Univerzitet ,, Braa Kari

Mediji i moderno drutvo

Sadraj

Uvod2

Dnevne novine : Prvi mas-mediji3

Radio3

Televizija4

Globalizacija medija medijski imperijalizam6

Internet7

Zakljuak9

Literatura10

Uvod

Svi veliki gradski centri izgledaju isto (velike staklene zgrade i ogromni neboderi), nacionalne kulture sve vie blijede i uspostavlja se jedna globalna potroaka kultura, suvereniteti drava gotovo da se vie ne raspoznaju jer je svaka od njih prisiljena djelovati po zakonima trita i zapravo kao firma.

Stihija koju donosi kapitalizam kao globalni sistem doveo je do pretvaranja svijeta ljudskih odnosa u robne odnose. Zakon ponude i potranje je prvi, a i posljednji zakon koji danas postoji, promjena je gotovo nemogua zato to kapitalizam kao sistem nema svojih znakova (kao to monarhija ima kralja), ve on uzima znakove iz drugih sistema i kultura i pretvara ih u svoje time to ih pretvori u robe, tako da danas uopte nije udno kada vidimo majicu (koja se prodaje) na kojoj stoji lik Che Guevare ili natpis C.C.C.P. Ista sudbina snalazi i razne pokrete poput feminizma, anti-globalizma, pokreta za zatitu prirode i sve ostale.

Ljudi su oduvijek teili da to bre razmjenjuju podatke i informacije. U poecima su to radili trkai-pismonoe, pa su ih zamijenili golubovi-pismonoe, pa se pojavila pota koja je raznosila poruke i informacije. Nakon toga se pojavljuju novine kao prvi vid globalne komunikacije. Pojava radija, a zatim i televizije oznaila je poetak novog doba u kome se informacije ire gotovo u trenutku. Ali ni to ljudima nije bilo dovoljno, i zbog tih pobuda je nastao Internet Mrea svih Mrea, Mrea prebogata informacijama, gdje se one ire nezamislivom brzinom.

Razliite zemlje imaju razliite stepene kontrole medija, u rasponu od oigledne dravne ili samo-cenzure do nezavisnih regulatora koji koriste kazne i razne oblike zakona da forsiraju svoje vienje funkcionisanja medija. U dananjem svijetu mediji vie nego ikad imaju znaajnu ulogu u predstavljanju i interpretaciji dominantnih ideja drutva. Moderni svijet danas funkcionie po zakonima kapitala i pod pokroviteljstvom masovnih medija. Svijet u kojem ivimo jeste svijet kapitala i masovnih medija (novine, televizija, radio, Internet) i realnost uopte ne postoji van medijske sfere.

Dnevne novine : Prvi mas-mediji

Razvoj novina je povezan sa otkriem tamparske prese i od tada poinje rapidno da zamjenjuje praksu runog pisanja obavjetenja, koja je postojala u dotadanjim centralizovanim imperijama. U rimskom carstvu su objavljivane Acta Diuma ili dnevni akti, koji su bili isklesani u kamenu ili metalu i postavljani na javnim mjestima. U Kini su vijesti pisane na komadima svile i davale su se na itanje vladinim slubenicima. U 16. vijeku u Njemakoj se javljaju novine koje nisu samo sadravale vijesti i obavjetenja ve i traeve i glasine.

Prve dnevne novine se u svom savremenom obliku javljaju oko 1700. godine i dijeljene su u vidu tampanih pamfleta i papira sa raznim obavjetenjima, ali tek krajem XIX vijeka stiu veliki broj italaca i postaju znaajan faktor u razvoju modernih medija. Krajem XIX vijeka u Americi se pojavljuje jeftina tampa, prve lokalne i regionalne novine. 1880. godine bilo je oko 11,314 listova, a 1890. se prvi put pominju milionski tirai. U Evropskim zemljama se uglavnom javljaju listovi koji se distribuiraju po cijeloj zemlji.

U to vrijeme izdvajaju se dva ugledna dnevna lista, ''New York Times'' i Londonski ''Times'' koji vremenom postaju znaajna politika snaga i mnogi listovi se ugledaju na njih. Meutim, uticaj novina slabi pojavom novih medija radija, bioskopa i televizije.

Radio

Razvoj elektronike (telegrafa i radio-talasa) u XIX. vijeku dovodi do tehnolokih mogunosti za nastajanje prvih komercijalnih radio stanica. Komercijalni radio datira od ranih dvadesetih godina prolog vijeka. On predstavlja veoma jeftin nain irenja informacija elektronskim putem. Prvi radio-program sa vijestima emitovala je 31. avgusta 1920. detroitska radio-stanica 8MK. U laboratoriji Guglierma Marconija, u Engleskoj, 1922. poinje prvo redovno emitovanje zabavnog programa. Radio stanice su sem vijesti i muzike emitovale drame, komecije, zabavne programe i mnoge druge oblike zabave.

O znaaju i uticaju radija u njegovim ranim danima govori primjer jednog od najuzbudljivijih dogaaja u istoriji radija: 30. oktobra 1938. godine, na programu amerike radio-stanice CBS poela je radio-drama Rat svijetova, prema noveli Herberta Dorda Velsa. U ovoj prii, Marsovci su stigli u Nju Derzi i unitavaju sav ivi svijet na Zemlji. Napetost i panika su raskle dok se neprijatelj pribliavao Njujorku. Sve je izgledalo kao da e kraj za ljudsku rasu biti tragian, ali su u raspletu prie Marsovci ipak pobjeeni i uniteni. Reiser i glavni interpretator ove drame bio je Orson Vels, koji se potrudio da emisija ne lii na priu, nego je predstavio u obliku radio-vijesti. Efekat je prevaziao sva oekivanja. irom zemlje ljudi su u panici istravali na ulice i padali u oajanje, uplaeni za vlastiti ivot i za sudbinu svijeta. Od est miliona ljudi, koliko je pratilo ovu radio-dramu, svaki esti je mislio da slua prenos stvarnog dogaaja. To znai da je rezultat ove ale bio milion na smrt preplaenih ljudi.

Sve do pojave televizije radio je drao monopol na podruiju elektronskih medija.

Televizija

Drugu polovinu XX vijeka je obiljeila pojava televizije, bez koje je nezamisliva civilizacija naeg vremena. Najvaniji pronalazak za razvoj televizije je katodna cijev, koju je izumio Ferdinand Braun 1897.godine. Prve televizijske mree u Americi (NBC, CBS, ABC) poinju emitovanje programa krajem dvadesetih godina, a u Evropi emitovanje poinje sredinom tridesetih godina XX. Vijeka.

Novi masovni medij je veoma brzo preuzeo dominantnu ulogu u zabavi i informisanju auditorijuma. Radio je morao da se transformie ili nestane. Televizija je postala neprikosnoveni medijski gospodar.

Vjerovatno da je danas televizija ne samo najuticajniji medij, nego i medij koji sam sobom najbolje oznaava savremenu zapadnu civilizaciju koje smo i mi dio.

Sve vie vremena se provodi pred televizorom,i postavlja se pitanje kakav uticaj ima televizija na ponaanje ljudi, a pogotovo djece. Na televiziji se prikazuju mnoge scene nasilja, ali nije sigurno kako one utiu na gledaoce. Neki smatraju da one podstiu agresivno i nasilno ponaanje, dok drugi misle da da posmatranje nasilja smanjuje agresiju,a zastupljeno je i miljenje da scene nasilja na televiziji ne djeluju na ponaanje publike.

Naunici sa Glazgovskog univerziteta su vrili istraivanja sadraja televizijskih vijesti na svim britanskim kanalima, i doli su do zakljuka da se javnosti prezentovale iskrivljene i selektivane vijesti. Njihovi komentari odraavaju stavove dominantnih drutvenih grupa, prikazujui suprotnu stranu u krajnje negativnom kontekstu. Vijesti ne predstavljaju samo opis nekog dogaaja, ve utiu na nain na koji e odreena vijest biti prihvaena od strane gledalaca.

Dnevni listovi, radio i televizijske stanice se svijeim vijestima snabdjevaju od nekoliko velikih novinskih agencija, koje skupljaju i distribuiraju informacije. Te agencije koje dominiraju protokom informacija su Rojters, Frans Pres, Asoijejted Pres (poslije Drugog svijetskog rata se ujedinjuju u Junajted pres interneenel) i UPI.

Gledaoci mogu da uivo prate deavanja irom svijeta, i tada se vie nego ikad manifestuje uticaj i mo televizije na stvaranje i mjenjanje javnog mnjenja.

Gill Scot Heron je govorio: Revolucija nee biti prenoena preko TV ekrana, ali to sada vie nije tako.

an Bodrijar smatra da su novi elektronski mediji kao to je televizija, stvorili novi vid realnosti hiper-realnost. Mediji prestaju da budu prikaz stvarnosti i poinju da je definiu. Svijet hiper-realnosti ini mjeavina ponaanja ljudi i slika koje daju mediji. Elektronski mediji stvaraju globalno selo, omoguavajui milionima ljudi da istog trenutna dobijaju informaciju o nekom dogaaju.

Globalizacija medija medijski imperijalizam

Medijski imperijalizam je baziran na prekomjernoj koncentraciji mas-medija u veim nacijama, koja time negativno utie na manje nacije u kojima nacionalna svijest i nacionalni identitet nestaju pod uticajem medijske homogenosti koja dolazi iz veih zemalja. Porastom multinacionalnih medijskih konglomerata u osamdesetim i devedesetim godinama dvadesetog vijeka, lokalnim, malim medijima je bilo sve tee da opstanu. Debata o medijskom imperijalizmu je poela jo ranih sedamdesetih godina, kada su zemlje kao to su Indija, Indonezija i Egipat predloile da se donese zakon koji bi ograniavao pristup velikih medijskih kua zemljama u razvoju, to je rezultiralo amerikim, britanskim i singapurskim naputanjem UNESCO-u.

Novim nainom elektronskog izraavanja, masovni mediji ve su odigrali presudnu ulogu u naputanju tradicionalne kulture i u stvaranju njene audio-vizuelne nasljednice. Ova kultura sve vie postaje osnova cjelokupne kulture naeg vremena. Teoretiari uviaju kako masovni mediji pomau stvaranju "psiholoke nepismenosti" i uvrivanju vladajuih normi i vrijednosti. esto se zaboravlja da masovnu kulturu prati manipulacija i represija i gubi se iz vida da je ona ve doivjela zloupotrebe u sferi politike i ideologije. Medijska kultura, sa svojim masovnim marketingom, se poredi sa ulogom religije u prolosti. Neki mislioci smatraju da masovna kultura sve vie zauzima mjesto tradicionalnih religija. Entuzijazam i uzbuenje koje potroa osjea kad kupuje eljeni proizvod se poredi sa religijskim oboavanjem i religijskim fetiizmom. Masovna kultura se pojavljuje kao prijetnja koja u svom najgorem obliku moe ne samo da zaglupi nego i da brutalizuje osjeanja i time, ona kri put totalitarizmu.

Amerika filmska industrija dominira i ima najjai uticaj na svijetskoj sceni od dvadesetih godina XX. vijeka. Uspostavljen je kulturni i medijski imperijalizam, amerika kultura je dominantna nad svim ostalim.

Bezvrijedni holivudski filmovi kre puteve amerikoj spoljnoj politici. Umjesto komunistikog neprijatelja, sada se javlja arapski neprijatelj. Novi neprijatelji toliko su demonizovani da vie lie na neljudska bia, na mrane sadiste i okorjele zloince. Stvoren je antiarapski stereotip. U militaristikoj medijskoj kulturi napravljena je podjela na "dobre" i "loe" momke. Napravljen je nepremostivi jaz izmeu humanih, racionalnih, rafiniranih, pesronalizovanih Amerikanaca i varvarskih, iracionalnih, depersonalizovanih Arapa. Tako je medijskom propaganda izvrena priprema za Zalivski rat.

Kao to se u svakom kraju planete prodaje ista markirana roba, tako se iste markirane vijesti plasiraju na svim medijima. Nekoliko korporacija kontrolie produkciju, selekciju i distribuciju vijesti za itav svijet.

Internet

''Da je auto-industrija drala korak sa razvojem tehnologije kao to je raunarska industrija to radila, sada bismo vozili automobile po cijeni od 25$, koji bi za galon goriva prelazili 1000 milja."

Razvoj personalnih raunara, njihovo pojeftinjenje i omasovljenje, ogroman napredak u njihovim performansama, kao i razvoj komunikacionih tehnologija doveli su do nastanka znaajnih promena u svim sferama ivota.

O Internetu se, u posljednje vrijeme, sve vie govori kao o mediju - odavno je prestao da bude samo alat kompjuterskih entuzijasta, naunika ili poslovnih ljudi. U potrazi za sutinom novog medija, moemo da primjetimo da internet objedinjava sve postojee, tradicionalne medije, kao i da taj spoj ne predstavlja prostu mjeavinu, ve kompleksno jedinjenje koje donosi novi kvalitet.

Ispitivanja koja je agencija Scarborough Research sprovela u SAD tokom aprila 2011.godine meu 2.000 korisnika Interneta, pokazuje da novi medij postaje konkurencija za one tradicionalne. ak 43% ispitanika je potvrdilo da je, sa poetkom korienja Interneta, prestalo da koristi makar jedan od tradicionalnih medija - novine, asopise, radio ili TV.

Firme kao to su Google, Amazon, Facebook, itd. su postale optepoznate i imaju kultni status u nekim drutvima. Prisutnost u digitalnom svijetu ve postaje uslov za uspjenu sudjelovanje u drutvu. Vie se ne raspravlja o tome da li je internet tehnoloki pronalazak u rangu telefona ili televizije, ve se posmatra kao revolucija u oblasti komunikacija koja se poredi sa pronalaskom tamparske prese.

Internet je promijenio svijet u mnogim aspektima, ali u nekim predvianjima nije ispunio oekivanja. Pod uticajem interneta su se predviala konkurentnija trita, smanjivanje korupcije uvoenjem digitalizacije u dravni aparat, transparentnost vladanja, itd. Internet je umjesto toga, podvrgnut procesu akumulacije kapitala ono to je u poetku izgledalo kao sve otvorenija javna sfera, nepovezana sa svijetom robne razmjene, prelazi u privatnu sferu sve zatvorenijeg, posjednikog naina funkcionisanja, u nekim sluajevima i u monopol nad digitalnim dobrima. Kapitalistiko drutvo vri jak pritisak na sve oblasti koje mogu biti profitabilno eksploatisane od strane kapitala, sa malim obaziranjem na negativne socijalne posljedice. Mnogi aspekti drutvenog ivota kao to su porodica, religija, obrazovanje itd., su pod pritiskom komercijalizovanja i pretvaranja u robu koja se plasira na trite sa ciljem sticanja profita, pa je tako i internet podvrgnut istom procesu, to je u kontrastu sa prvobitnom zamisli interneta kao mree koja bi se koristila iskljuivo u nekomercijalne svrhe.

Trenutna tendencija navodi na zakljuak da e rast Interneta na raun tradicionalnih medija u budunosti biti jo vei - korisnici provode sve vie vremena surfujui, a pojava brzih veza omoguuje nesmetano sluanje muzike ili gledanje video-snimaka. Interesantna je i pojava da, ljudi u sve veoj mjeri koriste vie medija istovremeno - mnogi itaju vijesti na mrei i slusaju Internet-radio u isto vrijeme, a veliki je i procenat onih koji za surfovanje koriste Web-TV ili imaju TV-karticu na svom kompjuteru, tako da istovremeno gledaju televijzijski program i pregledaju sajtove. Puni uticaj internet revolucije u komunikacijama e biti vidljiv tek u budunosti, jer je povezan sa sve brim napretkom i razvijanjem tehnikih mogunosti komunikacija.

Zakljuak

Drutvo u kojem danas ivimo je globalno drutvo, a prostor kao jedan od inilaca koji odreuju svijet gotovo da vie ne postoji, jer u onom trenutku kada prostor postaje globalni prostor on zapravo gubi svoju prostornost jer nestaju sve njegove granice. Takav svijet bez prostora i dostupnost informacija iz bilo kojeg njegovog kraja mogu biti stvoreni jedino nepreglednim tehnikim dostignuima uz isto takvu rasprostranjenost informacija.

Razvoj informacionih tehnologija, stvaranje kompjuterskih mrea, a posebno "mree svih mrea" - interneta omoguili su novi nain komuniciranja, koji karakterie interaktivnost, za razliku od tradicionalnih vidova masovnog komuniciranja. Taj novi vid interaktivnog komuniciranja, svojim je mogunostima uinio zastarjelim dosadanji model linearnog komuniciranja, i zapoeo sa ostvarenjem mogunosti ljudske komunikacije koja prevazilazi ogranienja koja su prostor i vrijeme do sada nametali tradicionalnim nainima i dominantnim medijima komuniciranja. Struktura interneta omoguila je nelinearan i nehijerarhijski pristup brojnim izvorima informacija u razliitim dijelovima svijeta, ali i direktnu komunikaciju svih korisnika Mree. Time je pojedinac dobio ansu da ulogu pasivnog sluaoca u uglavnom jednosmjernom modelu komuniciranja, sada zamjeni ulogom aktivnog uesnika u procesu komunikacije.

Moemo zakljuiti da internet, kao novi medij, bitno drugaijih i veih mogunosti komunikacije, moe postati dominantan medij komunikacije digitalnog drutva koje je poeo uspostavljati, i da e zbog svoje interaktivnosti imati veliki uticaj na javno mnijenje i ukupnu demokaratizaciju zajednice.

Literatura:

Gidens, Entoni, (1998), Sociologija, Podgorica: CID

http://www.historicpages.com/nprhist.htm (19. oktobar 2013.)

http://www.modli.co.yu/radio (19. oktobar 2013.)

http://scriptorium.lib.duke.edu (19. oktobar 2013.)

http://www.wikipedia.org (25. oktobar 2013.)

www.indymedia.org (25. oktobar 2013.)

www.klopkazapionira.com/ (26. oktobar 2013.)

http://www.pretraga.co.yu (26. oktobar 2013.)

http://monthlyreview.org/ (26. oktobar 2013.)

Mediji: uvijek pronalazimo nove i bolje naine da ne vidite ono to je ispred vas

10