalakrivima za ubojstvo. Ti su mladiÊi ostali bez hrane zavrijeme lova u πumi. U traganju za hranom naiπli suna osamljenu kuÊu i odluËili obnoviti zalihe u njoj. Utosu spazili domaÊina kako u neposrednoj blizini kuÊepopravlja auto. Priπuljali su mu se s lea i ubili gahicem u potiljak kako bi se domogli hrane. U zavrπnojrijeËi sudac je rekao: “Velika je tragedija gubitak æivotaovoga cijenjenog Ëovjeka; to je opomena svima πto semoæe dogoditi ako se zanemari moralni odgoj u djetinj-stvu.”

Deset zapovijedi oduvijek su boæanski propis zaljudsko ponaπanje. One su moralni vodiË koji pokazujekako se Ëovjek treba ponaπati u æivotu da bi u potpu-nosti mogao oËitovati svoju ljubav prema Bogu i Ëovje-ku.

Ali ovdje se javlja problem; neki dijelovi Boæjeg za-kona nisu prihvatljivi za suvremenog Ëovjeka i mnogesveÊenike. Zaobilaæenje tih dijelova dovelo je do odba-civanja Ëitavog Zakona.

Obratimo pozornost πto o Boæjem zakonu kaæe Bib-lija. Naπ Spasitelj Isus Krist suoËio je mladog æidov-skog kneza s Deset zapovijedi. “Najedanput mu pristu-pi neki Ëovjek i zapita: ‘UËitelju, πto dobro moram Ëinitida postignem æivot vjeËni?’ ‘Zaπto me pitaπ o onomeπto je dobro? — odgovori mu. — Samo je jedan Dobri.Ako hoÊeπ uÊi u æivot, vrπi zapovijedi!’ ‘Koje?’ upita ga.

MOÆE LI SE UBOJICI OPROSTITI?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06105

Black


‘Ne ubij! — odgovori mu Isus. — Ne Ëini preljuba! Neukradi! Ne svjedoËi laæno! Poπtuj oca i majku!’ i ‘Ljubisvoga bliænjega kao samoga sebe.’” (Matej 19,16.19) Isusje poπtovao Boæji zakon.

U svojim savjetima vjernima, kralj Salomon je tosaæeo na ovaj naËin: “»ujmo svemu zavrπnu rijeË: ‘Bojse Boga, izvrπuj njegove zapovijedi, jer — to je sav Ëo-vjek.’ Jer sva Êe skrivena djela, bila dobra ili zla, Bogizvesti na sud.” (Propovjednik 12,13.14) Na boæanskomSudu sudit Êe se prema Zapovjedima.

Isus je rekao: “Ako me ljubite, vrπit Êete moje za-povijedi.” (Ivan 14,15) Njegov uËenik Ivan pisao je: “Akovrπimo njegove zapovijedi, po tom znamo da ga pozna-jemo. Tko tvrdi: ‘Poznajem ga’, a ne vrπi njegovih zapo-vijedi, laæac je, i u njemu nema istine. Ali tko god vrπinjegovu rijeË, uistinu, u tome je do savrπenstva doπlaljubav Boæja. Po tome znamo da smo u njemu.” (1. Iva-nova 2,3-5) Pavao tvrdi da je zapovijed “i sveta, i pra-vedna, i dobra”. (Rimljanima 7,12)

Ne zaboravimo: grijeh je prijestup Zakona. (1. Iva-nova 3,4) Mnogi, ukljuËujuÊi i mlade, misle kako bibilo lijepo kad Zakona uopÊe ne bi bilo, kad bi vladalapotpuna sloboda. To je pogreπno miπljenje, jer Ëovjekmoæe biti slobodan samo ako poπtuje Boæji zakon.

Graanski su zakoni utemeljeni na Deset Boæjihzapovijedi. Zamislimo svijet bez zakona! Svijetom bi za-vladao kaos. Apostol Jakov je bio u pravu kad je Boæjizakon nazvao “zakonom slobode”. (Jakov 2,8-12)

Osnova Boæjeg zakona je ljubav — ljubav prema Bo-gu i prema Ëovjeku. Prve Ëetiri zapovijedi nalaæu kakoda ljubimo Boga, a ostalih πest kako da ljubimo svojebliænje. Isus nas je toliko volio da je umro na kriæukako bi spasio prekrπitelje Njegovog Zakona. Da je Za-kon ukinut, kriæ bi bio suviπan. Krist je na kriæu umroza sve koji su prekrπili Njegov Zakon i svojom je smr-Êu ponudio milost svim ljudima.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06106

Black

• 107

Krπenje Zakona kojemu ne slijedi kajanje i oprostzavrπava smrÊu. Ali Boæja milost daje æivot ljudima. OvajËudesni dar milosti mogu jednako primiti i ubojica ionaj koji je poËinio bilo koji drugi grijeh. Zapovijedi suobjava Boæjeg karaktera. Njegova se ljubav pokazuje itime πto nam pomaæe da vrπimo Njegove zapovijedi. Bognije dao Zakon koji bi Ëovjek trebao dræati bez NjegovepomoÊi; On nam obeÊava pomoÊ u vrπenju Njegovih za-povijedi.

Prve Ëetiri zapovijedi pokazuju kako Ëovjek trebaljubiti Boga. Prva pokazuje da Bogu pripada prvo mje-sto za oboæavanje. Druga otkriva da se Bogu trebamoobraÊati izravno, dok treÊa pokazuje kakvo πtovanje Bogzasluæuje. »etvrta nam ukazuje na posebno vrijeme bo-gosluæja.

Ostalih πest zapovijedi ureuju meuljudske odno-se. Ovim Boæjim zapovijedima obuhvaÊene su sve ljud-ske djelatnosti.

Evo kratkog pregleda svake zapovijedi i duænosti ko-ju nam nalaæe:

1. Nemoj imati drugih bogova osim mene. Doksu se mnogoboæaËki narodi klanjali bogovima od ka-mena i drveta, suvremeno ËovjeËanstvo ima bogove za-dovoljstava, mode, novca i razne druge. Moæe li se ljud-sko srce zadovoljiti tim bogovima? Ne moæe! “Nijedansluga ne moæe sluæiti dvojici gospodara.” (Luka 16,13)Ako je Bog na prvom mjestu, sve je ostalo manje vaæno.

2. Ne pravi sebi likova i slika. Ova zapovijed uka-zuje na pravo bogoπtovlje. Sotona æeli da ljudi oboæavajusve vrste kipova ili slika, samo da se ne obraÊaju iz-ravno Bogu. Ako je Bog u naπem srcu, nema potrebeda Ga predoËavamo u bilo kojem obliku.

3. Poπtovanje Boæjeg imena. Kad god Boæje imeuzimamo olako, ili se njime sluæimo u kletvama i psov-

MOÆE LI SE UBOJICI OPROSTITI?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06107

Black


kama, mi pokazujemo nedostatak poπtovanja prema Bo-gu. U govoru krπÊanina ne smije biti takvih rijeËi!

4. Sjeti se da svetkujeπ dan subotnji. Vrijeme bo-gosluæja je dio Boæjeg zakona. »ovjeku je potrebno daprovodi vrijeme s Bogom kako bi razvio svoj karakter.Bog obeÊava blagoslov svakome tko svetkuje subotu.Subota je naroËito vrijeme slavljenja naπeg spasenja.

5. Poπtuj roditelje. Ovo je prva zapovijed koja ure-uje meuljudske odnose. Naπi roditelji trebaju uæivatiprvenstvo u odnosu na bilo kog drugog. Pravo krπÊan-stvo poËinje u domu — poπtovanjem roditelja.

6. Ne ubij. Krist je protumaËio da je Ëak i mrænjaoblik ubojstva.

7. Ne uËini preljuba. Danaπnje druπtvo na iskriv-ljen naËin shvaÊa ljubav. Preljub je postao uobiËajenigrijeh i mnogi ga Ëak simpatiziraju. Ako se greπnik po-kaje, prizna i ostavi svoj grijeh, Bog Êe mu oprostiti.

8. Ne ukradi. Ljudi Ëesto zaboravljaju svoje obvezeprema Bogu i kradu Njegovo vrijeme i novac. Ova za-povijed nalaæe i ispravne utege i poπtena mjerila.

9. Ne svjedoËi laæno. Ogovaranje, laganje i podi-laæenje takoer su obuhvaÊeni ovom zapovijeπÊu. Bu-dimo sigurni u izvore podataka koje iznosimo, jer Êe-mo u protivnom biti krivi za ogovaranje.

10. Ne poæeli. Bog æeli da budemo zadovoljni onimπto imamo i da svoja sredstva poveÊavamo radom, kori-steÊi svoje sposobnosti.

Kad Ëovjek prekrπi ove zapovijedi, Bog nudi Golgo-tu i milosre. Samo se tako moæemo osloboditi grijehai uzdiÊi ljubav iznad bezakonja u kojemu æivimo. NaGolgoti nas Ëeka naπ Spasitelj. On je Put, Istina i Æivot.Slijedimo Put i prihvatimo Njegovu spasonosnu milost!

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06108

Black

• 109

B

17Roendan naπega planeta

Bog nam kroz cijelu Bibliju govori o tome da nasljubi. Zato nam je dao poseban znak svoje ljubavi kojinas treba sjeÊati na Njega i joπ nas viπe privuÊi Njego-voj ljubavi. Bog o tom znaku govori u Knjizi prorokaEzekiela: “I svetkujte moje subote, neka one budu znakizmeu mene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve,Bog vaπ!” (Ezekiel 20,20) Ovo nije jedini tekst koji go-vori o ovom Boæjem znaku. Na mnogo mjesta u BiblijiBog otkriva znaËaj i vaænost svoje subote.

On je uzeo jedan dan od dvadeset i Ëetiri sata ipretvorio ga u subotu. Mnogi kaæu da su svi dani istii da svaki dan moæe biti subota. Obratimo pozornostna Ivanove rijeËi: “U dan Gospodnji padoh u zanos.”(Otkrivenje 1,10) Kao πto vidimo, Bog ima svoj dan.Mnogi tekstovi to dokazuju.

KrπÊanski svijet ima dva dana u koja vrπi sluæbuBogu. VeÊina ljudi svetkuje prvi dan tjedna, nedjelju,tvrdeÊi da poπtuje taj dan kao uspomenu na KristovouskrsnuÊe. S druge strane, postoji velika skupina onihkoji svetkuju sedmi dan tjedna, subotu, jer iskreno ka-æu da u Bibliji ne nalaze potvrde za svetost nedjelje.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06109

Black


Biblija poziva na svetkovanje subote. Svetkovali su jesvi patrijarsi i proroci, Boæji narod, Isus Krist, Njegovamajka Marija i svi apostoli. Postoje dokazi da se subo-ta svetkovala i u krπÊanskoj crkvi mnogo stoljeÊa na-kon Kristove smrti.

Subota i stvaranje“I sedmoga dana Bog dovrπi svoje djelo koje uËini.

I poËinu u sedmi dan od svega djela koje uËini. I bla-goslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan poËinuod svega djela svoga koje uËini.” (Postanak 2,2.3) Za-pazimo tri Ëinjenice koje su povezane sa stvaranjem su-bote: Bog je blagoslovio sedmi dan, posvetio ga — πtoznaËi da ga je odvojio za svetu uporabu — i treÊe, od-marao se davπi tako primjer ËovjeËanstvu.

“Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radisubote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.” (Mar -ko 2,27.28) Subota nije æidovska, kako neki tvrde, veÊje stvorena za Ëovjeka, za sve ljude. To je naroËiti dankoji je Bog odvojio da Ëovjek u njemu ostavi svoje po-slove i stupi u zajednicu sa svojim Stvoriteljem. Bog jenamjeravao da se cijelo ËovjeËanstvo okupi tog dana iiskaæe Mu πtovanje. On nas ljubi te nam je dao sedmidio tjedna da ga provedemo u bogosluæju i zajedniπtvu.

Sinovi IzraeloviKad su Izraelci stekli slobodu, dobili su upute o

bogosluæju. Dok su bili u egipatskom ropstvu, mnogosu toga zaboravili. Tako su dobili i upute o suboti. Re-Ëeno im je da πest dana prikupljaju nebesku manu, alisedmoga ne. ©estog dana, u petak, trebali su skupitidvostruku koliËinu mane koja Êe Ëudom ostati svjeæa iu subotu. (Izlazak 16,26) Ostalih se dana preko noÊikvarila. Ubrzo nakon toga objavljene su Boæje zapovije-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06110

Black

• 111

di na Sinaju i subota je dobila srediπnje mjesto u Zako-nu. Ona ne zadovoljava samo ljudske potrebe, veÊ je idio Ëovjekovog odgovora na Boæju ljubav. Zato je i uklju-Ëena u moralni Zakon, Deset zapovijedi.

Bog preko proroka Jeremije upuÊuje nekoliko obe-Êanja Izraelcima ako ostanu vjerni u svetkovanju su-bote: Jeruzalem Êe uvijek pripadati Æidovima, doÊi Êekraljevi iz drugih zemalja da gledaju njihove obiËaje inaËin æivota, i Davidovo prijestolje ostat Êe zauvijek.(Jeremija 17,24-27) U ovom tekstu, zapisanom πest sto-ljeÊa prije Krista, jasno uoËavamo Boæju æelju da Ëovjekshvati znaËaj Njegove subote. Meutim, Izrael je odbioposluπati pa je doπlo do njihovog postupnog propada-nja praÊenog nizom poraza, sve dok nije prestao po-stojati kao dræava. Jedan je grijeh slijedio za drugim,dok napokon nisu odbacili i Krista kao Mesiju.

Tijekom niza godina izraelski je narod stvorio brojnezabrane u vezi sa svetkovanjem subote. To je dovelodo pretvaranja ovog divnog dana odmora u dan tereta.Kad je Isus doπao na Zemlju, nastojao je ukloniti oveljudske zabrane. Neki danas zakljuËuju da je Isus svo-jim postupcima izrazio prijezir prema suboti. To, daka-ko, uopÊe nije toËno.

Kristovo dobaKao πto smo veÊ rekli, subota je bila predviena

kao dan blagoslova za Ëovjeka. Isus je pokazao kakose subota ispravno svetkuje. “Doe u Nazaret gdje jeodrastao te po svom obiËaju u subotu ue u sinagogu.Zatim ustade da Ëita. ... Tada sie u Kafarnaum, gradu Galileji. I tu je uËio u subotu.” (Luka 4,16.31)

Isus je svetkovao subotu ne samo za svojega æivo-ta. Nakon raspeÊa i smrti u petak, preko subote je ostaou grobu da bi u nedjelju ustao. (Matej 28,1; Marko16,1.2; Luka 23,56) Kad je Luka, podrijetlom neznabo-

RO–ENDAN NA©EGA PLANETA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06111

Black


æaËki lijeËnik, godinama kasnije zapisivao svetu povi-jest, rekao je da su uËenici svetkovali tu subotu u skla-du sa Zakonom. Luka ne kaæe da su uËenici i Isusovisljedbenici svetkovali subotu u skladu s nekim starimæidovskim zakonom ili prema staroj zapovijedi, nego jed-nostavno iznosi Ëinjenicu: “Potom se vratiπe te pripre-miπe miomiris i pomast. U subotu se nisu micale premapropisu (Zakona).” (Luka 23,56) Kad je subota proπla,Krist je ustao iz groba.

©estog dana Bog je dovrπio svoje djelo stvaranja.Sedmog dana se odmarao. TisuÊama godina kasnije, priraspeÊu, Isus je glasno povikao: “Svrπeno je!” (Ivan19,30) Veliko djelo otkupljenja Ëovjeka bilo je dovrπenoi Isus se odmarao u subotu.

Neki tvrde da svetkuju nedjelju kao uspomenu nauskrsnuÊe. Biblija ne kaæe da bi to trebalo Ëiniti, a niKrist to nigdje nije spomenuo. Cijela zamisao o svet-kovanju nedjelje nije u skladu s Biblijom.

Evo πto piπe u Poslanici Hebrejima: “Jer, gdje jeposrijedi oporuka, potrebno je donijeti svjedoËanstvo osmrti oporuËitelja. Opuruka, naime, postaje valjanasmrÊu, jer nikada nema vrijednosti dok æivi oporuËi-telj.” (Hebrejima 9,16.17) Kristova oporuka ukljuËuje us-pomenu Gospodnje veËere — spomen na Njegovu krvprolivenu za naπe grijehe. Ona ukljuËuje krπtenje — us-pomenu na smrt, pokop i uskrsnuÊe. Jedno je uspo-mena na ispaπtanje za grijehe, a drugo uspomena naulazak u novi æivot s Kristom. Meutim, u Kristovojnepromjenjivoj oporuci nema nedjelje kao svetog dana.On nikada nije svetkovao nedjelju niti traæio od drugihda to Ëine. U navedenom tekstu jasno piπe da smrtoporuËitelja Ëini oporuku valjanom. Kad ne bi bilo tako,Krist se mogao i krstiti i poslije svojega uskrsnuÊa, ilislaviti Gospodnju veËeru poslije uskrsnuÊa. Tada bi oviobredi bili od veÊeg znaËenja za uËenike. Meutim, Onih je ukljuËio u svoju nepromjenjivu volju i oporuku.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06112

Black

• 113

Apostolsko dobaKrist je rekao da Njegovi sljedbenici trebaju svet-

kovati subotu: “Molite da vaπ bijeg ne bude zimi ili usubotu.” (Matej 24,20) Apostoli su svetkovali subotukako im je On zapovjedio.

Pavlov primjerPavao u viπe biblijskih tekstova otkriva svoj odnos

prema suboti. (vidi: Djela 16,12.13; 13,42.44 i Hebre-jima 4,9.10) On od neznaboæaca nikad nije traæio dasvetkuju neki drugi dan. Pavao je u Korintu svetkovaonajmanje sedamdeset i osam subota, jer je s vjernici-ma u tom gradu svetkovao svaku subotu godinu i poldana. (Djela 18,4.11)

Posljednje vrijemeOd apostola pa sve do danas uvijek je bilo onih

koji su svetkovali subotu. Mnogi od njih su bili progo-njeni. Kelti u ©kotskoj, valdenzi u sjevernoj Italiji, iEtiopljani sve do 16. stoljeÊa, bili su primjer onih kojisu stoljeÊima svetkovali subotu.

Isusov uËenik Ivan piπe: “Na tome se temelji posto-janost svetih koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeru u Isu-sa.” (Otkrivenje 14,12) Ovdje Ivan govori o Boæjem na-rodu u posljednje vrijeme. Kao πto je bila u starom Izra-elu, subota je i danas znak izmeu Boga i Njegovognaroda. Bog poziva svoj narod da se vrati svetkovanjusubote.

Subota na novoj ZemljiZavrπnu i veliËanstvenu misao o suboti nalazimo u

Izaiji: “Jer kao πto Êe nova nebesa i zemlja nova, koju

RO–ENDAN NA©EGA PLANETA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06113

Black


Êu stvoriti, trajati preda mnom — rijeË je Jahvina —tako Êe vam ime i potomstvo trajati. Od mlaaka domlaaka, od subote do subote, dolazit Êe svi ljudi dase poklone pred licem mojim — govori Jahve.” (Izaija66,22.23) Subota ima svoj poËetak u Edenskom vrtu,kad je Ëovjek bio joπ bezgreπan. Kad se Krist vrati ipovrati Zemlju u stanje u kojem je bila prije grijeha,Ëovjek Êe i dalje imati poseban dan za bogosluæje i za-jedniπtvo s Bogom.

Da, Bog je subotu dao Ëovjeku za sva vremena. Isusje nikad nije promijenio. “Isus Krist isti je juËer i danasi zauvijek Êe biti isti.” (Hebrejima 13,8) Bog æeli da sli-jedimo Kristov primjer i budemo na strani Adama, He-noka, Abrahama, prorokâ, uËenikâ i apostolâ.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06114

Black

• 115

I

18Ljudi Êe s ovog svijeta otiÊi

æivi

Isus je rekao: “Neka se ne uznemiruje vaπe srce!Vjerujte u Boga i u me vjerujte! U kuÊi Oca moga imamnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao:‘Idem da vam pripravim mjesto!’ Kad odem te vam pri-pravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi da ivi budete gdje sam ja.” (Ivan 14,1-3)

Prema biblijskom zapisu, neki ljudi su veÊ otiπli naNebo. Prije mnogo stoljeÊa Henok (Postanak 5,24), za-tim Mojsije (Matej 17,3; Juda 9), a nakon njega Ilija(2. o Kraljevima 2,11). Naravno, i Isus se uzdigao sove Zemlje i vratio Ocu. Ove su osobe preteËe mnoπtvakoje Êe im se pridruæiti kad Isus doe po drugi put.

Kad se Krist vrati, postojat Êe samo dvije skupineljudi — pravedni i zli, dakle, spaπeni i izgubljeni. Sva-ka skupina sastojat Êe se od dvije vrste ljudi — æivih imrtvih.

Razmotrimo prvo skupinu pravednih. Kad Isus do-e, doËekat Êe Ga mnoπtvo æivih pravednika. Ali velikomnoπtvo pravednih svih vjekova, osim posljednjeg nara-πtaja, spavat Êe u svojim grobovima oËekujuÊi Njegov

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06115

Black


poziv. “Jer Êe sam Gospodin sa zapovjedniËkim zovom,s glasom arkanela i sa zvukom trube Boæje siÊi s ne-ba, i najprije Êe uskrsnuti umrli u Kristu.” (1. Solu-njanima 4,16)

U prisutnosti Gospodara æivota smrt ne moæe op-stati! Kad se Krist kretao meu ljudima, uskrisio jeudoviËinog sina i Jairovu kÊer. Lazar je Ëetiri dana le-æao u grobu, ali Isus je naredio da se ukloni grobnikamen i pozvao je Lazara u æivot. “Ja sam uskrsnuÊei æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako iumre, æivjet Êe. Tko god æivi i vjeruje u me, sigurnoneÊe nigda umrijeti. Vjerujeπ li ovo?” (Ivan 11,25.26)

Pavao je nauËavao isto. Nakon πto je objasnio daÊe prilikom drugog Kristovog dolaska najprije “uskrs-nuti umrli u Kristu”, on je nastavio: “Zatim Êemo miæivi, mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrakna oblacima u susret Gospodinu. I tako Êemo zauvijekbiti s Gospodinom.” (1. Solunjanima 4,16.17)

U to Êe vrijeme umrli pravedni ustati na æivot i,zajedno sa æivima koji su slijedili Isusa, uzdiÊi se s ovogosuenog planeta da susretnu svojega Spasitelja.

Oni Êe “zauvijek biti s Gospodinom”. U Otkrivenjupiπe: “Oni oæivjeπe i kraljevaπe s Kristom tisuÊu godi-na.” (Otkrivenje 20,4) Ovi izrazi kazuju da Êe Isus doÊipo svoj narod. U obeÊanju koje smo naveli na poËetku,Isus je rekao da Êe opet doÊi i uzeti nas u stanovekoje priprema u kuÊi svojega Oca. On æeli da budemotamo gdje je On. Mi znamo da se Isus nalazi u kuÊiNjegovog Oca, i po Isusovom povratku Njegov Êe naroddospjeti na to mjesto. U Otkrivenju Ivan kaæe da Êespaπeni æivjeti i vladati s Kristom tisuÊu godina. Ovorazdoblje poznato je kao biblijski milenij, ili tisuÊgo-diπnjica.

©to se dogaa s onima koji se nisu pripravili? Na-æalost, kad Krist doe bit Êe i onih koji nisu odgovorilina Njegov poziv ljubavi. Isto tako, ni mnogi koji su ne-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06116

Black

• 117

kad æivjeli nisu slijedili Gospodina i pripremali se zaNjegovo kraljevstvo. IstraæujuÊi Bibliju spoznajemo dapostoji obeÊanje o spasenju svih ljudi. Bog je svimaponudio spasenje, ali svi ga neÊe prihvatiti. ©to Êe sedogoditi s takvima kad se Isus vrati na Zemlju?

“A vama, muËenima, pokoj zajedno s nama, kad seu plamenom ognju objavi s neba Gospodin Isus u prat-nji svoje aneoske vojske, koji Êe se osvetiti onima kojineÊe da priznaju Boga i koji se ne pokoravaju Rados-noj vijesti o naπem Gospodinu Isusu. Oni Êe biti kaæ-njeni vjeËnom propaπÊu: udaljeni od Gospodnjega licai od njegove silne slave onoga dana kada doe da seproslavi u svojim svetima i da pobudi divljenje u svimakoji prigrliπe vjeru.” (2. Solunjanima 1,7-10)

Dalje piπe da Êe Krist greπnike “uniπtiti sjajem svo-ga dolaska”. (2. Solunjanima 2,8) Zemlja nije potpunozaboravljena. Joπ netko mora poloæiti raËun. U Otkri-venju Ëitamo: “Potom spazih anela gdje silazi s nebadræeÊi u ruci kljuË od Bezdana i velike verige. On uhvatiZmaja, staru zmiju — a to je avao, sotona — i svezaga za tisuÊu godina te ga baci u Bezdan, koji nad njimzakljuËa i zapeËati, da viπe ne zavodi narodâ dok sene navrπi tisuÊu godina. Poslije toga ima biti odvezankratko vrijeme.” (Otkrivenje 20,1-3)

Ovo je simboliËko vienje. Bezdan nije neka rupau zemlji, bez dna. To nije ni neka podzemna spilja,niti kakav ponor u svemiru. Zatvaranje Zmaja u Bezdanna slikoviti naËin prikazuje prestanak Sotoninih ak-tivnosti. Zamijetimo pet velikih dogaaja koji se zbivajuprilikom Kristovog dolaska i oznaËavaju poËetak razdo-blja od tisuÊu godina spomenutih u Otkrivenju 20. po-glavlju: 1. Isus dolazi. 2. Pravedni mrtvi ustaju. 3. Æivipravednici, zajedno s uskrslim pravednicima, odlaze ususret Isusu. 4. Zemlja ostaje pusta i nenastanjena. 5.Sotona i njegovi aneli zatoËeni su na ovom pustomsvijetu — viπe nemaju πto raditi.

LJUDI ∆E S OVOG SVIJETA OTI∆I ÆIVI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06117

Black


Tijekom tih tisuÊu godina nema viπe prilike za spa-senje. Iz ove raπËlambe zakljuËujemo da neka nauËa-vanja o joπ jednoj prilici koja Êe navodno biti pruæenaljudima u vrijeme milenija da nau Krista i spasenje— zapravo uopÊe nemaju potvrdu u Boæjoj rijeËi.

Bog danas pruæa tisuÊe prilika, ali pred Isusov drugidolazak objavit Êe se proglas: “Neka nepravednik i daljebude napravedan; neka se neËisti i dalje oneËiπÊuje;neka pravednik i dalje æivi pravedno; neka se sveti idalje posveÊuje!” (Otkrivenje 22,11)

Meutim, danas su mnogi uvjereni da Êe tijekomrazdoblja od tisuÊu godina na Zemlji zavladati napre-dak, razvitak, mir i moguÊnosti spasenja. Mnogi misleda Êe se tijekom tog razdoblja milijuni pripraviti zavjeËnost. Za tako neπto nema biblijske potvrde.

Kako Êe zavrπiti razdoblje od tisuÊu godina? PruæitÊemo kratak pregled dogaaja koji Êe oznaËiti kraj raz-doblja od tisuÊu godina, iz 20. poglavlja Otkrivenja.

Isus je rekao da Êe svi oæivjeti, ali da Êe iziÊi izgrobova u dva razliËita uskrsnuÊa: “Ne Ëudite se tomu!Dolazi, naime, Ëas kad Êe svi koji poËivaju u grobovi-ma Ëuti njegov glas, te iziÊi iz njih: koji su Ëinili dobro,na uskrsnuÊe — na æivot; koji su Ëinili zlo, na uskrs-nuÊe — na propast.” (Ivan 5,28.29) Iz grobova izlazesvi, ali svi neÊe uskrsnuti na æivot. UskrsnuÊe æivotaje prvo uskrsnuÊe i zbiva se prigodom Isusovog povrat-ka.

Kad onda dolazi uskrsnuÊe na propast? “Ostali mr-tvaci ne oæivjeπe dok se nije navrπilo tisuÊu godina.”(Otkrivenje 20,5) Prvo uskrsnuÊe obuhvaÊa one koji suprihvatili Krista i odgovorili na Njegovu ljubav. Drugoje uskrsnuÊe predvieno samo za one koji su osuenina propast. Tekst koji smo Ëitali jasno pokazuje da iz-meu oba uskrsnuÊa stoji razdoblje od tisuÊu godina.

Kad mnoπtvo izgubljenih greπnika izae iz svojihgrobova na kraju tisuÊugodiπnjeg razdoblja, dogaaji Êe

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06118

Black

• 119

brzo slijediti jedan za drugim. “A kad proe tisuÊu go-dina, sotona Êe biti puπten iz svoje tamnice. IziÊi Êe dazavodi narode na Ëetiri kraja zemlje — Goga i Magoga— da ih skupi za rat tako mnogobrojne kao pijesakmorski.” (Otkrivenje 20,7.8)

Ivan kaæe da Êe sâm Sotona okupiti narode i pove-sti ih u rat. To Êe biti posljednji, najrazorniji rat naZemlji. Protiv koga ratuju? Koga napadaju? “I oni uzi-oπe na πiroku povrπinu zemlje i opkoliπe tabor svetih— ljubljeni grad” (9. redak). Ranije smo uvidjeli da Êesveti æivjeti i vladati s Kristom tisuÊu godina na Nebu.A ovaj tekst kaæe da je “ljubljeni grad”, novi Jeruzalem,zajedno s Boæjim svecima — na Zemlji!

OËito je da ni prorok ne moæe sva zbivanja opisatiodjednom. Po zavrπetku tisuÊu godina dogaaji se zbi-vaju istodobno i brzo. Ivan pokuπava ljudskim jezikomobjasniti prizor. Evo kako je sveti grad stigao na Zem-lju: “I opazih kako sveti grad — novi Jeruzalem — silaziod Boga s neba, opremljen poput zaruËnice koja je na-kiÊena za svoga muæa.” (Otkrivenje 21,2) Deseti redakpruæa istu sliku.

Prorok naglaπava da Êe Sotonin pokuπaj da zavladaBoæjim svijetom doæivjeti neuspjeh. U ovom ratu neÊebiti borbe izbliza, jer Êe Stvoritelj u jednom trenutkuuËiniti kraj na neobiËan naËin. Ivan kaæe: “Tada sievatra s neba i proguta ih.” (Otkrivenje 20,9) Ovaj nasizraz podsjeÊa na Hiroπimu. Petar govori o elementimakoji Êe se u “ognju rastopiti”. Bog, koji vlada svemiromi upravlja divovskim suncima, raspolaæe razornom sna-gom prema kojoj su i najubojitija ljudska oruæja jadnapoput petarde. Tako Êe jednom zauvijek doÊi kraj gri-jehu. “Potom opazih novo nebo i novu zemlju, jer suiπËezli prvo nebo i prva zemlja: mora viπe nema.” (Otkri-venje 21,1)

Nabrojimo joπ jedanput dogaaje koji se zbivaju nakraju razdoblja od tisuÊu godina:

LJUDI ∆E S OVOG SVIJETA OTI∆I ÆIVI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06119

Black


1. Sveti grad s Kristom i svetima silazi na Zemlju.

2. Dolazi do drugog uskrsnuÊa, uskrsnuÊa zlih; So-tona biva osloboen.

3. Nastaje posljednja bitka za vlast nad Zemljom.

4. Slijedi uniπtenje mnoπtva zlih i njihovog voe So-tone.

5. Bog stvara novo nebo i novu Zemlju da buduvjeËni dom za spaπene.

Dogaaji koji oznaËavaju poËetak i kraj razdobljaod tisuÊu godina iz Otkrivenja 20. poglavlja predstav-ljaju najveÊe i najznaËajnije dogaaje koje Êe naπ svijetvidjeti.

Na kraju Êe biti samo dvije skupine. Svatko se moraopredijeliti: ili za Krista, ili za Sotonu. Za prve Êe sva-nuti novi dan koji nikad neÊe prestati, sreÊa Êe rastikako Êe vjeËnost teÊi. Za druge Êe to biti dan razoËa-ranja, propasti i uniπtenja. Mi se trebamo odluËiti zaskupinu onih koji Êe uæivati vjeËnu radost.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06120

Black

• 121

N

19Kakav Êe biti kraj?

Ne tako davno jedan britanski tjednik objavio jeËlanak s naslovom “Ovi posljednji dani”, koji poËinjereËenicom: “»injenica je da do svrπetka svijeta, kao πtoznamo, moæe doÊi u bilo kojem trenutku.” Jedan odproËelnika Povjerenstva za atomsku energiju, gospodinThomas E. Murray, izjavio je: “Prema svemu πto zna-mo, neshvatljiva i nedokuËiva Boæja volja moæe uËinitidvadeseto stoljeÊe zavrπnim vremenom za ËovjeËanstvo.”

Isus Krist je jasno rekao da Ëovjek neÊe znati dani sat kraja, ali je u 24. poglavlju Evanelja po Matejudao znaËajno proroËanstvo koje otkriva o kojem je vre-menu rijeË. On se sa svojim uËenicima nalazio na Ma-slinskoj gori. Dok su promatrali Jeruzalem i u njemusjajni Hram, Isus je iznenada rekao: “Zaista, kaæemvam: ovdje sigurno neÊe ostati ni kamen na kamenu.Svaki Êe se sruπiti.” (Matej 24,2)

Isus je sa svojim uËenicima oËito razgovarao o krajusvijeta, jer su oni upitali: “Kaæi nam kad Êe to biti ikoji je znak tvoga dolaska i svrπetka svijeta?” (Matej24,3) Zapazimo, htjeli su znati kad Êe Hram biti razo-ren i koji Êe znakovi prethoditi Njegovom dolasku i kra-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06121

Black


ju svijeta. Oni su smatrali da Êe se oba dogaaja zbitiistodobno.

Isusovo proroËanstvo o razorenju Hrama ispunilose oko Ëetrdeset godina nakon Njegove smrti. Rimskivojskovoa Tit osvojio je grad nakon viπemjeseËne op-sade. Tom prigodom æivot je izgubilo oko milijun Æido-va. Hram je razoren i rimski vojnici su raskopali i po-maknuli doslovno svaki kamen u potrazi za zlatom.

Drugi dio pitanja koje su uËenici postavili Isusu naMaslinskoj gori odnosio se na Njegov dolazak i kraj svi-jeta. Zapazimo neke dogaaje koji navjeπÊuju Njegovskori povratak. “»ut Êete za ratove i glasine o ratovima.Gledajte da se ne uznemirujete! Jer to se mora dogodi-ti, ali nije joπ svrπetak. DiÊi Êe se narod protiv narodai kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit Êe gladi i potresazemlje u raznim mjestima.” (Matej 24,6.7)

Ovi znakovi, koji prethode Kristovom dolasku, ot-krivaju stanje u kojem Êe se ËovjeËanstvo naÊi. Raz-motrimo neke od proreËenih dogaaja.

GladSvijet je doπao do toËke s koje, po svemu sudeÊi,

nema povratka. Prema proraËunima struËnjaka, agro-noma i statistiËara, svijet danas moæe osigurati dovolj-no hrane za sve ljude na Zemlji. Pa ipak se broj onihkoji umiru od gladi stalno poveÊava. Milijuni stradajuod pothranjenosti ili umiru zbog nedostatka hrane.

PropastU posljednjih nekoliko godina ekoloπka istraæivanja

ukazuju na alarmantne Ëinjenice. Vlade, sveuËiliπta, or-ganizacije i ustanove zapoπljavaju ekologe ne bi li ne-kako rijeπili probleme koji su se munjevito namnoæili uposljednjem stoljeÊu. Porast znanja doveo je danaπnji

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06122

Black

• 123

naraπtaj u stanje da se bori za preæivljavanje svoje dje-ce. Savjetnik u Bijeloj kuÊi u Washingtonu, Dr. Lee DuBridge, izjavio je: “Cijeli naπ planet nalazi se na rubupropasti.”

PotresiSkoro nema tjedna a da ne Ëujemo za viπe ili manje

razorne potrese i πtete koje ih prate. Njihova se uËe-stalost i jaËina neprekidno poveÊavaju.

RastaveOve Isusove rijeËi oznaËuju moralno stanje druπtva

u posljednje vrijeme. Rastave brakova i druπtveni i emo-cionalni problemi kao njihova posljedica prava su tra-gedija naπeg vremena. Isus je rekao da Êe ovi dogaaji,kad se pojave, biti znak kraja vremena. Oni su u naπevrijeme sve uoËljiviji i brojniji, tako da s velikom sigur-noπÊu moæemo reÊi da idemo kraju vremena.

Radosna vijestMeutim, pravi znak kraja Isus vidi na sasvim dru-

gom podruËju: “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propo-vijedat Êe se po svem svijetu, svim narodima za svjedo-Ëanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) Ovo jepravi duhovni znak. Radosnu vijest o onome πto sedogodilo na Golgoti treba odnijeti cijelom svijetu. Isusje umro umjesto Ëovjeka. “Jer je plaÊa grijeha smrt.”(Rimljanima 6,24) Svaki je Ëovjek zgrijeπio, i zato si nemoæe pomoÊi. Ali Isus svakome moæe pomoÊi jer je daosvoj æivot da mi moæemo vjeËno æivjeti. To je Radosnavijest! To je vijest o Ëudesnom daru! Ova se vijest tre-ba objaviti svim narodima. Ona Êe se vidjeti u æivotu irijeËima onih koji su prihvatili Kristov æivot.

KAKAV ∆E BITI KRAJ?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06123

Black


Krist je spomenuo joπ jedan duhovni znak. Prore-kao je da Êe biti i protivljenja pravom Evanelju: “Dakle,kad vidite ‘grozu pustoπi’, o kojoj govori prorok Daniel,gdje stoji ‘na svetom mjestu’ — tko Ëita, neka shvati!...” (Matej 24,15)

Jedina knjiga za koju nam Isus kaæe da je paæljivoËitamo jest Knjiga proroka Daniela. Ova knjiga ukazujena djelo koje Êe Isus vrπiti u nebeskim dvorovima na-kon smrti na kriæu i nakon uzaπaπÊa. Veliki dio Starogzavjeta ukazuje na djelo koje Êe Isus ostvariti na kriæui u kasnijoj sluæbi za Ëovjeka. Sve izraelske ærtve uka-zivale su na Ærtvu na kriæu. I Svetiπte je ukazivalo naKristovo poslanje i Njegovu sveÊeniËku sluæbu na Ne-bu. “Glavno je u ovom izlaganju: imamo takva velikogsveÊenika koji ‘sjede s desne strane’ prijestolja VeliËan-stva na nebesima, sluæbenik Svetiπta i pravog ‘©atora,onoga koji podiæe Gospodin’, a ne Ëovjek.” (Hebrejima8,1.2)

Prorok Daniel naglaπava da Êe se Kristovo djelo uSvetiπtu gaziti. Isus nas poziva da to Ëitamo i shvatimo.Danielov izraz “opaËina πto pustoπi i gazi Svetiπte” jed-nak je Kristovim rijeËima “groza pustoπi”. Svetiπte jetrebalo ukazati ljudima na sadræaj Kristovog djela. Onoje u tanËine prikazivalo pojedine vidove spasenja, daljudi mogu razumjeti. Svetiπte je pokazivalo πto Evan-elje doista znaËi, ono je pokazivalo da Ëovjek ne moæezasluæiti spasenje. »ovjek se mora u potpunosti oslo-niti na Krista koji spasenje daje kao dar. Pojavit Êe sesile koje Êe ohrabriti Ëovjeka da pokuπa zasluæiti spa-senje. Oko nas ima mnogo dokaza takvih napora, Ëaki meu krπÊanskim vjeroispovijestima. Ali, Ëovjeku jenemoguÊe zasluæiti spasenje.

Krist je vidio da Êe ljudi nastojati uniπtiti Njegovodjelo. Pavao kaæe vrlo jasno: “Jedan je Bog, jedan je iposrednik izmeu Boga i ljudi: Ëovjek Krist Isus”. (1Timoteju 2,5)

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06124

Black

• 125

Kad je crkva stala jaËati, ova je istina potisnuta. Svremenom su potisnute i mnoge druge istine, a njiho-vo su mjesto zauzela poganska vjerovanja. Meu odba-Ëenim istinama naπlo se i uËenje o Kristovoj posred-niËkoj sluæbi. Ljudi su se nametnuli za posrednike ilinamjesnike i zauzeli Kristovo mjesto, kao πto su u drev-na vremena ljudi posredovali za puk pred bogovima upoganskim hramovima.

Kristovo zavrπno djeloDo sada smo naveli niz zanimljivih Isusovih pro-

roËanstava koja je On iznio uËenicima prije skoro dvijetisuÊe godina. Posljednje proroËanstvo u 24. poglavljuEvanelja po Mateju odnosi se na Radosnu vijest kojaÊe se propovijedati svakom narodu, jeziku i naraπtaju.

Istinu o Isusu danas moæemo naÊi u skoro svakomnarodu. Preko suvremenih sredstava javnog priopÊava-nja mnogi narodi dolaze u dodir s Radosnom vijeπÊu.Mi trebamo zahvaliti Bogu za ove posljednje dane ljud-ske povijesti.

Budimo zahvalni πto smo upoznali Isusa. Budimozahvalni za to πto On uskoro dolazi da nas uzme ksebi u rajsku slavu. Budimo zahvalni za to πto Ga po-znajemo, jer kad imamo Njega, imamo vjeËni æivot.

Prijatelju, usmjerite pogled na Boæju spasonosnumilost i prihvatite Njegov dar koji vam nudi. ZamoliteGa da vam pokaæe πto od vas oËekuje. Pronaite svojemjesto i razvijte krπÊansku zrelost u skladu s Njegovimnamjerama. Svrπetak Êe brzo doÊi i tada Êemo se naÊisa svojim Spasiteljem.

KAKAV ∆E BITI KRAJ?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06125

Black


N

20Grad pod morem

Na podruËju Bliskog istoka u dvadesetom su sto-ljeÊu obavljena mnoga arheoloπka istraæivanja. Arheo-lozi su na tom podruËju iskopali iznimno znaËajne na-laze. Malo-pomalo djeliÊi lonËarije, rukopisi, predmeti inatpisi dokazali su niz veliËanstvenih Ëinjenica koje supotvrdile naπu vjeru, oæivile nadu i razotkrile javnostimnoge biblijske tvrdnje.

Rukopisi s Mrtvog moraUzmimo kao primjer svitke pronaene u πpiljama

kod Kumrana u blizini Mrtvog mora. Skoro dvije tisuÊegodina te su πpilje Ëuvale svoje tajne. Meutim, 1947.godine su dva beduinska djeËaka sluËajno otkrila pra-vo blago u Êupovima s naizgled bezvrijednim koænimsvicima. Danas su ti rukopisi od neprocjenjive vrijed-nosti.

Zajednica poznata kao “sljedba s Mrtvog mora” na-stojala je æivjeti pustinjaËkim æivotom u nepodnoπljivojvruÊini i Ëuvati biblijske spise. Hranom i vodom opskr -bljivali su se u najteæim okolnostima. Ovi su ljudi vje-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06126

Black

• 127

rovali u Boga i poπtovali Njegove zapovijedi. Marljivosu prouËavali biblijske spise i paæljivo prepisivali veÊdotrajale rukopise pojedinih biblijskih knjiga, prenose-Êi ih s koljena na koljeno. Po svemu sudeÊi, æivotom iuËenjem bili su sliËni Ivanu Krstitelju, i mnogi ozbiljniznanstvenici doπli su do zakljuËka da je meu njimamorala postojati neka veza.

Kad su rimske legije krenule na Jeruzalem i pobiletisuÊe i tisuÊe Æidova, “sekta s Mrtvog mora” sakrila jesvoje rukopise, novac, dragocjenosti, lonËariju i drugepredmete u obliænjih Ëetrdeset peÊina blizu Kumranana obali Mrtvog mora. Kad su ove dragocjenosti otkri-vene 1947. i 1951. godine, pobudile su æivo zanimanjecijelog svijeta.

Meu nalazima bili su vrijedni svici koji su pred-stavljali najstarije rukopise Starog zavjeta. Prije ovogotkriÊa najstariji hebrejski tekstovi datirali su iz stotegodine prije Krista i sadræavali su samo Deset zapovi-jedi i odlomak iz πestog poglavlja Ponovljenog zakona.VeÊina drugih rukopisa bila je tisuÊu godina mlaa, na-pisana tek u devetom stoljeÊu poslije Krista. BuduÊida su dotad poznati rukopisi bili razmjerno mladi, mno-πtvo kritiËara, pa i neki istraæivaËi Biblije, doπlo je dozakljuËka da su mnogi dijelovi Starog zavjeta zapravonastali nakon Kristovog boravka na Zemlji. To se po-sebice odnosilo na Knjigu proroka Izaije, nazvanu joπ i“petim evaneljem”. Ona sadræi toliko proroËanstava oIsusu Kristu, koja su se u Njegovom æivotu doslovnoispunila, da su mnogi tvrdili kako je to zapravo povijest,a ne proroËanstvo. Kad su otkriveni rukopisi s Mrtvogmora, a meu njima i svitak Knjige proroka Izaije, kri-tiËari su umuknuli. Znanstvenici su utvrdili da ovi svicipotjeËu iz drugog ili treÊeg stoljeÊa prije Krista.

Svici su obiËno pisani u stupcima na komadu koæe.Svitak Knjige proroka Izaije dugaËak je oko tri metra,a sadræi 54 stupca. Tekst svitka identiËan je tekstu

GRAD POD MOREM

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06127

Black


Knjige proroka Izaije koji danas imamo u svojim Bibli-jama. Postoje neke razlike u izgovaranju i u imenimamjesta, ali sadræaj je potpuno isti. Ova knjiga sadræiznaËajna proroËanstva i nije izmiπljotina, kakvom su jemnogi ocjenjivali prije 1947. godine. Tako je samo ovimjednim nalazom potvrena i ojaËana vjera milijuna lju-di.

BiblosTridesetak kilometara sjevernije od Bejruta nalazi

se staro povijesno mjesto Biblos. Prije tri tisuÊe godinaovaj grad, u kojemu se oboæavalo Sunce, bio je pozna-to trgovaËko srediπte. Meu drevnim biblijskim izvje-πtajima Ëitamo o Hiramu, tirskom kralju, koji je trup-ce libanonske cedrovine slao u luku Cezariju, odaklesu bili prevoæeni kopnom do Jeruzalema da bi se timplemenitim drvetom ukrasila palaËa kralja Salomona ijeruzalemski Hram.

Starozavjetno ime Biblosa jest Gebal (Psalam 83,8).Arapi ga danas zovu Dæebail. Meutim, onima koji po-πtuju Bibliju ime Biblos je dobro poznato, jer je po ime-nu toga grada Biblija i dobila ime. Kad je u Egiptunestalo papirusne trske, EgipÊani su je poËeli uvozitiiz Biblosa. I Grci su se opskrbljivali gebalskom trskomkoju su zvali “biblos”, pa su i knjige naËinjene od togmaterijala nazvane “biblos”. U to je doba i Sveto pismonazvano Biblijom. Svakako je neobiËno da je po Kana-ancima — stanovnicima Biblosa, najveÊim neprijatelji-ma Izraelaca — dobila ime knjiga kojom se sluæi Boæjinarod.

SidonKako je Biblos poËeo nestajati s povijesne scene,

FeniËani su se sve viπe okretali svojoj luci i trgovaËkom

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06128

Black

• 129

srediπtu Sidonu. Sa svojim vrlo plodnim ravnicama Si-don je postao srediπte industrije i ribarstva. Njegoveprednosti ubrzo su privukle nemoralne i okrutne ljude.Prorok Ezekiel dobio je vienje u kojem je bila prore-Ëena propast stanovnika Sidona: “Evo me protiv tebe,Sidone, proslavit Êu se usred tebe! I znat Êe se da samJahve, kada nad njim sud izvrπim, i svetost svoju po-kaæem na njemu. I poslat Êu na nj kugu i krv po uli-cama njegovim; i mrtvi Êe posred njega padati od maËakoji ti odasvud prijeti, i znat Êe se tada da sam ja Ja-hve.” (Ezekiel 28,22.23)

Ovo se proroËanstvo ostvarilo u vrijeme AleksandraVelikog. Dok se on sa svojom vojskom spuπtao kroz Si-riju i sjeverni Libanon, Sidonci su se zavjetovali da muneÊe pasti u ruke æivi. Kad je doπao do Sidona, ugledaoje straπan prizor: Sidonci su izvrπili masovno samouboj-stvo. Muπkarci su prvo pobili æene i djecu, a potomsebe. U Sidonu je poginulo 36.000 ljudi. ProroËanstvose ispunilo. Ali za ovaj grad Bog nije prorekao da ni-kada neÊe biti obnovljen kao πto je to prorekao za ob-liænji grad Tir.

Tir — grad pod moremKrenimo sada u “grad pod morem”. Velika luka Tir

bila je pomorsko i trgovaËko srediπte. Rekli smo da jetirski kralj Hiram snabdijevao Salomona drvenom gra-om za gradnju Hrama.

Stari se Tir sastojao od dva dijela: od velikog stam-benog podruËja na kopnu i od otoka udaljenog okoosamsto metara od kopna. Na otoku su se nalazile ra-dionice i brodogradiliπte. Tirski trgovci postali su neiz-mjerno bogati. Njihova vanjπtina svjedoËila je o bogat-stvu koje je pritjecalo u njihov grad. U Knjizi prorokaEzekiela 28,12-17 slava tirskoga kralja usporeena jesa slavom Sotone, “keruba zaπtitnika” na Nebu prije

GRAD POD MOREM

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06129

Black


njegovog pada. Tir se toliko iskvario da je Bog jasnoprorekao njegovu propast. Evo kako ju je najavio u 26.poglavlju Knjige proroka Ezekiela: babilonski kralj Na-bukodonozor treba razoriti Tir (redak 7), posluæit Êe sezidoderima ili ratnim “ovnovima” (redak 9), kamenje,drvo i praπina bit Êe baËeni u more (redak 12), gradÊe biti pretvoren u golu stijenu (redak 14), postat Êemjesto za suπenje ribarskih mreæa (redak 14), viπe ganikad neÊe biti (redak 21).

Sva ova proroËanstva doslovno su se ispunila! Da-nas nema ni traga od starog Tira jer je taj grad —zapravo njegova graa, pa Ëak i njegova praπina — po-sluæio kao materijal od kojeg je vojska Aleksandra Ve-likog sagradila nasip do otoka. Tako je razoren gradTir, a otok pretvoren u ruπevine. Nije li neobiËno πtose biblijsko proroËanstvo ispunilo na takav naËin?

Tel MardikGodine 1976. otkriveni su znaËajni nalazi u sjever -

noj Siriji kod Tel Mardika. Talijanski arheolozi radilisu na tom lokalitetu dvadeset i pet godina bez nekogveÊeg uspjeha. Otkopali su zid kojim je grad bio okru-æen. Naπli su nekoliko kuÊa i dosta lonËarije. A ondasu kopajuÊi na padini breæuljka ili tela naiπli na kra-ljevsku palaËu. Tako su dospjeli do jednog od najzna-Ëajnijih nalaziπta dvadesetog stoljeÊa: do prostorije pu-ne glinenih ploËica, negdje oko dvadeset tisuÊa koma-da. Na njima su ispisana i s njih su deπifrirana mnogabiblijska imena, poput Sodome i Gomore, Abrahama iostalih. I opet su arheoloπki nalazi potvrdili vjerodo-stojnost Biblije. U isto su vrijeme u Bab Edri, u bliziniMrtvog mora na jordanskoj strani, otkriveni gradovi zakoje se vjeruje da su Sodoma i Gomora.

PoËeli smo sa svicima s Mrtvog mora, istiËuÊi svitaks Knjigom proroka Izaije. Neka od proroËanstava iz te

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06130

Black

• 131

knjige govore o Kristovom dolasku. Zato je i nazivaju“petim evaneljem”. U toj knjizi nalazi se proroËanstvoo pojavi Ivana Krstitelja — Kristovog preteËe (Izaija 40),o Kristovom roenju (Izaija 7,14), o Kristovoj sluæbi (Iza-ija 9,11.58) i Njegovoj smrti (Izaija 53). Prorok kaæe:“Za naπe grijehe probodoπe njega.” (Izaija 53,5)

Krist je umro na Golgoti, ali je danas Njegov grobu Jeruzalemu prazan. Mi vjerujemo u uskrsnulog Kri-sta koji Êe ponovno doÊi da izbavi svoj narod.

Mnogi su razoËarani religijom, crkvama i onim πtonazivaju licemjerjem. Ali postoji Ëinjenica koju nitko nemoæe zanijekati: Kristovo uskrsnuÊe.

Krist se zanima za vas zato πto vas voli i æeli u vaπæivot unijeti svoj mir, boæansku nadu i boæansku ra-dost. To Êe vaπem æivotu dati sigurnost koja ima ne-procjenjivu vrijednost.

GRAD POD MOREM

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06131

Black


P

21Put oko svijeta u osamdeset

minuta

“Potom sam imao vienje: Bijel oblak i ‘na oblaku’opazih nekoga ‘sliËna Sinu »ovjeËjemu’ kako sjedi sazlatnom krunom na glavi i oπtrim srpom u ruci. Utoneki drugi aneo izae iz hrama i povika jakim glasomonomu πto je sjedio na oblaku: ‘Poπalji svoj srp i æanji,jer je doπlo vrijeme da se æanje; dozrela je æetva nazemlji!’ Tada onaj koji je sjedio na oblaku baci na ze-mlju svoj srp, i bî poænjevena zemlja.” (Otkrivenje 14,14-16)

Ovom dojmljivom slikom posljednje æetve na Zemljiprikazan je drugi dolazak naπega Gospodina Isusa, kojije proreËen vijestima trojice anela. Tri anela objav-ljuju Evanelje i boæanske istine povezane s njim. Uproπlosti je Bog prije neke nesreÊe ili duhovne krizeslao opomene stanovnicima Zemlje.

Evo nekoliko primjera:Noa. Bog je ovom proroku i patrijarhu otkrio svoju

istinu. Na taj naËin je zaobiπao vjerske voe tog vre-mena. Noa i njegova obitelj spasili su se u lai, a svidrugi su izgubili æivot. Boæja poruka donosi spasenje

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06132

Black

• 133

svima koji je prihvaÊaju, a oni koji je odbacuju navlaËena sebe veliku nesreÊu.

Ilija. Bog je ovog proroka pozvao u sluæbu u vrije-me kad se veÊina u Izraelu okrenula sluæenju laænombogu Baalu. Bio je silan propovjednik. Mogli bismo pi-tati: “Kako je jedan Ëovjek mogao biti u pravu, a svikraljevi, knezovi i vjerski voe u zabludi?” Nebeski Bogæeli da Mu ljudi sluæe u Duhu i Istini.

Ivan Krstitelj. Ivan je bio pozvan da pripremi putGospodinu Isusu. Bio je “Glas jednoga koji viËe u pu-stinji: Pripravite put Gospodnji; poravnajte mu staze!”(Luka 3,4) Bog se nije posluæio sluæbenom crkvom onogvremena. Zaobiπao je farizeje, saduceje i esene. Ivan jejedini bio vaæni vjesnik koji Êe objaviti Dobru vijest.Bog i u vrijeme posljetka podiæe pokret koji Êe ustatida objavi Evanelje na jasan naËin, i nagovijestiti do-lazak naπega Gospodina u bliskoj buduÊnosti. Evane-lje treba propovijedati cijelom svijetu: “Ova Radosna vi-jest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu,svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπe-tak.” (Matej 24,14)

Vijest prvog anela. “Uto spazih nekoga drugoganela gdje leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednuneprolaznu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanov-nicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i pu-ku. Vikao je jakim glasom: ‘Bojte se Boga i zahvalitemu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvo-ritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’” (Otkrivenje14,6.7)

Prije kraja doÊi Êe do velikog probuenja. VjeËnoevanelje Kristove spasonosne milosti bit Êe objavljenocijelom svijetu. Ova vijest javlja da je doπlo vrijeme.Nebeski sud zasjeda da bi osudio bezboænost malog rogaiz Daniela 7. poglavlja, i da pred svemirom otkrije tkosu pravi Boæji sljedbenici. Ova je vijest prekrasno ot-krivenje Boæjeg karaktera. Ona poziva ljude da poπtuju

PUT OKO SVIJETA U OSAMDESET MINUTA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06133

Black


Stvoritelja. U vrijeme kad svijet sluπa glas evolucioni-sta, Boæji narod objavljuje Stvoriteljevu stvaralaËku si-lu. Time ujedno podsjeÊa na Boæju subotu koja je us-postavljena kao uspomena na boæansko stvaranje.

Vijest drugog anela. “Drugi aneo nastupi za njimviËuÊi: ‘Pade, pade veliki Babilon koji vinom srdæbe ivinom svoga bluda napoji sve narode!’” (Otkrivenje 14,8)

Babilon predstavlja vjerski kompromis. Konkretni-je, Babilon je laæno evanelje. Ovo je poziv da se odu-premo prihvaÊanju neutemeljene i laæne religije. Bog po-ziva svoj narod da pokaæe Kristovu ËistoÊu. On ga po-ziva da dræi Njegove zapovijedi. Babilon pak poziva lju-de da prihvate Krista, ali ne mari za Zapovijedi. Babi-lon tvrdi da vjeruje Boæjim obeÊanjima, ali ih koristikao ispriku za prijestup.

Danas se nauËava da ljudi trebaju Ëiniti najboljeπto mogu, jer Isus neÊe gledati na njihove grijehe i sla-bosti. Ali Bog traæi ljude koji Êe krenuti da osvajaju ida pobijede. Babilon ide u krajnosti. On otkriva Bogakao Boga milosra, ili Boga gnjeva; ili opet kao Bogakoji je strog, ili Boga koji iz sentimentalnosti prelazipreko grijeha. Babilon rijetko pruæa cjelovitu sliku oBoæjem krakteru. Ova druga vijest dio je prve, ali oz-biljno upozorava da je krπÊanstvo kao cjelina napustilovelika naËela istine.

Vijest treÊeg anela. “TreÊi aneo nastupi za nji-ma viËuÊi jakim glasom: ‘Tko se god pokloni Zvijeri injezinu kipu i primi æig na svoje Ëelo ili na svoju ruku,pit Êe vino Boæje srdæbe koje stoji natoËeno, Ëisto, uËaπi njegova gnjeva. Bit Êe muËen ognjem i sumporompred svetim anelima i pred Janjetom. I dim se njiho-vih muka diæe u vijeke vjekova; i nemaju mira ni danni noÊ koji se klanjaju Zvijeri i njezinu kipu te kojiprime æig njezina imena!’” (Otkrivenje 14,9-11)

Ova vijest upozorava na jedan ispit i jednu odluku.Na kraju svijeta bit Êe samo dvije velike skupine ljudi.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06134

Black

• 135

Prva koja vrπi Boæje zapovijedi i Ëuva vjeru u Isusa (re-dak 12), i druga koja je spomenuta u navedenim red-cima. Boæji narod se prepoznaje po posluπnosti, vjeri,strpljivosti i Isusovom karakteru koji se oËituju u nji-hovu æivljenju. Oni koji primaju æig su nemarni πtova-telji, ljudi koji biraju lakπi put i ponaπaju se u skladus ljudskim zahtjevima i nauËavanjima. Svi ljudi se mo-raju pokoriti ili Kristu, ili ljudskoj tradiciji.

Jedini vjerski pokret koji danas ispunjava porukeobjavljene u vijestima trojice anela jest adventni po-kret. Iako adventisti smatraju da Bog u svakoj crkviima dragocjene duπe, ostaje Ëinjenica da danas samojedan pokret æivi u skladu s navedenim biblijskim uËe-njima. Bog blagoslivlje ovaj pokret na naroËit naËin.Adventisti sedmog dana praktiËno primjenjuju Isusovnauk i provode Njegove metode pouËavanja.

Jedna od najznaËajnijih metoda prenoπenja krπ-Êanske ljubavi na druge jest lijeËenje oboljelih. To jerazlog πto adventisti posveÊuju veliku pozornost zdrav-stvenom djelu, podiæuÊi bolnice, klinike, ambulante iostale zdravstvene ustanove. Oni djeluju preko mreæedobrotvornih organizacija kako bi pomogli ljudima u ne-volji. Osnivaju i odgojno-obrazovne ustanove, od osnov-nih πkola do sveuËiliπta, s namjerom da odgoje mladeæsposobnu da preuzme svoju obavezu u objavljivanju Bo-æje poruke svijetu.

Uz to, adventisti grade lijepe molitvene domove ukojima se odræavaju bogosluæja. Po cijelom svijetu dje-luju nakladniËke kuÊe koje izdaju knjige i Ëasopise namnogim jezicima, kojima dopiru do najudaljenijih dije-lova Zemlje. Tvornice zdrave hrane proizvode hranu kojaljudima pomaæe da saËuvaju zdravlje, kako bi zaistabili hram æivoga Boga. Bog blagoslivlje svoje veliko dje-lo na Zemlji.

Adventisti danas propovijedaju na tisuÊu razliËitihjezika u 206 zemalja svijeta. Njihove poruke dopiru do


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06135

Black


veÊine stanovnika na zemaljskoj kugli. U nekim zem-ljama adventisti su najveÊa protestantska vjerska za-jednica. Na nekim otocima, kao πto su Pitcairn i Ma-nus, oni su veÊina. Izvjeπtaji pokazuju da su adventi-sti posljednjih godina s oduπevljenjem prihvaÊeni u no-vim podruËjima.

AdventistiËka crkva u 145 zemalja svijeta ima 7.804πkole koje pohaa 1.673.580 uËenika i studenata. TiuËenici i studenti pomaæu mnogima da upoznaju Kri-stovu spasonosnu silu, a osposobljavaju se za zadovo-ljenje ljudskih potreba na podruËjima koje pokrivaju ra-zliËite struke. Svake se godine izdaju nove publikacijena 372 jezika. U ovom programu sudjeluju propovjed-nici odgajatelji, lijeËnici, stomatolozi medicinske sestre,nakladnici, medijski struËnjaci i sluæbenici u ustano-vama. Viπe od 230.000 osoba posvetilo se dovrπenju Bo-æjeg djela na Zemlji.

Adventisti nesebiËno djeluju u svojoj sredini poma-æuÊi dobrotvornim radom one koji su u nevolji. Miliju-ni osoba godiπnje tako primaju hranu, odjeÊu, namje-πtaj, posteljinu i druge oblike pomoÊi. Mnogi meu nji-ma ærtve su prirodnih nepogoda, poplava, tajfuna, ura-gana, poæara, potresa i klizanja zemljiπta. U crkvi postojidobro organizirana mreæa humanitarnih organizacijaADRA, a u dobrotvornom radu sudjeluju muπkarci i æe-ne koji su spremni pruæiti hitnu pomoÊ osobama u ne-volji i oskudici.

Evanelje danas dopire u svaki kutak svijeta pre-ko radijskih i televizijskih emisija koje emitiraju biblij-ske istine na mnogim jezicima. Njima se pridruæujenebrojeno mnoπtvo internetskih stranica. Preko teËajevaDopisne biblijske πkole svake godine milijuni osoba upo-znaju Bibliju.

Godinama su adventisti bili na Ëelu zdravstvenogprosvjeÊivanja u mnogim zemljama. Poduzimaju se na-pori da se Ëitavim narodima pruæi medicinska zaπtita.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06136

Black

• 137

Na Novoj Gvineji veÊ viπe godina djeluje skupina medi-cinskog osoblja sa SveuËiliπta Loma Linda iz Kaliforni-je. Njihov je cilj pomoÊi ljudima da shvate kako se mo-æe æivjeti bez toliko bolesti. SpecijalistiËki timovi za ope-racije srca operirali su stotine pacijenata u GrËkoj, Sau-dijskoj Arabiji, Pakistanu, Tongu, Kini i drugim zemlja-ma.

Nizom aktivnosti koje obavlja ova crkva obuhvaÊe-na je i mladeæ. U svim zemljama gdje postoje adventisti,mladi aktivno sudjeluju u objavljivanju Evanelja. Upri-liËuju se logorovanja, kongresi i razliËite tjedne aktiv-nosti kako bi se zadovoljile potrebe mladih i njihovihprijatelja. Taj rad obuhvaÊa mlade od πeste do tridese-te godine æivota. Mladi u crkvi vole suraivati u takvimprogramima.

Evanelje o Kraljevstvu bit Êe odneseno svim naro-dima — na javnim predavanjima, kroz biblijska prou-Ëavanja, putem radija i televizije, od vrata do vrata —i onda Êe doÊi kraj. Evanelje se propovijeda u velikimgradovima, na malim pacifiËkim atolima, u visokim pla-ninskim lancima Juæne Amerike, u afriËkim pustinja-ma i praπumama, meu kulturnim narodima ili u pri-mitivnim selima.

Mi se danas nalazimo u posljednjim danima povi-jesti ovoga svijeta. Isus Êe uskoro doÊi i djelo objavlji-vanja Evanelja bit Êe dovrπeno. A do tada je svatkotko prihvati Krista pozvan da svojim bliænjima iznesebiblijske istine. Bog nam je svima dao hrabrost da za-jednici u kojoj æivimo, naπemu narodu i cijelom svijetuotvoreno objavimo istinu o Kristu.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06137

Black


U

22Zaπto postoji toliko vjerskih

zajednica?

Uæitak je prouËavati Otkrivenje apostola Ivana jerse u njemu nalazi objava Isusa Krista. U toj je knjiziotkrivena Kristova ljepota i privlaËnost, Njegova snagai moÊ. U prvom poglavlju nalazimo Krista u Svetiπtu.(1,13-20) Zatim Ga kroz cijelu knjigu gledamo kakodjeluje u prilog svoje Crkve. Mnogi dijelovi Otkrivenjapretkazuju napade na Njegovu Crkvu. Otkrivenje zavr -πava jasnim prikazom Kristovog drugog dolaska i ob-nove Zemlje u njezino prvobitno stanje ljepote i svetosti.

Usmjerimo danas svoju pozornost na 12. poglavljeOtkrivenja gdje se govori o napadu na Boæju crkvu;isprva izvana, a zatim iznutra. Danas postoji velik brojvjerskih zajednica, od kojih svaka tvrdi da je prava Bo-æja crkva. I usred tog mnoπtva Krist doista ima svojuCrkvu. Kristova vjera odræala se kroz sve vjekove dodanaπnjeg dana.

“Ljubljeni ... prisiljen sam da to uËinim opominjuÊivas da se borite za vjeru koja je jedanput zauvijek pre-dana svetima. Uπuljali su se, naime, meu vas nekiljudi, veÊ odavno predodreeni za ovu osudu: bezboænici

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06138

Black

• 139

koji na mjesto milosti naπega Boga stavljaju raspuπ-tenost i nijeËu naπega jedinog Gospodara i Gospodina,Isusa Krista.” (Juda 3 i 4) Kao πto je bila u proπlosti,Crkva je i danas pozvana da saËuva izvornu vjeru kojujoj je Gospodin predao. Njezina je zadaÊa da æivi u skla-du s prvobitnim uËenjem naπega Spasitelja.

Otkrivenje usporeuje religijski svijet s Babilonomili stanjem zbrke. Krist ne samo da spominje babilon-ski sustav bogosluæja i upozorava na njega, veÊ i ot-kriva kako Êe on utjecati na povijest Njegovog naroda.Otkrivenje u 12. poglavlju prikazuje povijest krπÊanskecrkve od vremena prije Kristovog prvog dolaska do Nje-govog drugog dolaska. Evo kratkog pregleda te povije-sti. “Potom se u nebu pokaza veliËanstven znak: ÆenaobuËena u sunce, mjesec pod njezinim nogama, a naglavi joj vijenac od dvanaest zvijezda.” (Otkrivenje 12,1)

Ovdje se Ivan bez sumnje izraæava slikovitim, sim-boliËkim jezikom. Zaπto se Bog sluæi takvom vrstom go-vora? U Ivanovo doba Boæja crkva se nalazila u teπkimprilikama. VeÊina povjesniËara smatra da je poganskiRim bio dosta tolerantan prema krπÊanskoj crkvi; me-utim, tisuÊe su morale umrijeti za svoju vjeru. Da jepoganski Rim znao da krπÊani imaju knjigu u kojoj sejasno proriËe pad ogromnog Rimskog Carstva, krπÊanivjerojatno uopÊe ne bi mogli preæivjeti. Zato je pad po-ganskog Rima prikazan simboliËkim jezikom. U svojojmudrosti Bog je stavio u vrata proroËanstava kljuË dabi ih oni, koji ih æele prouËavati, mogli razumjeti.

Otkrivenje zatim prikazuje vjersku silu koja izlaziiz poganskog Rima, koja takoer proganja crkvu. I ovoje opisano slikovito. Crkva je prikazana æenom obuËe-nom u bjelinu. Zvijeri u proroËanstvima predstavljajucarstva, more predstavlja narode, a æena Crkvu. Prednama je djevojka, prava Boæja crkva. TumaËi Biblije seu ovome slaæu. Dr. Albert Barnes, poznati prezbiteri-janski teolog, piπe: “Bez ikakve sumnje æena predstavlja

ZA©TO POSTOJI TOLIKO VJERSKIH...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06139

Black


Crkvu.” KatoliËki je prijevod navedenog teksta: “Æena— crkva Boæja” (Douay). Æena, Crkva, odjevena je u Ëi-stoÊu sunca. Biblija takoer opisuje crkvu istim sim-bolima ili usporedbama. “UËinih kÊer Sionsku da je kaolijepa i njeæna djevojka.” (Jeremija 6,2) U 2. KorinÊa-nima 11,2 crkva je prikazana kao Ëista djevica. »istaæena u proroËanstvu oznaËava pravu crkvu, dok palaæena (Otkrivenje 17. poglavlje) oznaËava palu crkvu.

Dvanaesto poglavlje Otkrivenja prikazuje povijestcrkve od vremena prije Kristovog roenja sve do da-nas. U Otkrivenju 12,2-5 kaæe se da na roenje IsusaKrista Ëekaju Crkva i »udoviπte. U Crkvi se rodio Mesijakoji je uzet “k Bogu i njegovu prijestolju”. »udoviπte ilizmaj, koji takoer Ëeka Mesiju, nalazi se pod upravomSotone. Kao πto Bog djeluje preko ljudi da ostvari svo-je velike namjere, tako i avao djeluje preko ljudi daostvari svoje zle ciljeve. On je djelovao preko Herodakoji je izdao zapovijed da se poubijaju svi djeËaci kadje Isus bio dijete. Sam Sotona je pokuπao uniπtiti na-πeg Gospodina. On je djelovao preko Æidova i Rimljanada bi Ga ubio. Ali Krist je iziπao kao pobjednik. Sotonanije mogao ubiti Krista, pa se okrenuo protiv Njegovecrkve.

“Kad Zmaj vidje da je zbaËen na zemlju, poËe pro-goniti Æenu koja je rodila muπko dijete.” (Otkrivenje12,13) Nakon Kristove smrti na Golgoti, Sotona je znaoda su mu dani odbrojani. »ak su i neobraÊeni Æidoviprogonili prvu krπÊansku crkvu. Uz neumorno progon-stvo vjernika Kristove crkve, pomislili bismo da Êe onaposustati ili da Êe biti uniπtena.

Ali umjesto toga, progonjena crkva rasla je velikombrzinom. ©to je viπe krvi teklo, to je viπe ljudi prihva-Êalo krπÊansko uËenje i prikljuËivalo se crkvi. Ljudi suse ozbiljno borili za vjeru i u prvih stotinu godina po-stojanja crkve, i Evanelje i Istina objavljivani su u ve-likoj sili. Tijekom tog straπnog progonstva toliko se

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06140

Black

• 141

obraÊenika prikljuËilo crkvi da je Sotona morao pro-mijeniti taktiku. Umjesto mnogih napada na crkvu iz-vana, poËeo ju je podrivati iznutra, slabeÊi je podjela-ma. Radio je lukavo i podmuklo.

Pavao je uoËio kako “tajna bezakonja” djeluje veÊu njegovo vrijeme. Otpad od Boæje istine poËeo je kadje poganstvo poËelo dizati svoju ruænu glavu u samojkrπÊanskoj crkvi. Zbog revnosti i oduπevljenosti krπÊa-na, Crkva je postala popularna meu milijunima ljudionog doba. Konstantin Veliki se obratio na krπÊanstvo,i to je takoer doprinijelo njegovoj popularnosti. Na-ravno, ova popularnost nije nastala preko noÊi, i kakosu stoljeÊa prolazila, pristup mnogih “poloviËnih” krπ-Êana crkvi doveo je do porasta otpada. Konstantin jesvakome tko prihvati krπÊanstvo ponudio zlatnike i barjedno odijelo. Gradovima i naseljima obeÊao je novecrkve — ukoliko prijeu na krπÊanstvo.

Uz ovakav naËin podmiÊivanja mnogi su postali krπ-Êani izvana, ali njihovo srce nije znalo za Boga. Ovomnoπtvo unijelo je u krπÊansku crkvu neke poganskeobiËaje: paljenje svijeÊa, molitve za mrtve, posredovanjesvetaca, πtovanje relikvija, uporabu tamjana, vjerova-nje u Ëistiliπte i druge. Ali unatoË ovom kompromisu,bilo je i vjernih muπkaraca i æena koji “su prezreli svojæivot sve do smrti”. Oni su ovu iskvarenost nadvladali“Janjetovom krvi i rijeËju svoga svjedoËanstva”. (Otkri-venje 12,11)

Imperator Justinijan je 538. godine proglasio gla-vara crkve “poglavarem nad svim crkvama — ispravlja-Ëem heretika”. Tko god se nije slagao sa sluæbenim sta-vom crkve, proglaπen je heretikom. Ako se nekog nijemoglo pridobiti za otpad od istine, zavrπavao bi na mu-Ëilima. Samo 538. godine pobijeno je preko milijun ljudi.

U Ëitavom Rimskom Carstvu postalo je vrlo privla-Ëno oboæavanje Sunca, ali u prikrivenom obliku — mi-traizmu. A sada se pod zastavom krπÊanstva razvilo do


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06141

Black


te mjere da su Ëak i dani koje je Bog odredio za bo-gosluæje izmijenjeni. U ovakvim okolnostima otpada, izbog Ëinjenice da su mnogi pobijeni, ljudi koji su Ëu-vali istinu morali su pobjeÊi. “A Æena pobjeæe u pusti-nju, gdje joj je Bog pripravio skloniπte, da se ondje hra-ni tisuÊu dvjesta i πezdeset dana.” (Otkrivenje 12,6) »e-trnaesti redak daje sliËnu sliku. Boæja crkva se trebalaskrivati 1260 proroËkih dana ili 1260 godina. (Ezekiel4,6: “Dajem ti po dan za svaku godinu.”) Prava Boæjacrkva skrivala se u pustinji od 538. do 1798. godine— 1260 godina. ©to se dogodilo 538. godine?

1. Nastalo je novo doba vladavine Crkve i dræave.2. Izdan je proglas da se svi krπÊani moraju pri-

druæiti novoj dræavnoj crkvi; u protivnom Êe sav njihovimetak biti oduzet.

3. Bili su zabranjeni svi drugi oblici bogosluæja,osim onoga koji je propisala dræavna crkva.

4. Prava crkva je bila zabranjena od 538. godinenadalje.

Crkva je morala pobjeÊi u pustinju. Poplava pro-gonstva okomila se na sve koji nisu prihvatili proglasedræavne crkve. “Ali zemlja pomoæe Æeni: otvori svoja ustai proguta rijeku koju je ispustio Zmaj iz svojih usta.”(Otkrivenje 12,16)

VeÊ smo u 6. retku primijetili da je Bog pripraviomjesto za svoju crkvu. Ljudi su pobjegli u nenastanje-na podruËja juæne Francuske, sjeverne Italije i Ëak uTursku. Zabiljeæeno je da su milijuni ljudi pobjegli ukrajeve gdje je Bog pripravio mjesto za svoju pravu cr -kvu. U ovim prostranim planinskim podruËjima bilo jemnogo πpilja kamo se smjestila crkva u bijegu, pa jenjezini progonitelji nisu mogli lako naÊi.

U muzeju gradiÊa Torre Pellice u sjevernoj ItalijiËitao sam pjesmu u kojoj je na dirljiv naËin opjevanaBoæja zaπtita Njegove Crkve:

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06142

Black

• 143

“Blagoslivljamo Te za sigurnost gora,O, Boæe otaca naπih!Ti si svoju djecu ojaËaoDodirom planinskih paπnjaka,Ti si postavio zaπtitu nad skloniπtemKamo noge neprijatelja ne mogu stupiti.Blagoslivljamo Te za sigurnost gora,O Boæe otaca naπih!”

U tom razdoblju progonstva mnogi su ljudi ostalivjerni istini. Meu njima su bili albigenzi u juænoj Fran-cuskoj, koji su skoro sasvim iskorijenjeni. Ostala je sa-mo πaËica ljudi koji su preπli Alpe i stigli u pijemont-ske doline, gdje su se pridruæili valdenzima. Tu su bilii krπÊani koji su se skupili u srediπnjoj Turskoj u do-linama Goreme. Njih su istjerali iz priobalnih podruËja,pa su se povukli u gorske doline i πpilje gdje su na-stavili æivjeti u skladu sa svojom vjerom. Oni su kao imnogi drugi nastavili svetkovati krπÊansku subotu.

Valdenzi u sjevernoj Italiji Ëinili su to stoljeÊima kaoprava Boæja crkva, ËuvajuÊi “vjeru koja je jedanput zau-vijek predana svetima”. U »eπkoj su moravska braÊapostala sigurno utoËiπte mnogim drugim skupinama.Jan MilíË je u 14. stoljeÊu napustio sluæbu sveÊenikana praπkom SveuËiliπtu i na kraju umro u Avignonu1374., kamo je otiπao na sasluπanje. U vrijeme morav-ske braÊe lolardi u Engleskoj slijedili su Wycliffea ikasnije se povezali s reformatorima. U Ëitavoj juænojFrancuskoj u to su doba mnogi ljudi razvili snaæan osje-Êaj za vjernost Bogu i zato bili proganjani i zatvarani.To su bili hugenoti. Crkva je trebala biti u pustinji 1260godina.

Oko 1500. godine krπÊanska crkva je bila progo-njena veÊ tisuÊu godina, i tad su se poËeli osjeÊati po-Ëeci reformacije. NjemaËki sveÊenik Martin Luther po-Ëeo je propovijedati Boæju rijeË. Uz njega su stali nje-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06143

Black


maËki knezovi. Skoro cijela NjemaËka prihvatila je refor-maciju. Engleska crkva je s kranmerima i latimerov-cima nastavila svjedoËiti za istinu. Ali joπ uvijek je bilopoganskih vjerovanja koja su se i dalje zadræala u mno-gim crkvama koje su iznikle u reformaciji.

Bog je vodio svoju crkvu na Ëudesan naËin. Nakonboravka od 1260 godina u postinji, ona se mogla poja-viti na svjetlo dana. Prezbiterijanci su, zajedno s meto-distima i baptistima, dodali mnogo svjetla. Malo-poma-lo crkva je napredovala.

Na nesreÊu, mnoge su crkve od primljene svjetlostinaËinile credo, te je na taj naËin daljnji napredak za-ustavljen. Kad bi Bog podigao novu crkvu, ona bi okosvojega svjetla podigla ogradu i daljnji bi napredak po-stao skoro nemoguÊ. Tako su nastale mnoge razliËitecrkve. Iz njih su se izdvojili ljudi koji su imali drukËijemiπljenje, poËeli ga propovijedati i okupljati sljedbeni-ke. Mnoge od tih crkava nastavile su misionarski rad iBog ih je obilno blagoslovio.

Boæji narod nije vezan ni uz jednu crkvu. ©toviπe,Bog kaæe upravo u posljednje vrijeme: “Iziite iz nje[Babilona], moj narode.” (Otkrivenje 18,4) »ak i u du-hovnom Babilonu Bog ima svoj narod. I taj Êe narodpozvati da na kraju izie iz njega. Prije 1798. godineljudi su æivjeli u skladu sa svjetloπÊu istine koju suprimili. Mnogi su odbili napredovati, πto je ne samosprijeËilo napredak istine, veÊ je prouzroËilo pojavumnogih novih vjerskih zajednica. 1798. godine dogodiose niz dogaaja koji su oznaËili kraj razdoblja od 1260godina: 1. u Italiji je crkva odvojena od dræave, 2. Na-poleonov vojskovoa Berthier je svrgnuo papu i oduzeomu prevlast, 3. narod je u Italiji dobio vjersku slobo-du, 4. u Italiji je uspostavljen republikanski oblik vla-sti.

Nakon ovih dogaaja crkva je stvarno mogla iziÊiiz pustinje. U to su se vrijeme ljudi po cijelom svijetu

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06144

Black

• 145

poËeli sjedinjavati u meunarodni pokret koji je trebaopripremiti narod za Kristov dolazak.

“Tada, obuzet gnjevom protiv Æene, Zmaj ode davodi rat protiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onihkoji vrπe Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËan-stvo.” (Otkrivenje 12,17)

Trebala se pojaviti crkva koja Êe imati dvije nave-dene oznake. Ako crkva kojoj pripadate nema IsusovosvjedoËanstvo (oËitovanje Duha proroπtva, ili “proroËkogduha”, prema Otkrivenju 19,10), ili ne dræi Boæje zapo-vijedi — svaku, i posljednju, onda se zamislite i poËni-te se moliti za Boæje vodstvo. On æeli da æivite u skladus istinom koju vam je otkrio, a vaπ Êe primjer bez sum-nje biti blagoslov za druge.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06145

Black


K

23Tajanstveni obredi u pustinji

Kao πto je u svakom uæetu britanske ratne morna-rice utkana crvena nit, tako je i Sveto pismo od prvedo posljednje stranice proæeto krvlju Isusa Krista. Krvje simbol smrti i æivota. Krist je umro da bismo mimogli æivjeti. Ali ovaj æivot je moguÊe dobiti samo za-hvaljujuÊi Njegovoj smrti. Isus kaæe: “Abraham, otacvaπ, treptio je od radosti u æelji da vidi moj Dan. Vidioga je i obradovao se.” (Ivan 8,56)

Vjerom je Abraham mogao gledati unaprijed do tre-nutka kad se pojavio Spasitelj. Njegova nam je pojavaprikazana slikom ovna koji se rogovima zapleo u grm-lje da bi zamijenio njegovog sina Izaka namijenjenogkao ærtvu. Abraham je stajao na brdu Moriji, spremanda ubije sina, kad je Bog zaustavio njegovu ruku. Netreba Ëuditi da se radovao danu kad viπe neÊe moratiprinositi ærtve i kad nitko neÊe morati prolaziti ispitkakav je on proπao s Izakom. Zaπto je morao klati janj-ce? Je li sav taj obred bio potreban?

Prije kriæa na kojemu je Krist umro, Golgota je bilaprikazivana u simbolima. Bog se posluæio simbolima dabi svom narodu predoËio neke duhovne istine. U 1. Pe-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06146

Black

• 147

trovoj piπe: “Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevskosveÊenstvo, sveti puk, narod odreen za Boæju svojinu,da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tameu svoje divno svjetlo.” (1. Petrova 2,9)

Evo, to je istina! Bog æeli da Njegov narod budeslobodan. U proπlosti se to dogodilo kad je Bog pozvaoIzraelce iz Egipta u ObeÊanu zemlju. U Egiptu su ro-bovali, ali ih je Bog oslobodio i proveo zapadnim dije-lom Arapske pustinje. Bog je æelio biti s njima jer suMu bili dragocjeni. Zatraæio je od Mojsija da sagradiSvetiπte kako bi mogao boraviti meu njima. U pustinj-skom podruËju Sinaja narod je teπko mogao zamislitida sâm Bog boravi meu njima. Bog je izveo Izraelceiz Egipta i onda im naloæio da podignu Svetiπte kakobi im pokazao da je s njima i da se brine za njih.

Mnogo godina kasnije, kad se Æidovski narod vra-tio iz babilonskog ropstva, Bog je traæio da obnove Nje-govo svetiπte. Kako je ono izgledalo?

U poslanici Hebrejima nalazimo opis: “Bio je, nai-me, naËinjen ©ator. U njegovu prvom dijelu, zvanomSvetinja, nalazio se svijeÊnjak i stol s prinesenim kru-hovima. A iza drugog zastora bio je drugi dio ©atora,zvan Svetinja nad svetinjama, u kojem se nalazio zlat-ni kadioni ærtvenik i KovËeg saveza optoËen zlatom sasvih strana, u kojem bijaπe zlatna posuda s manom iAronov πtap koji je nekoÊ procvao, i ploËe Saveza. Iz-nad njega stajahu kerubini slave i zasjenjivahu Pomi-riliπte.” (Hebrejima 9,2-5)

Prvo svetiπte bilo je prenosivo. Kasnije je sagraenveliËanstveni Hram. Kad bi Ëovjek uπao na istoËna vratai okrenuo lea Suncu, naπao se u dvoriπtu veliËine 25x 50 metara. Tu je, ispred glavnog svetiπta, stajao oltarna kome su se prinosile ærtve paljenice. Ovaj oltar iobred koji se tu obavljao na poseban su naËin pred-stavljali Golgotu. Izmeu oltara i ulaza u svetiπte nala-zila se umivaonica u kojoj je sveÊenik prao ruke i noge.

TAJANSTVENI OBREDI U PUSTINJI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06147

Black


Bog je zahtijevao ËistoÊu. On je posebno zainteresiranza ËistoÊu srca i æivota onih koji Mu dolaze sluæiti.

U prvom dijelu Svetiπta — Svetinji — nalazila suse tri glavna komada namjeπtaja. Na lijevoj strani sta-jao je sedmokraki svijeÊnjak. On je osvjetljavao pro-storiju i predstavljao svjetlost svijeta, Isusa Krista. Ov-dje nije smjelo nestati ulja, jer je ono predstavljalo svje-tlost Evanelja koje treba neprekidno svijetliti u srci-ma ljudi. Na desnoj je strani bio prekrasan pozlaÊenistol na kome se nalazilo dvanaest kruhova. PremaEvanelju po Ivanu 6,48 Isus je Kruh æivota. Pred sa-mim zastorom nalazio se kadioni oltar. S njega se stal-no dizao dim tamjana, πto je simboliziralo Boæju sprem-nost da u svakom trenutku Ëuje molitve svoje djece.

Zastor je dijelio Svetinju od Svetinje nad svetinja-ma. Samo je veliki sveÊenik jednom godiπnje, na Danpomirenja, smio zaÊi iza tog zastora. U Svetinji nad sve-tinjama nalazio se kovËeg Saveza. Na kovËegu je biopoklopac nazvan Prijestolje milosti, koji je predstavljaoBoæje prijestolje, a nad njim dva kerubina. Ispod po-klopca, u samoj sredini kovËega, nalazile su se dvijekamene ploËe — Deset zapovijedi.

Kako se izabrani narod trebao odnositi prema slu-æbi u Svetiπtu? Uzmimo jedan primjer: “Ako tko i neznajuÊi pogrijeπi i uËini πtogod πto je Jahve zabranio,kriv je, i neka snosi posljedice svoje krivnje. Neka sve-Êeniku dovede za naknadnicu iz svoga stada ovna bezmane, prema svojoj procjeni. Neka sveÊenik nad timËovjekom izvrπi obred pomirenja za pogreπku πto je po-Ëinio u neznanju, i bit Êe mu oproπteno.” (Levitski za-konik 5,17.18)

Donoπenjem svoje ærtve Ëovjek je priznao zahtjeveGolgote. Kao πto stoji u Poslanici Hebrejima: “Bez pro-lijevanja krvi nema oproπtenja.” (Hebrejima 9,22) Kadbi tko pripremio ærtvu za grijeh i zaklao je, on je gledaona kriæ koji Êe doÊi kad Êe Isus umrijeti i dati oprost

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06148

Black

• 149

jednom za sve ljude. Ovim postupkom donoπenja ærtveizraæavala se vjera u savrπenu pomirbu koju Êe Kristdati. Kao πto je Ivan rekao: “Evo Jaganjca Boæjeg kojiuzima grijeh svijeta!” (Ivan 1,29) Apostol Pavao je napi-sao: “Jer je plaÊa grijeha smrt, a milosni dar Boæji jestæivot vjeËni u Kristu Isusu, Gospodinu naπemu.” (Rim-ljanima 6,23)

U hebrejskom kalendaru dvije su se ærtve smatralenajznaËajnijima. Jedna je bila stalna ili svakidaπnja. (Iz-lazak 29,38.42) Svake veËeri i jutra ova se ærtva prino-sila kao zamjena za greπnikovu, sve dok ovaj ne bi do-πao i sâm priznao grijeh ili donio svoju ærtvu. Primjeri-ce, netko se mogao probuditi usred noÊi i sjetiti se ne-kog svog grijeha, ili je mogao biti daleko od svetiπta.Njega je “pokrivala” ova svakidaπnja ærtva sve dok onsam ne bi mogao prinijeti svoju. Kristova ærtva je biladostupna ovom Ëovjeku pod uvjetom da prizna svoj gri-jeh. Kad bi ga priznao, bio je slobodan od osude Za-kona. Ali do tog trenutka plaÊa za grijeh bila je smrt.Ovaj ærtveni sustav, koji je poznavao veÊ Adam, sliko-vito je prikazivao djelo Evanelja. NeupuÊenom proma-traËu ovaj je sustav ærtava izgledao tajanstveno, ali jezapravo bio put spasenja.

I mi smo na isti naËin pokriveni Ærtvom na Golgoti.Svakidaπnja ærtva danas znaËi da Krist za nas stalnoposreduje; to je neprekidni podsjetnik na Kristovo dje-lo spasenja, Njegovo neprekidno praπtanje i neprekid-no spaπavanje. Velika pouka koju dobivamo u Svetiπtujest da nam je Bog omoguÊio spasenje priznanjem ioprostom, iako smo zasluæili smrt.

Druga vaæna ærtva prinosila se na Dan pomirenja.“Povrh toga, deseti dan toga sedmoga mjeseca pada Danpomirenja. Neka vam to bude prigoda za sveti zbor; po-stite i prinesite u Ëast Jahvi paljenu ærtvu. Toga dananemojte raditi nikakva posla. To je, naime, Dan pomi-renja, kada Êe se za vas obaviti obred pomirenja pred


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06149

Black


Jahvom, Bogom vaπim. Jest, tko god ne bude postiotoga dana, neka se odstrani iz svoga naroda.” (Levitskizakonik 23,27-29) Ovo je bio najsveËaniji dan u godi-ni. Prema posljednjem retku, to je bio i dan suda. Onikoji nisu bili Ëisti morali su napustiti logor. Na velikidan suda prinosile su se i ærtve. Bog sudi na temeljusvojega Zakona. Kristova ærtva pruæa greπniku milost.

Pavao piπe: “Jer nam se svima treba pojaviti predsudom Kristovim, da svaki primi πto je zasluæio: na-gradu ili kaznu, veÊ prema tome πto je za zemaljskogaæivota Ëinio.” (2. KorinÊanima 5,10) Bog nije planiraoosuditi svijet, jer je poslao svoga Sina jedinca da bispasio ljude. Ali oni koji odbacuju Sina, moraju primi-ti Boæji sud i zauvijek biti odvojeni od Boga. Jedini na-Ëin na koji moæemo taj sud doËekati spremni jest pri-hvaÊanje Krista i æivot s Njim. (vidi: Ivan 5,18-29) »o-vjekova buduÊnost ovisi o tome prihvaÊa li Krista, iliGa odbacuje. Bog æeli da Ga prihvatite.

U Otkrivenju piπe: “Jer je doπao Ëas njegova Su-da!” (Otkrivenje 14,7) Kada je to? Biblija kaæe da jeBog odredio dan kad Êe suditi cijelome svijetu. Kad Êeto biti? Daniel prikazuje ne samo sudnji dan, nego isamo suenje. (vidi: Daniel 7,9.10.22.25.26) To je Boæjisud! Knjige se otvaraju. Sudi se “malome rogu”. A zaπto“malome rogu”? Zato πto se on usprotivio “svakidaπnjojærtvi”. “Mali rog” je sila koja huli na Boga i progoniBoæje svece. Njegova vladavina seæe do kraja vremena,kad Êe zasjesti sud i konaËno mu oduzeti svu vlast.

Ima onih koji pitaju: “Zaπto ova sila ima pravo pro-goniti? Zaπto se dopuπta takav grijeh?” I David je po-stavio to pitanje jer nije mogao shvatiti zaπto zli na-preduju — naizgled bez osude. Ali kad je stao u Sve-tiπte, shvatio je. (vidi: Psalam 73,11.17) Isti odgovor na-lazimo u Danielu 8,13.14. Pitanje glasi: “Dokle? DokleÊe ‘mali rog’ gaziti svakidaπnju ærtvu?” “Joπ dvije tisuÊei tri stotine veËeri i jutara.” Tada Êe doÊi vrijeme kraja.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06150

Black

• 151

Tada Êe doÊi vrijeme suenju. Tada Êe se ispitati æivotsvih ljudi, vaπ i moj.

Dokle seæe proroËanstvo o 2300 dana? Ako poËne-mo sa 457. godinom prije Krista i dodamo 2300 godina,stiÊi Êemo do 1844. godine. ©to se dogodilo te godine?OtpoËeo je veliki Dan suda, u koji Êe se suditi “malomrogu” i svima koji su se protivili Bogu. To je predad-ventni sud kad Krist predstavlja svemiru one koje jespasio svojom ærtvom pomirenja. Na Boæjem sudu niπtaneÊe ostati skriveno. Kad zasjedne nebeski sud, nitkoneÊe biti nepravedno osuen ili nepoπteno spaπen.

Prilikom Kristova dolaska svim Êe stanovnicima Ze-mlje veÊ biti presueno. Danas je vrijeme da se pripra-vimo za suenje. Mi ne smijemo propustiti prihvaÊanjeponuenog spasenja. Danas trebamo æivjeti s Kristomkoji hoÊe boraviti u naπem srcu. Mi æivimo u vrijemesuda. Zaπto se veÊ danas ne bismo poËeli priprematiza susret s Kristom? Prihvatimo Ga kao svog osobnogSpasitelja i dopustimo da svakodnevno upravlja naπimæivotom. Krist Êe se zauzeti da budemo osloboeni kriv-nje za grijeh. Primimo Ga joπ danas u svoje srce!


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06151

Black


M

24Propast nedemokratskih

druπtvenih ureenja

Moskva je osnovana 1147. godine poslije Krista. Da-nas, nakon viπe od 800 godina, u njoj æivi deset mili-juna ljudi. Meu znamenitostima ovoga grada svakakotreba vidjeti Kremlj. Prekrasne su njegove velike crkvei zvonik koji je sagradio Ivan Grozni. U muzejima Êevas obradovati izloπci iz cijeloga svijeta. Kremlj je ne-kada bio carsko sjediπte, dok se carevi nisu preselili uSankt Peterburg. Zgrade u Kremlju, s prekrasno ure-enim parkovima, predstavljaju odrediπte posjetitelja izmnogih zemalja svijeta.

Na Crvenom trgu, pored zidina Kremlja, nalazi sepoznati mauzolej s izloæenim Lenjinovim balzamiranimtijelom u staklenom kovËegu. Svakog dana tisuÊe dola-ze odati poπtovanje voi Oktobarske revolucije, ili vi-djeti njegov mauzolej. U mauzoleju se mogu Ëuti samokoraci, razgovor je zabranjen.

Za mnoge ljude u svijetu komunizam je donedavnobio viπe od politiËke stranke. On je nadomjeπtao religi-ju i ponaπao se kao religija. Komunizam je imao svoje“mesije” i “svece”, a ono πto su ti ljudi napisali bilo je

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06152

Black

• 153

sveto. Ljudi su vjerovali da prihvaÊanjem komunistiËkeideologije postaju posebni. Vjerovali su da je socijalizamprijelazno stanje u idealno druπtvo do kojega Êe Ëovje-Ëanstvo dospjeti. Naravno da takva pseudoreligija nijemogla trpjeti nikakvu drugu religiju.

U desetom stoljeÊu u Kijevu je sagraena crkva Sve-te Sofije s nevjerojatnim mozaicima. Tu se nalazilo sre-diπte Ruske pravoslavne crkve u manastiru PeËerskajalavra. U proπlosti je osamdeset tisuÊa seljaka posluæivalotri tisuÊe kaluera. Seljaci su bili kmetovi i svake godinemorali su smognuti milijun zlatnih rubalja. Toliko nov-ca bilo je teπko stvoriti, pa je seljaπtvo u Ukrajini bilosiromaπno, nasuprot bogatim kaluerima. Mnogi seljaciumirali su od gladi, dok se crkva neprekidno bogatila.

Freske na manastirskom zidu prikazuju kaluere iplemiÊe kako u druπtvu careva i carica uæivaju u raju,u pratnji arkanela. Ovaj je prizor sasvim suprotan dru-gome, gdje su siromaπni kmetovi prikazani s heretici-ma u paklu.

Komunizam je prezirao takvo krπÊanstvo. Ono senije pokazalo kao “Ëisto i neukaljano bogosluæje” (Jakov1,27). U Rusiji se nisu pojavili pojedinci poput Wesleya,Knoxa, ili Luthera, koji bi pokazali bolji put. Kad jeizbila Oktobarska revolucija, ona je tim siromaπnim se-ljacima ponudila viπe nego πto su imali dok su crkva idræava bile ujedinjene.

Ako posjetite “Sjevernu Veneciju”, kako zovu SanktPeterburg, donedavno Lenjingrad, pokazat Êe vam pa-laËu Smoljni i bojni brod Aurora, s kojeg je Lenjin ru-kovodio revolucijom. U muzeju Ermitaæ moæete se divi-ti veliËanstvenoj zimskoj carskoj palaËi. Katarina Veli-ka zapoËela je skupljati umjetnine za tu veliku zbirkuu kojoj se nalazi petnaest Rembrandtovih platana, ne-koliko Rafaelovih i dva od Ëetrnaest Leonarda da Vin-cija. Da biste proπli sve hodnike tog muzeja, treba pro-pjeπaËiti oko dvadeset kilometara. Od 1500 prostorija

PROPAST NEDEMOKRATSKIH DRU©TVENIH...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06153

Black


moguÊe je posjetiti samo 500.Na otoku na kojem je sagraena crkva Svetog Pe-

tra i Pavla nalazi se i tvrava za koju je vezana zanim-ljiva povijest. Izgraena je tijekom dugog rata sa ©ved-skom. Petar Veliki se htio osigurati — ukoliko bi sesudbina okrenula protiv njega. Sâm je nadgledao cije-lu izgradnju. Crkva je bogato ukraπena, s tornjem kojivisinom prelazi 130 metara. Na otoku je bila i kovnicanovca, kao i zatvor u kojemu je tamnovalo dvije tisuÊepolitiËkih zatvorenika. U zatvoru je neko vrijeme pro-veo i Lenjinov brat; pogubljen je kao mladiÊ od dvadeseti jedne godine, zbog pokuπaja atentata na cara. Taj do-gaaj ojaËao je Lenjinovu æelju da zbaci carski reæim.

Sve do perestrojke i glasnosti mnogi su se pitalikad Êe doÊi dan da komunizam osvoji cijeli svijet. Da-nas se pojedinci joπ uvijek pitaju kako to da je komu-nizam doæivio svoju propast.

Pravi odgovor moæemo naÊi u Bibliji. U njoj je za-biljeæen dogaaj koji se zbio u drevnom gradu Babilo-nu u vrijeme vladavine velikog Nabukodonozora, u πe-stom stoljeÊu prije Krista. U to doba su Æidovi bili ubabilonskom ropstvu. Jedan od njih, Daniel, postao jevladin ministar, ali je bio i Boæji prorok. U knjizi kojuje napisao nalazi se znaËajno proroËanstvo, koje je pred-stavljalo izazov za sve one koji su nastojali zavladatisvijetom. To je proroËanstvo oduvijek predstavljalo utje-hu za krπÊane. Ono daje odgovor na pitanje tko Êe za-vladati svijetom.

Prije nego πto je Babilon prestao biti svjetskim kra-ljevstvom, Bog je samom kralju Nabukodonozoru daovaæan san. Kao πto se Ëesto dogaa, kralj je zaboravioπto je sanjao; ali svjestan vaænosti sna pozvao je svojezvjezdare i mudrace da mu kaæu πto je sanjao i obja-sne mu san. Ovi se ljudi nikada prije nisu naπli u sli-Ënoj neprilici. Uvijek bi kralj prvo ispriËao πto je sa-njao, a oni bi potom iznaπli tumaËenje. Ali sad je bilo

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06154

Black

• 155

drukËije. Kralju je bilo posebno stalo da sazna πto jesanjao i πto san znaËi. Ovi drevni astrolozi ostali subez rijeËi; uostalom, astrolozi ni danas ne mogu rjeπa-vati probleme.

Tada je doπao Daniel, jedan od hebrejskih zarob-ljenika koji je veÊ zauzimao odgovoran poloæaj na kra-ljevom dvoru. Zamolio je da mu kralj dâ vremena. Mo-lio se Bogu i On mu je otkrio san i njegovo tumaËenje.Pred kraljem je Daniel najprije odao slavu Bogu. Kraljje trebao nauËiti da nebeski Bog moæe rijeπiti sve po-teπkoÊe. Evo πto piπe u Knjizi proroka Daniela: “Ali imana nebu Bog koji objavljuje tajne, i on je saopÊio kra-lju Nabukodonozoru ono πto Êe biti na svrπetku danâ.”(Daniel 2,28)

Ovaj je san dopirao do posljednjih dana povijestiËovjeËanstva: sve do naπeg vremena. Zato i jesmo zain-teresirani za Danielovo tumaËenje ovog sna. Zapazimoda je kralj odmah prepoznao san koji je usnio pa zabo-ravio.

“Ti si, o kralju, imao vienje: Gle, kip, golem kip,vrlo blistav, stajaπe pred tobom, straπan za oËi. Tomekipu glava bijaπe od Ëistog zlata, prsa i ruke od sreb-ra, trbuh i bedra od mjedi, gnjati od æeljeza, a stopaladijelom od æeljeza, dijelom od gline. Ti si promatrao:iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka,pa udari u kip, u stopala od æeljeza i gline, te ih razbi.Tada se smrvi najednom æeljezo i glina, mjed, srebro izlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti, i vjetarsve odnese bez traga. A kamen koji bijaπe u kip uda-rio postade veliko brdo te napuni svu zemlju.” (Daniel2,31-35)

Kakve to veze ima s teænjom nekog vladara za pre-vlaπÊu nad svijetom? Evo neobiËne povijesti koja je ja-sno pretkazana. Kad je poËeo tumaËiti san, Daniel jerekao kralju: “Ti si glava od zlata.” Da, Babilon je bioveliko kraljevstvo, odgovarajuÊe prikazano zlatnom gla-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06155

Black


vom. “Poslije tebe ustat Êe drugo kraljevstvo, slabije odtvoga.” (Daniel 2,39) Kao πto je kip pod zlatnom glavomimao srebrne ruke i prsa — dakle, od manje vrijednogmetala — tako su u povijesti slabiji Medo-Perzijanci na-slijedili jake Babilonce. TreÊe kraljevstvo od babilon-skoga, grËko, prikazano je trbuhom i bedrima od mjedi:“... Pa treÊe, od mjedi, koje Êe gospodariti svom zem-ljom.” (Daniel 2,39) Zapravo, u osmom poglavlju Knjigeproroka Daniela spomenuta su Ëak i imena ovih kra-ljevstava, upravo ovim slijedom! Medo-Perzijance su na-slijedili Grci. Nakon grËkog doπlo je Ëetvrto svjetsko kra-ljevstvo prikazano æeljeznim nogama: to je bio Rim.

Kad promatramo dalje ovaj kip, uviamo da Êe uposljednje vrijeme vladati mnogi vladari. Stopala su bilaod mjeπavine æeljeza i gline. “Stopala koja si vidio, di-jelom glina a dijelom æeljezo, jesu podijeljeno kraljev-stvo; imat Êe neπto od ËvrstoÊe æeljeza prema onomeπto si vidio æeljezo izmijeπano s glinom. ... Oni Êe semijeπati ljudskim sjemenom, ali se neÊe dræati zajed-no, kao πto se ni æeljezo ne da pomijeπati s glinom.”(Daniel 2,41-43)

Nikada viπe neÊe biti svjetskih kraljevstava kao πtosu bili Rim, GrËka, Perzija ili Babilon. Kraljevstva kojasu predstavljena æeljezom i glinom ostaju podijeljena inikada se neÊe ujediniti u jedinstvenu naciju.

RijeË “izmijeπati” znaËi da Êe vladari nastojati dadoe do ujedinjenja preko braËnih veza. I kad pogleda-mo prilike u danaπnjoj Europi, vidimo da su sve eu-ropske kraljevske kuÊe povezane rodbinski. Meu timobiteljima postoji snaæna krvna povezanost, ali nemajedinstva. Ovi se “neÊe dræati zajedno”. Otkad je velikoRimsko Carstvo propalo, svijet nije bio ujedinjen. ToneÊe uspjeti ni Rusiji niti ikome drugom. Proteklo vri-jeme potvrdilo je ovo proroËanstvo.

Povijest je pokazala da su vladari mnogih narodapokuπavali zavladati svijetom. Takav je bio i Karlo Veliki,

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06156

Black

• 157

pa Dæingis-kan u 13. stoljeÊu; i Napoleon Bonaparte,Kaizer Wilhem i Hitler bili su meu takvima. Svaki putkad su pokuπali zavladati svijetom, Bog se umijeπao ipresjekao im put do cilja. ShvaÊate li zaπto ni jedannarod u suvremenoj povijesti nije mogao zavladati svi-jetom i zaπto to neÊe uspjeti ni u buduÊnosti?

Ali πto Êe se onda dogoditi u buduÊnosti? “U vrije-me ovih kraljeva Bog nebeski podiÊi Êe kraljevstvo kojeneÊe nikada propasti i neÊe prijeÊi na neki drugi na-rod. Ono Êe razbiti i uniπtiti sva ona kraljevstva, a sa-mo Êe stajati dovijeka.” (Daniel 2,44)

To je odgovor! Uskoro Êe Krist osnovati neuniπtivokraljevstvo, sasvim drukËije od zemaljskih kraljevsta-va. Bit Êe to kraljevstvo mira, ljubavi i beskrajne sre-Êe. Tako je pokazano Nabukodonosoru u snu, kad jedoletio kamen i uniπtio kip.

Bez obzira kojega ste svjetonazora, morate se slo-æiti s ovim proroËanstvom. Povijest je u posljednjih dvijei pol tisuÊe godina pokazala da je ovo staro proroËan-stvo iz Babilona bez ikakve sumnje istinito. Kraljevstvasu skonËala, ali Krist joπ uvijek æivi i jednog Êe se danaNjegova vlast proπiriti na cijeli svijet.

Prije nego πto se to dogodi, Krist æeli zavladati va-πim æivotom. On je to izrazio rijeËima: “Tko god padnena ovaj kamen, razbit Êe se, a na koga god on padne,satrt Êe ga.” (Luka 20,18) Prijatelju, priklonite se Kri-stu i radujte se πto Êete jednom æivjeti i vladati s Njimeu Njegovom kraljevstvu pravde.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06157

Black


P

25Kako smo doπli do Biblije

Poznati Engleski knjiæevnik i povjesniËar WalterScott leæao je na samrtnoj postelji. Pozvao je svojegazeta da mu neπto proËita. “Iz koje knjige da Ëitam?”upitao je ovaj. “Postoji samo jedna knjiga”, glasio jeodgovor.

Ta iznimna knjiga je Biblija ili Sveto pismo. Onanadmaπuje sve ostale knjige. Biblija je bestseller ili us-pjeπnica svih vremena i najËitanija knjiga na svijetu.Moæemo je naÊi u svakoj zemlji, jer je prevedena naviπe jezika negoli ijedna druga knjiga.

Biblija se po mnogoËemu razlikuje od ostalih pi-sanih djela. Druge knjige su obiËno plod jednoga auto-ra i nastale su tijekom jednog naraπtaja. Meutim, Bi-bliju je pisalo najmanje Ëetrdesetoro ljudi i to u raz-doblju od najmanje 1500 godina. I ne samo πto je pi-sana kroz viπe stoljeÊa, nego i u viπe razliËitih zemalja,i na tri razliËita jezika. NajveÊe je Ëudo baπ u tome πtoje Biblija, usprkos svim ovim okolnositma, jedinstvenaporuka koju je Bog preko prorokâ uputio ljudima.

Biblija je na upravo neobiËan naËin saËuvana krozmnoga stoljeÊa do danas. SaËuvana je usprkos razdob-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06158

Black

• 159

ljima u kojima je uniπtavana i progonjena, jer je istin-ska Boæja rijeË koja ostaje zauvijek. Autori biblijskihknjiga bili su uglavnom Æidovi. Ove knjige, nastale podboæanskim nadahnuÊem, svojom vrijednoπÊu dalekonadmaπuju djela drugih æidovskih pisaca i djela kojasu napisali pisci drugih naroda. NeobiËno je da se upra-vo veÊina Æidova stalno bunila protiv ciljeva koje je Sve-to pismo isticalo. Bilo im je draæe oponaπati naËin æivotasvojih poganskih susjeda, pa su se Ëesto protivili poru-kama svetih spisa.

Druga znaËajna Ëinjenica o Bibliji jest da su njezi-ne poruke sveopÊe: za sve ljude u svim vremenima. Dje-lovanje Biblije osjeÊa se u cijelom svijetu. Ono bi bilo iveÊe kad bi svi ljudi Ëitali Bibliju i dopustili BoæjemDuhu da ostvari istinsku promjenu u njima. U svijetubi tada vladao mir, a svi bi mogli uæivati u zdravijemnaËinu æivljenja.

KrπÊani vjeruju da je vjeËni Bog zamislio Bibliju ionda je preko proroka prenio ljudskom umu. Bog nijediktirao svaku rijeË Biblije, osim Deset zapovijedi. Onje stavio svoje misli u um pisca, koji ih je zatim preniou ljudski jezik kao Njegovu poruku upuÊenu Ëovjeku.Iako su Bibliju prepisivali i prevodili ljudi skloni po-greπkama, Bog je na Ëudesan naËin upravljao ovim dje-lom tako da nam je danas svima na raspolaganju Nje-gova sveta RijeË.

Pozabavimo se na trenutak ljudima koji su prepi-sivali Sveta pisma. Masoreti su osobito poπtovali svakoslovo RijeËi. Smatrali su je Boæjom rijeËju. Zna se dasu brojili slova teksta prije nego πto bi poËeli prepisivatii ponovno ih brojili kad bi dovrπili prepisivanje. Oni sutoËno znali koliko rijeËi ima u Starom zavjetu. Znalisu koja se rijeË nalazi u sredini Biblije i u svakoj po-jedinoj knjizi, kao i sliËne podatke. Kad bi otkrili nekupogreπku u prepisivanju, prijepis bi uniπtili i otpoËeli sprepisivanjem novoga. Zbog iznimne paæljivosti i toËno-

KAKO SMO DO©LI DO BIBLIJE

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06159

Black


sti Sveta su pisma saËuvala svoju vjerodostojnost. Vje-rojatno je i to pridonijelo da Biblija bude saËuvana krozstoljeÊa.

Na sliËan se naËin s biblijskim rukopisima postu-palo i u novozavjetna vremena. Pisari su prepisivali sve-te tekstove. Prepisivali su ih u samostanima, πkolama,palaËama, crkvama i redovniËkim nastambama. Pisalisu ih na grËkom, aramejskom, latinskom, etiopskom,arapskom, perzijskom, koptskom, sirskom te slavenskimi drugim jezicima. Prepisivali su ih u razliËitim zem-ljama. U posljednja tri stoljeÊa postalo je moguÊe izvr -πiti usporedbu razliËitih prijevoda. Pronaene su razli-ke, ali ni jedan jedini tekst Svetog pisma nije doæivioznaËajniju promjenu svoje poruke. To je pravo Ëudo —oËito da nad Biblijom bdi nebeski Bog.

Spomenut Êemo i neke sukobe koji su vezani uzSvete spise. U starozavjetno vrijeme Sveto je pismo biloskoro izgubljeno za babilonskog ropstva. »esto se do-gaalo da su ga, osobito od vremena Filistejaca do vla-davine SeleukoviÊa, nastojali uniπtiti. U prva tri stolje-Êa krπÊanske ere, za vrijeme progonstva krπÊana odstrane Rimljana, bilo je skoro potpuno uniπteno. Odsedmog do devetog stoljeÊa namnoæile su se laæne knji-ge — apokrifi, legende i dekretalije — kao suprotnostSvetom pismu. Zatim je doπla nepismenost desetog ijedanaestog stoljeÊa, kad ni knezovi nisu znali Ëitati,πto je prouzroËilo da Sveti spisi skoro izgube svoje zna-Ëenje. Od dvanaestog do Ëetrnaestog stoljeÊa u nekimse europskim zemljama navoenje iz Svetog pisma ka-ænjavalo smrÊu.

Naveli smo samo nekoliko neobiËnih Ëinjenica kojesu povezane s povijeπÊu Boæje rijeËi. Bog se svojom ve-likom providnoπÊu pobrinuo da se ne izmijeni niπta odonoga πto je On nekoÊ obznanio preko svojih proroka.

Obratimo sada pozornost na neke biblijske teksto-ve koji pokazuju kako je Boæja rijeË bila objavljena i

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06160

Black

• 161

kako je saËuvana. U Knjizi Izlaska 17,14 Mojsije dobivanalog da za spomen zapiπe u knjigu poraz AmaleËana.Kasnije, u Knjizi Brojeva 33,2 on opet dobiva nalog daod poËetka opisuje putovanje izraelskog naroda u Obe-Êanu zemlju od samog poËetka. U Joπuinoj knjizi 24,26novi voa Izraela, Joπua, zapisuje u svojoj knjizi zavjetkojim se Izrael obvezao da Êe biti vjeran Gospodinu zasve milosre koje mu je ukazao. Samuel je dodao tojknjizi zapis o kraljevskom pravu (1. Samuelova 10,25).U biblijskim se knjigama spominju i drugi pisci, kaoprimjerice Jeremija i Daniel (Jeremija 36,2; Daniel 9,2).

Prema æidovskoj predaji, knjiæevnik Ezra je priku-pio dovrπene spise iz starozavjetnog doba nedugo na-kon povratka Izraelaca iz babilonskog ropstva. Neki Êese upitati: kako moæemo znati da su knjige koje ËineStari zavjet one iste kojima su se sluæili Æidovi do Kri-sta? Sâm je Isus rekao da se Pismo ne moæe ukinuti.Evanelist Luka izvjeπtava o sadræaju razgovora πto gaje Krist vodio s dvojicom uËenika na putu iz Jeruzale-ma za Emaus, nakon svojega uskrsnuÊa: “I poËe odMojsija te, slijedeÊi sve proroke, protumaËi im πto sena njega odnosilo u svim Pismima. ... ‘Ovo je ono πtosam vam govorio dok sam joπ bio s vama. Trebalo jeda se ispuni sve πto je o meni pisano u Mojsijevu za-konu, u Prorocima i Psalmima.’” (Luka 24,27.44) Æidovisu Pismo dijelili na Zakon, Proroke, Psalme, i nekedruge knjige.

Æidovski povjesniËar Josip Flavije u svom glasovi-tom djelu Æidovske starine, oko Ëetrdeset godina posli-je Kristove smrti, napisao je: “Mi nemamo veliko mno-πtvo knjiga koje se suprote jedna drugoj, kao πto je tokod Grka, nego samo 22 knjige koje sadræe izvjeπtajeproπlih vremena; mi s pravom vjerujemo da su boæan-ske; od njih pet pripadaju Mojsiju. ... Proroci koji suæivjeli poslije Mojsija zapisali su πto se dogodilo u nji-hovo vrijeme u 13 knjiga. Preostale Ëetiri knjige sadræe


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06161

Black


himne Bogu. ...” Dakle, Josip Flavije spominje 22 knji-ge. Kako ih onda u suvremenim izdanjima Biblije ima39? Ne zaboravimo da su Æidovi pojedine knjige slagalii dijelili drukËije nego πto je to uËinjeno u naπim prije-vodima. Kod Æidova su Joπua, Suci, Samuel i Kraljevibile Ëetiri knjige. U suvremenim su izdanjima Biblijeknjige Samuel i Kraljevi razdijeljene svaka u dvije knji-ge, pa ih ukupno ima πest.

Osim ovih, Æidovi su imali joπ Ëetiri proroËke knji-ge: Izaiju, Jeremiju, Ezekiela i Male proroke. Kako jetakozvanih “malih proroka” bilo dvanaest, a svaki jeod njih imao svoju knjigu, njihove su knjige u suvre-menim izdanjima odvojene. Tako umjesto jedne knjigeMali proroci dobivamo dvanaest knjiga “malih proro-ka”. Ako sada zbrojimo ovako razdijeljene knjige, bitÊe ih 21.

Pogledajmo sada Psalme. Æidovi su smatrali da ihËini jedanaest knjiga. Ezra i Nehemija smatrani su jed-nom knjigom. Ljetopisi su smatrani jednom, iako su todvije knjige. Preostale knjige Psalmi, Izreke, Job, Pje-sma nad pjesmama, Ruta, Tuæaljke, Estera i Daniel dajuukupno 13 knjiga. Ako ste dobro raËunali, nabrojit Êe-te ukupno 39 knjiga. Æidovi su imali 22, a mi 39 knji-ga. Razlika je, dakle, samo u podjeli pojedinih knjiga.

Moæda se pitate kako to da se Danielova knjiga ub-raja u Psalme, a ne u Proroke. Zar on nije bio jedanod najznaËajnijih proroka? Vjerojatno je to stoga πto jejedan dio knjige viπe povijesne naravi.

Znakovito je da se veÊina starozavjetnih knjiga spo-minje u knjigama Novog zavjeta.

Neki postavljaju pitanje: πto je s apokrifima? Apo-krifi, ili deuterokanonske knjige, su niz knjiga koje subez sumnje postojale u vrijeme apostola i uglavnom subile napisane u razdoblju izmeu dvaju zavjeta. IsusKrist i apostoli nikad nisu navodili iz tih knjiga. Ni samiÆidovi ih nisu smatrali svetima. Ni prva krπÊanska cr -

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06162

Black

• 163

kva ih nije ubrajala u Bibliju, pa se danas smatra dane mogu biti dio biblijskog kanona. Nemamo bilo ka-kav dokaz da su apokrifne knjige nastale pod utjeca-jem Svetog Duha.

U Novom zavjetu nalazimo 433 navoda iz Starogzavjeta. Trideset od trideset i devet knjiga Starog za-vjeta izravno je navedeno. ToËnije, 144 citata potjeËeiz Petoknjiæja, 148 iz Proroka i 141 iz Psalama. Imajmona umu Ëinjenicu da nijedan crkveni sabor nije daoautoritet Svetom pismu. Ovaj autoritet Biblija je imalaod trenutka kad je napisana, i kao takvu primila ju jeprva krπÊanska crkva. Sveto pismo ima unutarnji auto-ritet, jer je nastalo pod utjecajem Svetog Duha, “rijeËi-ma kakve uËi Duh”. (1. KorinÊanima 2,13) Nitko nijeimao vlast, niti je ima, da neπto oduzme ili doda Svetompismu (vidi: Otkrivenje 22,18.19).

Prema tome, Biblija nije odobrena ili autoriziranazbirka knjiga, nego zbirka knjiga koja iza sebe ima naj-veÊi autoritet.

Do danas su nastali mnogi prijevodi Svetog pismai, kao πto smo spomenuli, podudarnost svih prijevodaje Ëudesna. Pronalazak rukopisa s obala Mrtvog mora“dodao” je joπ tisuÊu godina najstarijim rukopisima kojisu nam bili poznati do 1946. godine. Ovaj je nalaz po-mogao da se utvrdi toËnost kasnijih prijepisa i potvr-dio da su Izaija i Daniel æivjeli prije Krista. Prije togvelikog nalaza mnogi su kritiËari tvrdili da su ove dvijeknjige napisane poslije Krista, uglavnom zato πto sadr -æe mnoga proroËanstva o Njemu. Ovi su nalazi mnogeosvjedoËili o toËnosti i nepogreπivosti biblijskih proro-Ëanstava.

Uvjeren sam da Êete i vi, dragi prijatelju, æivjeti zaovu RijeË kao πto su to Ëinili mnogi prije vas; da Êetedopustiti njezinoj svjetlosti da obasja put kojim vaπenoge trebaju krenuti. ProuËavajte Bibliju da biste obo-gatili svoj æivot i pripremili se za æivot koji treba doÊi.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06163

Black


Prilikom prouËavanja upoznajte njezinog pravog Autorai dopustite Mu da postane dio vaπeg svakodnevnog æi-vota.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06164

Black

• 165

P

26Prvobitno krπÊanstvo

u Velikoj Britaniji

Prvobitno krπÊanstvo na tlu Britanije vezano je uzKelte, narod indoeuropskog podrijetla koji se iz podru-Ëja danaπnje Austrije proπirio po Europi i dospio Ëakdo Britanije. Tamo su se naselili uglavnom u Cornwallu,jugozapadnom Walesu, ©kotskoj i Irskoj. Æivot Keltaukazuje na to da su oni prvi na tlu Britanije prihvatilikrπÊanstvo, odluËni da se dræe vjere i æivota prvobitnihnovozavjetnih krπÊana. Iako ne znamo toËnu godinu ka-da je krπÊanstvo stiglo u Britaniju, sigurno je da su seizvorna vjerovanja i naËin æivljenja zadræali joπ dugonakon dolaska misionara iz Italije pod vodstvom Augu-stina, 597. godine.

Iako je, prema nekim legendama, u Britaniju dolazioi sâm Isus, vjerojatno je mnogo toËnije da su neki Nje-govi sljedbenici doπli u Britaniju kad su ih iz Palestineistjerali neprijateljski Æidovi. Nakon πto su Rimljani za-uzeli Britaniju, mnogi europski i istoËni krπÊani doni-jeli su svoje krπÊanstvo u Britaniju. Iako se ne zna po-Ëetak krπÊanstva u Britaniji, sasvim je sigurno da jeKeltska crkva vrlo rano dala nekoliko znaËajnih crkve-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06165

Black


nih voa. Meu njima su Patrick iz Irske, Columba kojije uËvrstio krπÊanstvo u ©kotskoj, David iz Walesa teAidan iz Engleske.

Najviπe podataka o Keltskoj crkvi imamo iz vreme-na Patrickovog djelovanja. Ovaj crkveni voa roen jeu Kirkpatricku u ©kotskoj, 389. godine. Proveo je nekovrijeme kao rob u Irskoj, a zatim u izgnanstvu na kon-tinentu. Kasnije se vratio u Irsku, zemlju svog robova-nja, da bi sluæio duhovnim potrebama te zemlje. Imaznakova, iako nedovoljno dokumentiranih, da je Patrickneko vrijeme misionirao i u ©kotskoj. Meutim, u ©kot-sku je iz Irske doπao Columba, koji je tamo osnovaoniz samostana i crkava. On je osnovao i naselje Iona,koje se danas smatra jednim od najsvetijih mjesta u©kotskoj. Izmeu 7. i 11. stoljeÊa tu je pokopano Ëetr -deset i osam πkotskih kraljeva. Joπ se i danas moguvidjeti neki od njihovih nadgrobnih spomenika. Svetomjesto Erugo osnovao je Aidan na “Svetom otoku Lin-disfarne”. Ovo mjesto na sjeveru Engleske postalo jepolaznom toËkom za πirenje Evanelja po Engleskoj ipo drugim dijelovima kontinenta.

Spomenimo sada neka od vjerovanja prvih krπÊanana britanskom otoËju.

ProuËavanje Svetog pismaTi prvobitni krπÊani prihvaÊali su Stari i Novi za-

vjet kao Boæju rijeË koju treba Ëitati i Ëija uËenja trebaprovoditi. Nisu se sluæili apokrifnim spisima, koji sukasnije ukljuËeni u katoliËku Bibliju. Naglaπavali su au-toritet Biblije i doslovno primjenjivali velike zakone æi-vota koji su u njoj izneseni.

Jedan od prvih voa u Keltskoj crkvi, Cassian, po-ticao je svoj narod da odbaci sve druge knjige i da seposveti samo Ëitanju Biblije. PriËa se da su jednom pri-likom razgovarala dva Ëovjeka, German i opat Nestor.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06166

Black

• 167

German je traæio najbolji naËin kako da se oslobodiutjecaja neznaboæaËkih pisaca. Nestor je odgovorio: “»i-taj Bibliju istim æarom kojim si Ëitao poganske knjige,pa Êe ti misli postati Ëiste.” Ovo je dobar savjet i zanas koji danas Ëitamo Bibliju.

Irska je tako postala srediπtem iskrenog i revnogprouËavanja Biblije. Poznato je da je Finnian u Clonar -du osnovao πkolu u kojoj se neko vrijeme πkolovalo Ëaki do tri tisuÊe studenata iz Britanije i s cijelog konti-nenta. Oni su doπli nauËiti kako prouËavati Bibliju.

Biblija je imala veliku privlaËnu moÊ. Ovu njezinuosobinu naglaπavali su Pavao i svi apostoli: “Svako jePismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za kara-nje, za popravljanje i odgajanje u pravednosti, da Ëo-vjek Boæji bude savrπen — opremljen za svako djeloljubavi.” (2. Timoteju 3,16.17)

Dræanje Deset zapovijediVeÊina prvih keltskih crkava ukljuËila je u svoja bo-

gosluæja recitiranje Zapovijedi. Patrick je poπtovao De-set zapovijedi i vjerovao da Ëovjek moæe, KristovommiloπÊu, dræati cijeli Boæji zakon. I Patrick i Columbau veÊini svojih propovijedi oslanjali su se na prvih petknjiga Biblije.

Nauk o spasenju vjeromU Keltskoj crkvi je s velikom snagom objavljivana

srediπnja toËka krπÊanskog vjerovanja — nauk o spa-senju vjerom. IzriËito su naglaπavali da se nijedan Ëo-vjek ne moæe opravdati pred Bogom svojim djelima, veÊsamo vjerom u Isusa Krista. Greπnik se moæe oslonitijedino na Kristovu dobrotu i pravednost.

PRVOBITNO KR©∆ANSTVO U VELIKOJ...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06167

Black


Biblijsko krπtenjeKeltski krπÊani su krπtenje obavljali uronjavanjem,

gledajuÊi u njemu simboliËko ispunjenje Kristove smr-ti, pokopa i uskrsnuÊa. UËili su: “Kad se krstimo, pri-znajemo da je Krist umro i bio pokopan umjesto nas.”Tako su tumaËili Pavlove rijeËi u Poslanici Rimljanima6,1-6. Patrick je nauËavao da krπtenik mora prije krπ-tenja biti pouËen, i da se pouËavanje treba nastaviti inakon krπtenja, prema naputku iz Evanelja po Mate-ju 28,19.20. Iz navedenih pojedinosti vidimo da su seKelti Ëvrsto dræali izvornog biblijskog nauka.

Kad je Augustin doveo iz Italije svoje misionare, ovisu takoer krπtavali, ali njihov se naËin krπtavanja ra-zlikovao od keltskog. Godine 601., na Augustinov za-htjev, kralj od Kenta natjerao je deset tisuÊa ljudi umore, gdje su bili krπteni pod prijetnjom maËa.

PriËest ili VeËera GospodnjaObredu priËesti prethodilo je pranje nogu, πto je

Isus zapovjedio u 13. poglavlju Evanelja po Ivanu. Pri-Ëest u Kelta bila je nalik na priËesti u mnogim dana-πnjim crkvama. Kruh i vino smatrani su simbolima Kri-stovog tijela i krvi.

Zdravstvena naËelaKeltska crkva primjenjivala je biblijski nauk o Ëi-

stoj i neËistoj hrani. Jedan od izvjeπtaja kaæe: “Sam-son iz Dola bio je nedvosmislen u izboru hrane. Onnikada nije okusio meso koje æivotinje ili ptice, niti gaje itko vidio pijanog.”

Za Columba je bilo zapisano: “Nije pio pivo, a uprehrani je, poput Samsona, izbjegavao meso i slatki-πe.” Iπao je tako daleko da je “odluËio ne jesti ribu ka-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06168

Black

• 169

ko ne bi obolio”. Kelti su odabrali pravilnu prehranuzbog zdravstvenih razloga.

Subota kao dan odmoraSvojim vjerovanjem i æivotom Kelti su priznavali De-

set zapovijedi. Subotu kao dan odmora svetkovali su uIrskoj, Engleskoj, ©kotskoj i Walesu. U jednom pismustoji: “Zapovjeeno nam je da radimo πest dana, ali sed-mog dana, koji je odmor, uzdræavamo se od svakogateæaËkog posla. Broj πest predstavlja zavrπetak naπegposla, jer je za πest dana Bog stvorio nebo i Zemlju.Zabranjeno nam je u subotu raditi bilo kakav teæaËkiposao, jer je to grijeh.”

Kontekst iz kojega je izvaen ovaj ulomak otkrivada je pisac vjerovao da je subota dan odmora. Tek ka-snije se pojavio utjecaj Rima i svetkovanje nedjelje. U©kotskoj su mnogi Kelti svetkovali subotu od zalaskasunca u petak do zalaska sunca u subotu — sve dotrinaestog stoljeÊa.

Za Davida iz Walesa zabiljeæeno je da je svetkovaosubotu “od zalaska do zalaska sunca”. On bi poËinjao“svoje subotnje poboænosti u petak pri zalasku sunca”.Ovo je bilo “uoËi subote”. Miurchu je zabiljeæio da suse “Patrick i Victricius sastajali svakog sedmog dana utjednu na molitvu i duhovni razgovor”. Ovo je bilo uskladu s Biblijom. I danas moæemo oËekivati da Êe onikoji svoju vjeru zasnivaju na Bibliji svetkovati subotu.

Kristov drugi dolazakPatrick je govorio da oËekuje Kristov drugi dolazak,

kad Êe se suditi æivima i mrtvima. Vjerovalo se da jeposljednji dogaaj posljednjeg dana na Zemlji drugi Kri-stov dolazak. Æarke molitve keltskih krπÊana uvijek biukljuËivale skori dolazak Spasitelja, kojega su oËekiva-

PRVOBITNO KR©∆ANSTVO U VELIKOJ...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06169

Black


li da doe u slavi i da svoj narod uzme k sebi, kao πtoje obeÊao u svojoj RijeËi.

Ova dojmljiva povijest o Keltskoj crkvi pomaæe namda shvatimo koliko je suvremeno krπÊanstvo zastranilood izvornoga krπÊanskog nauka. Vjerovanje i naËin æi-vljenja keltskih krπÊana bili su utemeljeni na Bibliji, atako je bilo i u svih prvobitnih krπÊana. Bog joπ uvijekæeli da Njegov narod æivi u skladu s Njegovom RijeËju.

Uzdajmo se u Boga, Ëitajmo Bibliju, dræimo se nje-zinog nauka — i imat Êemo Boæje blagoslove.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06170

Black

• 171

P

27NeobiËna priËa o Æidovima

Pruski car Fridrik II. Veliki bio je popriliËno sum-njiËav prema Bibliji, u osamnaestom stoljeÊu kad joj jesvijet obraÊao mnogo viπe pozornosti nego danas. Izumtiska je veÊ tada uËinio Bibliju pristupaËnom zainte-resiranim Ëitateljima. Jednog dana car je zatraæio odsvojega dvorskog kapelana da mu dokaæe vjerodostoj-nost Biblije — ali samo jednom rijeËju. Nakon kratkograzmiπljanja kapelan je odgovorio: “Æidovi, vaπe veliËan-stvo, Æidovi!”

Jedan od najveÊih dokaza istinitosti Biblije jest po-vijest æidovskog naroda.

Dok je Rim vladao cijelim tada poznatim svijetom,Æidovi su æivjeli u maloj provinciji; starog Rima danasviπe nema, a Æidovi joπ uvijek postoje!

Velikog britanskog dræavnika Disraelija, koji je ka-snije postao premijer Engleske, jednom su prigodom is-mijavali u Parlamentu kao Æidova. U Britaniji i mno-gim zemljama Europe Æidovi su bili izloæeni progonimai drugim oblicima antisemitizma. Disraeli se okrenuosvojemu kritiËaru i rekao: “Dok su preci Ëasnoga gospo-dina bili divljaci, moji su gradili Salomonov hram.”

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06171

Black


Æidove smatramo najstarijim narodom na svijetu.Svi narodi koji su u davnoj proπlosti proganjali Æidove,iπËezli su iz svjetske povijesti. Meu njima su Babilon-ci, Filistejci, Edomci i Amorejci. Zanimljivo: Perzijanci iGrci, koji su se prema Æidovima odnosili prijateljski,joπ uvijek postoje kao æive nacije. Mojsije je pred svojusmrt napisao znaËajno proroËanstvo koje nalazimo u28. poglavlju Ponovljenog zakona. ProroËanstvo je na-pisano 1400 godina prije Krista i govori o buduÊnostiizraelskog naroda.

Prvih trinaest redaka tog poglavlja sadræi predivnaobeÊanja izraelskom narodu. Ispunjenje tih obeÊanja bi-lo je uvjetovano posluπnoπÊu Boæjim zapovijedima. AkoIzraelci budu posluπni Boæjim zapovijedima, oni Êe kaonarod biti iznad svih naroda na svijetu; bit Êe blago-slovljeni u domovima, u obiteljima i na svojim poljima.Svi Êe narodi prepoznati da je pravi Bog s Neba blago-slovio izraelski narod.

Ali, ako ne budu dræali zapovijedi koje im je Bogdao, blagoslovi Êe izostati. (vidi: Ponovljeni zakon 28,15-66) Oni Êe izgubiti svoju nacionalnu samostojnost, bitÊe ponovno odvedeni u Egipat, bit Êe rasijani po cijelomsvijetu, postat Êe poruga meu narodima i ponovno Êepostati robovi.

28. poglavlje Ponovljenog zakona dugaËko je poglav-lje Ëijih je pedesetak redaka najozbiljnije upozorenje Iz-raelcima. Da bi se ostvarilo sve πto im je Bog obeÊao,trebali su biti vjerni i pokazati potpuno pouzdanje unebeskog Boga. Jedan od Boæjih planova bio je da Iz-raelci kao Njegov narod budu uzor svim narodima svi-jeta. Smjeπteni u srediπtu plodnog polumjeseca, bili suna oku mnogim narodima. Cilj spomenutog proroËan-stva, danog preko Mojsija, bio je da Izraelci svojim bla-gostanjem, zdravljem i napretkom predstave svijetu onoπto je Bog namijenio svim drugim narodima ako pri-hvate Njegove uvjete.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06172

Black

• 173

Svjetski ugledniciU Ponovljenom zakonu 28,1 Bog obeÊava Izraelci-

ma da Êe ih, ako budu vjerni i posluπni Njegovim za-povijedima, uzvisiti “nad sve narode na zemlji”. Trina-esti redak kaæe da Êe biti “na proËelju, a ne u zaËelju”.Da su bili vjerni, Æidovi bi kao narod postigli mnogoviπe.

Vrijedno je, ipak, zapaziti neka njihova dostignuÊa.Njihova prirodna darovitost i vrline bile su podloga zavisoke domete pojedinih Æidova. U srednjem vijeku Æi-dovi su nadæivljavali svoje suvremenike za Ëak 75 po-sto æivotnog vijeka! Ovo je doista velika prednost. Doksu predstavnici drugih naroda umirali, Æidovi su osta-jali vitalni. Dali su velike politiËare poput biblijskog Jo-sipa i Daniela, kao i Trumana, Disraelia i Kissingera.U medicini, fizici i humanistiËkim znanostima æidovskisu znanstvenici najugledniji. U svijetu umjetnosti iosobito glazbe Æidovi su imali genijalne predstavnike:Bacha, Beethovena, Menjuhina, Mendelssohna...

Financijski struËnjaciDvanaesti redak Ponovljenog zakona 28 kaæe da Êe

mnogim “narodima u zajam davati”, a sami neÊe “uzi-mati u zajam”. Kad je u srednjem vijeku Crkva zabra-njivala uzimanje kamata na zajmove, Æidovi su davaliu zajam s kamatama. Oni su financirali Kolumbovo pu-tovanje u Ameriku. Financirali su Georgea Washingto-na u ameriËkim ratovima, Napoleonov pohod na Rusi-ju, pa Ëak i Oktobarsku revoluciju. Sve je to financira-no æidovskim novcem. Æidovski novac financira danasindustrije πirom svijeta.

NEOBI»NA PRI»A O ÆIDOVIMA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06173

Black


Izloæeni opÊem neprijateljstvuMeutim, iako su na mnogim podruËjima bili iznad

drugih — Ëak i bez Boæjih blagoslova — svijet se uvi-jek neprijateljski odnosio prema Æidovima. ZapazimoBoæje upozorenje u 37. retku: “Bit Êeπ na zgraæanje,porugu i ruglo svim narodima meu koje te Jahve od-vede.” Æidovi su si svojom superiornoπÊu stvorili velikeneprijatelje. »esto se dogaalo da su se Ëak i najveÊiprijatelji Æidova okretali protiv njih. »itavi narodi us-tajali su protiv Æidova, kao πto je to bilo u Engleskoj1292., dva stoljeÊa kasnije u ©panjolskoj pod Ferdi-nandom i Izabelom 1492., u Francuskoj nekoliko godi-na kasnije, i u Drugom svjetskom ratu u NjemaËkojpod Hitlerom. Osim ovih bilo je i mjesnih progonstavai nasilja.

Æidove su optuæivali da su za epidemija kuge u Eu-ropi zatrovali izvore. Iako se zna da su miπevi i πtakoriprenosili kugu, krivnja je pala na Æidove.

U Ponovljenom zakonu 28,49-53 proroËanski su opi-sane pojedinosti koje su se ostvarile kad su Rimljanizauzeli Jeruzalem 70. godine poslije Krista. MojsijevoproroËanstvo, izreËeno 1500 godina ranije, joπ je jedandokaz toËnosti i pouzdanosti Biblije.

Rasijani po svijetuU vrijeme Nabukodonozorovih pohoda na Palestinu,

oko 600. godine prije Krista, mnogi su Æidovi pobjegliu Egipat i u druge zemlje, u dijasporu. Raseljavanje senastavilo u joπ veÊoj mjeri za vrijeme rimskih osvaja-nja 66.—74. godine naπe ere. U Ponovljenom zakonu28,64 Mojsije kaæe: “Jahve Êe vas razbacati po svimnarodima, s kraja na kraj zemlje...” ProroËanstvo kojeje zapisao prorok Hoπea glasi: “Odbacit Êe ih Bog mojjer ga nisu posluπali; i potucat Êe se meu narodima.”

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06174

Black

• 175

(Hoπea 9,17) Æidovi nikad nisu mogli ostati dugo najednom mjestu, jer su postajali predmetom mrænje okol-nog stanovniπtva.

Nikada uniπteniNo, usprkos svim pritiscima i neprijateljstvima, Æi-

dovi nikad neÊe nestati s lica Zemlje, kao πto su nestaliBabilonci, Edomci i drugi narodi koji su ih progonili.U Levitskom zakoniku 26,44 piπe: “Ali ni onda dok bu-du u zemlji svojih neprijatelja, neÊu ih zabaciti niti Êuih prezreti tako da ih posve uniπtim...”

Boæje zapovijedi i Njegovi zahtjevi nisu, naæalost,odgovarali Æidovima kao narodu. Iako im je Bog pru-æao sve moguÊnosti da Mu sluæe i da Ga ljube cijelimsrcem, to se nikad nije dogodilo, osim u kratkom raz-doblju vladavine Davida i Salomona.

Tragedija je u tome πto su Æidovi uvijek mogli bitina proËelju, ali su to propustili. »ini se da su teæili zasvjetskom moÊi, pa su mislili da im Isus spreËava os-tvarenje tog cilja. A On je, zapravo, bio ta moÊ.

I nama je danas upuÊeno pitanje: “©to Êemo uËini-ti s Kristom?” Petar Ga je zatajio, Juda Ga je izdao,Pilat Ga je prepustio drugima. Æidovi su traæili Njego-vu krv, Rimljani su Ga smaknuli, a milijuni danas pre-ziru Njegovu ljubav.

Meutim, milijuni su Ga prihvatili, pa Ëak i podni-jeli muËeniπtvo zbog Njega.

Predajmo svoj æivot Isusu, primimo Ga u svoje srcei ljubimo Ga svim srcem, svom duπom, i svim umom!

NEOBI»NA PRI»A O ÆIDOVIMA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06175

Black


U

28Kako odloæiti svoj pogreb

U 3. Ivanovoj poslanici u 2. retku piπe: “Ljubljeni,æelim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao πto jetvoja duπa dobro.” Isus je u svojoj sluæbi viπe vremenaposvetio lijeËenju nego propovijedanju. On æeli da Nje-gov narod uæiva dobro zdravlje, jer su naπa duhovnanarav i tjelesno zdravlje ovisni jedno o drugome.

VeÊ na prvim stranicama Biblije ukazuje se na os-novne Ëimbenike ljudskoga zdravlja. »itajuÊi te teksto-ve zapazit Êemo da kakvoÊa naπega zdravlja ovisi o Bo-gu, Nebu i zemlji, Duhu, Boæjoj rijeËi, svjetlu, zraku,vodi, raslinju, suncu, æivotinjama, ljudima, braku, po-sluπnosti Boæjim zapovijedima, obraivanju zemlje i su-botnjem odmoru.

©to viπe postajemo svjesni potrebe da budemo ovi-sni o Bogu i da æivimo u ispravnom odnosu s Njim, tose viπe moæemo nadati dobrom zdravlju — sada i uvjeËnosti. Silom Svetoga Duha Ëovjekova greπna naravmoæe postati hramom æivoga Boga i odsjajivati karak-ter svojega Stvoritelja.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06176

Black

• 177

Svjeæi zrakU prvom poglavlju Biblije piπe da je Bog rekao: “Ne-

ka bude svod!” — ili atmosfera. »ovjek moæe æivjeti tje-dnima bez hrane, nekoliko dana bez vode, ali bez zra-ka samo nekoliko minuta. Ako æelimo æivjeti zdravo,moramo se dobro postaviti prema ovom sastojku æivo-ta. Od svih organa mozak je najviπe ovisan o zraku.Bez dovoljno kisika nemoguÊa je bistrina uma i vedroraspoloæenje.

Po prvi puta u povijesti æivot u suvremenim grado-vima postaje neπto nepoæeljno. U gradovima se pove-Êavaju bolesti diπnoga sustava. OneËiπÊenost je jedanod velikih problema æivota u gradovima. Iako nam jeËist zrak prijeko potreban, moramo koristiti svoja plu-Êa tako da moæemo imati koristi od kisika koji je potre-ban organizmu. Zato je uz Ëist zrak vaæno i kretanje.Za dobro zdravlje treba nam πto viπe kretanja i borav-ka na Ëistom zraku.

Dobra hranaU Knjizi Postanka Bog je rekao: “Evo, dajem vam

sve bilje πto se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stablaplodonosna πto u sebi nose svoje sjeme: neka vam bu-de za hranu.” (Postanak 1,29) Naπ æivot ovisi o onomeπto unosimo u svoje tijelo. Æivot nam ne moæe biti boljiod hrane koju uzimamo. Za dobro zdravlje najbolje jekoristiti industrijski nepreraene namirnice ili one kojesu preraene u najnuænijoj mjeri. Prvobitna ljudska pre-hrana sastojala se od biljne hrane, voÊa, æitarica i ora-πastih plodova.

Medicinska je znanost vrlo Ëesto zanemarivala pod-ruËje prehrane. Meutim, danas — kad su poviπeni ko-lesterol i druge bolesti raπireniji nego ikada — lijeËniciobraÊaju mnogo viπe pozornosti ljudskoj prehrani. Po-sebno stoga πto se æivotinjama, koje se uzgajaju za ljud-

KAKO ODLOÆITI SVOJ POGREB

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06177

Black


sku prehranu, daju mnogi lijekovi i drugi sastojci. Kaoπto je rekao dr. Scott Holmberg iz AmeriËkog saveznogureda za nadzor bolesti: “Danas je po prvi puta moguÊepokazati kako bekterija otporna na antibiotike dospije-va iz πtale u naπ tanjur.”

Neki ljudi smatraju da su im potrebne bjelanËevineiz mesa. Meso jest, bogato bjelanËevinama i mastima,ali mu nedostaju drugi vaæni sastojci. Osim toga, akose stoka tovi hranom koja je tretirana pesticidima, tese tvari nakupljaju u masnom tkivu æivotinja.

Onima koje zanima ekologija treba napomenuti dase sto puta viπe vitamina i minerala dobiva s polja za-sijanog biljnom hranom, negoli od mesa æivotinja kojese hrane na toj povrπini zemljiπta. Tako se, dakle, veÊna prvim stranicama Biblije govori o uvjetima za dobrozdravlje.

Sveto pismo kaæe: “Prema tome, bilo da jedete, biloda pijete, bilo da πto drugo Ëinite, sve Ëinite na slavuBoæju!” (1. KorinÊanima 10,31) Bog nam je dao zakonezdravlja da bi nam pomogao saËuvati organizam zdra-vim i snaænim. Zapazimo ovo: “I naredio nam je Jahveda sve ove naredbe vrπimo u strahopoπtovanju premaJahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da æivi-mo, kao πto je to danas.” (Ponovljeni zakon 6,24)

Bog je dao zdravstvene zakone za naπe dobro. Vrloje vaæno da ih imamo na umu! On je nadalje rekaoIzraelcima: “Iskazujte πtovanje Jahvi, Bogu svome, paÊu blagoslivljati tvoj kruh i tvoju vodu i uklanjati odtebe bolest.” (Izlazak 23,25) Bog zna πto je za nas naj-bolje, pa je zato dao tako mnogo uputa u svojoj RijeËi.“Jahve, Bog, sunce je i πtit: on daje milost i slavu. NeuskraÊuje Jahve dobara onima koji idu u neduænosti.”(Psalam 84,12) Meutim, On nam uskraÊuje i zabra-njuje sve ono πto bi bilo na naπu πtetu.

©to to Bog uskraÊuje onima koji Ga slijede? U Po-novljenom zakonu Ëitamo: “Moæete jesti svaku æivoti-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06178

Black

• 179

nju koja ima razdvojene papke — nadvoje posve raz-dvojene — i koja preæiva. Samo od preæivaËa ili od æi-votinja s razdvojenim Ëaporcima ne moæete jesti ove:devu, arnebeta i svisca. Te, naime, iako preæivaju, ne-maju razdvojenih papaka; neka su vam naËiste.” (Po-novljeni zakon 14,6.7) Bog razlikuje æivotinje koje suza hranu i koje nisu. U Levitskom zakoniku u 11. po-glavlju On spominje ptice i ribe. Ptice s guπom takospadaju u æivotinje za jelo, kao i ribe s ljuskama i pe-rajama, dok se sve druge smatraju neËistima.

“Oni... koji jedu svinjetinu, neËisto i miπeve — sviÊe zajedno izginuti, rijeË je Jahvina.” (Izaija 66,17) Ovoje vrlo ozbiljna opomena. Bogu je naπ naËin prehraneoËito iznimno vaæan.

Je li ovo namijenjeno samo Æidovima?Mnogo prije postojanja Æidova postojala je razlika

izmeu æivotinja koje su bile za hranu i ærtvovanje, iæivotinja koje su bile proglaπene neËistima. U Knjizi Po-stanka Ëitamo: “Onda Jahve reËe Noi: ‘Ui ti i sva tvojaobitelj u korablju, jer sam uvidio da si ti jedini predamnom pravedan u ovom vremenu. Uzmi sa sobom odsvih Ëistih æivotinja po sedam parova: muæjaka i njego-vu æenku.’” (Postanak 7,1.2)

Isusova smrt nema utjecaja na zakone o zdravlju.NaËela ovih zakona vrijede i danas. Æeludac Æidova nijestvoren drukËije od æeluca pripadnika ostalih naroda,kako bi to moæda neki æeljeli. Isus æeli da Njegov naroduæiva u najboljem zdravlju. Zato je i rekao da sve πtojedemo ili pijemo, trebamo Ëiniti na slavu Boæju.

Obratimo pozornost na nekoliko biblijskih tekstovakoji govore o alkoholu: “Vino je podsmjevaË, æestokopiÊe bukaË, i tko se njima odaje, neÊe steÊi mudrosti.... Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se u Ëaπisvjetlucavo prelijeva: pije se tako glatko, a na kraju


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06179

Black


ujeda kao zmija i æaca kao guja ljutica.” (Izreke 20,1;23,31.32)

Sveto pismo zabranjuje uzimanje opijata kao πto suduhan, kokain, heroin i druge. U Ponovljenom zakonupiπe: “Neka ne bude meu vama korijena koji raa ot-rovom i pelinom. Neka se nitko, Ëuvπi rijeËi ovog pro-kletstva, ne nada blagoslovu kazujuÊi u svome srcu:Bit Êe mi dobro ako poæivim i po prohtjevima srca svo-ga.” (Ponovljeni zakon 29,17-19) Nikakvo bilje ili kori-jenje koje sadræi “gorËinu” ne treba koristiti niti jesti.Ono je neËisto, njegova uporaba stvara ovisnost i pre-lazi u naviku.

»ista vodaBog je stvorio vodu. Treba je koristiti obilno jer je

prijeko potrebna za odræavanje dobrog tjelesnog zdrav-lja. Nedovoljna uporaba vode moæe biti uzrokom stva-ranja bubreænog kamenca. Obilje voÊa i povrÊa te do-voljno vode izmeu obroka uËinit Êe da tijelo primi po-trebnu tekuÊinu. Meutim, valja biti vrlo oprezan u pi-jenju kave ili Ëaja jer oni, pored toga πto stvaraju ovi-snost, sadræe i otrove koji usporavaju tjelesne funkci-je, a mogu izazvati i pojaËano izluËivanje inzulina, πtozamara guπteraËu.

Rad i kretanje“Jahve, Bog, uzme Ëovjeka i postavi ga u edenski

vrt, da ga obrauje i Ëuva.” (Postanak 2,15) »ovjek jestvoren za rad. »ak i u raju Ëovjek je trebao raditi inije ljenËario. Biblija ne odobrava nerad. Rad i kreta-nje lijeËe depresiju uspjeπnije od psihoterapije. Tjele-sne vjeæbe pridonose prirodnom opuπtanju i onaj tkose dovoljno kreÊe i vjeæba imat Êe zdrav san i zdravemisli.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06180

Black

• 181

OdmorNa kraju tjedna stvaranja Bog je poËinuo u sedmi

dan, subotu. Nju je Bog dao Ëovjeku, pa je Isus rekao:“Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi su-bote.” (Marko 2,27) Bog je znao da Êe Ëovjeku biti po-trebno vrijeme za odmor od rada i napora. Odmor usubotu ne sluæi samo za odlazak na bogosluæje, negoje to vrijeme i za obitelj, prijatelje te provoenje sre-tnih trenutaka s drugom Boæjom knjigom — prirodom.

Bog nam nije uskratio niti jedno dobro. On æeli dase radujemo æivotu i da budemo uspjeπni i zdravi.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06181

Black


K

29Brak moæe biti sretan

Kad sam je sreo prvi put, Beti je bila vrlo razoËa-rana. Imala je Ëetvero ili petero djece — sve djeËake —i muæa u zatvoru. Æivjeli su u prostranom domu, alisad su im svi planovi bili poremeÊeni.

Kao i sve djevojke, maπtala je o sreenoj obitelji isreÊi u domu. No kasnije je ustvrdila da joj je muæpotpuno neodgovoran. Imao je problema s novcem, πtoga je i dovelo u zatvor. Ali ovo nije bilo prvi put. Bilaje u nedoumici razmiπljajuÊi o tome da napusti muæa.Njezina prva briga u tom trenutku bili su njezini dje-Ëaci. ©to ako krenu oËevim stopama nastavi li on i daljeutjecati na njihov æivot.

VjenËali su se prije nekoliko godina, kad su jednodrugom obeÊali da Êe ih rastaviti samo smrt. “©to jeBog sjedinio, neka Ëovjek ne rastavlja!” (Matej 19,6) Me-utim, ipak se odluËila na rastavu, te se stoga s djeËa-cima preselila u drugi grad. Tako se i ona svrstala me-u mnoge koji pridonose statistiËkom poveÊanju brojarastavljenih brakova.

Meutim, ona i tisuÊe drugih ipak su mnogo viπeod statistiËkih podataka. Oni su ljudi Ëiji su planovi

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06182

Black

• 183

doæivjeli neuspjeh i koji jednostavno ne znaju na kojubi stranu poπli.

Postoji li rjeπenje za braËne probleme?Postoji li naputak za uspjeπan brak i moguÊnost

da nam obitelji budu sretne?Prema Knjizi Postanka 2,18.21-24 brak je najnjeæ-

nija i najsvetija veza na Zemlji. Kako dvoje ljudi moguostvariti svoj brak u takvoj svetoj zajednici?

BraËni savjetnici razlikuju πest osnovnih vrsta bra-Ënih problema: 1. problemi s rodbinom, 2. problemi snovcem, 3. problemi vezani uz vjeroispovijest, 4. razli-Ëiti interesi, 5. problemi s djecom, 6. problemi vezaniuz spolnost.

VeÊi dio poteπkoÊa koje nastaju na ovim podruËji-ma uzrokovane su problemom komunikacije meu braË-nim drugovima. Oni trebaju biti dobri prijatelji koji sverjeπavaju zajedno. Komunikacija znaËi govorenje — alii sluπanje! Pravom komuniciranju pridonose mnogi Ëim-benici: ljubaznost, njeænost, nesebiËnost, briga za dru-goga, strpljivost.

U uobiËajenim okolnostima na zajedniËkom putu ubraku uvijek postoje moguÊnosti za neki braËni sukobna temelju razlike u miπljenju. U brak se unose razli-ke koje imaju svoj korijen u kuÊnom odgoju, obrazova-nju, kulturi, religiji i sliËnom.

RazgovarajuÊi s nekim braËnim parom, jedan sa-vjetnik se zainteresirao za ono πto im je zajedniËko. Su-pruænici su nekoliko trenutaka razmiπljali, a zatim reklida im je zajedniËki osjeÊaj da se uzajamno ne mogupodnijeti. Oni su dopustili da njihovi nesporazumi po-tisnu prijateljstvo.

Savjet Svetoga pisma je jasan: “Æene neka se poko-ravaju svojim muæevima kao Gospodinu. ... Muæevi, lju-bite svoje æene kao πto je i Krist ljubio Crkvu i sam

BRAK MOÆE BITI SRETAN

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06183

Black


sebe predao za nju.” (Efeæanima 5,22.25) Ljubav je spre-mna na samoodricanje. Ljubav nije raspravljanje i do-kazivanje, niti borba u nastojanju da se drugi pobijedi.Kad nastupe nesporazumi, a vjerojatno Êe nastupiti, os-tanite mirni i ne gubite prisebnost.

Druga znaËajna osobina ljudske naravi jest da ne-rado prihvaÊa kritiku i prigovaranje. Netko je to ovakoizrazio: “VeÊina idealnih osoba ima svoje nadostatke;stoga iskljuËite loπe, i jedno u drugome potiËite dobro.”

Prema 1. poslanici KorinÊanima: “Ljubav je strpljiva,ljubav je dobrostiva, ljubav ne zavidi, ne hvasta se, neoholi se.” (1. KorinÊanima 13,4) To su osobine praveljubavi! Kad se dvoje istinski vole, razlike u miπljenjune postaju uzrokom sukoba, veÊ prilikom za usklai-vanje miπljenja.

Podizanje krπÊanskog domaPsalmist kaæe da je najbolje kad Bog gradi kuÊu:

“Ako Jahve kuÊu ne gradi, uzalud se muËe graditelji.”(Psalam 127,1) Ankete u Americi otkrivaju da je svakidrugi brak neuspjeπan. Meutim, utvreno je da kadse obitelj svakodnevno sastaje u domu na molitvu i pro-uËavanje Boæje rijeËi, neuspjeπan je tek jedan brak odpet stotina! OËito je ovo sasvim dobar razlog da namdomovi budu krπÊanski. Za ovu odluku nikad nije pre-kasno.

Evo nekoliko prijedloga za uspostavu krπÊanskogdoma:

1. Neka Krist bude srediπte doma i srca. Zapazimoovu biblijsku preporuku: “Da Krist stanuje u vaπim sr-cima po vjeri; da u ljubavi uvrijeæeni i utemeljeni budetesposobni shvatiti zajedno sa svim svetima koja je tuπirina, duljina, visina i dubina, i upoznati ljubav Kri-stovu koja nadilazi spoznaju; da budete ispunjeni dosve punine koja dolazi od Boga.” (Efeæanima 3,17-19)

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06184

Black

• 185

Neoboriva je istina da obitelj koja se moli zajedno — iostaje zajedno.

Isus je govorio: “Svatko tko sluπa ove moje rijeËi iizvrπava ih moæe se usporediti s mudrim Ëovjekom kojisvoju kuÊu sagradi na litici. Udari pljusak, navaliπe po-toci, dunuπe vjetrovi i jurnuπe na kuÊu, ali ona se nesruπi, jer je sagraena na litici. Naprotiv, svatko tkosluπa ove moje rijeËi, a ne izvrπava ih, moæe se uspo-rediti s ludim Ëovjekom koji svoju kuÊu sagradi napijesku. Udari pljusak, navaliπe potoci, dunuπe vjetrovii nasrnuπe na tu kuÊu i ona se sruπi. I velika bijaπenjezina ruπevina.” (Matej 7,24-27) Gradimo svoj domna sigurnoj Stijeni, na Kristu.

2. Isus je govorio: “Ako me ljubite, vrπit Êete mojezapovijedi. ... Tko pozna moje zapovijedi i vrπi ih, tajme ljubi.” (Ivan 14,15.21) Primijenimo Boæje zapovijedina æivot u obitelji: neka Bog bude prvi u æivotu i uoboæavanju; poπtujmo Njegovo ime; odredimo subotukao vrijeme za odmor i osvjeæenje; poπtujmo roditelje;cijenimo æivot; uzdræavajmo se od preljuba, bluda ipredbraËnog spolnog æivota.

Bog je milostiv onima koji su skrivili u ovome. Ali,od danas trebaju krenuti iznova. Oni koji su u brakuneka budu vjerni svom braËnom drugu. Neoæenjeni ineudate neka saËuvaju svoju ËistoÊu za brak. Pred-braËni ili izvanbraËni spolni æivot pokazuje da se netkozanima ponajprije za tjelesno uzbuenje i zadovoljenje.To spreËava da se æivot dvoje ljudi uskladi na duhov-nom podruËju, πto jedino pomaæe da brak bude uspje-πan. Skoro svi psihijatri su suglasni da spolni æivot prijebraka uvijek ide na teret spolnog æivota u braku jerbiva praÊen osjeÊajem krivnje i nepovjerenja.

Nadalje, ne kradimo tuu æenu; govorimo i zastu-pajmo istinu; ne poæelimo tuu æenu.

PraktiËno, sve se zapovijedi odnose na obitelj i dom.Kristova poruka: “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapo-

BRAK MOÆE BITI SRETAN

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06185

Black


vijedi”, uistinu nas povezuje s Bogom i naπim braËnimdrugom.

3. Nosimo zajedno terete i radosti æivota. Pomaæimojedno drugom.

4. “Blago onima koji su Ëistog srca.” (Matej 5,8)

Obratimo pozornost najprije na ono πto je Boguugodno, pa Êemo otkriti pravu radost i bezgraniËne bla-goslove u æivotu. Traæimo od Boga snagu i naπi Êe bra-kovi biti sretni. »inimo sve da nam domovi budu us-pjeπni i sretni, pa Êe svi, mladi i stari, iskusiti da je tomoguÊe!

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06186

Black

• 187

U

30Kako je doπlo do

svetkovanja nedjelje

U Bibliji ne postoji ozbiljnije upozorenje od onogau Otkrivenju 22,18-20: “Ja svakome koji Ëuje proroËan-ske rijeËi ove knjige izjavljujem: ‘Tko ovomu πto nado-da, Bog Êe mu dodati zla opisana u ovoj knjizi; a akoπto oduzme od rijeËi ove proroËke knjige, Bog Êe muoduzeti njegov dio na stablo æivota i na sveti grad, opi-sane u ovoj knjizi.’ Onaj koji ovo jamËi izjavljuje: ‘Da,dolazim uskoro!’ — Amen! Doi Gospodine Isuse!”

Zapaæamo da je zauvijek izgubljen onaj koji iπtadoda ili oduzme Boæjoj rijeËi. Meutim, prouËavanjemBiblije zapaæamo da krπÊanska praksa nije uvijek uskladu s Boæjom rijeËju.

U krπÊanskom svijetu svetkuju se dva dana odmo-ra. VeÊina krπÊana smatra prvi dan tjedna danom od-mora i bogosluæja. S druge je strane velika skupina onihkoji svetkuju sedmi dan u tjednu kao dan odmora. Pro-uËite pomnjivo predmet biblijskog dana odmora.

VeÊina krπÊana koja svetkuje nedjelju kao blagdanËini to iz nekoliko razloga: 1. Oni vjeruju da su nedje-lju svetkovali Isus i apostoli. 2. Oni vjeruju da Novi

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06187

Black


zavjet govori da je nedjelja dan Gospodnji, ili krπÊanskidan odmora. 3. Vjeruju da je nedjelja ustanovljena kaouspomena na Isusovo uskrsnuÊe i da na njoj poËivaIsusov i apostolski blagoslov. 4. Iako je crkva uvela ne-djelju kao tjedni blagdan, oni vjeruju da je ona imalapravo na to.

Sad Êemo utvrditi πto Boæja rijeË kaæe o nedjelji kaodanu odmora. Zapazimo Isusove rijeËi: “Posveti ih isti-nom; tvoja je rijeË istina.” (Ivan 17,17) Mi vjerujemoda je Boæja rijeË vjerni vodiË u svim pitanjima vjero-vanja. Stoga mora biti jasno da je istina jedino ono πtoSveto pismo izjavljuje u vezi s ovim pitanjem.

VeÊ smo ranije utvrdili da je Isus svetkovao subo-tu. Zapazimo joπ jednom tekstove u Evaneljima poLuki 4,16 i Marku 27,28. Naπ je Spasitelj svetkovaosubotu jer je sam bio njezin gospodar. Meutim, po-stavlja se pitanje: “Nisu li apostoli izvrπili neku pro-mjenu u vezi s danom odmora?”

Obratimo pozornost na sve biblijske tekstove u ko-jima se spominje nedjelja.

Matej 28,1: “Po suboti, u svanuÊe prvog dana sed-mice, dooπe Marija iz Magdale i druga Marija da pre-gledaju grob.” Ovaj tekst spominje dva dana: subotu, iprvi dan tjedna. GovoreÊi ovdje o nedjelji, tekst je je-dnostavno naziva prvim danom tjedna. Ove su rijeËi na-pisane pod nadahnuÊem. Sveti Duh je uputio i objavioda je sedmi dan tjedna subota. Prvi dan tjedna spomi-nje se samo kao povijesna Ëinjenica. ZnaËajno je za-paziti da je ovo napisao evanelist Matej oko tridesetgodina nakon Kristova raspeÊa. »ak ni u to vrijeme ne-djelja nije nazivana danom odmora.

Marko 16,1.2.9: “Kada doe subota, Marija iz Mag-dale, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma kupe miomi-risa da odu pomazati Isusa. I vrlo rano prvoga danasedmice dou na grob s izlaskom sunca. ... Kad uskr-snu rano u prvi dan sedmice, najprije se ukaza Mariji

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06188

Black

• 189

iz Magdale iz koje bjeπe istjerao sadam zlih duhova.”Marko je pisao svoje Evanelje oko deset godina na-kon Isusova uskrsnuÊa. Ni ovdje se ne govori o nedje-lji kao danu za svetkovanje.

Luka 24,1: “U prvi dan sedmice, vrlo rano, æene do-oπe na grob, noseÊi miomiris koji bijahu pripremile.”Svi tekstovi koje smo naveli govore o nedjelji na istinaËin.

Moæe se postaviti pitanje: Zaπto je Isus Krist us-krsnuo iz mrtvih u nedjelju? Obratimo pozornost natekst u Evanelju po Luki: “To bijaπe dan Priprave, isubota je veÊ osvitala. Meutim, æene koje bijahu do-πle s Isusom iz Galileje pratile su to te vidjele grob ikako bî poloæeno Isusovo tijelo. Potom se vratiπe te pri-premiπe miomirise i pomast. U subotu se nisu micaleprema propisu (Zakona).” (Luka 23,54-56) Dvadesetosam godina nakon uskrsnuÊa, lijeËnik Luka biljeæi daje i u smrti Isus poπtovao subotu. On je mogao uskrs-nuti i u subotu, no On je toga dana poËivao. Odmaraoje sedmoga dana i u poËetku, nakon dovrπenog djelastvaranja za πest dana. (vidi: Postanak 2,1-3) I sada,nakon viπe tisuÊa godina, nakon zavrπenog djela otkup-ljenja i smrti na kriæu u petak, “dan Priprave”, poËivaoje sedmoga dana u grobu. On je to uËinio da bi potvr-dio svetost subote.

Ivan 20,1: “U prvi dan sedmice, vrlo rano, kad jejoπ bila tama, doe na grob Marija iz Magdale i opazikamen dignut s groba.” PrihvaÊeno je miπljenje da jeIvan ovo napisao oko pedeset godina nakon uskrsnu-Êa. Nedjelja je joπ uvijek prvi dan tjedna i nema ni spo-mena da je ona dan Gospodnji. Ovo bi bila dobra prili-ka da Ivan istakne nedjelju kao dan Gospodnji, ali nirijeËi o tome.

Zapazimo sada drugi tekst u istom poglavlju kojise Ëesto uzima kao dokaz da su se uËenici okupljalina bogosluæje u nedjelju.

KAKO JE DO©LO DO SVETKOVANJA...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06189

Black


Ivan 20,19: “UveËer toga prvog dana u sedmici, doksu vrata (kuÊe) gdje bijahu uËenici bila zatvorena zbogstraha od Æidova, doe Isus, stade pred njih te im reËe:‘Mir vama!’” Ne vjerujem da bi itko ovaj sastanak na-zvao vremenom za bogosluæje, jer su se uËenici ovdjeokupili “zbog straha od Æidova”. Baπ kao πto je nekadaIsus stiπao nemirne valove na Galilejskom jezeru i umi-rio uzburkanu vodu naoËigled preplaπenih uËenika, ta-ko im je i sada, kad su se bojali Æidova, donio svojmir.

Neki tvrde da je dan Pedesetnice pao u nedjelju.Pedesetnica je svake godine padala u drugi dan tjed-na, pa u vezi s Pedesetnicom dan tjedna nema vaæno-sti. Meutim, ako je i bila u nedjelju te godine, ovomese ne treba pridavati nikakvo znaËenje. U svakom slu-Ëaju ovo nije nikakva najava uspostavljanja nedjelje kaodana odmora.

Zapazimo sada joπ jedan tekst koji se koristi u pri-log svetkovanja nedjelje.

Djela 20,7: “U prvi dan sedmice, kad se sastadosmoda lomimo kruh, Pavao je govorio prisutnima. Kako jekanio sutradan otiÊi, produæi govor do ponoÊi.”

Kad bi postojao neki tekst koji bi podupro nedjeljukao dan bogosluæja, tada bi to mogao biti ovaj. Meu-tim, u Djelima 2,46 piπe da su uËenici “svaki dan” pokuÊama lomili kruh. Isus je uspostavio obred Posljed-nje veËere u Ëetvrtak uveËer. Treba li svetkovanje ot-poËeti u Ëetvrtak uveËer? ©to je pozadina ovog teksta?

Pavao je boravio u Troadi sedam dana i sad je biooproπtajni sastanak. Prije nego πto Êe otiÊi, sastao se svjernicima da obave VeËeru Gospodnju. Iz osmog retkadoznajemo da je bila veËer. VeÊina biblijskih struËnja-ka slaæe se da je to bila subotnja veËer, jer su biblijskidani poËinjali zalaskom sunca. Ovo potvruje tekst uDjelima: “U gornjoj sobi gdje smo se skupili bile sumnoge svjetiljke.” (Djela 20,8) SljedeÊi dan trebao je biti

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06190

Black

• 191

nedjelja. Pavao je toga dana trebao krenuti na dugoputovanje, πto on nikada ne bi uËinio da je to bio svetiblagdan.

Iz Biblije je potpuno jasno da apostoli nisu mijenjalidan bogosluæja koji je Isus dao svijetu i sâm ga svet-kovao.

No postoji joπ jedan tekst koji moramo pogledati.1. KorinÊanima 16,1.2: “©to se tiËe skupljanja milo-

sitnje za svete, kako sam odredio crkvama u Galciji,tako i vi Ëinite! Neka svakoga prvog dana u sedmicisvaki od vas zasebice stavi na stranu ono πto mogneuπtedjeti, da se ne sabira kad uspijem doÊi.” Ovdje sepreporuËuje da se milostinju prikuplja kod kuÊe kakobi se predala Pavlu kad doe. Vjernici su trebali srei-vati svoje financijske poslove u nedjelju i stavljati nastranu od svoje zarade za pomoÊ vjernicima u Jeruza-lemu, koji su æivjeli u oskudici.

Neki tvrde da je dan o kojemu se govori u Otkrive-nju 1,10 nedjelja: “U dan Gospodnji padoh u zanos iËuh kako se iza mene ori jak glas poput trube.” AliBiblija istiËe Ëinjenicu da je dan Gospodnji — subota.“Sin je ËovjeËji uistinu gospodar subote.” (Matej 12,8)

Povijest i tradicija pokazuju da je svetkovanje ne-djelje prihvaÊeno u crkvi nakon apostolâ. Postoji do-voljno znanstvenih dokaza da nije bilo promjene u ra-Ëunanju tjednog ciklusa od vremena Isusa Krista dodanas.

GrËki povjesniËar Sokrat tvrdio je 391. godine po-slije Krista: “Iako skoro sve crkve πirom svijeta obav-ljaju svete tajne [VeËeru Gospodnju] subotom svakogatjedna, krπÊani u Aleksandriji i Rimu, na osnovi nekedrevne tradicije, ne pristaju uz to. EgipÊani u Aleksan-driji i Tubi odræavaju svoje vjerske sastanke nedjeljom.I ne sudjeluju u tajnama na naËin koji je uobiËajenmeu krπÊanima jer oni sudjeluju u tajnama uveËer.”(Ecclesiastical History, knjiga 5, str. 289)

KAKO JE DO©LO DO SVETKOVANJA...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06191

Black


Zapazimo πto kaæe drugi poznati povjesniËar, JosephBingham: “Stari su krπÊani bili vrlo paæljivi u svetko-vanju subote ili sedmog dana, koji je bio stari hebrejskidan odmora. Neki su je svetkovali kao post, a drugikao sveËanost... ne zbog toga πto bi bili pod utjecajemjudaizma, nego da bi sluæili Isusu, Gospodaru subote.”(Antiquties of the Christian Church, svezak 2, knjiga 20,poglavlje 3, str. 1137,1138)

Zaπto bi se mijenjala Boæja istina? »injenica je daje svetkovanje nedjelje u naznaboæaËkom Rimu preu-zeto iz zoroastrizma u Perziji. U vrijeme prve krπÊan-ske crkve ova je pojava bila vrlo uoËljiva. KonstantinVeliki je 321. godine poslije Krista proglasio takozvaniZakon o svetkovanju nedjelje za sve narode njegovogkraljevstva. Od poπtovanja ovog zakona bili su izuzetipoljodjelci, dok je dvjesto godina kasnije car Justinijan(536.—538. godine) primijenio taj zakon na sve ljude.

U svakoj krπÊanskoj crkvi postoje biblijski struË-njaci koji priznaju da ne postoji biblijsko opravdanjeza svetkovanje nedjelje. Ovo je tradicija koja se kra-dom uvukla u crkvu kroz stoljeÊa. Meutim, Isus jerekao: “Tako ukidoste zapovijed Boæju zbog svoje pre-daje.” (Matej 15,6) Iako se ova Isusova izjava ponajpri-je odnosi na petu zapovijed, u vezi s ovim prouËava-njem ona se moæe primijeniti i na Ëetvrtu.

Za nas je danas vaæno da posluπamo poruku apo-stola: “Treba se viπe pokoravati Bogu nego ljudima —odgovoriπe Petar i apostoli.” (Djela 5,29)

Isus je umro da bi nam svima omoguÊio da poslu-πamo Boga. Uite i vi s Njim u ovaj slavni odmor iupoznajte punu radost zajednice i druæenja s Njim!

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06192

Black

• 193

J

31Svetkovanje dana odmora

πirom svijeta

Je li doista moguÊe imati poseban dan odmora uovom tako uæurbanom svijetu? Je li ga moguÊe svetko-vati bez svih onih ograniËenja koja su mu nametnuliÆidovi u stoljeÊima prije Isusovog prvog dolaska?

Biblija ne pruæa nikakve upute u vezi sa svetko-vanjem prvog ili bilo kojeg drugog dana izmeu πestradnih dana u tjednu. U Evanelju po Marku 16,1.2nalazimo izvjeπtaj kako su æene doπle na grob prvogdana tjedna s namjerom da balzamiraju Isusovo tijelo,no On je u to vrijeme veÊ uskrsnuo.

Tekst u Djelima 20,11-13 govori kako je apostol Pa-vao u nedjelju, prvog dana tjedna, krenuo na dugaËkiput pjeπice, iako je taj isti put mogao provesti mnogomirnije putujuÊi brodom. Isti apostol u 1. KorinÊanima16,1.2 upuÊuje krπÊane u Korintu da svoje poslove sre-uju prvog dana tjedna kako bi svojim darovima moglipomoÊi svojoj braÊi vjernicima koji u Jeruzalemu stra-davaju od gladi.

Meutim, upute za svetkovanje subote kao dana od-mora izriËite su i odreene. “Sjeti se da svetkujeπ dan

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06193

Black


subotni.” (Izlazak 20,8) Subota je dan za koji se trebapripremiti. Æidovi nisu imenovali dane u tjednu po pla-netima ili zvijezdama, kao zapadnjaci, veÊ su ih brojiliprema suboti. Tako je nedjelja bila prvi dan poslije su-bote, ponedjeljak drugi dan poslije subote, i tako da-lje. Dani su bili tako poredani da su ukazivali na su-botu kao na dan svetkovanja. Subota je bila dan nakome je poËivao Boæji blagoslov. “I blagoslovi Bog sed-mi dan i posveti, jer u taj dan poËinu od svega djelasvoga koje uËini.” (Postanak 2,3)

Ljudi poduzimaju sve da bi dobili Boæje blagoslove,a subota ih donosi svaki tjedan iznova. Milijuni ljudiosobno svjedoËe o Boæjim blagoslovima koji dolaze svet-kovanjem subote. Meu njima su poljodjelci i djelatni-ci u dræavnoj upravi, studenti i lijeËnici, domaÊice itvorniËari. Svi su svjedoci Boæjih blagoslova toga po-sebnog dana.

Zaπto poseban dan?Neki ljudi misle da meu danima nema razlike. Me-

utim, subota je jedan od temelja pravog krπÊanstva.Bez subote æivot bi bio beskrajan niz obveza. Ne bi bi-lo vremena za bogosluæje niti bi bilo prilike za razma-tranje odnosa Ëovjeka prema Bogu. Subota nam je po-trebna za razvoj duhovne naravi koju nam je Bog dao.Ona nas uzdiæe iznad zemaljskih briga i problema. Onaje prilika za istinsku zajednicu Boga i Ëovjeka. To jeposebno vrijeme tjedna kad se Bog pridruæuje Ëovje-ku.

“Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radisubote.” (Marko 2,27) Ona je naËinjena samo zbog Ëo-vjeka. Priroda ne svetkuje subotu. »ovjek je jedino biÊes moguÊnoπÊu svetkovanja subote, u kojoj moæe slavitiBoga i ostvarivati zajednicu s Njim. Subota je Ëovjekupotrebna u tjelesnom, umnom i duhovnom smislu.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06194

Black

• 195

Zbivanja u svijetu, a posebno u Francuskoj i Ru-siji, potvrdila su da je Ëovjek stvoren za sedmodnevnitjedni ciklus. NiËem drugom u prirodi, osim Ëovjeku,nije potreban ovakav ciklus. On postoji od vremenastvaranja svijeta. U Rusiji i Francuskoj su svojedobnopokuπavali s tjednim ciklusom od deset, odnosno tri-naest dana. Ti pokuπaji su propali jer je Ëovjek stvo-ren za sedmodnevni tjedni ciklus.

Promjene kalendara vrπene su od 1582. godine, noni jedna od njih nije utjecala na tjedni ciklus. Izvrπenesu promjene samo u datumima. Zamjenom gregorijan-skog za julijanski kalendar ispravljeno je pogreπno ra-Ëunanje prijestupnih godina, zbog razlike od πest mi-nuta izmeu astronomske i kalendarske godine. Prvaje promjena izvrπena u listopadu 1582. godine, kad jenakon srijede, 4. listopada, nastupio Ëetvrtak, 15. li-stopada, jer je tijekom 1500 godina nastala razlika oddeset dana. Subota je i dalje ostala sedmim danom tjed-na.

Kako svetkovati subotuBoæja rijeË nas opominje da se sjeÊamo sedmog da-

na i da ga svetkujemo. Sam Isus pomaæe svojim sljed-benicima da subotu odræe svetom. U petak, u dan pri-preme, do zalaska sunca sve treba biti spremno za do-Ëek dana odmora. Prva nas zapovijed poziva da Bogastavimo ispred svega u naπem æivotu, πto nas i ospo-sobljava da svetkujemo subotu.

“Dadoh im i svoje subote, kao znak izmeu sebe injih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveÊujem.”(Ezekiel 20,12) “I svetkujte moje subote, neka one bu-du znak izmeu mene i vas, kako bi se znalo da samja Jahve, Bog vaπ.” (Ezekiel 20,20) Subota potvruje dasmo pomireni s Bogom. To je dan blagoslova, odmora iispitivanja. Petak, dan pripreme, treba obuhvatiti — po-

SVETKOVANJE DANA ODMORA ©IROM ...

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06195

Black


red tjelesne pripreme — i vrijeme za pokajanje i spo-znaju da nas Isus Ëisti od svakog grijeha. (1. Ivanova1,7-9)

“Neka vam je to subotni poËinak. Postite! NaveËerdevetog dana u mjesecu — od veËeri do veËeri — pre-stanite raditi.” (Levitski zakonik 23,32) Iz ove je uputejasno da subotu valja svetkovati od zalaska do zalaskasunca. U vrijeme zalaska sunca obitelji se trebaju sku-piti na bogosluæje, Ëitanje Boæje rijeËi, pjevanje, sluπa-nje duhovne glazbe, u miru jedan s drugim i s Bogom.

Zaπto subota poËinje uveËer?VeËer je vrijeme kad se veÊina ljudi smiri. To je

divno doba dana. Priroda se smiri, poslovi su zavrπeni,pa Ëovjek moæe zapoËeti sveto vrijeme odmora promi-πljeno, svjesno i produhovljeno. Kad je Adam stvorenπestog dana stvaranja, njegova je prva subota poËelate iste veËeri pa je mogao zahvaliti svojemu Stvoriteljui proslaviti svojega Oca punog ljubavi.

Kako se subota svetkuje πirom svijetaKako se moæe svetkovati subota s obzirom na po-

stojanje datumske granice na 180. meridijanu? Nije lita datumska granica neπto umjetno? Na putovanju okosvijeta uviamo da se jedan dan dobiva ili gubi, ovisnoo smjeru kretanja — na istok ili na zapad. 180. stupanjgeografske duæine jedino je mjesto gdje je mogla bitipostavljena datumska granica. Iako ju je Ëovjek umjetnostvorio, ona ipak predstavlja mjesto gdje se susreÊu is-tok i zapad. Polineæani æive uglavnom istoËno, a Mi-kroneæani i Melaneæani zapadno od te granice. »ak ikad je rijeË o bolestima, malarija vlada zapadno, a fila-ria ili elefantijaza istoËno od te granice. Putnici kojiprelaze datumsku granicu uzimaju u obzir njezino zna-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06196

Black

• 197

Ëenje i vrπe potrebne korekcije kalendara. Pitanje vre-mena svetkovanja subote postavlja se i u podruËjimaArktika i Antarktika, gdje stanovnici zimi πest tjedanane vide Sunca, a ljeti ne vide noÊi. Kako oni mogu svet-kovati subotu? U tim podruËjima vjernici uglavnom po-Ëinju subotu u vrijeme posljednjeg zalaska sunca kojije bio vidljiv.

Subota je vrijeme radostiBog æeli da nam subota bude najljepπe vrijeme tje-

dna. Ona nas podsjeÊa na Stvoritelja i Njegovo djelo.To nije vrijeme samo za bogosluæje i dublje prouËavanjeBoæje rijeËi, nego i za zajednicu s onima koji s namadijele istu radost i vjerovanje. “Ne ostavljajmo, kako nekiobiËavaju, svoga vlastitog sastanka, veÊ se sokolimo me-usobno, i ovo to viπe πto viπe vidite da se pribliæujeDan!” (Hebrejima 10,25)

To je i vrijeme kad obitelji trebaju poÊi sa svojomdjecom u prirodu koja objavljuje Boæju stvaralaËku moÊ.Tamo djeca mogu promatrati velika Boæja djela. To jevrijeme i za posjeÊivanje osamljenih, bolesnih i nepokre-tnih. Ponekad Êe posebno blagoslovljeno djelovati naobitelj cijeli vikend proveden u prirodi, bilo da je obiteljsama, ili da se okupi nekoliko obitelji zajedno.

Bog nam je stavio na raspolaganje πest dana za radi zadovoljavanje naπih zemaljskih potreba, a subotu zaosvjeæenje tijela, uma i duha. Subota osvjeæava duh ilijeËi potiπtenost.

Subotnji je odmor namijenjen i supruziKao πto je veÊ spomenuto, subota treba biti obitelj-

ski dan. Priprema hrane, ËiπÊenje i ostali kuÊni poslovitrebaju biti obavljeni prije subote. DomaÊica se u su-botu treba odmarati. Neka Ëlanovi obitelji pomaæu u


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06197

Black


pripremi za subotu da nitko ne bude toliko umoran dane bi mogao uæivati u blagoslovima subote. Dok se pri-premamo za subotu, trebamo odloæiti i probleme kojisu nas pratili tijekom tjedna. Svatko tko æeli mira iosvjeæenja, naÊi Êe ga u subotu. Mnogi su mogli izbjeÊislom æivaca da su znali za subotu.

“U ono sam vrijeme vidio u Judeji ljude koji gazeu tijescima u dan subotni; drugi su nosili snopove æi-ta, tovarili na magarce vino, groæe, smokve i svakoja-ke terete da ih u dan subotni unesu u Jeruzalem. Iprekorih ljude πto u taj dan prodaju æiveæ. A Tirci kojisu æivjeli u Jeruzalemu donosili su onamo ribu i sva-kovrsnu robu da je prodaju Æidovima u subotu. Preko-rih judejske velikaπe i rekoh im: ‘Kakvo to zlo djeloËinite i skvrnite dan subotni? Nisu li tako Ëinili i vaπioci, te je Bog naπ doveo svu ovu nesreÊu na nas i naovaj grad? A zar vi æelite umnaæati gnjev protiv IzraelaskvrneÊi subotu?’ I zapovjedih joπ da uoËi subote, kadse mrak spusti na jeruzalemska vrata, zatvore njihovakrila, i rekoh neka se ne otvaraju do iza subote! Po-stavio sam nekoliko svojih momaka na vrata da se neunosi nikakav tovar u dan subotni.” (Nehemija 13,15-19)

Ovo je dobra pouka o kupovanju i prodavanju usubotu. Bog jasno kaæe: “Ostavi po strani svijet i sveπto je u njemu, ako ne pridonosi miru i ljubavi.” Bogbi danas i nama rakao: “Ugasi televizor i radio, odloæinovine i Ëasopise da bih ja bio tvojim UËiteljem.”

“Zadræiπ li nogu da ne pogaziπ subotu, i u svetidan da ne obavljaπ poslove; nazoveπ li subotu milinom,a Ëasnim dan Jahvi posveÊen; Ëastiπ li ga odustajuÊod puta, bavljenja poslom i pregovaranja — tad Êeπ uJahvi svoju milinu naÊi, i ja Êu te provesti po zemalj-skim visovima, dat Êu ti da uæivaπ u baπtini oca tvogJakova, jer Jahvina su usta govorila.” (Izaija 58,13.14)Ovaj je tekst namijenjen i nama danas. Ovakvim svet-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06198

Black

• 199

kovanjem subote u naπim Êe domovima zavladati ne-besko ozraËje ljubavi i mira, πto nam je danas potreb-nije nego ikad ranije.

Milijuni ljudi naπli su radost u svetkovanju subo-te. Bio je to i Spasiteljev obiËaj. (Luka 4,16) No on nasje uËio i da Ëinimo dobro u subotu. (Matej 12,12) Svo-jom spremnoπÊu da pomognemo mi Êemo biti blago-slov drugima. Najljepπe je kad blagoslove moæemo podi-jeliti s nekim.

Bog Êe nam sigurno pomoÊi da subota i nama budedan radosti. Otpala crkva, kao i Æidovi nakon babilon-skog ropstva, uËinili su svetkovanje subote teretom. AliBog æeli da ona bude znak naπe ljubavi i prijateljstvaprema Njemu i naπim bliænjima. Radujmo se sljedeÊojsuboti kao danu odmora i blagoslova, dok je svetkuje-mo s milijunima vjernika πirom svijeta.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06199

Black


T

32Postoji li pakao?

TisuÊe ljudi se uozbilji i nasmrt preplaπi pri spo-menu rijeËi pakao. Mnogi sveÊenici i propovjednici ve-Êine vjerskih zajednica pokuπavaju strahom pred pa-klom natjerati ljude u Boæje kraljevstvo, opisujuÊi imæivim rijeËima strahote muËenja u vjeËnom ognju.

Kad je Robert Ingersol sluπao svojega oca gdje go-vori kako Bog navodno πalje malu djecu u pakao u ko-jemu se ona vjeËno muËe, zauvijek je okrenuo lea Bo-gu i rekao: “Ako Bog tako postupa, ja Ga mrzim.” Veli-ki ameriËki pravnik, politiËar i filozof Robert Ingersolbio je jedan od najpoznatijih svjetskih nevjernika. Onse doslovno rugao Bogu u svakoj prigodi koja mu sepruæila.

Naπ nebeski Otac je Bog milosti i milosra. “Ne odu-staje Gospodin od izvrπenja obeÊanja, kako to neki mi-sle, nego vas strpljivo podnosi jer neÊe da se itko izgu-bi, nego da svi pristupe obraÊenju.” (2. Petrova 3,9) Ne-beski Otac ne namjerava vjeËno muËiti u paklenom og-nju greπnike koji se nisu pokajali.

Sadræi li Biblija nauk o vjeËnim mukama u paklu?Ne, niti izdaleka! Biblija govori o “vjeËnoj kazni”, ali

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06200

Black

• 201

nigdje ne spominje “vjeËno kaænjavanje”. Biblija govorio konaËnom uniπtenju grijeha i oËiπÊenju Zemlje og-njem, ali nigdje ne spominje vjeËni æivot greπnika u vje-Ëitom ognju. Besmrtnost i nepropadljivost Êe u posljed-nji dan primiti spaπeni: “U jedan hip, u tren oka, naglas posljednje trube; zatrubit Êe truba i mrtvi Êe uskrs-nuti neraspadljivi, a mi Êemo se preobraziti, jer trebada se ovo raspadljivo tijelo obuËe neraspadljivoπÊu i dase ovo smrtno tijelo obuËe besmrtnoπÊu.” (1. KorinÊani-ma 15,52.53)

Gore li ljudi u paklu?Dobra je vijest da danas nitko ne gori u paklu. Ka-

ko to moæemo znati? Isus je ispriËao usporedbu o pπe-nici i ljulju, ili kukolju. Pπenica je posijana na njivu,ali je neprijatelj posijao i kukolj. Isus nastavlja i obja-πnjava: “SijaË dobrog sjemena jest Sin »ovjeËji. Njivaje svijet. Dobro sjeme sinovi su Kraljevstva. Ljulj sudjeca Zloga. Neprijatelj koji ga posija jest avao. Æetvaje svrπetak svijeta, a æeteoci su aneli. Kao πto se ljuljskuplja i baca u oganj, tako Êe biti i na svrπetku svi-jeta.” (Matej 13,37-40)

Isus spominje oganj, ali samo uz svrπetak svijeta!Tek na kraju Êe zli dospjeti u oganj. Biblija dakle govorida pakleni oganj danas ne postoji.

Ovu Ëinjenicu dalje naglaπava apostol Petar: “Go-spodin moæe izbaviti prave πtovatelje iz kuπnje, a bez-boænike saËuvati za dan Suda da ih kazni.” (2. Petrova2,9) “Dan Suda” ne znaËi “sada”, nego “na kraju svije-ta”. Bit Êe to onda kad Isus doe da odvoji pπenicu odkukolja, ili ovce od jaraca; to jest pravednike od nepra-vednika.

Sud Êe biti na kraju svijeta, i ne moæemo zamislitida Bog veÊ prilikom smrti πalje nepravednike u pakao,da bi ih na kraju svijeta vratio na Sud. Ovo objaπnja-

POSTOJI LI PAKAO?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06201

Black


va prorok Daniel u svojoj knjizi, evanelist Ivan u Ot-krivenju i sâm Isus u Evanelju po Ivanu, 5. i 6. po-glavlju. “Ne Ëudite se tomu! Dolazi, naime, Ëas kadaÊe svi koji poËivaju u grobovima Ëuti Njegov glas, teiziÊi iz njih: koji su Ëinili dobro, na uskrsnuÊe — naæivot; koji su Ëinili zlo, na uskrsnuÊe — na propast.”(Ivan 5,28.29) “Da, volja je Oca mog da svaki koji vidiSina i vjeruje u nj dobije æivot vjeËni i da ga ja uskri-sim u posljednji dan.” (Ivan 6,40) “Sin »ovjeËji ima doÊiu slavi Oca svoga, u pratnji anela, te Êe tada platitisvakomu prema djelima njegovim.” (Matej 16,27)

U Starom zavjetu nalazimo slikoviti opis onoga πtose zbiva s Ëovjekom prilikom smrti: “A kad ga na kra-ju na groblje odnesu, na grobni mu humak postavljajustraæu.” (Job 21,32)

Biblija jasno govori da Êe nepokajane greπnike stiÊipravedna kazna: “Jer je plaÊa grijeha smrt.” (Rimljani-ma 6,23) No, Bog je bogat miloπÊu ne samo prema pra-vednima, nego i u kaænjavanju nepravednih. Svatko od-luËuje sâm za sebe hoÊe li prihvatiti vjeËni æivot ili vje-Ënu smrt. “Uzimam danas za svjedoke protiv vas neboi zemlju da pred vas stavljam: æivot i smrt, blagoslov iprokletstvo. Æivot, dakle, biraj, ljubeÊi Jahvu, Boga svo-ga, sluπajuÊi Njegov glas...” (Ponovljeni zakon 30,19) Onikoji odbijaju Kristovu ljubav πto spaπava i Njegovu ær -tvu na Golgoti, ponijet Êe posljedice svojega vlastitogizbora.

Sotona je rekao Evi u Edenskom vrtu: “Ne, neÊeteumrijeti!” (Postanak 3,4) Od tada pa do danas on nastojiuvjeriti ljude u tu laæ. Adam i Eva bi umrli tog istogdana da im Isus nije ponudio svoj æivot. Prava kaznaza greπnike na kraju vremena bit Êe gubitak vjeËnogæivota. Oni Êe ostati bez vjeËnog æivota s Kristom, bezobnovljene Zemlje na kojoj Êe vladati ljubav, mir i bla-æeni sklad. Oni Êe primiti drugu smrt kao vjeËnu ka-znu. Umrijet Êe i nestati zauvijek.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06202

Black

• 203

Govori li Biblija o vjeËnom ognju?Biblija doista govori o vjeËnom ognju, ali πto ona

podrazumijeva pod tim pojmom? Neki tekstovi Êe nampruæiti odgovor: “Tada Êe reÊi i onima s lijeve strane:‘Idite od mene, prokleti, u oganj vjeËni πto je priprav-ljen avlu i anelima njegovim!’” (Matej 25,41) Isus sevratio na Nebo da pripremi mjesto za svoje sljedbeni-ke. Meutim, oni koji preziru Njegovu ljubav i radijeslijede Sotonu, morat Êe se pomiriti i sa Sotoninom sud-binom i sudbinom njegovih anela.

Kad mi kaæemo “vjeËni oganj”, to moæe znaËiti daÊe oganj vjeËno trajati; ili da Êe vjeËno trajati njegoveposljedice. Obratimo pozornost na znaËenje koje ovo-me daje Biblija: “Kako ispaπtajuÊi kaznu — vjeËni oganj— stoje za primjer Sodoma i Gomora s okolnim grado-vima koji su kao i oni bludno grijeπili i iπli za drugovr -snim tijelom.” (Juda 7) Tekst u Postanku izvjeπÊuje: “Ja-hve zapljuπti s neba na Sodomu i Gomoru sumpornimognjem...” (Postanak 19,24) Arheoloπki nalazi potvru-ju ovaj biblijski izvjeπtaj.

Gore li ti gradovi u ognju joπ i danas? Apostol Judaje u vezi sa Sodomom i Gomorom spomenuo “vjeËnioganj”. Sodoma i Gomora ne gore danas, nego su vjeËiteposljedice tog “vjeËnog ognja”. Apostol Petar najavljujeistu sudbinu onima koji odbace Krista: “Ako je osudiona propast gradove Sodomu i Gomoru, pretvorio ih upepeo i postavio ih za primjer buduÊim bezboænicima...”(2. Petrova 2,6) Posljedice ognja su vjeËne — gradovi iljudi pretvoreni su u pepeo.

Ali Isus je govorio i o “neugasivom ognju”. ©to toznaËi? “Ako te na grijeh navodi ruka tvoja, odsijeci je!Bolje ti je kljastu uÊi u æivot nego s dvjema rukamaotiÊi u pakao — u neugasivi oganj.” (Marko 9,43) ToznaËi da se konaËna vatra uniπtenja neÊe moÊi ugasitidok sve ne izgori.

POSTOJI LI PAKAO?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06203

Black


Isti je izraz upotrijebljen u proroËanstvu o uniπte-nju Jeruzalema do kojeg je tek trebalo doÊi u vrijemeNabukodonozorovog osvajanja. “Ali ako me ne posluπa-te, te ne budete svetkovali dan subotni, i ako budetenosili bremena ulazeÊi na vrata jeruzalemska u dan su-botni, tada Êu potpaliti oganj na vratima njegovim: iplamen Êe proædrijeti dvore jeruzalemske, i neÊe se uga-siti.” (Jeremija 17,27) Svakako, kad je vatra osvajaËauniπtila grad — ugasila se.

Prorok Malahija dodaje ovoj slici: “Jer evo dan do-lazi poput peÊi uæaren; oholi i zlikovci bit Êe kao str-njika: dan koji se bliæi spalit Êe ih — govori Jahve nadVojskama — da im neÊe ostati ni korijena ni granËice.”(Malahija 4,1) Zatim zapazimo: “I gazit Êete bezboænikekao prah pod nogama u dan koji spremam — govoriJahve nad Vojskama.” (Malahija 4,3) Ovo Êe biti kona-Ëno uniπtenje o kojemu je govorio Isus: “Ne bojte seonih koji ubijaju tijelo, a duπe ne mogu ubiti! Bojte seradije onog koji moæe i duπu i tijelo uniπtiti u paklu.”(Matej 10,28)

Isus nas izbavlja od takvog uniπtenja ako Ga pri-hvatimo kao svojega Spasitelja i priznamo Mu svoje gri-jehe, kao πto je to opisao prorok Izaija: “Nek bezboænikput svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nek se vratiGospodu, koji Êe mu se smilovati, k Bogu naπem, jerje velikoduπan u praπtanju.” (Izaija 55,7)

»ovjek ima pravo na izbor. To je pravo koje mu jeBog dao. Svatko po svom vlastitom izboru donosi od-luku da prihvati Krista, ili da Ga ne prihvati. BuduÊida oni koji Ga ne prihvaÊaju ne æele biti sretni s Kri-stom na ovoj Zemlji u ovom æivotu, ne bi bili sretni sNjim niti u buduÊem æivotu. Grijeh i greπnici Êe moratibiti uniπteni da ne bi i dalje grijehom kvarili sreÊu lju-di na novoj Zemlji i u svemiru.

KonaËno uniπtenje Êe se dogoditi kad Isus doe.ProËitajmo joπ jednom: “Ne Ëudite se tomu! Dolazi, na-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06204

Black

• 205

ime, Ëas kada Êe svi koji poËivaju u grobovima Ëutinjegov glas, te iziÊi iz njih: koji su Ëinili dobro, na us-krsnuÊe — na æivot; koji su Ëinili zlo, na uskrsnuÊe —na propast.” (Ivan 5,28.29)

Greπnici koji se ne pokaju i ne ostave grijeh bit Êeuniπteni zajedno s njihovim grijesima. Bog Êe uniπtitigrijeh, pa Êe s njim biti uniπteni i oni koji su pristaliuz grijeh. No, budimo Ëvrsto uvjereni u to da je Boæjaæelja da nas spasi! Isus je zbog naπega spasenja napu-stio Nebo i doπao na Zemlju. Svojom smrÊu osiguraonam je vjeËni æivot. Njegova prolivena krv nam je zalogi jamstvo vjeËnog æivota.

O konaËnom uniπtenju govori se u Otkrivenju: “Anjihov zavodnik, avao, bî baËen u ognjeno i sumpornojezero, gdje se takoer nalaze Zvijer i laæni Prorok. Ibit Êe muËeni dan i noÊ, u vijeke vjekova. ... Tada suSmrt i Podzemni svijet bili baËeni u ognjeno jezero —ognjeno jezero, to je druga smrt. I tko se god ne ‘naeupisan u knjizi æivota’, bî baËen u ognjeno jezero.” (Ot-krivenje 20,10.14.15)

Nakon toga Bog stvara novu Zemlju. Sve πto je bilo,zaboravit Êe se. BuduÊnost Êe biti puna radosti. “OnÊe otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊebiti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer starisvijet proe.” (Otkrivenje 21,4)

Bit Êe to sretna i blagoslovljena vjeËnost. Razmi-slimo dobro i odluËimo joπ danas da neÊemo izgubitislavu koju je Isus pripremio onima koji Ga ljube!

POSTOJI LI PAKAO?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06205

Black


T

33Sedam crkava iz Otkrivenja

Turska je zemlja mnogih suprotnosti. SuvremeninaËin æivljenja vrlo se Ëesto stapa s nekadaπnjim. Po-vijest svjedoËi da je na podruËju Turske bujala jednaod najstarijih civilizacija za koju se vrlo malo znalo svedo poËetka dvadesetog stoljeÊa. Tek u novije vrijemeotkriveni su gradovi Hetita. Ovo otkriÊe osvijetlilo je nesamo tu drevnu civilizaciju, nego je joπ jednom potvr -dilo istinitost biblijskih zapisa. Biblija u viπe navrataspominje Hetite. Ali o njima se niπta nije znalo iz dru-gih izvora i o njima je govorila jedino Biblija. OtkriÊeglinenih ploËica iz Tell el Amarne potvrdilo je istinitostbiblijskog zapisa o Hetitima.

Tutankamonova udovica Anekhesemum nakon ra-ne smrti svojega muæa pisala je hetitskom kralju i mo-lila ga da joj dâ svojega sina za muæa. Naime, nakonsmrti njezinog muæa Tutankamona ona je — prema obi-Ëajima — imala devedeset dana vremena da se samapobrine za muæa. Hetitski kralj je bio oprezan i deve-deset dana mu nije bilo dovoljno da se uvjeri u iskre-nost molbe. Tako se ona na kraju morala udati za sta-rog gojaznog sveÊenika koji je bio blagajnik u hramu.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06206

Black

• 207

Uskoro nakon otkriÊa ploËica u Tell el Amarni ot-kriveni su i hetitski gradovi Bogaskoj, Hatuπaπ i Kar -kemiπ. Hetitski muzej u Ankari danas je poznat po sta-rim hetitskim reljefima i predmetima koji su se upo-trebljavali u bogosluæju i u kulinarstvu. Osim toga ot-kriven je vjerojatno prvi ugovor o nenapadanju, sklop-ljen izmeu Hetita i Egipta, najvjerojatnije nakon zah-tjeva Anekhesemum.

Za one koji prouËavaju Bibliju najzanimljivija su uTurskoj mjesta koja se spominju u Novom zavjetu: Efez,Kolosa, Tarz — mjesto gdje se Pavao rodio i odrastao,Derba, Troada, kao i mnoga druga mjesta Ëiji ostacidokazuju istinitost i pouzdanost biblijskih zapisa.

Apostol Ivan, zatvoren i prognan na otok Patmos,napisao je sedam poslanica sedmorim crkvama spome-nutim u Otkrivenju. Ove crkve su se nalazile u sedamgradova: Efezu, Smirni, Pergamu, Tijatiri, Sardu, Fila-delfiji i Laodiceji. Ovi su se gradovi nalazili uz starurimsku cestu koja je polazila od mora i prolazila kruænokroz unutraπnjost zemlje te opet zavrπavala na obali.

Dakako, pisma koja je Ivan pisao sedmorim crkva-ma imaju Ëetverostruku primjenu: 1. na krπÊansku cr-kvu u spomenutom gradu, 2. na sam grad, 3. na raz-doblje crkvene povijesti koje je predstavljeno znaËajka-ma odreene crkve, 4. na pojedine vjernike u crkvama.

Poruke upuÊuju podrπku, a u nekim sluËajevimaukor ili pohvalu. Pisma su poslana u Efez, Smirnu, Per-gam, Tijatiru, Sard, Filadelfiju i Laodiceju — gradoveu unutraπnjosti, udaljene jedan od drugoga 50 do 80kilometara. U tim je gradovima prihvaÊena IsusovaRadosna vijest. Svrha pisama bila je da se dade ponekisavjet vjernicima u tim crkvama i da ih se utvrdi ukrπÊanskom æivljenju. Pisma su vjerojatno napisana iz-meu 92. i 98. godine poslije Krista. VeÊina biblijskihstruËnjaka prihvaÊa godinu 96. kao vrijeme kad ih jeIvan napisao.

SEDAM CRKAVA IZ OTKRIVENJA

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06207

Black


Obratimo sada pozornost na neke osobine tih gra-dova i na pojedinosti u pismima koja su im upuÊena.

EfezRijeË “Efez” znaËi “æeljena” ili “poæeljna”. Grad je

bio smjeπten u lijepom kraju, u blizini utoka rijeke Cay-ster u more. U meuvremenu su rijeËni nanosi udaljilimorsku obalu toliko da se sada iz Efeza jedva vidi mo-re. Klima je bila blaga, mediteranska. Stanovnici suvoljeli glazbu, obilje i raskoπ, a njihovo bogatstvo nad-maπivalo je mnoge druge gradove tog vremena. Bilo jeto vrlo privlaËno mjesto.

Ovo razdoblje povijesti Crkve znaËilo je veliki na-predak u evaneoskom radu, sve od Kristovog vremenapa do stote godine naπe ere. ©irom svijeta u tom jerazdoblju krπteno uronjavanjem na tisuÊe ljudi. U obli-ænjem mjestu Seldæuk nalazi se crkva s krstionicom izprvog stoljeÊa u vrlo dobrom stanju. »esto su krstioni-ce tog doba graene u obliku kriæa. Apostol Pavao jeposvetio jednu cijelu poslanicu crkvi u Efezu. To je jed-na od njegovih najljepπih poslanica koju vrijedi ËestoËitati. Crkva je u to vrijeme pokazivala ljubav premaKristu i prema bliænjima. Meutim, apostol Ivan ovojcrkvi upuÊuje i jedan ukor, zato πto je napustila svojuprvu ljubav. Pismo efeπkoj crkvi glasi:

“Anelu crkve u Efezu napiπi: Ovo govori onaj kojidræi sadam zvijezda u svojoj desnici, koji hodi izmeusedam zlatnih svijeÊnjaka. Poznam tvoja djela, tvoj trudi tvoju postojanost. Znam da ne moæeπ podnositi zli-kovce: iskuπao si one koji tvrde da su apostoli, a nisu,i ustanovio si da su laπci. Ustrajan si i neumorno sitrpio za moje ime. Ali imam protiv tebe to πto si svojuprvu ljubav ostavio. Prema tome, sjeti se odakle si pao,obrati se i opet poËni Ëiniti prva djela! InaËe, ako sene obratiπ, doÊi Êu k tebi i ukloniti tvoj svijeÊnjak s

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06208

Black

• 209

njegova poloæaja. Ali ovo ti je dobro: mrziπ djela nikola-itâ, koja i ja mrzim. Tko ima uho, neka Ëuje πto DuhporuËuje crkvama! Pobjedniku Êu dati da jede od stablaæivota koje se nalazi u Boæjem raju.” (Otkrivenje 2,1-7)

Ivan prenosi poruku Isusa “koji hodi izmeu sedamzlatnih svijeÊnjaka”. Ovo je Isusova slika iz prvog po-glavlja, pa sada Ivan dodaje joπ neke pojedinosti. Ni-kolaiti, koji se ovdje spominju, uvijek su potkopavaliBoæju istinu. Djelovali su i u Pergamu, gdje su bili us-pjeπniji nego u Efezu. Meutim, glavno protivljenje Bo-æjoj istini dolazilo je od poπtovanja boæice Diane, kojaje bila πtovana u Efezu. Hram podignut u Efezu u nje-zinu Ëast bio je Ëetiri puta veÊi od Partenona u Ateni.Hram su razorili Goti 262. godine poslije Krista. Isuso-voj majci Mariji dodan je naziv Bogorodica baπ na cr-kvenom saboru u Efezu.

Ukor crkvi je glasio: “Ostavio si prvu ljubav!” Crkvaje izgubila svoju revnost i æivost, a vjernici su zabora-vili svjedoËiti o Kristovoj ljubavi; stoga su zasluæili ovajukor. Meutim, pobjednici Êe ipak imati udjela u Bo-æjem kraljevstvu.

SmirnaOva se crkva nalazila u srediπtu danaπnjeg grada

Izmira. U crkvi u Smirni bilo je mnogo nevolja, a usmiranskom razdoblju crkve mnogo progonstava. Naziv“Smirna” ima zajedniËki korijen s rijeËju “mirta”. Kaoπto mirta kad se protrlja daje ugodan miris, tako je iova progonjena crkva odavala divni miris Boæje ljubavi.Vjernicima je obeÊana kruna æivota. Breæuljci oko Smir-ne imaju oblik krune. Svakoj od sedam crkava ponu-en je blagoslov Boæjeg kraljevstva koji najbolje odgo-vara obiljeæjima te crkve, ili grada u kojemu se crkvanalazila. Na taj naËin je crkva mogla shvatiti ponueniblagoslov.


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06209

Black


PergamIme “Pergam” znaËi “uzvisina”. Glavni dio grada bio

je visoko iznad ravnice. Marko Antonije je poklonio Kle-opatri veliku knjiænicu tog grada, u æelji da je osvoji.Kleopatra ju je prenijela u Aleksandriju i pridodala jeslavnoj aleksandrijskoj knjiænici koju je kasnije uniπtiopoæar. Kralj Pergama je prvi uzeo titulu “Pontifex Maxi-mus”, πto znaËi “veliki graditelj mostova”. Kasnije sutu titulu preuzeli crkveni velikodostojnici u Rimu. Raz-doblje ove crkve traje od 313. do 538. godine i obiljeæe-no je mnogim kompromisima. U to vrijeme crkva je bilapod snaænim utjecajem oboæavanja Sunca. StanovniciPergama πtovali su Zeusa i nazivali ga “æivim spasite-ljem”. Podigli su i hram Eskulapu, bogu zdravlja. Esku-lapov znak sa zmijom je i danas znak ljekarniπtva izdravstva.

Stanovnici toga grada koristili su mramor za mno-ge simbole, pa je tako davanje komada mramora robuoznaËavalo njegovo osloboenje. “Pobjedniku Êu datiskrivene mane, dat Êu mu i bijel kamen i na kamenunapisano novo ime koje nitko ne poznaje osim onogakoji ga prima.” (Otkrivenje 2,17)

TijatiraIme “Tijatira” znaËi “odricanje od vjere”. Dugo raz-

doblje od 538. do 1517. godine bilo je vrijeme velikihprogonstava Crkve. Ovo se naroËito osjetilo u Turskoj,pa su krπÊani bjeæali u Kapadociju, u podruËje plani-na u unutraπnjosti. To je podruËje vulkana Erciyas,visokog preko 4000 metara, koji je mnogo ranije izbacioiz zemlje ogromne koliËine vulkanskog praha i kamenapjeπËanika. Kasnije su kiπe, snijeg i led oblikovali za-nimljive formacije u obliku kupola. U ovim su se kra-jevima krπÊani skrivali oko 800 godina. Na kraju su ih

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06210

Black

• 211

istrijebili islamski bojovnici. U Otkrivenju 2,27 nalazise obeÊanje ovim progonjenima: “Vladat Êe nad njimaæeljeznim πtapom, razbijat Êe ih kao glinene posude —vlast kakvu sam primio od svog Oca.” Stanovnici Tijatirebavili su se lonËarstvom, a ono je i danas razvijeno utom podruËju.

SardNaziv “Sard” dolazi od jedne stare rijeËi iz vremena

kad je grad bio pod opsadom, a znaËi “ono πto je os-talo”. Kir je prvi zauzeo ovaj grad tako πto se jedannjegov vojnik noÊu popeo uza strme litice tvrave, uπaou grad i otvorio gradska vrata kroz koja je tada uπlaperzijska vojska. Danas se obnavljanju Sarda posveÊu-je velika paænja. Razdoblje predstavljeno crkvom u Sar-du pokazuje oæivljavanje duha vjere umjesto djela. Obe-Êanje glasi da Êe vjerni pratiti Krista u bijelim halji-nama.

FiladelfijaGrËka rijeË “Filadelfija” znaËi “bratska ljubav”. Ovo

je duh povijesti Crkve u razdoblju velikog misionarskogzanosa na poËetku devetnaestog stoljeÊa. “Poznam tvo-ja djela. Gle, otvorio sam pred tobom vrata kojih nitkone moæe zatvoriti jer si unatoË svojoj maloj snazi i sa-Ëuvao moju rijeË i nisi se odrekao moga imena.” (Otkri-venje 3,8) Evanelju su vrata πirom otvorena i niπtaga ne moæe sprijeËiti da se proπiri svijetom.

Laodiceja“Sud narodu” znaËenje je imena Laodiceja. Vremen-

sko razdoblje koje simbolizira ova crkva zapoËinje s po-Ëetkom suda i traje do kraja vremena. U ovom posvje-


Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06211

Black


tovljenom, materijalistiËkom svijetu Crkva nije ni vru-Êa ni hladna, nego upravo kao izvori u obliænjem mje-stu Pomukale. Ivan kaæe da je posljednja crkva mlaka;ali da Krist kuca na srce svakog pojedinog vjernika saæeljom da Mu otvori vrata i da Ga primi u svoje srce.

Kvaka na vratima srca nalazi se iznutra i na namaje da primimo Krista i veËeramo s Njim. “Evo stojimna vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i otvori vra-ta, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on sa mnom.”(Otkrivenje 3,19.20) Ovo prekrasno obeÊanje ostvarit Êese svaki puta kad otvorimo svoje srce i primimo Kri-sta. Zaπto to ne bismo uËinili sada?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06212

Black

• 213

M

34Moæemo pokazati Bogu naπu

zahvalnost

“Molimo prebrojte novac. Naknadne raklamacije neuvaæavamo!” Ovaj natpis susreÊemo skoro posvuda gdjese radi s gotovim novcem. Zaπto? Zato πto svatko mo-æe pogrijeπiti. Dogaa se i to da poneki blagajnik na-mjerno grijeπi pri povratu novca, da bi viπak strpao usvoj dæep. U trgovinama i samoposlugama sve ËeπÊekradu i kupci. Sve je to suprotno Boæjim zapovijedima“Ne ukradi!” i “Ne poæeli.” Nitko od nas ne bi æelio bitizakinut. Ni Bog to ne æeli.

Svijet se danas nalazi u teπkom moralnom stanju.Apostol Pavao kaæe: “Jer su svi sagrijeπili i liπeni suBoæje slave.” (Rimljanima 3,23) Kad bismo naËinili du-hovnu inventuru, uvidjeli bismo da smo liπeni mnogo-Ëega dobroga. No Bog je na kriæu naËinio put za po-vratak i obnovljenje koje mora zapoËeti sada. Ako Kristulazi u naπ æivot, iz njega izlazi sve πto nas je dosadodvajalo od Njega.

Kad je Krist zavladao srcem psalmista Davida, onje mogao uskliknuti: “Jahvina je zemlja i sve na njoj,svijet i svi koji na njemu æive.” (Psalam 24,1), i: “Ta

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06213

Black


moje su sve æivotinje πumske, tisuÊe zvjeradi u goramamojim. Znam sve ptice nebeske, moje je sve πto se miËeu poljima.” (Psalam 50,10.11) Zatim prorok Hagaj izjav-ljuje: “Moje je zlato, moje je srebro — rijeË je Jahvenad vojskama.” (Hagaj 2,8)

Drugim rijeËima: sve pripada Bogu i Ëovjek je samoupravitelj Boæjih dobara. Bog nam je stavio na raspo-laganje mnoga od svojih dobara da ih koristimo tije-kom svojega æivota na zemlji. Niπta nismo donijeli nasvijet, niπta ne moæemo ni odnijeti sa sobom. Kad sta-nemo u podnoæje kriæa, zakljuËujemo da sve πto imamoi sve πto jesmo pripada Spasitelju Isusu Kristu. “Neznate li da ne pripadate sami sebi jer ste kupljeni?”(1. KorinÊanima 6,19.20) Kupljeni smo cijenom Kristo-ve krvi na kriæu.

Meutim, kriπÊanin moæe i nesvjesno zakidati iliprikraÊivati Boga. “Smije li Ëovjek prikraÊivati Boga? Avi mene prikraÊujete. I pitate: ‘U Ëemu te prikratismo?’U desetini i prinosu.” (Malahija 3,8) Bog je pouËio izra-elski narod o svom planu da se izdvajaju desetine idaruju Njemu. “Svaka desetina sa zemljiπta, bilo odpoljskih usjeva, bilo od plodova sa stabala, pripada Ja-hvi; to je Jahvi posveÊeno.” (Levitski zakonik 27,30) Iakosve pripada Bogu, On nam daje da devet desetina odprihoda iskoristimo za svoje potrebe, a jednu desetinuda vratimo Njemu. Zanimljivo je da je ovo pravilo bilopoznato i da se poπtovalo i u neznaboæaËkim religija-ma. Bog ga je uspostavio, i mnogi su ga poπtivali joπmnogo prije Mojsija i zakona koji su predani Izraelu.“Abraham mu dade desetinu od svega.” (Postanak 14,20)

Sam Isus ukljuËio je ustanovu desetine u duænostiËovjeka. “Jao vama, knjiæevnici i farizeji, licemjeri jed-ni, koji dajete desetinu od metvice, komoraËa i kima,dok zanemarujete najvaænije u Zakonu: pravednost, mi-losre i vjernost. Ovo je zadnje trebalo Ëiniti, a onoprvo ne propustiti!” (Matej 23,23) Æidovi Isusovog doba

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06214

Black

• 215

zanemarivali su mnoge vaæne obveze, ali su bili toËniu davanju desetine. Oni su mislili da tako mogu platitisvoj put u Nebo. Ali to nije svrha desetine.

©to treba Ëiniti s desetinomU doba starog Izraela desetinu je Bog odredio za

Levite koji su sluæili u Boæjem hramu. Ovo im je biojedini posao. Desetinom su se izdræavali oni i njihoveobitelji. “Levijevim sinovima, evo, predajem u baπtinusve desetine u Izraelu za njihovu sluæbu — za sluæbuπto je obavljaju u ©atoru sastanka.” (Brojevi 18,21)

U Novom zavjetu apostol Pavao ima pred oËima istiplan kad misli na one koji sve svoje vrijeme sluæe cr -kvi. “Zar ne znate da se oni koji obavljaju svetu slu-æbu hrane od hramskih dohodaka, da sluæbenici ærtve-nika sa ærtvenikom dijele?” (1. KorinÊanima 9,13) Sma-tralo se da netko tko ne radi svoj zemaljski posao pu-no radno vrijeme ne moæe uspjeπno sluæiti Boæjem na-rodu. Tako je ustanovljen plan desetine po kojemu seona koristi jedino za izdræavanje onih koji sluæe crkvisve svoje vrijeme. Oni obavljaju Boæji posao i Bog imdaje svoju desetinu. Nije Ëudo πto je Malahija govorioda prikraÊujemo Boga ako nismo u tome uredni.

Vratimo se ponovno ovom tekstu: “Od vremena svo-jih otaca odstupate od mojih uredaba i ne Ëuvate ih.Vratite se meni, i ja Êu se vratiti vama — govori Jahvenad vojskama. Pitate: ‘Kako da se vratimo?’ Smije liËovjek prikraÊivati Boga? A vi mene prikraÊujete. I pi-tate: ‘U Ëemu te prikratismo?’ U desetini i u prinosu.Udareni ste prokletstvom jer me prikraÊujete vi, sav na-rod!” (Malahija 3,7-9)

Mnogi ljudi za ovo nisu znali niti su to razumjeli,pa su bili iznenaeni kad su uvidjeli da su prikraÊivaliBoga. No, zapravo, oni su prikraÊivali sebe, jer naËelodesetine nije jednostrana obaveza Ëovjeka prema Bogu.

MOÆEMO POKAZATI BOGU NA©U ZAHVALNOST

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06215

Black


Ono je izravno dano za dobro Ëovjeka. Prvo, ono gauËi da bude nesebiËan u onome πto ima, bilo malo ilimnogo. Drugo, ma koliko to izgledalo Ëudno, Ëovjek imakoristi od ovog naËela. I treÊe, Boæje djelo ima koristi,jer πto viπe ljudi uspostave sklad s Boæjom objavljenomvoljom, to se viπe propovijeda Radosna vijest.

NaËelo desetine je vrlo jasno. Oni koji sluæe Bogu,crkvi i bliænjima sve svoje vrijeme, trebaju se izdræavatisustavnim darivanjem novca vjernih krπÊana. Zapazitekako to objaπnjava Malahija: “Donesite Ëitavu desetinuu riznicu da u mojoj kuÊi bude hrane. Tada me isku-πajte — govori Jahve nad Vojskama — neÊu li vam otvo-riti ustave nebeske i neÊu li izliti na vas punom mjeromblagoslov, neÊu li zbog vas zaprijetit skakavcu da vamviπe ne kvari usjeva i da vam ne bude nerodna loza upolju — govori Jahve nad vojskama. Svi Êe vas naroditad dræati sretnima, jer Êete biti zemlja blaæenstva —govori Jahve nad Vojskama.” (Malahija 3,10-12)

Na ovaj naËin Bog daje jasna obeÊanja da Êe onikoji vjerno vraÊaju Bogu Njegov dio biti obilno blago-slovljeni. Drugim rijeËima, dok netko vraÊa Bogu jednudesetinu od prihoda, Bog svojim blagoslovima Ëini daostalih devet desetina vrijede viπe od svih deset deseti-na bez Njegovog blagoslova. Ova Ëinjenica potvrena jebezbroj puta u æivotu.

©to se dogaa s desetinomVeÊ ste iz navedenog navoda zapazili da desetinu

treba donijeti u riznicu. Nehemija govori sliËno: “Tadaje sva Judeja donosila u spremiπta desetinu æita, vinai ulja.” (Nehemija 13,12) Desetina je odvojena od svihdrugih darova i prinosa koje dajemo. Ona ide u riznicuda bi sluæila za izdræavanje onih koji sve svoje vrijemeposveÊuju Boæjoj sluæbi. Ako ima viπe sredstava, u tojsluæbi se moæe zaposliti viπe ljudi. S manje ovih sredsta-

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06216

Black

• 217

va u sluæbu moæe biti ukljuËeno manje ljudi. Ova sesredstva ne mogu koristiti za potrebe gradnje crkava,pomaganje siromaπnima, izgradnju i odræavanje πkola,bolnica, domova za nemoÊne i drugih ustanova.

“Odvajaj desetinu dohotka svake godine od svegaπto tvoj usjev u polju donese.” (Ponovljeni zakon 14,22)Desetina se izraËunava od naπih prihoda. Zemljorad-nik mora odbiti troπkove koje je imao u proizvodnji svo-jega uroda. Vlasnik trgovine Êe odbiti plaÊe namjeπte-nika i ostale materijalne troπkove, a od Ëistoga prihodaizraËunat Êe desetinu. Onaj tko prima plaÊu, izraËuna-va desetinu na iznos koji prima.

Bogu nije potrebna desetina. On stavlja na ljudeodgovornost da budu dobri upravitelji svega πto im jeBog stavio na raspolaganje. To im pomaæe da budu us-pjeπni u poslovanju. Pomaæe im da se odupru lakom-stvu. Ako se u nama neπto buni protiv desetine, mora-mo ispitati svoje srce. Lakomi ljudi nerado prihvaÊajuovo Boæje naËelo.

Trebaju li ljudi koji imaju dugove davati desetinu?Ako se sjetimo zapovijedi da Bog uvijek dolazi prvi, ta-da smo najprije Njegovi duænici. IznenaujuÊe je kakoBog pomaæe ljudima da se oslobode duga, ako su naj-prije vjerni Njemu. On otvara izvore o kojima Ëovjekniti ne razmiπlja. Bog pomaæe da uπtedimo toliko davratimo svoje dugove. Pored materijalnih blagoslova ko-jima nas Bog daruje, On nam daje i blagoslove u zdrav-lju, zadovoljstvo na poslu, zadovoljstvo u æivotu, jedin-stvo u obitelji, ljubav i mnoπtvo drugih nagrada za na-πu vjernost prema Njemu.

NaËelo desetine je vrsta odnosa Ëovjeka i Boga. Midajemo desetinu jer ljubimo Krista i æelimo da Njegovodjelo spaπavanja napreduje. Mi vraÊamo Bogu ono πtos pravom pripada Njemu.

“Jer gdje ti je blago, tu Êe ti biti i srce”, rekao jeIsus. (Matej 6,21)

MOÆEMO POKAZATI BOGU NA©U ZAHVALNOST

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06217

Black


U jednoj katedrali u Engleskoj postoji natpis: “Ovoπto sam potroπio, imao sam; ono πto sam uπtedio, izgu-bio sam; ono πto sam dao, to imam!”

Mnogi poslovni ljudi, a meu njima i industrijalciHenry Ford i William Colgate, uvidjeli su da davanjedesetine unapreuje njihove poslovne uspjehe.Spomenuta dvojica su na kraju vraÊali Bogu Ëak petdesetina od svojih prihoda, jer su osjetili mnoge Boæjeblagoslove.

Zaπto ne iskuπate Boga kako vas poziva preko pro-roka Malahije? On vam æeli otvoriti nebeske riznice. Bu-dite Njegov suradnik, pa nikada neÊete ostati bez Nje-govih blagoslova. Neka vas Bog blagoslovi u vaπim pla-novima!

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06218

Black

• 219

35Biblijski sakramenti

BrakBrak je boæanska ustanova koja potjeËe joπ iz eden-

skog vrta. Jednako kao i subota, koja je takoer usta-novljena u Edenu, braËna se veza u mnogim sluËaje-vima pogreπno shvaÊa i zlorabi.

Obratimo pozornost na uzviπene odnose u braku,kako ih vidi apostol Pavao: “Æene neka se pokoravajusvojim muæevima kao Gospodinu, jer je muæ glava æe-ne kao πto je i Krist glava Crkve — On, Spasitelj svogaTijela! ©toviπe, kao πto je Crkva pokorna Kristu, takoneka budu i æene u svemu svojim muæevima! Muæevi,ljubite svoje æene kao πto je i Krist ljubio Crkvu i samsebe predao za nju, da je posveti ËisteÊi je u kupeljivode uz pratnju rijeËi, da sam sebi privede Crkvu kra-snu, bez ljage, bez bore, bez iËega tomu sliËna, da bu-de sveta i bez mane. Tako su i muæevi duæni ljubitisvoje æene kao svoja tjelesa. Tko svoju æenu ljubi, ljubisamoga sebe. Bez sumnje, nitko nikada nije mrzio svo-ga tijela. Naprotiv, hrani ga i njeguje kao i Krist Cr-kvu. Mi smo, naime, udovi njegova Tijela.” (Efeæanima5,22-30)

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06219

Black


Ovi tekstovi stavljaju braËnu vezu u okvir u komeodnosi muæa i æene poËivaju na uzajamnoj ljubavi. Od-nos Krista prema Crkvi najbolja je slika braËnog odno-sa po Boæjoj zamisli. Kada se Kristu dade mjesto ubraku, brak Êe sigurno uspjeti. Velika je istina u izre-ci: “Obitelj koja se moli zajedno — i ostaje zajedno!”PovjesniËari tvrde da je jedan od uzroka pada starogaRima upravo propadanje obitelji. I danas je svijet nanizbrdici, a jedan od glavnih uzroka je raspad braËnezajednice. BraËna obeÊanja se daju, ali ne dræe.

Bog æeli da budemo sretni u braku, i voljan namje pomoÊi da se odræi ustanova koju je On uspostaviou raju. Dajmo Mu priliku!

Molitva i meditiranjeMolitvom odræavamo vezu; njome komuniciramo sa

svojim Bogom. On nam je dao razne naËine na koje semoæemo moliti. Svaka molitva treba imati tri glavnadijela: slavljenje Boga, zahvaljivanje i traæenje. Mnogimeu nama najviπe vremena u molitvi provode u tra-æenju, a zanemaruju prvo dvoje. Obratni bi redoslijeduËinio molitvu mnogo znaËajnijom.

Javna molitva. “I govorahu leviti Jeπua, Kadmiel,Bani, Haπabneja, ©erebja, Hodija, ©ebanija i Petahja:‘Ustanite, blagoslivljajte Jahvu, Boga naπega! Blago-slovljen da si, Jahve, Boæe naπ, od vijeka do vijeka! Ineka je blagoslovljeno tvoje Ime slavno, iznad svakogblagoslova i hvale uzviπeno.’” (Nehemija 9,5) Ovakve mo-litve zapoËinjale su slavljenjem Boga. Slavljenju je sli-jedilo zahvaljivanje za Boæje vodstvo u povijesti Izraela.Zatim je dolazila molba da Bog uËini novi zavjet sa svo-jim narodom.

Molitva nasamo. Lijepi primjer za ovakvu molitvuje molitva naπeg Spasitelja Isusa u Getsemaniju, gdjeje On u samoÊi razgovarao sa svojim nebeskim Ocem.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06220

Black

• 221

Ponekad je mudro naËiniti popis misli koje bismo æe-ljeli iznijeti Bogu preko Krista. Ovaj popis treba sadr-æavati slavljenje, zahvaljivanje i traæenje. Naπu molitvuu samoÊi upuÊujemo Bogu preko Krista. Moæemo se mo-liti naglas ili u sebi. Isus je rekao da je za ovu molitvunajpogodnija naπa soba, drugim rijeËima osama. Moæe-mo se moliti ma gdje se nalazili: u kuhinji, za plugom,na putovanju ...

Molitva u skupini. “Svi su ovi bili jednoduπno us-trajni u molitvi zajedno s nekim æenama, Isusovom maj-kom Marijom i braÊom njegovom.” (Djela 1,14) Molitvau skupini pridonosi zajedniπtvu i pogodnija je za za-jedniËke interese od javne molitve.

Meditiranje. David u Psalmima vrlo Ëesto izraæavasvoju naklonost prema meditiranju ili razmiπljanju. Da-nas se mnogo govori o transcendentalnoj meditaciji, ko-ja s ovim nema veze. David je meditirao o svetim stva-rima i, spominjuÊi svog razmiπljanja, on govori o Zako-nu i svjedoËanstvima. Obratimo pozornost na sljedeÊenavode: “O, kako ljubim Zakom tvoj, po cio dan o njemurazmiπljam. ... Umniji sam od svih svojih uËitelja, jerrazmiπljam o svjedoËanstvima tvojim. ... Moje ti rijeËiomiljele i razmiπljanje srca moga pred licem tvojim, Ja-hve, hridi moja, otkupitelju moj!” (Psalam 119,97.99;19,15)

Pomazanje bolesnika. Jakov u svojoj poslanici pi-πe: “Boluje li tko meu vama? Neka sebi dozove crkve-ne starjeπine! Oni neka mole nad njim maæuÊi ga uljemu ime Gospodnje, pa Êe molitva uËinjena s vjerom spa-siti bolesnika! Gospodin Êe ga podiÊi i, ako je uËiniogrijehe, dobit Êe oproπtenje. Prema tome, ispovijedajtegrijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga daozdravite! Mnogo moæe molitva pravednika ako je æar -ka. Ilija je bio Ëovjek koji je patio kao i mi; usrdno jemolio da ne bude kiπe, i nije pala na zemlju za tri go-dine i πest mjeseci.” (Jakov 5,14-17)

BIBLIJSKI SAKRAMENTI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06221

Black


Dio ove svete sluæbe je vjerovanje u Boæju volju, ispremnost da se ona prihvati. Bogu se upuÊuje moli-tva za bolesnika koji ju je traæio. U odgovarajuÊe vri-jeme, u tijeku molitve, bolesniku se s malo ulja poma-æe Ëelo, πto je simbol djelovanja Svetog Duha. Vaæno jerazumjeti da je kod pomazanja bolesnika prvo i najva-ænije spasenje, jer Êe “molitva uËinjena s vjerom spasi-ti bolesnika”.

Gospodnja veËeraPrije nego πto je ustanovio obred Gospodnje veËe-

re, Isus je ustanovio jednu drugu sluæbu, koja se Ëestozanemaruje — sluæbu pranja nogu. Ova se sluæba na-ziva i obredom poniznosti, jer ona treba pripremiti Ëo-vjeka da ispravi sve ono πto nije bilo dobro u njegovuodnosu s Bogom i bliænjima. O ovoj sluæbi piπe apostolIvan: “Isus... ustane od veËere, skine ogrtaË, uzme ub-rus i njime se opaπe. Zatim ulije vodu u posudu zapranje te poËne uËenicima prati noge i otirati ih ubru-som kojim bijaπe opasan.

Tako doe do ©imuna Petra. Ovaj mu reËe: ‘Go-spodine, Ti da meni pereπ noge?’ Isus mu odgovori: ‘©toja Ëinim, ne moæeπ razumjeti sada, ali Êeπ razumjetiposlije.’ ‘Ne, nikada mi ti neÊeπ prati noge’, odvrati muPetar. ‘Ako te ne operem — reËe mu Isus — neÊeπ imatidijela sa mnom!’ ‘Onda, Gospodine — odvrati mu ©i-mun Petar — ne peri mi samo noge nego i ruke i gla-vu!’ Isus mu reËe: ‘Tko je okupan, treba mu oprati sa-mo noge. On je potpuno Ëist. I vi ste Ëisti, ali ne svi.’Znao je, naime, tko Êe ga izdati, zato je i rekao: ‘Sviniste Ëisti.’

Kad im opra noge, uze svoj ogrtaË, ponovo sjede zastol pa im reËe: ‘Razumijete li πto sam vam uËinio? Vimene zovete UËiteljem i Gospodinom. Pravo velite, jerto jesam. Dakle, ako ja, Gospodin i UËitelj, oprah vama

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06222

Black

• 223

noge, i vi ih morate prati jedan drugomu. Dao sam vamprimjer da i vi Ëinite kako ja uËinih vama.’” (Ivan 13,3-15) VeÊina crkava je zaboravila ovaj obred, iako je Isusrekao da nam je dao primjer kojega trebamo slijediti.

Ovoj lijepoj i znaËajnoj sluæbi slijedi obred Gospo-dnje veËere, o kojemu piπe apostol Pavao:

“Ja sam, uistinu, primio od Gospodina ono πto samvam i predao: Gospodin Isus one noÊi u koju bijaπeizdan uze kruh te zahvali, razlomi ga i reËe: ‘Ovo jetijelo moje koje je za vas. Ovo Ëinite na moju uspome-nu!’ Isto tako uze i kaleæ, poslije veËere, te reËe: ‘Ovajje kaleæ Novi savez u mojoj krvi. Ovo Ëinite, svaki putkad ga pijete, na moju uspomenu!’ Uistinu, svaki putkad jedete ovaj kruh i pijete ovaj kaleæ navjeπÊujetesmrt Gospodnju dok on ne doe. Zato tko god nedo-stojno jede ovaj kruh ili nedostojno pije ovaj kaleæ Go-spodnji, bit Êe odgovoran za tijelo i krv Gospodnju. Nekasvatko ispita samog sebe te onda jede od kruha i pijeiz kaleæa, jer tko jede i pije, osudu svoju jede i pije akou tome ne razbire Tijelo.” (1. KorinÊanima 11,23-29)

Ovo je sveta sluæba kojoj ne treba pristupati olako.Zato je sluæba pranja nogu dobro vrijeme pripreme sr-ca, da bi nam grijesi bili oproπteni te da bismo bilidostojni svete zajednice sa svojim Spasiteljem.

PosveÊenje djeceU Isusovo doba mala djeca se nisu krπtavala uro-

njavanjem, nego su se posveÊivala Bogu. Bila je to pri-lika da se i roditelji ponovno posvete Bogu. Isus i Nje-govi roditelji su nam i u tome primjer. U Evanelju poLuki piπe:

“Kad je proπlo i vrijeme njihova ËiπÊenja, prema Moj-sijevom zakonu, donesoπe ga u Jeruzalem da ga prika-æu Gospodinu, kako je pisano u Zakonu Gospodnjem:‘Svako muπko novoroenËe neka se posveti Gospodi-

BIBLIJSKI SAKRAMENTI

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06223

Black


nu!’ i dadnu za ærtvu, kako je reËeno u Zakonu Gos-podnjem, ‘par grlica ili dva golubiÊa’.

Tada je æivio u Jeruzalemu Ëovjek imenom ©imun.Bio je pravedan i poboæan i oËekivao je utjehu Izraelo-vu. Imao je boæansko nadahnuÊe. Njemu je Duh Svetiobjavio da neÊe vidjeti smrti dok ne vidi Mesiju Go-spodnjega. Potaknut od Duha Svetoga doe u hram.Upravo kad su roditelji nosili Djeteπce Isusa da izvrπena njemu propis Zakona, uze ga na ruke, dade hvaluBogu i reËe: ‘Sad moæeπ, Gospodine, otpustiti slugu svo-jega da, prema rijeËi tvojoj, ide u miru, jer mi oËi vidjeπespasenje tvoje...’” (Luka 2,22-30)

Kad mladi ljudi odrastu i mogu shvatiti Boæji planza njih, tada se trebaju i krstiti.

KrπtenjeApostol Pavao piπe: “Ili zar ne znate da smo svi

koji smo krπteni u Krista Isusa, u njegovu smrt krπte-ni? Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krπtenju usmrt da bismo, kao πto je Krist uskrsnuo od mrtvihOËevom slavom, i mi æivjeli novim æivotom. Jer ako smodakle postali jedno s Kristom smrÊu sliËnom Njegovoj,bit Êemo i uskrsnuÊem sliËnim njegovu. Ovo znamo:naπ je stari Ëovjek razapet zajedno s Isusom da se uni-πti ovaj greπni Ëovjek, tako da viπe ne robujemo grije-hu, jer tko je mrtav, slobodan je od grijeha. A ako smodakle umrli s Kristom, vjerujemo da Êemo i æivjeti snjime.” (Rimljanima 6,3-8)

Ovaj je obred bitan u krπÊanskom napredovanju irazvoju, buduÊi da svatko treba biti roen “od vode iDuha Svetoga”. (Ivan 3,5) Krπtenje nas uvodi u potpu-nu zajednicu s Isusom, buduÊi da tada napuπtamo stariæivot u grijehu i zasnivamo novi æivot s Isusom.

Ovo su, dakle, biblijski sakramenti koji obuhvaÊa-ju neke od naπih duænosti u krπÊanskom æivljenju.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06224

Black

• 225

S

36Pazi li Bog na sitnice?

Sveto pismo otkriva da je Bog dao zapovijedi s na-mjerom da ih ËovjeËanstvo izvrπava. Vrπenje Boæjih za-povijedi plod je Ëovjekovog odnosa prema Bogu. Kadsu se ti odnosi poremetili, vrπenje zapovijedi postalo jeteretom. Moralni Zakon — Deset zapovijedi — vjeËanje; dok su drugi zakoni koje je Bog dao prolazni, pri-vremeni. Bog je æelio da uvijek ostane s Ëovjekom uprisnom, osobnom odnosu. Dok je to bilo tako, Ëovjekje æivio u miru, radosti i ljubavi s Bogom, jer su zako-ni koje je Bog dao izraz Njegovog karaktera.

U starozavjetno doba jedan od privremenih zakonabio je zakon o obrezanju. Za svakog Izraelca to je bilajednostavna praktiËna duænost.

“A ovo je Savez moj s tobom i tvojim potomstvomposlije tebe, koji Êeπ vrπiti: svako muπko meu vamaneka bude obrezano. Obrezujte se, i to neka bude znakSaveza izmeu mene i vas. Svako muπko meu vama,kroz vaπa pokoljenja, kad mu se navrπi osam dana, ne-ka bude obrezano; i rob, roen u vaπem domu, i onajπto bude kupljen od stranca, koji ne bude od vaπe kr -vi. ... Muπko koje se ne bi obrezalo neka se odstrani

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06225

Black


od svog roda: takav je prekrπio moj Savez.” (Postanak17,10-12.14)

Zaπto je Bog dao ovaj zakon i uveo ovaj obiËaj? To-me je viπe razloga: 1. On je ukazivao na razliku izmeuIzraelaca i okolnih naroda. 2. Bio je stalni podsjetnikna njegovanje moralne ËistoÊe. (Ponovljeni zakon 10,16:“Srce svoje obreæite!”) 3. Bio je znak dolaska Mesije pre-ko Abrahamovog potomstva. 4. Bio je simbol odbaciva-nja tjelesne neËistoÊe. 5. Ukazivao je na krπtenje uro-njavanjem. 6. Poticao je nadu u Kristov dolazak.

Obred je trebalo obaviti osmog dana od roenja dje-teta. U vezi s ovim obiËajem niπta nije bilo tajanstvenoniti nejasno. Iako se danas ovom obiËaju ne pridajevelika vaænost, za Izraelce iz biblijskih vremena bio jeod najviπega znaËaja.

Upoznajmo se sada s neobiËnim dagaajem koji jedoæivio jedan od velikih ljudi, Ëovjek koga je Bog iza-brao da vodi Njegov narod. Dogodilo se to u gostionicina putu koji je vodio iz Midjana u Egipat. “Kad se naputu Mojsije zaustavi da prenoÊi, navali na nj Jahveda ga ubije.” (Izlazak 4,24) Na mjestu prenoÊiπta, mibismo rekli: u hotelskoj sobi, Bog je htio ubiti Mojsija.

Sav svoj æivotni vijek Mojsije je proveo pripremaju-Êi se da bude voa Boæjeg naroda. Prvih dvanaest go-dina proveo je uz svoju majku. SljedeÊih 28 godina pro-veo je na faraonovom dvoru u Egiptu. Posljednjih 40godina proveo je brinuÊi se za ovce u Midjanu. Sada jebio skoro spreman. Bog ga je pozvao da izvede Izrael-ski narod iz Egipta u obeÊanu zemlju. Pritom je doæi-vio velika iskustva. Gledao je goruÊi grm koji nije sa-gorijevao. Bila je to Boæja slava. Njegov se πtap pretvo-rio u zmiju, pa potom opet u πtap. Ruka mu je postalagubavom, pa opet zdravom. Bio je skoro spreman dapreuzme vodstvo — a Bog ga hoÊe ubiti?! Zaπto? Samozato πto nije izvrπio obred obrezanja nad svojom dje-com.

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06226

Black

• 227

Mojsijeva je æena bila Midjanka i nije smatrala po-trebnim izvrπiti ovaj obred na svojim sinovima. Moædajoj je Mojsije prenio Boæju zapovijed. Sada, na putu,nije bilo zgodno da se obred obavi. Bila je to sitnica,neznatna duænost. No, Ëinjenica da to nije bilo uËinjenoskoro je Mojsija stajala æivota. Ovaj dogaaj nam ilu-strira kako je Bog izriËit u svemu πto kaæe i zahtijeva.Obred obrezanja je ukazivao na prihvaÊanje Boæjih zah-tjeva i potpunu odanost. U vezi s obrezanjem Bog jebio izriËit prema Mojsiju jer je obavljanje obrezanja zna-Ëilo prihvaÊanje zavjetnog odnosa izmeu Boga i Nje-govog naroda.

Od krπÊana se ne zahtijeva obrezanje kao zavjetniznak. Umjesto njega Krist je uveo krπtenje. “U njemuste i obrezani; ne obrezanjem obavljenim rukom, negoobrezanjem Kristovim: odlaganjem tijela koje sluæi gri-jehu. Zajedno s njim ukopani u krπtenju, s njim ste iuskrsnuli vjerom u snagu Boga koji ga uskrisi od mr-tvih. Vas koji ste zbog prekrπaja i neobrezanja svogatijela bili mrtvi, oæivi zajedno s njim; oprosti nam do-brohotno sve prekrπaje.” (Koloπanima 2,11-13)

Krπtenje je jedna od Isusovih zapovijedi: “Zato iditei uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih u imeOca i Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19) Krπtenje jepostalo znak naπeg odnosa s Njim te se ne smije shva-titi olako. Ono je dio krπÊanskog æivota i duænosti.

Apostol Pavao o krπtenju piπe: “Ili zar ne znate dasmo svi koji smo krπteni u Krista Isusa, u njegovu smrtkrπteni? Dakle, s njim smo zajedno ukopani po krπte-nju u smrt da bismo, kao πto je Krist uskrsnuo odmrtvih OËevom slavom, i mi æivjeli novim æivotom. Jerako smo dakle postali jedno s Kristom smrÊu sliËnomnjegovoj, bit Êemo i uskrsnuÊem sliËnim njegovu. Ovoznamo: naπ je stari Ëovjek razapet zajedno s Isusomda se uniπti ovaj greπni Ëovjek, tako da viπe ne robu-jemo grijehu.” (Rimljanima 6,3-6) Ovo je oËito dio duæ-

PAZI LI BOG NA SITNICE?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06227

Black


nosti i æivota krπÊanina. “Ako smo dakle umrli s Kri-stom, vjerujemo da Êemo i æivjeti s njime...” (redak 8).Æivjeti s Kristom znaËi steÊi novo iskustvo s Njim. “Jerznamo da Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, viπe neumire: smrt nad njim viπe ne gospodari. Njegova je smrtbila, jedanput zauvijek, smrt grijehu, a njegov æivot —æivot Bogu. Tako i vi smatrajte sebe mrtvima grijehu,a æivima Bogu u Kristu Isusu! Dakle, neka viπe ne vla-da grijeh u vaπem smrtnom tijelu, tako da vas podvr -gne njegovim puæudama!” (Rimljanima 6,9-12)

Kad se predamo Kristu, On nas Ëini drukËijima.Ljudi uviaju da smo krπÊani. Mi smo Kristovi i Onæeli da imamo potpuno povjerenje u Njega. Mi ne mo-æemo odmah shvatiti sve, ali ako idemo za Njim, On Êenam dati razumijevanje iznad naπeg oËekivanja.

Dobro znamo da je Eden izgubljen zbog neposluπ-nosti, da su Sodoma i Gomora uniπtene zbog neposlu-πnosti i da Êe svijet propasti zbog neposluπnosti. “Akonije poπtedio staroga svijeta, veÊ samo Nou, glasnikapravednosti, sa sedam drugih saËuvao kad je naveo po-top na svijet bezboænika; ako je osudio na propast gra-dove Sodomu i Gomoru, pretvorio ih u pepeo i posta-vio ih za primjer buduÊim bezboænicima...” (2. Petrova2,5.6), Bog Êe i na kraju osuditi svijet i spasiti onekoji su u dobrim odnosima s Njim.

Bog nam u naπem æivotu pruæa prilike da pokaæe-mo svoje povjerenje u Njega. Takvo je iskustvo doæivioNaaman iz Sirije, zapovjednik kraljeve garde. Bio je gu-bav, pa mu je djevojka ropkinja predloæila da poe uIzrael i da razgovara s Elizejem, Boæjim prorokom. Onje to i uËinio, ali kad mu je prorok savjetovao da seokupa u Jordanu sedam puta, nije mogao vjerovati svo-jim uπima. Zaπto se ne bi okupao u mnogo ËiπÊim rije-kama Sirije?

“A Elizej poruËi dolazniku: ‘Idi i okupaj se sedamputa u Jordanu, i tijelo Êe ti opet biti Ëisto.’ Naaman

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06228

Black

• 229

se naljuti i poe govoreÊi: ‘Gle, ja miπljah, iziÊi Êe pre-da me, zazvat Êe ime Jahve, Boga svoga, stavit Êe ru-ku na bolesno mjesto i odnijeti mi gubu. Nisu li rijekeu Damasku, Abana i Parpar, bolje od svih voda izrael-skih? Ne bih li se mogao u njima okupati da postanemËist?’ Okrenu se i ode odande ljutit. Ali mu pristupiπesluge njegove i rekoπe: ‘OËe moj, da ti je prorok odre-dio i teæe, zar ne bi uËinio? A nekmoli kad ti je rekao:Okupaj se i bit Êeπ Ëist.’ I tako sie, opra se sedamputa u Jordanu, prema rijeËi Ëovjeka Boæjega; i tijelomu posta opet kao u malog djeteta — oËistio se! Vratise on Elizeju sa svom svojom pratnjom, ue, stade pre-da nj i reËe mu: ‘Evo, sad znam da nema Boga na svojzemlji, osim u Izraelu. Zato te molim primi dar od svogasluge.’” (2. o Kraljevima 5,10-15)

Ono πto se od Naamana traæilo doista nije bilo ve-liko, no on se usprotivio Elizejevoj poruci. Ponekad smona kuπnjama u malim stvarima. U ovim posljednjim da-nima biblijsko je krπtenje uronjavanjem predmet kuπ-nje. Neki ne prihvaÊaju Ëinjenicu da Bog æeli da pri-hvatimo biblijski naËin krπtenja.

Druga toËka istine u koju nas Bog æeli uputiti jestsubotnji odmor. Sada kad je blizu dan spasenja u komÊe se Boæja pravda otkriti u svoj svojoj slavi prigodomKristovog ponovnog dolaska, ljudi Êe opet uspostavitijedinstvo s Bogom svetkovanjem subote.

Bog govori: “Dræite se prava i Ëinite pravdu, jer Êeuskoro doÊi moj spas i objaviti se moja pravednost. Bla-go Ëovjeku koji Ëini tako i sinu ËovjeËjem πto se togapridræava: koji poπtuje subotu da je ne oskvrni i kojiruke svoje Ëuva od svakoga zla djela. ... A sinove tuin-ske koji pristadoπe uz Jahvu da mu sluæe i da ljubeime Jahvino i da mu budu sluæbenici, koji poπtuju su-botu i ne oskvrnjuju je i postojani su u Savezu mome,njih Êu dovesti na svoju svetu goru i razveseliti u svo-jem Domu molitve. Njihove ærtve paljenice i klanice bit

PAZI LI BOG NA SITNICE?

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06229

Black


Êe ugodne na mojem ærtveniku, jer Êe se Dom moj zvatiDom molitve za sve narode.” (Izaija 56,1.2.6.7) Kroz po-ruku preko proroka Izaije raspoznajemo Boæju æelju daMu u ovo posljednje vrijeme Njegov narod sluæi vjer-nim svetkovanjem subote.

Ponekad je ljudima teπko kad sami moraju donijetiodluke koje se tiËu njihova æivota, ali im Isus daje obe-Êanje: “VeÊma blago onima koji sluπaju rijeË Boæju idræe je!” (Luka 11,28)

Mi nikad ne moæemo znati Boæje planove za naπæivot, ali moæemo biti potpuno sigurni da nas nikadneÊe ostaviti ako uvijek idemo za Njim. Vjerujte Mu idræite Ga za rijeË!

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06230

Black

• 231

Kazalo

UËitelji pravednosti ....................................................... 5

01. Tajne drevnih mrtvih gradova .............................. 9

02. Dosegnimo zvijezde ............................................. 17

03. S one strane smrti .............................................. 23

04. Tajna sretnog doma ............................................ 29

05. Roen u Betlehemu, pogubljen u Jeruzalemu ..36

06. Demoni u danaπnjem svijetu .............................. 44

07. Kako je nastalo zlo? ........................................... 51

08. Koji je smisao boli i æalosti? .............................. 55

09. Kako su proroci proricali ................................... 61

10. NeÊe se moÊi kupovati ni prodavati .................. 67

11. Muzej ateizma i proroËanstvo o riem konju .... 72

12. »ovjek roen Ëetiri puta ..................................... 79

13. Povratak proroka Ilije ......................................... 87

14. Velika bitka za istinu ......................................... 92

15. BoæiÊni i uskrπnji blagdani ................................. 98

16. Moæe li se ubojici oprostiti? ............................. 104

17. Roendan naπega planeta ................................. 109

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06231

Black

232 • »UDESNA OTKRI∆A U BIBLIJI I POVIJESTI18. Ljudi Êe s ovog svijeta otiÊi æivi ....................... 115

19. Kakav Êe biti kraj? ........................................... 121

20. Grad pod morem ............................................... 126

21. Put oko svijeta u osamdeset minuta ............... 132

22. Zaπto postoji toliko vjerskih zajednica? ........... 138

23. Tajanstveni obredi u pustinji ........................... 146

24. Propast nedemokratskih druπtvenih ureenja 152

25. Kako smo doπli do Biblije ................................ 158

26. Prvobitno krπÊanstvo u Velikoj Britaniji .......... 165

27. NeobiËna priËa o Æidovima ............................... 171

28. Kako odloæiti svoj pogreb.................................. 176

29. Brak moæe biti sretan ....................................... 182

30. Kako je doπlo do svetkovanja nedjelje ............. 187

31. Svetkovanje dana odmora πirom svijeta .......... 193

32. Postoji li pakao? ................................................ 200

33. Sedam crkava iz Otkrivenja ............................. 206

34. Moæemo pokazati Bogu naπu zahvalnost ......... 213

35. Biblijski sakramenti .......................................... 219

36. Pazi li Bog na sitnice? ...................................... 225

Currie.2011 n13 30.11.2011, 18:06232

Black

Documents

1 David Currie »UDESNA OTKRI∆A U BIBLIJI I POVIJESTI · ¥ 9 B 1 Tajne drevnih mrtvih gradova Bliski istok smatramo ne samo podruŁjem golemih priŁuva nafte, veæ i vrlo eksplozivnim