1. Drustvo

UNIVEZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO

Seminarski rad iz premeta:

SAOBRAĆAJNO PRAVO

Tema: DRUŠTVO S NEOGRANIČENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU

Mentor: Studenti:

Red. prof. dr. Šemić Hilmija Huber Tarik

Zolota Remhad

Pravo u transportu Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću

Sarajevo, oktobar 2007.

SADRŽAJ

UVOD..................................................................................................................................2Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću..........................................................3Zastupanje i vođenje poslova...............................................................................................5ZAKLUČAK.......................................................................................................................7LITERATURA....................................................................................................................8

2


UVOD

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću je društvo najmanje dva lica

koja su neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva. Ovo društvo ima dvije

karakteristike. Prva od njih je da društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću čine

najmanje dvije osobe. Druga karakteristika društva jeste da su članovi društva

neograničeno solidarno odgovorni za obaveze društva. U odnosu prema trećim osobama,

članovi društva odgovaraju za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom

svojom imovinom.

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću članova je, u stvari

preduzeće koje nastaje ugovorom dva ili više osnivača radi obavljanja privredne

djelatnosti i u kojem svaki član odgovara za obaveze društva cjelokupnom imovinom.

Upravljanje vrše svi članovi društva ili ovlašteni član koji se naziva prokurist. Dobit se

dijeli prema visini uloženog kapitala ili na jednake dijelove.

Dakle možemo reći da je ovaj tip društva pogodan za vođenje malog biznisa u

okviru užeg kruga ljudi između kojih postoji veliki stepen ličnog povjerenja. U praksi su

to najčešće porodične odnosno familijarne firme, odnosno „zatvorene firme“, zato se u

nekim uporednim sistemima na ovo društvo primjenjuju, pored pravila trgovačkog prava

i pravila o ortakluku građanskog prava.

3


Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću ili javno – ortačko trgovačko

društvo je pravno lice i spada u vrstu društava lica. Ovo društvo osniva se ugovorom dva

ili više lica koje solidarno i neograničeno odgovaraju za obaveze društva.

Prema ZOPD1, ugovor o osnivanju ovog društva obavezno sadrži:

Ime, prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova društva;

Firmu, sjedište i djelatnost društava i prava i obaveza članova.

Osnivači društva mogu biti pravna ili fizička lica. Svi članovi društva s

neograničenom sloidarnom odgovornošću dužni su potpisati prijavu za zpis društva u

sudski registar.

Ulozi članova društva s neograničenom solidarnom odgovornošću za formiranje

osnovne glavnice kapitala, mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvršenim uslugama.

Vrijednost ovih uloga utvrđuje se ugovorom o osnivanju društva, s tim što su ulozi

članova jednake vrijednosti, te nakon ulaganja postaju imovina društva. Uplata ili

unošenje uloga članova društva vrši se u roku koji je utvrđen ugovorom. Ako rok nije

ugovoren, onda se uplata ili unošenje uloga vrši najkasnije dva mjeseca nakon upisa

osnivanja društva u sudski registar.

Kod ovog društva, Zakon o privrednim društvima nije utvrdio najmanji iznos uloga,

niti minimalni iznos osnovne glavnice društva iz razloga što su članovi društva solidarno

neogranično odgovorni za obaveze društva. Po tom osnovu, povjeriocima društva

omogućeno je namirenje svojih potraživanja iz imovine društva ili imovine svakog člana

društva.

Upravljanje u društvu vrši se na osnovu ugovora o osnivanju društva, koji mora biti u

skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZOPD), koji je utvrdio :“svaki član društva

ima pravo i obavezu da upravlja društvom“, s tim da se ugovorom može odrediti da

društvom za određeno vrijeme, potpuno ili djelomično upravlja jedan ili više članova

društva. U ovom slučaju, potrebno je da se ostali članovi društva odreknu prava na

1 Zakon o privrednim društvima, dr. Hilmija Šemić, Trgovačko pravo, str. 103

4


upravljanje. Prenos prava upravljanja jednog člana društva na lice koje nije član društva

može se vršiti jedino uz saglasnost ostalih članva.

Vođenje poslova – poslovodstvo u društvu s neograničenom solidarnom

odgovornošću (organiziranje i rukovođenje procesom rada, zastupanje i predstavljanje,

odgovornost i zakonitost rada društva) mogu obavljati članovi ili više članova, ako imaju

pravo upravljanja društvom. Poslovodni organ može biti:

Inoksni – jedno lice ili

Kolegijalni (ortački) – kada poslovodstvo vrši više lica na ravnopravnoj

osnovi.

Na koji će se način organizirati upravljanje i poslovodstvo u društvu, zavisi od

opredjeljenja i dogovora članova društva, što se takođe utvrđuje ugovorom ili davanjem

ovlaštenja za upravljanje.

Osnovna, odnosno temeljna glavnica (osnovni kapital), predstavlja imovinu

utvrđenu ugovorom, o osnivanju društva izraženu u novčanoj vrijednosti koja se formira

od jednakih uloga i podjeljena je na jednake udjele. Kod ovog tipa društva, kao što je to

već spomenuto u ovom seminarskom radu, zakon nije odredio najniži (minimalni) iznos

osnovne glavnice, niti najmanji iznos pojedinačnih uloga javnih partnera, a za to postoje

dva osnovna razloga – jedan je ekonomski a drugi pravni. U ekonomskom smislu sruštva

s neograničenom solidarnom odgovornošću članova predstavljaju subjekte za obavljanje

malog biznisa sa ograničenim kapitalom i izvorima, ograničenim organizacionim,

poslovnim i drugim mogućnostima. Osnivaju se za relativno male poslovne poduhvate,

pa se ne mogu osnovati u finansijskoj sferi kao što su bankarstvo, osiguranje. Pravni

razlog leži u vrsti odgovornosti svakog člana za obaveze društva. Zakonska solidarna

neograničena odgovornost javnih partnera daje pravnu mogućnost povjeriocu društva da

namirenje potraživanja traži od članova, iz njihove imovine. Povjeriocu jednako stoji na

raspolaganju imovina društva kao i imovine svakog partnera, člana društva.

Pošto nema zakonskog minimuma, osnivači ugovorom o osnivanju slobodno

određuju ukupan iznos osnovne glavnice, kao i visinu pojedinačnih uloga (npr. ukupna

osnovna glavnica 3.000 KM, pojedinačni ulozi tri osnivača po 1.000 KM).2 Osnovni

kapital se izražava u novčanoj vrijednosti, obično u domaćoj valuti. Osnovni kapital je

2 Poslovno pravo ( I dio) Osnovi prava i obligacija, privredna/trgovačka društva. Str. 115

5


dinamička kategorija, kao i kod ostalih trgovačkih društava, pa se može povećati ili

smanjivati. Promjene u tom kapitalu upisuju se u sudski registar uz predhodnu izmjenu

ugovora o osnivanju društva. Dakle, ulozi predstavljaju jednake i trajne doprinosekoje

osnivači unose u društvo radi formiranja osnovne glavnice. Doprinosi su imovinske

koristi i mogu biti u novcu, stvarima i pravima, dakle, u novcu ili naturi. Zakon ne

dozvoljava ulog u radu, izvršenim poslovima ili obavljenim uslugama.

Zastupanje i vođenje poslova

Zastupanje i vođenje poslova - poslovodstvo, po pravilu se određuje i vrši jedin-

stveno u svim vrstama trgovačkih/pravnih društava. Ali u drušvena lica ove dvije

funkcije mogu se obavljati i odvojeno, tako da npr. poslovodnu funkciju može da

obavlja jedan ili vise članova društva a funkciju zastupanja mogu obavljati svi članovi

društva. ZOPD je za zastupanje društva s neograničenom solidarnom odgovornošću

ovlastio svakog člana društva. ako ugovorom nije drugačije odredeno,3) tako da oni

mogu u pravnom prometu istupati u ime i za račun društva Povodom utvrđenja

funkcije zastupanja društva, ugovorom o osnivanju naroMo se utvrduju granice

zastupnika, npr. davanje saglasnosti na određene pravne poslove od strane ostalih

clanova društva i dr.

Svako trgovačko/privredno društvo ima lukrativni cilj - ostvarenje dobiti, što je i

osnovni motiv njihovog osnivanja. Dobit, odnosno raspodjela dobiti u društvu s

neograničenom solidarnom odgovornošću kako je to utvrdio ZOPD), počiva na

egalističkom pravu članova društva - ona se dijeli na jednake iznose, ako ugovorom

u osnivanju nije drugačije određeno. U odnosu na to pravo, članovi društva imaju,

također, egalisticku obavezu o pokriću gubitaka društva - u jednakim iznosima, ako

ugovorom o osnivanju nije drugačije ugovoreno.1) Gubitak, način i vrijeme

njegovog saniranja utvrđuju se zakonima i ostalim propisima koji uređuju oblast

finansija.

Zabranu konkurentskog djelovanja članova društva s neograničenom so-

lidarnom odgovornošću ZOPD je utvrdio tako da član društva može obavljati druge

6


poslove i djelatnosti i time stvoriti imovinske obaveze, samo uz saglasnost ostalih

članova. Ovim je uspostavljena međusobna kontrola članova društva. u cilju zabrane

konkurentskog djelovanja, s tim da se može ugovorom o osnivanju društva odstupiti

od ovog pravila.2)

Obim odgovornosti članova društva. koji pristupaju ili istupaju iz društva

(pristupanje novog člana društvu ili istupanje člana iz društva uređuje se ugovorom

o osnivanju društva posebno je uređen ZOPD, tako što član koji pristupa

društvu odgovara i za obaveze društva nastale prije njegovog pristupanja, a član koji

istupi iz društva odgovara samo za obaveze društva nastale do dana upisa u sudski

registar njegovog istupanja iz drustva.3)

Odgovornost za preuzete obaveze društva. s neograničenom solidarnom

odgovornošću biće predmet razmatranja u jednoj od narednih tematskih jedinica, u

kojoj je uključeno i razmatranje odgovornosti za obaveze i ostalih oblika

trgovackih/privrednih društava.

Posebne slučajeve za prestanak društva sa neograničenom solidarnom

odgovornošću, osim osnova i načina koji će se također razmotriti u jednoj od

narednih tematskih jedinica u sklopu zajedničke analize prestanka i ostalih oblika

trgovackih/privrednih društava, ZOPD je utvrdio kako slijedi: "Drustvo s neogra -

ničenom solidarnom odgovornošću prestaje kada jedan član najkasnije šest mjeseci

prije kraja kalendarske godine podnese pismenu obavijest o ispunjenju i raskidu

ugovora zaključenog na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije određeno

drugačije; smrti člana osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi clan;

prestanka pravnog lica kao člana društva. stečaja jednog od članova; gubitka ili

ograničenja pravne sposobnosti jednog od članova društva. odluke suda o prestanku

drustva".4) U svim navedenim slučajevima predviđenim za prestanak društva. osim

slučaja prestanka odlukom suda, ostali članovi društva mogu izvršiti izmjene

ugovora o osnivanju i nastaviti djelatnost društva.

7


ZAKLJUČAK

Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću je oblik preduzeća koje

nastaje ugovorom dvaju ili više lica, i u kojem svaki član društva odgovara za obaveze

društva neograničeno solidarno, odnosno cjelokupnom svojom imovimom. Društvo sa

neograničenom solidarnom odgovornošću osniva se ugovorom u pismenoj formi i on

sadrži uobičajene odredbe ugovora ove vrste, kao što su imena osnivača, firma, sjedište i

djelatnost društva, osnovna glavnica i ulozi članova, snošenje rizika i pokrivanje gubitka,

podjela dobiti i upravljanje društvom, zastupanje društva).

Zakonom o privrednim društvima (član 81) je utvrđeno da glavnicu društva

određuju sami osnivači, a osnovni kapital (glavnica) je zbir jednakih uloga članova.

Treba istaći da propisivanje jednakih uloga nije baš uobičajeno, ali zakonodavac je ovim

imao namjeru da konsekventno izvede princip jednakog tretmana (prava, obaveze,

odgovornosti) svih osnivača. Upravljačka prava pripadaju svim članovima podjednako.

Tradicionalno, ovo društvo nema statuta, nema organa upravljanja, jer članovi upravljaju

društvom neposredno, uključujući i zastupanje društva. Obično se poslovodne funkcije

dijele između članova društva, s tim da je moguće i imenovanje i profesionalnog

poslovodnog organa, odnosno trećeg lica, pri čemu se ugovorom određuje djelokrug,

ovlašćenje i odgovornost direktora (ova mogućnost zaista predstavlja izuzetak).

Pošto je riječ o profesionalnom društvu, za funkcionisanje društva sa

neograničenom solidarnom odgovornošću veoma su bitni međusobni odnosi članova. Za

nastajanje ovog preduzeća, pretpostavlja se da postoji veliko međusobno povjerenje

osnivača, odnosno članova, upravo iz razloga neograničene odgovornosti cjelokupnom

imovinom. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, osim imovinskih

prava (učešće u dobiti, pravo na naknadu, ostatak likvidacione mase itd.) i sva lična prava

članova u društvu su neprenosiva, kao što su članstvo, upravljanje, poslodavstvo,

zastupanje i druga prava upravljačke prirode. Isto tako, u slučaju prijenosa udjela i

imovinskih prava, članovi društva polažu pravo preče kupnje.

Prema iznesenom, za međusobne odnose društvu veoma je važno da svaki član

društva ima vlastiti račun što se vodi u društvu, i na njemu se unose podaci o ulogu,

podignutim avansima i učešće u podmirivanju gubitka društva.

8


LITERATURA

1. H. Šemić, Trgovačko prao;

2. K. Begić – Ekonomska politika, Druga knjiga;

3. S. Milić, T. Miloš - Poslovno pravo ( I dio) Osnovi prava i obligacija,

privredna/trgovačka društva.

9

Documents

1. Drustvo