1. FARMACIJA - Medicinska Etika i Bioetika - Za Slanje

7/26/2019 1. FARMACIJA - Medicinska Etika i Bioetika - Za Slanje

http://slidepdf.com/reader/full/1-farmacija-medicinska-etika-i-bioetika-za-slanje 1/57

MEDICINSKA ETIKA I BIOETIKA

ETIKA U FARMACIJI

ULOGE PROFESIONALACA U ZDRAVSTVU

Prof.dr.sc. Maria D!fi"is#Goa"o$i%

Split, listopad 2014.



regulirane su zakonom

kršenje dovodi do

sudske odgovornosti

nisu jasno definirane zakonom

temelje se na humanosti i

pravednosti

- etička dilema 2 ili više prava!a ponašanja

opravdavaju se nizom činjeni!a suprotne

posljedi!e



ETIKA & MORAL

"ajstarija znanstvena i filozofska dis!iplina

# $azgraničenje znanosti od predmeta

etika moral

%gr. ethos & o'ičaj( %lat. mos & )ud(

- E'i(a je dis!iplina o moralu i moralnim načelima

ili filozofija morala- Mora) najčeš)e podrazumijeva sistem normi ili

pravila, nepisanih i pisanih, ljudskog ponašanja

%)udore*e(



E'i(a ! fi)o*ofs(a disci+)i"a

(oa s! ,a$i +ro,)!-a'i(o-

-ora)a /-i!%!- 0i$)!"a.



+ok je moral odre*ena pojavaodnosno praksa u društvenom

ivotu, etika je nauka o moralu kao

društvenom fenomenu.



strauje i proučava moral

pojedin!a, grupa ljudi, klasa,društva, !ijele epohe.

spore*uje nekadašnja i

sadašnja pravila ponašanja. /roučava sličnosti i razlike.

nalizira i pronalazio'jašnjenja za odre*ena

moralna ponašanja.

+efinira i o'jašnjava norme

pravilnog i do'rog ponašanja usvakodnevnom ivotu.

+efinira pravilno postupanje u

odre*enim profesijama.

/ostavlja kriterije na osnovu kojih

se mjeri. ormulira profesionalne o'veze i

dunosti.

Nor-a'i$"a !'i(a 1!'i(a / +ra(si2T!oris(a 1-!'a2!'i(a

ETIKA



"astoji istraiti na koji način se moralnevrijednosti, norme i prin!ipi mogu

primijeniti na konkretne situa!ije u

odre*enim profesijama, kao i formulirati

normative u kojima su kodifi!irane normepravilnog, ispravnog, do'rog postupanja u

odre*enim profesijama.

Primijenjena etika (etika u praksi, etika struke)Primijenjena etika (etika u praksi, etika struke)

ETIKA



E'i3(i ra*$o

- Svaki čovjek posjeduje dispozi!iju za razvoj

moralnosti kao sposo'nosti da sam se'i izriče

norme kojih )e se pridravati i da samog se'e

kanjava z'og nepridravanja tih normi.- raje tijekom čitavog ivota %utje!aj društva,

vršnjaka u mladosti, šire zajedni!e kasnije(.

- /otre'ni su odre*eni preduvjeti, uz razvijanjeodre*enih psihičkih funk!ija.



MORAL

nije pose'na vrsta djelovanja nego samo

pose'na dimenzija djelovanja u kojoj svaki

ljudski čin zado'iva vrijednosnu kvalitetu i

postaje moralno odre*enim činom.3oralna prosud'a ispravnosti postupka odvija se

u zatvorenoj strukturi samog čina koju tvore tri

elementa prosud'a odluka izved'a &

moralna refleksija.



MORALNOST uključuje:● moralno rasuđivanje● moralno ponašanje - moralno rasu*ivanje

5 misaoni pro!es kroz koji se donose odre*ene

moralne odluke ili zaključ!i

5 način na koji se donose te odluke & for-a

-ora)"o4 ras/5i$a"a6

1. rasu*ivanje vo*eno emo!ijama

%skala emo!ija i sposo'nost unutarnjih sank!ije grinja savjest(

2. orijenta!ija vo*ena interna!ionalnim prin!ipima

%osje)aj dunosti i prihva)anje moralnih prin!ipa(



MORALNOST uključuje:● moralno rasuđivanje● moralno ponašanje - moralno ponašanje

5 svaka ak!ija pojedin!a koja je regulirana

moralnim normama

5 nalazi se u pozitivnoj korela!iji s moralnim

rasu*ivanjem

5 na 'azi odre*enih moralnih uvjerenja realizira se

i moralno ponašanje



6it morala sastoji se u univerzalnom vaenju

moralnog pravila7

8latno pravilo formula!ija kategoričkog

imperativa - 9+jeluj tako da maksima tvoje

volje u svako do'a ujedno moe da vaikao prin!ip op)eg zakonodavstva.:



;+";S 3;$<"= ";$3 +$>=

$?><@"= ";$3

- Mora)"a "or-a predstavlja spe!ifičan individualni

vrijednosni sistem ličnosti koji ima svoje zakonitosti

nastanka, razvoja i usvajanja

+ruge regulativne norme %'liske moralnima(

5 norme prvo'itne zajedni!e

5 o'ičajne norme

5 religija

5 pravne norme



"orme prvo'itne zajedni!e

- karakteristike prvo'itne zajedni!e nizak tehnički nivo

i mala radna produktivnost potre'a zajedničkog

djelovanjem u 'or'i sa prirodom ili neprijateljima,

kao i zajedničko vlasništvo nad sredstvima za rad iproizvodnju

- društvene norme nisu 'ile jasno izdiferen!irane na

o'ičaj, moral i pravo - postojanje jedinstvenih

ApranormiB ponašanja o'veza uzajamnogpomaganja, osveta za u'ijenog člana plemena,

zajednička alost za umrlima, kult predaka....

- za'rana rodoskvrnavljenja7



Sličnosti i razlike o'ičajne i moralne norme

- prvo'itni o'ičaji ovladavanje prirodom %prizivanje

kiše( i reguliranje društvenih odnosa %svad'enio'ičaji( - animizam, kult i magija,

- o'ičaj ne priznaje individualnost,

- o'ičajni moral je tradi!ionalan,- proizvoljnost u kanjavanju za prekršitelje o'ičajnih

normi je tipična uz stroge o'ičajne kazne,

- u o'ičajnim normama ne uzima se u o'zir moralni

profil počinitelja,

- vaenje o'ičajnih normi je usko ograničeno na jedan

rod ili pleme,

- o'ičajne norme imaju veliku snagu iner!ije.



Sličnosti i razlike vjerske i moralne norme

- vjerske norme o'iljeene su pojmom AsvetostiB

%moralne norme su o'iljeene pojmom Ado'ro(,

- vjerske norme su u daleko ve)em stupnju

'ezuslovne i o'avezne nego moralne norme,

- kada prekrši vjersku normu, čovjek je zgriješio

%kada prekrši moralnu normu čovjek osje)a da je

pogriješio protiv svog dostojanstva(.



Sličnosti i razlike pravne i moralne norme

- iza pravnih normi stoji autoritet drave a iza moralnih

normi neorganizirana masa - Ajavno mijenjeB,

- pravo je uvjetna, hipotetična norma dok je moral

'ezuslovnaC pravo je heteronomno, dolazi izvana,dok je moral autonomna norma, izvire iz nas samih,

- pravo ima efikasnu sank!iju za kršenje pravnih

normi kaznu izriču organi drave, sudoviC etika pak

trai moralitet, unutrašnju suglasnost s primljenim

o'vezama.



/ozitivne moralno-psihološke oso'ine

1. Tolerancija 11. Poštenje

2. Poštovanje potreba drugog 12. Altruizam

3. Pravičnost (pravednost) 13. ru!eljubivost

". #stinoljubivost 1". $ole%tivnost....

&. osljednost (upornost') principijelnost

zdr!ljivost' samosavla*ivanje

+. #s%renost ,. -amo%ritičnost

. /umanost (čovje%oljublje' milosr*e)

10. -%romnost



Za()/3a(6

moralno djelo mora 'iti učinjeno slo'odnom voljomprema načelima razuma %djela koja čine mala dje!a ili

duševni 'olesni!i - ni moralna niti nemoralna(

nemogu)nost razlikovanja do'ra od zla ne o!jenjuje

se 'oleš)u %Araznolikost ljudskog karakteraB(

moralna 'olest nije klasifi!irana %moralno o'oljenje u

psihijatriji - u okvirima poreme)ene oso'nostiC pojam

D3;$< "S"EA - pomanjkanje etičkograsu*ivanja i osje)anjaC 10. revizija 3F6-a, G0.2 -

dijagnoza diso!ijalni poreme)aj ličnosti, a u

o'jašnjenju stoji da toj skupini, uz ostale, pripada i

poreme)aj moralnosti(



VRLINA

moralna izvrsnost oso'e

navika karaktera

jedan od glavnih pojmova etike još od antike

%prema ristotelu svrha je ljudskog djelovanja ivot

u skladu s vrlinom(

u modernoj filozofiji, uz etiku zasnovanu na

pravima, zagovornike ima i etika vrlina%4 vrline mudrostHoprez, pravda, hra'rost,

suzdrljivostHumjerenost(



SAVJEST

- S/,!('i$"a "or-a prvo i posljednje etičko

motrište # spoznajni pro!es provjere jesmo litočno odredili nešto prema onome što to jest u

stvarnosti %+r!'7od"a i "a("ad"a2

- Mora)"i i*$or koji vodi ka moralno ispravnom

djelovanju

- spravna H neispravna H popustljiva H površna



RAZVOJ MORALNE SVIJESTI

- moralna 'i)a po ro*enju

- ktivno učenje u usvajanju moralnih normi

- I faze u razvoju

1. /red-konven!ionalna faza %činimo ono za što)emo 'iti nagra*eni, činimo do'ro onima koji

nama čine do'ro(

2. Fonven!ionalna faza %'ezrezervno prihva)anjeautoriteta, priznatih vrijednosti(

I. /ost-konven!ionalna ili prin!ipijelna faza

%traimo utemeljenje morala(



?tika područja primjene

3edi!inska etika

1. humana stomatološka i liječnička u uem smislu

farma!eutska

2. veterinarska- to je znanje, promišljanje i spoznaja o liječničkoj

praksi onakvoj kakva 'i ona tre'ala 'iti u

perspektivi ispravnog ponašanja

- etika u medi!ini#



Po$i!s' ra*$oa -!dici"s(! !'i(!

=amura'ijev zakonik u 6a'ilonu %2100. g. p.n.e.( - sadrava

propise o tarifi za pojedine kirurške zahvate, ali i o kaznama

u slučaju neuspješnog liječenja

=ipokrat, 4G0-IJJ p.n.e.

ra'ljani o'navljaju u K stolje)u

K st vladari Lune talije $oger i "jemačke rederi!k pokušavaju kontrolirati liječničku praksu

?tička načela =ipokratove zakletve postali su osnova

medi!inske etike tek u KK stolje)u




Fini je Sun-Su-3iao %MN1-GJI( u svojoj

knjizi Oisu)u zlatnih lijekovaO dao prikaz

etičkih o'aveza liječnika.

>otsko pravo u srednjem vijeku priznavalo

je honorar liječniku samo ako je liječenje'ilo uspješno %neuspjeh - stroge sank!ije (.




drugoj polovini KK st. sindikati liječnika i

liječničke komore razra*uju etičke kodekse, uz

istovremeno formiranje sudova časti i dis!iplinskih

sudova. Sve 'ri razvoj medi!inska etika 'iljei poslije svj.

rata %proizašlo iz reak!ije na na!ističku zloupotre'u

medi!ine(.

+aljnji poti!aj - snaan pokret za zaštitu

osnovnih slo'oda čovjeka, ljudskih i

gra*anskih prava.



BIOETIKA

8nanstveno-tehnički napredak nove i vane

moralne dileme

radi!ionalna filozofska etika ni medi!inska etika

nemaju odgovora /otre'a za izgra*ivanjem novih etičkih pristupa i

novih etika, tzv. etika 'udu)nosti

Lonas 9+jeluj tako da su učin!i tvojeg djelovanjapodnošljivi s permanen!ijom pravog ljudskog

ivota na 8emlji.:



BIOETIKA

;ta! 'ioetike @an $ensselaer /otter, začetnik

vizije u kojoj je 'ioetika zamišljena kao most

izme*u prirodnih znanosti i humanističkih

vrijednosti, odnosno kao 9most prema'udu)nosti:.

/očetak osnivanje tzv. 96ojeg komiteta: koji je,

nakon što je 1PG2. godine u Qentru za umjetni

'u'reg u Seattleu stavljen u funk!iju prvi aparatza dijalizu, tre'ao izvršiti oda'ir malo'rojnih

pa!ijenata.



/očetak 1PJ0., članak 6ioki'ernetika i

preivljavanje, @$ /otter 'ioetički pokret

$azlozi

a( 8nanstveno-tehnološka revolu!ija

'( So!ijalna revolu!ija

1PJ4. "a!ionalna komisija za zaštitu ljudskih ispitanikau 'iomedi!inskim istraivanjima

1PJN. zvješ)e 6elmont ?tička načela i smjerni!e

%do'ročinstvo, autonomija i pravednost(

1PJP. "ačela 'iomedi!inske etike, < 6eau!hamp i L

QhildressC glavne odredni!e prin!ipalizma

%R neškodljivost(



1PJ1. <iječni!i za društvenu odgovornost

zdravstveni rizi!i nuklearnog naoruanja -

so!ijalna odgovornost liječnika

vo*enje kontrole znanosti u svezi genetičkog

inenjeringa

6ioetika u S+ uporište u tradi!iji američkog

pluralizma, poimanja demokra!ije ikonstitu!ionalnog prava %ideje slo'ode,

jednakosti i pravde(



Forijeni u ?uropi

1P2J. članak 6io-etika %odnos čovjeka prema

ivotinjama i 'iljkama(, . Lahr posljedi!eprevrata u znanosti vode k uspostavi nove etike

širokog kruga o'jekata moralnih uvaavanja

1PN0. L. +ausset A8nanost moe 'iti du'okoam'ivalentna, a u sprezi s politikom i tehnikom

pogu'naB

+ilema europskih institu!ija kako poštivatina!ionalne pose'nosti a istovremeno ustrajati na

načelima zajedništva#



oče!ak aka"emsko# ra$voja iins!i!u%ionali$a%ije

"a početku shva)anje 'ioetike gotovo

identične s medi!inskom etikom %. /er!ival,

1N0I.(

glavnom područje djelovanja filozofa, teologa inekoli!ine liječnika

"ajve)i zahtjevi 'ili su 'azirani na reak!ijama u

svezi nekih negativnih doga*anja eksperimenti

na ljudima %na!istička "jemačka( i uskegeeSphilis Stud u S+-u

"urem'erg Qode %1P4J.( i +e!laration of

=elsinki %1PG4.(



ktiva!ija me*unarodne zajedni!e u standardiza!iji

provo*enja 'iomedi!inskih istraivanja 1PPJ.

1. "?SQ; - niverzalna deklara!ija o ljudskomgenomu i ljudskim pravima

2. @? ?uropska konven!ija o ljudskim pravima i

'iomedi!ini

?uropa, početak 1PP0.-ih kritika američkog

pristupa, vra)anje eti!i vrlinaC ograničenost

kon!epta temeljenog na autonomiji +ansko etičko

vije)e i projekt 6ioetika skupine marginaliziranih iugroenih nisu u pozi!iji prakti!irati načelo

autonomije propitivanje novih načela digniteta,

integriteta i ranjivosti



6;?F

6ioetika o'uhva)a područje klasične medi!inske

etike i drugih znanosti koje zadiru u pitanja

ivota i smrti, zdravlja i 'olesti, kao što su

'iologija, pravo, ekonomija, politika...dohva)aju)i sve pro'leme koji se pojavljuju u

svezi sa ivotom.

;sim pitanja o ljudskom ivotu, 'ioetika istrauje

odnos prema ivotu op)enito, na svimnjegovim razinama.



+efini!ije

- the ;Tford ?nglish +i!tionar

Bio!'i(a ! i*/3a$a"! !'i3(i7 +ro,)!-a

/*ro(o$a"i7 *"a"s'$!"i- "a+r!'(o- "aro3i'o

/ ,io)o4ii i -!dici"i

- nova defini!ija 'ioetike

Bio!'i(a ! s/s'a$"o +ro/3a$a"! -ora)"i7

di-!"*ia / s()o+/ *"a"os'i o 0i$o'/



6io-etičko - moralna pitanja

1. "a početku ivota %prenatalna dijagnoza i terapijaC

genetsko inenjerstvoC potpomognuta prokrea!ijaC

kontra!ep!ijaC po'ačajC prirodno planiranje

o'itelji...(




2. naponu ivota %prava i dunosti na području

zdravlja i 'olestiC odluka o poduzimanju, prekidu ili

nastavljanju liječenjaC razne ovisnostiC presa*ivanje

organaC ograničenost ili nedostatak terapijskihsredstavaC troškoviC duševni 'olesni!iC pokusi i

istraivanja na zdravima, 'olesnima,

zatvoreni!ima...(




I. sutonu ivota %smisao ivota, patnje, smrtiC

palijativna medi!inaC odravanje ivota ili ivotnih

funk!ijaC eutanazijaC defini!ija i kriteriji smrti

čovjekaC umiranje u ljudskom dostojanstvuChospi!ij(.



U +.Frajnovi)/ravo pa!ijenata IP

arma!ija, kao primijenjena 'iološka nauka, spada

zajedno sa medi!inom i stomatologijom, u najdruštvenijeprirodne nauke, jer je i u prošlosti i u sadašnjosti, ostala

pod snanim uti!ajem so!ijalnih prilika i odnosa u

društvu.

'iomedi!inska etika, zdravstvena etika,

farma!eutska etika, klinička etika, klinička 'ioetika



U +.Frajnovi)/ravo pa!ijenata 40

Fako postupiti u datoj situa!iji#

8ašto tre'am tako postupiti#

3jesto i uloga etike u farma!iji



Svaka profesija ima svoju etiku.

?tika u farma!iji %'iomedi!ini( ima izuzetnu vanost jer

je o'jekt farma!eutskog djelovanja čovjek, njegov ivot i

zdravlje

zdravlje je osnovno ljudsko pravo i najviša 'iološka

vrijednost, koja se ne moe upore*ivati s drugim

materijalnim do'rima

'olestan čovek je poljuljanog dostojanstva

pa!ijent je u podre*enom poloaju u odnosu prema

farma!eutu jer je prisiljen da svoj ivot povjeri znanju,

sposo'nosti i do'ronamjernosti farma!euta, često

stran!a



O"#ovornos!i u $"ravs!vu

8a zdravstvenu profesiju osnovni uvjeti za rad

su

znanje

i

savjest.

Zdravstveni djelatnici



Zdravstveni djelatnici

<iječni!i

3edi!inske sestre i tehničari Stomatolozi, farma!euti, psiholozi, logopedi, so!ijalni

radni!i, defektolozi i ostali

8dravstveni radni!i o'razuju se na medi!inskom,stomatološkom ili farma!eutsko-'iokemijskom

fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog

usmjerenja kao i u srednjim školama zdravstvenog

usmjerenja. /ri pruanju zdravstvene zaštite

postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na

način da svojim postup!ima ne ugroze ivot i zdravlje

ljudi.



Misija u $"ravs!vu &misija u 'arma%iji

zdravstvu rad na glo'alnom unapre*enju

psihofizičkog zdravlja ljudi u okvirima suvremene

!iviliza!ije

farma!iji o'ez'ijediti suradnju s vladamazemalja na planu primjene na!ionalnih prin!ipa

raspodjele lijekova %pristup lijekovima, kvalitet,

pouzdanost lijekova i njihovo ra!ionalno

korištenje( 8dravstvena etika odgovornost vlada prema

stanovništvu u rješavanju zdravstvenih pro'lema



8dravstvo je oduvijek imalo so!ijalnu funk!iju

- sve promjene - široka implika!ija na društvo u!jelini

- i promjene koje se tiču po'oljšanja

pruanja kvalitetne, efikasne i svakom dostupne

zdravstvene zaštite,

- sve te promjene zahtijevaju do'ro funk!ioniranje

veoma sloenog zdravstvenog sistema, koji je

oduvijek spadao me*u najsloenije o'lasti zaupravljanje i rukovo*enje.



oče%i 'arma%ije kao samos!alne pro'esije

utje!aj Salernske medi!inske škole na osnovu medi!inskih odred'i $ogera iz 1140. i pod

uti!ajem arapskog ure*enja, si!ilijanski kralj i Sveti$imski Qar ridrih =ohenstaufen donosi svojeFonstitu!ije %odred'e( - ure*uje !jelokupnu

zdravstvenu slu'u u dravi izvršile su velike promjene u zakonodavstvu Srednjeg

vijeka a o'uhvatile su i dio koji se odnosi na sanitetskozakonodavstvo o razdvajanju medi!ine od farma!ije

to je poznato pod nazivom Si!ilijanski edikt kojim su

formalno odvojene profesije liječenja i pripremanjalijekova %sastavio nastavnički kolegijum Salernskemedi!inske škole - u literaturi poznato pod nazivomSalernski edikt(



oče%i 'arma%ije kao samos!alne pro'esije

vo*enjem ovih odred'i 1240. zajedničko sta'lomedi!ine i farma!ije razdvojilo se u dvije grane koje)e se dalje razvijati i granati samostalno.

/ovijesno gledano, apotekarstvo

po prvi put do'ija svoj zakonski o'lik,a apotekar u javnom ivotu zauzima

mjesto s točno odre*enim funk!ijama

i djelokrugom rada.



ME()SO*NI O+NOS SE,IARI)S - ME+I,)S) ERIO+) NAKON RA.+/A0AN0A1ARMA,I0E O+ ME+I,INE

priručne apoteke ljekara smatraju se najstarijim tipomapoteka %iz njih se kasnije razvile komunalne apotekeu srednjovekovnim gradovima(

ljekari su se uglavnom okretali imu)nijim slojevimadruštva, dok su se siromašniji morali zadovoljiti saranarima %!irologi( i 'er'erima %'ar'ieri(

za vrijeme velikih epidemija %kolera i kuga( lijekove supripremali ranari

gradske vlasti 'ile su prinu*ene da prilikom primanjau slu'u o'aveu gradskog fizikusa iHili kirurga daima svoju do'ro sna'djevenu priručnu apoteku



ME()SO*NI O+NOS SE,IARI)S - ME+I,)S) ERIO+) NAKON RA.+/A0AN0A1ARMA,I0E O+ ME+I,INE za'rana udruivanja ljekara i apotekara u poslovnom

pogledu, a na štetu 'olesnog čovjeka, jedno je odnajstarijih načela etike zdravstvenih radnikaC prvi putspomenuto u statutu junofran!uskog grada rla iz11J0. a zatim je u mnogo temeljnijoj formi

ozakonjeno Salernskim ediktom u iren!i i nekoliko gradova talije u 14. st. apotekar

je mogao zaposliti ljekara ili o'rnuto ili su o'oji!amogli 'iti vlasni!i apoteke



ME()SO*NI O+NOS SE,IARI)S - ME+I,)S) ERIO+) NAKON RA.+/A0AN0A1ARMA,I0E O+ ME+I,INE u srednjovekovnim gradovima formiraju se strukovna

udruenja ili esnafi, o'ično zajedno za sve one kojisu se 'avili liječenjem i izradom lijekova, jer ih je 'ilomalo. ako su Akirurški !ehB sačinjavali ljekari%phsi!i, medi!i, do!tori(, apotekari %apothe!arii,

spe!iarii(, ranari %!irologi( i 'rijači %'ar'ieri( u @eroni je još 1221. god. postojao esnaf sastavljen

isključivo od onih koji su izra*ivali lijekove, profesijekoja )e se kasnije nazvati apotekarstvom

apotekarska udruenja su kontrolirala da li se poštuje

apotekarski monopol, postavljala jedinstvene !ijene,utvr*ivala 'roj 'udu)ih učenika, nadgledala njihovoškolovanje, ali su dozvole za 'avljenje farma!eutskimposlom davali gradski ljekarski prezidijumi ili saveti



ME()SO*NI O+NOS SE,IARI)S - ME+I,)S) ERIO+) NAKON RA.+/A0AN0A1ARMA,I0E O+ ME+I,INE u pojedinim gradovima ?urope apotekari i njihova

udruenja uspijevaju do'iti status Folegijumaodnosno potekarskog saveta,

dugo nisu 'ili u ravnopravnom poloaju sa AQollegiomedi!umB,

1MI2. god. Qhampier je nazvao apotekarenepismenima, prevarantima, neznali!ama,prodavateljima roga za svije)u otpočeo je pravi ratriječima

u osnovi ovog suko'a nalazilo se pored ekonomskoginteresa i fundamentalno shva)anje odnosa izme*uprofesija





ETI2KI ASEKTI RO1ESIONALNO3 O+NOSA) .+RA/ST/) TI0EKOM 567 s!7

poštovanje koje su farma!euti stekli, 'ilo je vrijednopanje, a krajem 1P. st. ogledalo se i kroz njihovo sveve)e uključivanje u pripremu farmakopeja

kroz uspostavljanje harmonije stiče se svijest o etički

ispravnom profesionalnom odnosu, što se uočavave) u prvim farma!eutskim kodeksima, u kojima je!entralna tema odnos liječnik-farma!eut



ETI2KI ASEKTI RO1ESIONALNO3 O+NOSA) .+RA/ST/) TI0EKOM 567 s!7

homas /ersival %1J40-1N04( prvo djelo iz medi!inskeetike A/ersivalXs medi!al ?thi!sB, 1N0I.

Apostoji pose'no 'liska veza izme*u ljekara i apotekara, izčega proizilaze različite o'veze. "a znanju, vještini itočnosti apotekara počiva, u velikom stupnju, uspjeh,

reputa!ija, ugled i značaj ljekara. S druge strane korist zaapotekara ogleda se u tome što )e on 'iti du'ljezainteresiran za uspjeh izvršenih kurativnih planova injegovi čast i ugled 'i)e neposredno uključeni u čisto)u iizvrsnost izra*enih lijekovaB.

/ersival pozitivno o!jenuje kurativnu ulogu apotekaraApotekar je ljekar siromašnih u svim slučajevima, a'ogatih kada nevolja ili opasnost nije veoma velika.B

RO1ESIONALNI O+NOS 1ARMA,E)TA I L0EKARA ) 89



RO1ESIONALNI O+NOS 1ARMA,E)TA I L0EKARA ) 897s!7 I NO/A )LO3A 1ARMA,E)TA ) S)/REMENO0.+RA/ST/ENO0 RAKSI

šezdesete godine prošlog st. svjedok su daljih promjena uprofesionalnom odnosu izme*u farma!euta i liječnika koje su'ile odraz napretka u medi!ini i farma!iji, uslovljene prijesvega razvojem materia medi!ae, uvo*enjem novih i mo)nihgrupa lijekova iz farma!eutske industrije, kao i promjena uo'razovanju i ra*anju novih sistema zdravstvene zaštite, tesve ve)em uključivanju vlade u zdravstvenu zaštitu

tako su Astari apotekari na ugluB postali farma!euti u javnimapotekama %kao konsultanti i savjetodav!i o upotre'ilijekova(. Sve ve)i postotak farma!euta odlazi u 'olničkeapoteke %uključeni u pripremanje lijekova i nadgledanje

njihove distri'u!ije i upotre'e u 'olni!i(. 8ajedno saliječni!ima učestvuju u razvijanju 'olničkog registra lijekova ikreiranju modela propisivanja terapije za hospitalizirane inehospitalizirane 'olesnike.





farma!eut je stekao i nove profesionalne i moralneodgovornosti koje ga mogu dovesti u suko' sa liječnikomsavetovanje pa!ijenata, zaštita od neeljenih efekata,pra)enje djelovanja lijekova, iz'egavanje ispunjavanjanepotpunih re!epata, preispitivanje iz'ora lijeka ili

doziranja, kontroliranje pa!ijenata koji zloupotre'ljavajulijekove, o!enjivanje efikasnosti tek uvedenih lijekova uterapiju i učestvovanje u istraivanju,

nera!ionalna terapija koja se o'ično dovodi u vezu saljekarskom strukom, predstavlja jedan od najmučnijihizazova koji poga*aju farma!eutsku profesiju danas.koliko otkriju ono što po njihovom stručnom mišljenjupredstavlja neznalački ili nepromišljen iz'or ljekovitogo'lika ili doziranja lijeka, farma!euti su suočeni s dilemomda li da šutke ispune re!ept onako kako je napisan ili dainterveniraju kod liječnika.





pokušaj razjašnjenja re!epta preko telefona predstavljačesto izvor konflikata u profesionalnoj komunika!iji. Lošizazovnija je funk!ija preispitivanja ispravnosti terapeutskihodluka liječnika putem formalnog pro!esa ispitivanjaiskorištenosti lijekova. "alazi ovakvih ispitivanja često

nalau farma!eutu da se direktno suprotstave liječniku,kada naj'olji interes prema pa!ijentu zahtijeva takvuinterven!iju

moda 'i na početku novog milenijuma ovo podse)anje naneke primjere iz osam stolje)a duge povijesti konflikataizme*u profesija moglo posluiti kao upozorenje da sepitanje etike i moralnosti u zdravstvu ne smije ostavljati postrani kada su uključena pitanja prestia, uzurpa!ije ilinetoleran!ije.

Documents

1. FARMACIJA - Medicinska Etika i Bioetika - Za Slanje